SSC Biḍau June Ar HSC Bidạu Do̠ August Cando Hoyoḱa

2022 serma reaḱ SSC biḍạu June cando ar HSC biḍạu August cando hoyoḱa me̠nte baḍae ńam akana.

Robibar (20 February) Madhomik ar uccho madhomik sikhnạt board ren chairman (metaḱme biḍạu oktoko niṭ akat́ dạyiḱre menaekade) Professor Topon Kumar sarkar aḱ suhi akat́ batlao lekate menakana, Niṭ akan okte nạpitrege biḍạu do̠ hoe purạuḱa.  

Ona iạte noa 2022 serma reaḱ SSC ar HSC bidạure baṅgla dosar potro, English pạhil ar dosar potro cetanre sapṛao akan syllabus arhõ bạṛti ne̠l aro kate emakana. Noa ạpis batlao do̠ disom reaḱ jo̠to̠ sikhnạt boardre kol akana.




Pạrsi Ạri- cạli Jạtiạri Reaḱ Oporom

Gaḍa daḱ ạtuḱkan leka okte hõ oṭaṅ calaḱ kana. Ona são são abo manwa jion hõ siń cando leka rakaboḱkana ar adomkoaḱ do hạsuroḱ kana. Niạ okte bhitri rege okoe do maraṅ hoṛ arhõ okoe do huḍiń napṛaḱ. Gaṅga reaḱ ạtuḱkan daḱleka ge abo manwa jion ar aboaḱ kạmi ko heraferiḱ kantabona.

Din paromoḱ kan, okte paromoḱkan ar abo sanam santal ko bo pheraoḱ kana jug reaḱ pheraote. Abo sanam santal ko do nit jug reaḱ pherao re ạḍigebo ạulạoakana. Abo do aboaḱ bhạlạe lạgit́ nunạḱ ge kạmi korebo unumakana je apnaraḱ apnartet́ bo hiṛińeda. Ạḍi thoṛa hoṛge apnar jạt ko lạgit́ ar apnar phạrsi lạgit́ ko gagocoḱ kana. Abo do niạ disomre eṭaḱ jạt ko do baṅlateko ropoṛjoṅa. Ar onko baṅla ropoṛ ko khon do bo thoṛagea. Ar ona iạte aboaḱ oloḱ – paṛhaoḱre, hiri – hipiri re baṅla ge bon laṛcaṛeda. Oṛaḱ khon oḍoṅkate ạuri bhitri re boloḱ hạbić onkoaḱ phạrsi ge bo roṛeda. Ar niạ hewa do abo re tahẽnkana. Onate oṛaḱre ruạṛ hećkate hõ baṅla tege ḍher bo ropoṛa ( adom adomko). Menkhan ńelogoḱ kana je din din okte salat́ jug pherao selet́ abo hõ bo bodoloḱ kana.

Abo ar aboren gidrạ ko din din apnar pạrsi Santali bo hiṛińeda se Santali pạrsi bo neṅghaoeda. Eṭaḱ jạt ko ṭhen apnar lạṭu udogoḱ lạgit́. Menkhan niạ noṅkakate cet́ hoyoḱ kana? Apnar cet́ bo lạṭu daṛeaḱ kana? Se tin okte ko baḍaeyet́bon kana je santal kanabo ar apnar pạrsi babo baḍaea un okte onko ṭhen bo kạṭićjoḱ kana. Hẽ onate hõ cet́ aboaḱ cet́ baṅ cekaḱ? Jos katha do hoyoḱ kana mit́ṭen pạrsi adoḱ do eken pạrsi adogoḱ ona eskar do baṅ bickom mit́ṭen jạt ge at́ utạroḱkana.

