Meskoć

Meskoć

Kelas re jạpit́ reaḱ kuṛại-

Mit́ṭen Mahasoe kelas re gidrạ ko̠e paṛhaoet́ko kana. Ńel kedae mit́ pạṭhuạ gidrạe jạpit́et́ kana. Mahasoe do̠ uni gidrạe metadea-

Mahasoe: Cet́ khobor, kelasre hećkate khạlim japit́et́ kan do? ṭhokami kanayem!

Gidrạ: Baṅ mahasoe! O̠ko̠r tińreń japit́keda!

Mahasoe: Bam jạpit́ akada! Ma to̠be̠ enḍekhan gạ̃ṛĩ aḱ ńutum Englishte lạime se̠.

Gidrạ: Monkey, Mahasoe!

Mahasoe: Iń samaṅrem no̠ko̠let́ kana?

Gidrạ: Baṅ Mahasoe, puthi do̠ baco̠ń ńel akat́. Iń ma co̠ amaḱ mẽt́ãhã seniń koyoḱ akat́ tahẽn.




Birbol Aḱ phañdre Kombṛoe Saṕ Ńamena

Mit́ dhao Maharaj Akbor aḱ rajosṭire mit́ṭen kisãṛ sodago̠raḱ jo̠to̠waḱ do̠ kombṛo akan tahẽkana. Un okte uni hirdạni akan Sodago̠r do̠ go̠ṛo̠ ńam lạgit́ raj dorbar teye he̠ćena. Un jo̠khe̠n Akbor Birbol do̠ uni kombṛo sendra ńame babotre sodago̠r goṛoae lạgit́e nehõradea.

Uni calaḱ-cạtur Birbol maharajaḱ hukumte kombṛo sendrae dhurạuena. Uni do̠ pạhilre sodago̠r são gapalmaraoe po̠rto̠nkeda. Sodago̠r do̠ un okte Birbole baḍae ocokedea je̠, noa babotre aćren mit́ boehae saebotae kana mente. Thoṛa cinhạ ńamkate Birbol do̠ sodago̠rren sanam boeha ko̠e ho̠ho̠ jarwaket́koa ar e̠kkal sanamko pantete gente geteć teṅgoḱe metat́koa.

Tin okte onko sanamko ona kombṛo kan babotrey lạiat́ko khan, sanamko baṅkeda. Ar noa ma onkakange. Inạ kate Birbol do̠ mit́ map reaḱ mit́ṭen kate sạjại hisạbte ṭheṅgae hạṭiń baṛawat́koa. Inạ tayom calaḱ okte sanamko̠e metat́koa, Ape modre o̠ko̠e do̠ uni mạlikaḱ dhon-dạulạte kombṛo akat́ uniaḱ sạjại do̠ darakan metaḱme gapa bhitrire bar (2) inchi ḍheroktaea.

Inạ dosar hiloḱ tin okte Birbol do̠ sanamkoaḱ ṭheṅga bidạu lạgit́ uni sodago̠r se̠ mạliki ren sanam boehakoe ho̠ho̠wat́koa, un okte ńelena mit́ boehawaḱ ṭheṅga do̠ bar inchi kạṭić macha.

Ona tạṅkhi katećge Birbol do̠e aṭkarkeda sạri kombṛo okoeṭaḱ kanae mente. Inạ tayom uni kombṛo do̠ raj dorbarteko idi maṛaṅkedea. Ar Maharaj do̠ kombṛo lạgit́ niṭ akat́ sạjại hõe emadea. Ado̠ uni Sodago̠r do̠ Birbol ṭhen baḍae hatao lạgit́e kulikedea, cet́ lekate kombṛoe saṕ ńamkedea mente. Uni Birbol do̠e roṛ ruạṛadea, ạḍi algatege noa do̠ń kạmikeda. O̠ko̠e do̠e kombṛo akat́, uni do̠ aćaḱ ṭheṅga bar inchi mae ge̠t́ kạṭićlet́, noa hudis kate baṅma aćaḱ ṭheṅga do̠ nahaḱ bar inchi lạtu ńõgo̠ḱa.