Akelan ko ko menakada jahaeaḱ pạrsi at́len khan do aćtet́geye at́ena. Ar mit́ṭen jạt tin okte apnar pạrsi bạgikate eṭaḱ jạt koaḱ pạrsiye hataoa uni do din dinte ona pạrsi ren jạt ko ṭhen geye len ocoḱa. Ar apnar jạt bạgi kate bạibạite oka pạrsi hatao akat́ se oka pạrsi ko laṛcaṛet́ ona pạrsiren jạt mentege ko opromoḱa. Ar noka nokate mit́ din hiloḱ mit́ piṛhire niạ jạt do cabaḱa. Nonkage abo santal jạt okoe do niạ disom re menaḱbon onko do thoṛa sikhnạt seć lekate ar kạmi hudạko sećtebo lahaḱ kan khange aboaḱ Santali pạrsi bo neṅhaoeda, aboaḱ Santali pạrsite baṅbon roṛeda ar hõ aboren gidrạko baṅbon roṛ ocoyet́koa.

Ar niạ karontege darakan dinre aboaḱ pạrsi adoḱa. Ente nitgema aema nebetar jugren nawa gidrạko akoaḱ Santali pạrsi ar ạri – cạli bako baḍaea. Onko do bạibạite akoaḱ santal sãota khon hõ ko irchi giḍiḱ kana. Noa reaṅ jo do darakan din kore ạḍi usạrage abobo ńelńama, ar paseć ona do abo lạgit́ ạḍi suluk ar rạskaanaḱ do baṅ hoyoḱa. Mit́ṭen Rạsiạ Santal jạt niạ disom khon bạibạite mohor meṭaoḱ kanabo ạḍige bhabna. Mit́ṭen jạt aćaḱ oporom do aćaḱ pạrsi  ar ạricạli – lakcar koteye sodora. Ar maraṅ gorob reaḱ jaiga do hoyoḱkana pạrsi.

Niạ Baṅladisom ren baṅali kodo 1952 sermare akoaḱ niạ go pạrsi baṅla khạtir maraṅ lạṛhại ko janamleda. Onko do noa baṅla pạrsi lạgit́ aema hoṛge jiwi ko alaekeda ar ona tayom aema din paromen khan noko do akoaḱ niạ go pạrsi baṅla ge disom reaḱ ar ako katha roṛ reaḱ hukum ko ńam keda. Ar onkate niạ baṅla pạrsi khạtir noko do mit́ṭen baṅali jạt menteko lekhayena noa dhạrti re.




Tạruṕe Jalet́ Kan Jel Aḱ Joha

Gaḍate beṛhae ạcurakan mit́ bir gajaṛre mit́ṭen Tạruṕ ho̠po̠ne baso̠k kan tahẽkana. Ńeloḱte huḍińe tahẽkanre hõ ạḍi budane tahẽkana. Aćaḱ jo̠maḱ aćtegeye tumạljoṅa. Me̠nkhan jao hiloḱge goḍo ar hako bạṛite jo̠met́ko tahẽkana. Din hiloḱ cet́ tejo̠ ar hako jo̠m mońj ạukạuḱa? E̠ṭakaḱ hõ jo̠m jạruṛa.

Mit́din ackage jel (Deer) jo̠m sanakedea. Unạḱ Kul Jel sendrayet́ko! E̠nrehõ mẽt́ mũṭhạn thoṛa Tạruṕ lekage. Onate birren ado̠mko do̠ Tạruṕ re̠n kạki menteko manotea. Noa do̠ ko̠m katha kana? Me̠nkhan uni Jel ma goć kate bae jo̠m daṛeae. Arhõ ać ṭhene ho̠ho̠ae rehõ bae so̠ro̠ḱa. Ado̠ onate mo̠ne mo̠nete ganḍonena, cet́iń cekaea mente?

Ado̠ mit́din huḍiń macha mit́ṭen Jele ńam maṛaṅkedea. Ho̠po̠n Tạruṕe kulikedea, Oprom kadińgeam? Jel do̠ bo̠to̠r salaḱe roṛ ruạṛkeda opromge. Ạte ńam baṛaet́kan Tạruṕ do̠ Jele metaekana, Baḍaeam iń do̠ Sundorbon re menae Royel Bengol Tiger ren huḍiń mama kạnạń.