December Bhitrite Ṭikạ Kạmihora ko̠ hoe Purạuḱa mente Sastho Montriwaḱ As Menaḱa

Calaḱ kan serma reaḱ metaḱme, December dhạbićte buster doge selet́ amdaj akat́leka jo̠to̠ hoṛ bhitrire ko̠ro̠na rog reaḱ ṭikạ em hạṭińoḱa mente as ar biswạse do̠ho̠ akada Sastho ar Poribar kollan Montri Jahid Malek.

Hola Sombar (07 February) Montrisabha re mit́ bạisi se̠ dupuṛuṕ mucạt́ kate Khoboriạko noa kathae lại lahawat́koa.




Lelha Tayan Ar Toyowaḱ Golpo

Tayan ar Toyo bana hoṛte cas-bas kin ehoṕ lạgit́. Ado̠ cet́kin cas abada, bana hoṛ guni-bhabiḱkin dhurạuena. Ackage ạlu cas reaḱ disạ hećat́ kin bo̠ho̠ḱre. To̠be Tayan do̠ nonḍe thoṛa bude khemaokeda. Ạlu do̠ hasa latar reaḱ jo̠ kana. Ona reaḱ dare do̠ hasa cetanre, onate do̠ jãhãn kạmi baṅ hoyogoḱa. Noa do̠ lelha Tayan baḍaege bae baḍaea.

Uni do̠e hudisket́a ạlu do̠ paseć dare reaḱ jo̠ kana. Onate Toyo e̠ḱreye lạgit́e menkeda, dare cetan seć do̠ ińaḱ ar re̠he̠t́ se̠ć do̠ amaḱ. Ańjo̠m kate Toyo do̠ muluć muluć landawanteye menkeda, acha. Inạ tayom tin okte ạlu hoyena, Tayan do̠ un okte ạlu dare get́ kate oṛaḱe ạgu samṭao keda. Ạgukateće ńellet́ kan mit́ṭen jo̠ hõ bạnuḱ. Un okte bạihạṛ calao kateće ńellet́ kana Toyo do̠ jo̠to̠ ạlu samṭa sạmtiye idi cabao akada. Tayan do̠e hudis ket́a, sạrige tho̠, ạḍi kajakiń eḱṛe ocoakana. Acha, ar mit́ dhao iń ńela hãḱ.

Inạ tayom do̠ hoṛo̠ kin cas keda. Nia dhao Tayan do̠ mon montey hudiskeda, jãhã lekatege ar bạń eḱṛe ocoḱa. Onate laha laha Toyo ye metadea, niạ dhao iń do̠ cetan se̠ć do̠ o̠ho̠n hataoa, niạ dhao iń do̠ gonḍa se̠ćge emạńme. Ańjo̠m kate Toyo do̠ ekkal muluć macha landa ńõḱ kateće menkeda, acha, onage hoekoḱ ma.

Ado̠ tin okte hoṛo̠ hoyena, Toyo do̠ sanam hoṛo̠ ge̠t́ samṭao idikeda. Tayan do̠ niạ dhao ạḍitet́e rạskạḱ kana. Mon montey hudisoḱ kana are landayet́ kana, hasa la kateć jo̠to̠ hoṛo̠ do̠e hạr samṭaoa mente. Me̠nkhan hasa la kateće ńellet́ kana onḍe do̠ cet́ge bạnuḱanaṅ. Eken budạ se̠ busuṕ koe ńam baṛakeda. Un okte Tayan do̠e menkeda am tuluć do̠ ar o̠ho̠geń caslea. Ạḍitet́em e̠ḱṛeyediń kan do̠!