Onḍegeń tahẽkana. Me̠nkhan ho̠r hiṛiń khạtir iń gogo são nonḍege menańa. Ạpuń arhõ mit́ṭene bạhujoṅ akante raṅgaote sạńgińre menaḱ hataṛlińa. To̠be ạḍi usạra onḍeliń ruạṛa. Nitiń menlekhangeń jo̠m daṛeama. Menkhan jãhãeak bạń laksana. Onate bạń jo̠m akat́mea. Me̠nkhan iń são jãhãe bạṛiće beoharle khan sạjại hisạbteń jo̠megea. E̠kkal Jel bo̠to̠rtey tharbasao cabayena. Ado̠ ńelme uni Tạruṕ do̠e bujhạukeda sạrige Jel do̠e bo̠to̠roḱ kana mente. Onatey metadea, cet́iń metama onage kạmime enḍekhaniń aṛaḱ kama honaṅ. Jel tharbasaoateye menkeda, jo̠to̠waḱgeń ańjo̠ma. E̠nrehõ alom jo̠meńa.

Tạruṕ ma ạḍi ãṭe rạskạyena! ado̠e metadea, ma e̠kkal sojhete teńgonme, jo̠hań jal tama. Jel do̠ sojhetey teṅgoyena ar Tạruṕ do̠ uniaḱ joha jajale dhurạuena. Ạḍi kajake heseć sekrećjoṅana, ente nonkatege toa jo̠m sana do̠e meṭaoket́a. Tạruṕ mo̠n mo̠ntey hudisana tinạḱ bebuj Jel kanae nit hõ bae oprom daṛeadińa. Jel bạń jo̠mledea menkhan joha toń jalket́taea. Nonkae hudiskeda.

Nit́ hõ Tạruṕ sanamko ṭhene lại daṛeaḱa, Jel ńamkate hõ: enhõ bạń jo̠m akadea. Jelaḱ johań jal akada khạli! Ado̠e bujhạukeda, ńeloḱte huḍińre hõ Jel iń tioḱ daṛeaegea.




2023 Serma Kho̠n Sikhnạt Gãotako Reaḱ Chuṭi Haptare Bar Din Tahẽna

Daraekan serma  2023 kho̠n jo̠to̠ Primary ar College reaḱ haptare bar din kate chuṭi tahẽna mente sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e lại lahakeda.

Hola (19 February) jatiyo sikhakrom ar pathopostok board reaḱ (NCTB) nãwã curriculum piloting kạmihora uḍhạu akhṛare noa kho̠bo̠r babotrey baḍae ocoakada.




March Cando Reaḱ 1 Tạrik Kho̠n Primary School Jhijo̠ḱa

Darakan March cando reaḱ 1 tạrik kho̠n disom reaḱ jo̠to̠ sikhnạt gãotako jhijoḱ kana. Ar un hiloḱ kho̠naḱge Sikhnạt gãotakore gidrạkoaḱ cecet́joṅ kạmihorako ehobo̠ḱa.

Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren Officar Mahbubur Rahman Tuhin noa kho̠bo̠r babotrey baḍae ocoakada.

Uni do̠e arhõe baḍae ocokeda, Ko̠ro̠na virus jatiyo karigori pormorsok committee ko são gapalmarao kate noa do̠ goṭa hoeakana.




Miṭṭen Budgạriạ Toyo Aḱ Go̠lpo̠

Ạḍi sedae reaḱ katha. Mit́ bir gajaṛre mit́ṭen budgạriạ Toyo basoḱ kan tahẽkana. Jo̠maḱ tumạl lạgit́ mit́din do̠e oḍokena. Dãṛã dãṛãte ackage tạńkhiket́a, e̠kkal ạḍi maraṅ hạtie go̠ć akana. Reṅgeć tirpido̠ḱ aste hạti ṭhene he̠ć sorena. Ado̠ ḍaṭate hạtiaḱ harta ge̠r chạḍao lạgit́ bogetey kurumuṭukeda, enrehõ baṅgeye daṛeada. Onate hạti je̠l bae jo̠m daṛeada. Ado̠e loraoen khan go̠ć hạti aṛeregeye duruṕ hapeyena.

Thoṛa ghạri tayo̠m ackage dhạcri kule raraḱkane ańjo̠m ńamkeda. Uni dhạcri Kul do̠ Toyo se̠ne hijuḱ kana. Ado̠ bo̠to̠r salaḱ Toyo do̠e menkeda, Ma hijuḱme Maharaj. Am lạgit́ge nui hạti enan kho̠niń ho̠rho̠ akadea. Ma jo̠me talaṅme. Kul do̠ e̠kkal kajaḱteye aḍraoena. Uni do̠e menkeda, ińaḱ jo̠maḱ integeń tumạla. Jãhãeaḱ emaḱ do̠ o̠ho̠ń jo̠mkea.

Ado̠ Kul do̠ onḍe kho̠ne se̠n maṛaṅena. Inạ mit́ ghạṛi tayo̠m khange seṭerena mit́ṭen Tạruṕ. Toyo do̠ muluć mạchi landawante Tạruṕe ataṅ daramkedea. Menkedae, ma hijuḱme! Hạti je̠l thoṛa cakha ạikạume. Nui do̠ Kule tumạl akadea.

Tạruṕ do̠e menkeda, Kule tumạl akat́ jo̠maḱ do̠ cekań jo̠makea? Toyo do̠e menkeda, am do̠ e̠kkal cet́ge alo̠m bhạbiḱa. Kule hećlen khangeń baḍae ocomea nahãḱ. Un okte dạṛ go̠lme nahãḱ.   Tạruṕ do̠e guni-bhạbiyena, ado̠e menkeda sạri kathage co̠ṅe metạńkana. Ado̠ jo̠jo̠me dhurạuena. Tạruṕ do̠ aćaḱ laser ḍaṭate ạḍi usạra hạti harta ge̠r chaḍao kate je̠le oḍoḱkeda.

Un ghạrić Toyo do̠ e̠kkale hape akan tahẽkana. Tin oktey ńelkeda Tạruṕ do̠ hạtiaḱ sanam je̠l do̠e ge̠r oḍoḱkeda, ado̠ ackagey aḍraoena, E boeha ma se̠njoṅ talaṅme, Ente̠ Kule he̠ć seṭerena. Toyo aḱ katha ańjo̠mte Tạruṕ do̠ onḍe kho̠ne dạṛ pharakena. Ado̠ ma ńelme uni budgạriạ Toyo ma ạḍi ãṭe rạskạyena. E̠nte hạtiaḱ je̠l jo̠mre jãhãn eṭkeṭõṛẽ baṅ hoeletaea ạḍi algateye jo̠mkeda.




22 February Kho̠naḱ High School Ar College Jhijo̠ḱ Kana: Sikhnạt Montri

Daraekan 22 February kho̠naḱ High School ar College do̠ jhijo̠ḱa me̠nte Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e lại jạhirkeda. Me̠nkhan Primary School do̠ nit kho̠n baṅ jhić hataṛoḱa.

Teheń Lukhibar (17 February) Sikhnạt Montronaloyre mit́ sombad sonmelon hotete noa kathe baḍae ocokeda.

Uni do̠ arhõe menkeda, High School ar College ren amdaj jo̠to̠ pạṭhuạ gidrạkoge  pạhil doge ko hatao akada. Ona são sãote ko̠ro̠na ajar hõ thoṛa ko̠m ńõḱ akana. Ona iạte daraekan 22 February kho̠naḱ School, College do̠ jhić reaḱko goṭa akada. Ar lahate lekage pạṭhuạ gidrạkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ ar cecet́joṅ kạmihora ko calao idiḱa.




Ńutum Ol Caṛhao Bego̠r Ṭikạ Hatao Reaḱ Ạt

Ko̠ro̠na rog reaḱ tikạ hatao khạtir nunạḱ din do̠ ńutum ol caṛhao (registration) jạruṛoḱ kan tahẽkana. Ar mobile re sms ńam tayo̠m ṭikạ hatao hoyoḱ kan tahẽkana. Menkhan ko̠ro̠na ṭika hatao lạgit́ nit do̠ ńutum ol caṛhao reaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱanaṅ.