Tayan do̠e ńelkeda, uni do̠ Toyo são baṅgey daṛeḱ kana. Un oktey hudiskeda, uni do̠ ḍher paṛhaoḱe baḍaea, onate khạli ińe e̠ḱṛeyediń kana. Iń do̠ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ bạń baḍaete,uni são bạń daṛeaḱ kana. Aema ghạṛić hudis-bhabna kateće niṭ keda je̠, aćren eyae goṭen koṛa ho̠po̠n do̠ Toyo ṭhene sikhạu paṛhao ocokoa. Onate dosar hiloḱge aćren gidrạko Toyo oṛaḱe ạguket́koa. Toyo do̠ un okte bhugạḱ bhitrire duṛuṕkate kaṭkome jo̠met́ ko tahẽkana. Tayan do̠ he̠ć seṭer kate hohoye e̠hoṕena, Henda, gate Toyo menama se̠ baṅa?

Toyo do̠ bahre he̠ć kateće menkeda, cet́ kana boeha? Tayan do̠e menkeda, henda boeha, ińren koṛako am ṭheniń ạgu akat́koa. Thoṛa sikhạu paṛhakotińme se. Ona do̠ alom mena, eyae dinre eyae goṭen gidrạ kotam do̠ń e̠kaleń cet́ ocokoa. Ańjomte Tayan do̠ ạdi ãṭe kusiyena. Onate Toyo hirlạ reye do̠ho baṛa oṭokat́koa.

Un okte Toyo do̠ onko modre mit́ṭen danaṅ se̠će idikedea, are metae kana mase̠ paṛhaome, jo̠maṅ jomạń, cet́ leka ikạuḱa Tayan ho̠po̠n? noa menkate, uniaḱ dạbi peṭeć kuṭrạ kateće jo̠mkedea. Dosar hiloḱ tin okte Tayan do̠ aćren gidrạko ńeńele he̠ćena, Toyo do̠ mit́ mit́te bhugạḱ bhitri kho̠ne oḍoḱkate uduḱadea. Turui goṭen do̠ turui dhaorey uduḱadea, mucạt́ dhaoić do̠ bar dhaoe uduḱadea. Lelha Tayan do̠ bae bujạu daṛeada,eyae goṭene uduḱadea mente. Arhõ Tayan do̠e ruạṛ calaoena, ar Toyo do̠ enkage onko ho̠po̠nko modre mit́ṭen danaṅ se̠ć idikate roṛe metadea, jo̠mạń jomạń cet́leka ikạuḱa Tayan ho̠po̠n?

Noa katha menkate, uniaḱ hõ dạbi rạput́kate jo̠m go̠lkedea. Inạ dosar hiloḱ hõ Tayan do̠ ho̠po̠n ńeńele he̠ćena. Nonkage mit́ṭen ho̠po̠nge mõṛẽ dhao kateće uduḱadea, ar mucạt́ utạrić do̠ pe̠ dhaoe uduḱadea. Ar ona ńelte Tayan do̠ ạḍitet́e kusiyena are ruạṛ calaoena. Un okte hõ Toyo do̠ onkage ar mit́ṭen ho̠po̠ne jo̠mkedea. Onkage mit́ mit́te jo̠to̠ hopo̠ne jo̠m ujạṛ cabaket́koa. Mit́ṭen hõ sareć bae do̠holet́ koa.