E̠nte 26 February tayo̠m kho̠naḱ do̠ ar pạhil doge baṅ ńamo̠go̠ḱa. Ona iạte Sastho Odhidaptor do̠e lại lahakeda, darakan 26 February dhạbić ńutum begor ol caṛhao tege pạhil doge ṭikạ bon hataojoṅ daṛeaḱa.




Meskoć

Meskoć

Mit́ fuṭ porda-

Mit́ṭen ho̠ṛ porda metaḱme aḍ kićrić kiriń lạgit́ do̠kane calao akana. Do̠kandare metaekana-

Kirińic: E boeha, mit́ṭen porda emawạńmese.

Do̠kandar: Tinạḱ go̠j?

Kirińic: Haere, go̠j do̠ baṅ jạrurạńa! Mit́ fuṭ emạwạńme, enḍekhan ar baṅ jạruṛạńa.

Do̠kandar: Mit́ fuṭ po̠rda do̠ oka janlarem lagaoa?

Kirińic: Cedaḱ! Ińaḱ computer reaḱ windows re!




Sona Reaḱe Beleyet́ Kan Mit́ṭen Geḍe Aḱ Golpo

Jãhã mit́ atore mit́ṭen re̠ṅge̠ć casa hoṛe girobasoḱ kan tahẽkana. Pe̠a gidạr-pidạr ar bạhuante ạḍi muskil ar haro̠n salaḱ dine khemaoet́ kan tahẽkana. Mit́ din oṛaḱ racare duṛuṕ kateće ganḍo̠no̠ḱ kana, mit́ṭen gunidar se̠ guni Geḍeye kirińea mente. Uni Geḍe tin oktey bele ehoṕa, un okte casa do̠ ona bele hạtiạrey ạkhrińa ar kạudi sõćjoṅa.

Inạ tayo̠m dosar hiloḱ mit́ṭen kạṭić macha ho̠po̠n Geḍe hạtiạ kho̠ne kiriń ạgukedea ar oṛaḱ ạgukateć ạḍi ãṭe jogao jo̠to̠nkedea. Nonka ńel ńeltege Geḍe do̠e harayena. Ackage mit́ din casa do̠e ńelkeda Geḍe do̠ mit́ṭene bele akada. Ona bele ńelte casa hoṛ do̠ aćren bạhutaeye ho̠ho̠wadea. Unkin Bana ho̠ṛge Bele kin saṕ legaket́ ma sona reaḱ bele kan! Noa ńelte bana ho̠ṛ kusite rạskate e̠kkal e̠ne̠joḱkin lagaoena.

Arkin menet́ kana niạ dhao do̠laṅ kisãro̠ḱa nahãḱ. Nonkage jao hiloḱ uni Geḍe do̠ mit́ṭen kateće belea. Ar ona bele uni reṅgeć casa ho̠ṛ do̠ hạtiạre ạkhriń kateć gharońj reaḱ jo̠to̠ lekan okolạnaḱ ko̠e kulạu anṭaoet́ kan tahẽkana. Me̠nkhan mit́ okte uni casa ar ać bạhuaḱ lob-laloć do̠ ḍher idiyentạkina. Jao hiloḱ nonka mit́ṭen kateć bele baṅ ạkhriń kateć uni Geḍeaḱ laćre tinạḱ bele menaḱ onako jo̠to̠ get́ oḍok kateć mit́ dhaore ạkhriń lekhan aema kạuḍiren mạlik kin hoyoḱa mente nonkakin hudiskeda.

Ado̠ nonka me̠nkate dosar din do̠ casa ar ać bạhu uni Geḍa aḱ laćkin get́ paṛaḱket́taea. Ar ma ńelme Geḍe aḱ laćre ma cet́ belege bạnuḱ. Ona ńelte casa do̠ ạḍi ãṭe bhabnayena ar duṛuṕ hape kateć raraḱe dhurạuena.