Un okte Toyo ren oṛaḱ hoṛ do̠e menkeda, nit do̠ cet́laṅ cekaea, upại okor? Tayaṅe he̠ćlen khan celelaṅ uduḱaea? Ho̠po̠n bae ńel ńamleko khan alaṅgeye jo̠mlaṅa nahaḱ. Toyo do̠e me̠nkeda, ńamlaṅae to̠be tho̠e jo̠mlaṅa. Gaḍa hana aṛere ạḍi maraṅ bir gajaṛ menaḱa, dela onḍegelaṅ senjoṅa. Enḍekhan Tayan do̠ bae sendra ńamlaṅa. Ona menkate Toyo do̠ aćren oṛaḱ hoṛ soṅge kateć mare bhugạḱ bạgi oṭokatećkin calaojoṅna. Inạ mit́ ghạṛi tayom khange Tayan do̠ he̠ćkate hohoye dhurạuena, E boeha Toyo okayenam? Okoege bako goṅleda. Un okte bhugạḱ bhitri sendra kateće ńelkeda, Toyo ar ać oṛaḱ hoṛ okoege bạnuḱkina. Eken aćren ho̠po̠n koaḱ jaṅ ńurhạ baṛa akana. Un okte ạḍi kajak raṅgao he̠ćadea. Hante nahte koyoḱ baṛa kate ackageye ńel ńamket́kin gaḍakin paromjoṅ kana.

Ado̠ hohoye ehoṕkeda, teṅgonben! Menkate daḱreye dongot́ kada. Daḱ latarre dạdạr do̠ Tayan leka celege bako daṛeaḱa, ńel ńeltege Toyo ṭhen senkate Toyo waḱ tayom jaṅgae gerket́taea. Toyo do̠ aćaḱ banar jaṅa ghuṭu se̠ćreye do̠ho akat́ tahẽkana. Toyo ren oṛaḱ hoṛ metaḱme ać bạhu do̠ laharegeye rakaṕ he̠ćakan tahẽkana. Tayan he̠ćkate Toyo aḱ jaṅga saṕ torage ać bạhu hoho kateće metae kana, ńeleme se̠ okoe ińaḱ ṭheṅga do̠e saṕ urić akada, mase̠ ṭheṅga do̠ idijoṅme! Noa katha ańjo̠m kate Tayan do̠e hudis ket́a, sạrige tho̠, jaṅga baṅ saṕ kate ṭheṅga geń saṕ akada. Aṛaḱkat́geń jaṅgage saṕ urić lagaoạńa.

Noa hudis kate Tayan do̠ ạḍi usạrage jaṅgaye aṛaḱket́taea, Ar Toyo ma mit́ do̠nte coṭ ghuṭu se̠ćem ńir rakaṕen. Rakaṕ torage ạḍi muruk dạdạṛe dhurạuena. Inạ tayom bir gajaṛ se̠će bo̠lo̠ rophayena. Nit okoeaḱ daṛe menaḱa je̠ Toyo sabea me̠nte. Inạ kho̠nge Tayan do̠ jaoge Toyo ye sendra baṛayede kana. Menkhan Toyo ma ạḍi calak-cạtur kane, ona iạte bae saṕ daṛeae kana.




Meskoć

Meskoć

Bapla oṛaḱre jo̠kho̠n jãwãe koṛa aćtet́geye enejoḱa-

Mit́ṭen pagla garo̠d re jo̠to̠ pagla ko e̠nejoḱkan tahẽkana. Khạli mit́ṭen pagla do̠ e̠kkal nijhume duṛuṕ hape akana. Ḍaktor do̠ uni pagla ńeltey hudiskeda, pase̠će phạriạu akana nui do̠. Onatey kuklikedea-

Ḍaktar: Jo̠to̠ ko enejoḱ kana, bogete ko rạskạjoṅ kana, ar am do̠ cedaḱ bam enejoḱ kana?

Pagla: Haere ḍaktar am do̠m gadha kana se̠ cet́? Bapla oṛaḱre jãwãe beṭa do̠ tis hõko enejoḱa se̠ cet́?

Ḍaktar: Am do̠m jãwãe kana?

Pagla: Hẽ̠ hẽ̠, jãwãe kạnạń. Do am hõ se̠nkate eneć joṅme.

 




Gopal Do̠ Aćren Jãwãe Go̠mkete Dulạṛede Kana

Ato-paṛare bogete aema hoṛaḱ gharońjkore hopoera-jãwãe go̠mket́ peṛaḱ ko he̠ć akana. Ona ńelte Gopal ren oṛaḱ hoṛ do̠ Gopale metadea, Am do̠ cet́ lekan hoṛ kanam! Jãwãe ạguge bam roṛ baṛaeda. Bar serma hoyena, e̠nre hõ mit́ dhao gan hõ jãwãe do̠ bam ạgu legaledea?

Ać bạhuaḱ katha ańjo̠m kate Gopal do̠e me̠nkeda, Jãwãe ạgu do̠ ko̠m katha kana! Tinạḱ kho̠ro̠c lagaḱa lạime se̠? Gopal aḱ katha ańjo̠mte ać bạhu do̠e  me̠nkeda, ńelet́meạń am do̠ bhage hisạbiạ hoṛ kanam tho̠. Raj oṛaḱ kho̠n unạḱ kạuḍi -poesam ạguyeda, iń do̠ cet́ katha hõ ar bạń ańjo̠ma. Teheń-gapa bhitrire jãwãe bam ạgulekhan iń do̠ baba oṛaḱiń calao joṅa.

Gopal do̠e hudis baṛaket́a, niạ dhao do̠ jãwãe baṅ ạgukate upạige bạnuḱanaṅ. Ona iạte ạyuṕ bela do̠ jãwãe ante oṛaḱteye he̠ćena. Jãwãe ạgu tayom amdaj mit́ cando hoyoḱ kana. Jãwãe do̠ ho̠ńhar oṛaḱ bạgikate calaḱge bae re̠be̠n kana. E̠nte duṛuṕ duṛuṕ nonkan bhage bhage jo̠maḱ do̠ okarey ńamkea?

Jãwãe koṛa do̠ hanhartet́e metae kana, nonḍe he̠ćkate ạlińaḱ hoṛmo do̠ jaoge mońj akantạlińa, onateleń menet́kana ar thoṛa gan dinliń tahẽ nõḱlenge. Jãwãe aḱ katha ańjo̠m kate hanhartet́ do̠ ạḍitet́e kusiyena. Uni do̠e menkeda, tinạḱ din monama unạḱ dinge tahẽnoḱme. Ho̠ńharme ma nit banar tite kạuḍiye ạguyet́ kan. Henda baba, ma am do̠ tahẽnme.

Hanharea waḱ gapalmarao ańjo̠mte Gopal do̠ mon monte e̠kkale edreyena. Baṅ ar baṅ. Jãhã lekatege, jãwãe do̠ kol kae hoyoḱa, baṅkhan puńji jarwa akat́ kạuḍi hõ bhaṅgao hoyoḱtińa. Jãwãe ạsul se̠ hạti ạsul!

Mon monte bud khaṭao kate jãwãeye metadea, henda jãwãe noa atore ạḍi kajak kombṛo ko upel akana. Nõḱõe limu darem ńelet́ kan, noare hajar hajar limu jo̠ḱ rehõ iń do̠ okte nạpit́re o̠ho̠n ńe̠l ńama. Ạkhriń lekhan jaoge poesa hoekoḱa honaṅ.

Am do̠ baba noa limu dare se̠n nońjoraḱme hãḱ. Jo̠to̠ okte nońjor baṅ kate, cando hạsur tayom thoṛa nońjoraḱme hãḱ hại. Marsal ko ạ̃ṛićkate bar-pe din onte dare sećem nońjor lekhange sạrige kombṛo do̠m saṕ daṛeaea.

Ho̠ńhartet́a katha ańjo̠mte jãwãe do̠e menkeda, am do̠ cet́ge alom bhabnaḱa baba, ińge hãḱ kombṛo do̠ń sabegea. Un hiloḱ cando hạsur okte Gopal do̠ oṛaḱ bhitri bo̠lo̠kateće menkeda okayenam, teheń do̠ e̠kkal lać mońge bạń ạikạuda. Okaleka co̠ jut bạń ạikạuda, bogete bhaṭbhuṭ saḍe kantińa. Dare kho̠n barea limu go̠t́ ạgukate so̠rbo̠t́ benao go̠lạńme se̠. Oṛaḱre ar jãhãn marsalaḱ baṅ tahẽkante Gopal ać bạhu do̠ kãṛãṅ kãṛãṅ ńutrege limu ạgui senena. Uni jãwãe koṛa do̠ kombṛo saṕ lạgit́ tạṅireye tahẽkana. Kombṛo me̠nte hanhartet́e hạṛub go̠lkedea.

Kikiạu ańjo̠mte Gopal do̠ soṅge soṅgeteye bạti marsal ante dạṛ ạgukeda. Un okte hõ e̠kkal jãwãe koṛa ma hanhartet́e hạṛub akadea. Gopal ona ńelltey menkeda, Nõḱõe noa amaḱ monre tahẽkana jãwãe. Mucạtre hanharmegem hạṛubkedea.

Gopal ren bạhu do̠ lajaote dakae oṛaḱ se̠će mohnḍayena, jãwãe koṛa hõ ạḍitet́e lajao paṛayena ar ńindạge hońhartet́aḱ oṛaḱe bạgiada. Gopal do̠ raskạte pinḍạre duṛuṕ kate thamakur jo̠jo̠me ehoṕena.




Teheńaḱ E̠neć-khilạḍko

Criket

Becetan-19 Bissocup Final

Bharot-England

Ạyuṕ 7:00 baja okte

Star Sports 1,Gazi Tv re ńe̠loḱa.

PSL

Islamabad United-Lahore Qalandars

Dhinạṅ 3:30 miniṭ

T-Sports channel re.

Phuṭbol

Bangladesh Premier League

Mohamedan-Sheik Rasel

Dhinạṅ 3:00 baja okte

T Sports youtube re ńel ńamoḱa.

Spanish La Liga

Celta Vigo-Rayo Vallecano

Ńindạ 12:00 baja okte ehoboḱa

T-Sports Channel re ńel ńamoḱa.




Manao Ganao Ḍherena:13 Dopha Batlao Ko Jạrikeda

Ko̠ro̠na virus birudre teṅgo daram lạgit́ calaḱkan manao-ganao 21 February dhạbić ḍher reaḱ Sarkar do̠e niṭ akada. Noa babotre parwana so̠do̠r akana. Parwanare me̠n akana, Noa manao-ganao do̠ 7 February kho̠n 21 February dhạbić calaḱa. Niạ lahare, calaoen 21 January 5 dopha manao-ganao jạri hoelena. Ona do̠ 6 February dhạbić calaḱ reaḱ katha tahẽkana. Niạko din bhitritege manao-ganao reaḱ okto do̠ ḍher são sãote bar dopha manao-ganao sudhrạu lekateko so̠do̠r akada.

Barea chukti do̠ noa kana:

  1. Sãota se̠ dho̠ro̠m akhṛakore mit́ sãe (100) hoṛ kho̠n bạṛti hoṛ baṅ jarwaḱ hoyoḱa. Noako ṭhãikore tinạḱ hoṛ seledo̠ḱko monejoṅ onko sanamko ko̠ro̠na ṭikạ reaḱ certificate se̠ 24 ghonṭa bhitrire PCR Certificate ạgui hoyoḱtakoa.
  2. Jo̠to̠ skul-College bond tahẽna

 Ar inạ chaḍa hõ Ge̠l mit́ dopha batlao se hukum  ko tahẽkana, ona do̠ noage:

  1. Dokan, Market ar bajar re kiriń-ạkhriń ar hotel selet́ okare do̠ bạṛti hoṛko jarwa onḍe do̠ mask horoḱge hoyoḱa. Baṅ khan ạuṛiaḱte ạn lekate sạjại re paṛaḱ hoyoḱa
  2. Office-Adalot selet́ oṛaḱ bahre kore hõ Mask beohar lagaoḱa.
  3. Restaurent re duṛuṕ kate jo̠m ar girạbasoḱ lạgit́ hotel re tahẽnoḱ lạgit́ hõ ṭikạ certificate uduḱ jạruṛ kana.
  4. 12 kho̠n cetan umerren jo̠to̠ Skul-College ren pạṭhuạ gidrạko Sikkha Montronaloy niṭ akat́ tạrik tayom̠ ṭikạ certificate begor sikhạt gãotakore bako bo̠lo̠ḱ ocoḱa.

      5.  Biman ghạṭi, sạmudar ghạṭi ko re Screening soṅkha ḍher hoyoḱa. Port kore jahaj do̠l ko jahaj                bahre hijuḱ okte manao-ganao ko emoḱ hoyoḱa.

  1. Re̠l gạḍi, bus ar lonch kore thoṛa hoṛko de̠ćkoa. Jo̠to̠ gạḍi caḱlaoko se̠ go̠ṛo̠ko ṭikạ hatao hoyoḱtakoa.
  2. Bides kho̠n hijuḱan hoṛko ko̠ro̠na ṭikạ reaḱ certificate uduḱ hoyoḱtakoa ar Rapid Antigen Test hoyoḱtakoa.
  3. Hoṛmo hạṭiń reaḱ mitmit́ ạn-ạriko manao selet́ mask beohar se̠ horok lạgit́ jo̠to̠ mosjid kore sontor ko hoyoḱa. Jilạ prosasok ar upạjilạ nirbahi officer noa do̠ko ńel oroma.
  4. Disạm ren jo̠to̠ hoṛko ko̠ro̠na ṭika ar buster doge hatao lạgit́ sastho ar poribar kollan montronaloy jạruṛaḱ porcar se̠ onkan ạt ko hatao hoyoḱtakoa. Noa babotre totho somprocar montronaloy aḱ goṛo hatao hoyoḱa.
  5. Ko̠ro̠na rog din dinte bạṛti calaḱkate jo̠to̠ lekan akhṛako bond do̠ho̠e hoyoḱa.
  6. Jãhã ṭoṭha kore muskil dosa ńellen khan un okte sthanio prosason se̠ aḍepase prosason re jopoṛao menaḱko são galalmarao kate noa reaḱ be̠bosta hatao hoyoḱa.



Sikhnạt Ṭhaõnako Reaḱ Chuṭi Bar Hapta Ḍheroḱ Kana: Sikhnạt Montri

Disạmre ko̠ro̠na khạtir calaoen 21 January kho̠naḱ 6 February dhạbić jo̠to̠ Sikhnạt Ṭhaõnako bond menaḱa.

Me̠nkhan ko̠ro̠na rog pasnaoḱ baṅ hapeḱkante 6 February kho̠naḱ ar mit́ dhao metaḱme bar hapta lạgit́ Sikhnạt ṭhaõnako reaḱ chuṭi ḍheroḱ kana me̠nte Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e lại lahakeda.




Mit́ṭen Bạihạṛ Goḍowaḱ So̠ho̠r Calaḱ Reaḱ Kạhni

Daharte calaḱ okte bạihạṛ ren goḍo são so̠ho̠r-bajar kho̠ne he̠ćakan mit́ṭen gate são ńapam hoeyentaea. So̠ho̠r ren gate ńelkate bạṛhạṛ goḍo ạḍi ãṭe kusiyena. So̠ho̠r ren gate do̠ ạḍi napae ar hoṛmoangey ńeloḱ kana. Uniaḱ acar beohar, roṛ-landa hõ e̠kkal judạge. Aema din tayomkin ńapam akanate bạihạṛ goḍo do̠ so̠ho̠r ren gate aćaḱ oṛaḱ peṛaḱe nẽota kedea. Bạihạṛ goḍo do̠ e̠kkal bạihạṛrege mit́ bhugạḱrey basoḱ kan tahẽkana. Niṭ akat́ dinre so̠ho̠r ren goḍo do̠ uni bạihạṛ ren goḍo ṭhen peṛaḱe calaoena.  

Bạihạṛ ren goḍo do̠ aćren gate peṛaye lạgit́ jo̠to̠waḱe toenat akat́ tahẽkana. Uni do̠ aćren gate moṭor ar guhum anaje jo̠m ocokedea. Ạḍi haron-kosṭo salaḱ noakoe joara akada. Nonkan mońj jomaḱ uni bae jo̠m ńama. Me̠nkhan cet́e cekaea aćren gate nẽota akadea. Arhõ so̠ho̠r ren gate kanae. Onḍe do̠ tinạḱ bhage bhage jo̠maḱ co̠e jo̠m baṛae. Uni ńelrege bujhạuḱ kana.

So̠ho̠r ren goḍo do̠ thoṛa jo̠m kate thotnae gotekeda. Noa ńelkate bạihạṛ goḍo do̠e kulikedea cekayema gate? So̠ho̠r ren goḍo do̠e roṛ ruạṛadea, amaḱ jo̠maḱ do̠ oho̠ge sebel kana, onatege am do̠m rohoṛgea. Dela iń sãote so̠ho̠r. Onḍe sen katećem ńela cet́lekale jo̠m ńũia. Aćren gate ṭhen nẽota ńam kate bạihạṛ goḍo ạḍitet́e rạskạyena. Rạskạ monantege un okte uni goḍo sãoe calaoena so̠ho̠rte. Thoṛa din calaḱ calaḱte kin seṭerena. Ạḍi maraṅ oṛaḱrey tahẽna gatetae. Ona ńelte bạihạṛ goḍowaḱ mẽt́ ma jalaḱ-juluḱ cabayentae.

Mo̠n mo̠nte bạihạṛ ren goḍo do̠e kurudade rehõ nonḍey ạgukede khạtir sarhaoe emadea. Nia dhao do̠ bạihạṛ ren goḍo peṛa se̠ jo̠m ocoye reaḱ pạli. Ńindạ lạgit́ onkin do̠ o̠t regekin tạṅgikeda. Hoṛko he̠ćkateć ko jo̠m idikeda. Ar inạ tayo̠m so̠ho̠r ren goḍo do̠ mit́ bhugạḱte jo̠maḱ oṛaḱe idikedea gatetae. Unkin bana hoṛge table cetanrekin duṛuṕena. Uni bạihạṛ ren goḍo do̠ tis hõ nonkanaḱ jo̠maḱ mẽttege bae ńelakat́ tahẽkana. Uni do̠e menkeda, Am do̠ sạri kathagem menakada, aleaḱ jion reaḱ dosa ma ạḍi bạṛić. Iń hõ noa so̠ho̠r-bajarrege baṅkhan tahẽn lạgit́iń hijuḱa. Noa katha auri roṛ mucạtrege table ma laṛaoḱ lagaoen. Ar duạr khonaḱ mombạti tire saṕkate goḍo saṕ lạgit́ hoṛ ma oṛaḱko boloyen. Unkin do̠ jãhã lekate bhugạḱre bolokate kin bańcaoena.

Noa dosa ńelte bạihạṛ goḍo do̠e menkeda, Baṅ, so̠ho̠r reaḱ mońj se̠ bhage bhage jo̠maḱ reaḱ ińaḱ jạruṛ bạnuḱa. Jiwi ṭonṭa reaḱ bo̠to̠r re baṅ tahẽkate bạihạṛre tahẽnge bogea. Onḍe do̠ nonkan mońj jo̠maḱ bạnuḱa sạrige, me̠nkhan bo̠to̠r reaḱ hõ jahan karon bạnuḱa.