Biṛi-Sikaṛeṭ Ńute Hoedaṛeaḱ Muskilanaḱ Ko 

Jo̠to̠ hoṛgebon pusṭaua Biṛi-cuṭi do̠ hoṛmo lạgit́ muskilanaḱ kana mente. Noa kakhante hoṛmore nana-parkan rog ńelo̠go̠ḱa. Thamakur lekan jinis bạṛti beohar khạtir Cancer lekan gujuk rog hõ ḍher idiḱkana.

Biṛi ńute Cancer são arhõ ekal high blood pressure ar cholesterol ḍherogo̠ḱ kana. Thamakur jo̠mte hoṛmore mãyãm pasnaoḱ kan sirre dhũạ jarwaḱa, nonkate stroke heart attack hoe daṛeaḱa.

Jaribte ńelo̠go̠ḱ kana, amdaj 34.6 percent sẽṛã metaḱme haratạl hoṛko bạṛtiko ńujoṅ kana. Noa simạ baher ńu kakhante aema lekan rog bihinte jạbunkate bo̠cho̠rre amdaj mit́ karoṛ hoṛko gujuḱ kana. Ar biṛi ńute bo̠cho̠rre amdaj 53 percent hoṛko gujuḱ kana.   

Menkhan paseć ḍher hoṛge babon baḍaea, biṛi ńute mẽt́re muskil he̠ć paṛaoḱa. Ente gobesona meneda, Thamakur dhũạte eyae hajar khon bạṛti chemical sarańjam menaḱ akada. Noa ko modre thoṛa do̠ mẽt́ lạgit́ ạḍitet́ bạṛićanaḱ kangea. Enḍekhan dela thoṛagan bon baḍaelege, biṛi ńute cet́ cet́ muskil dosa hoe daṛekea-

Mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa se mẽt́ daḱ ańjetoḱa-

Hoṛmo reaṅ maraṅ utạr tarantar kana noa mẽt́. Sikaṛeṭ se biṛi dhũạte mẽt́ kho̠n daḱ lekan bo̠stu ekal ańjet́oḱa. Ar nonkate bại bạite mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa. Bạṛtikaete, mẽt́re araḱ dag, mẽt haso se mẽtre nana parkan muskil dosa do̠ he̠ć paṛaoḱa. Noakage calao idilenkhan mit́ okte mẽt marsal ad metaḱme kãṛã reaḱ bo̠to̠r tahẽnoḱa.

Mẽtre chạuni:

Arhõ bạṛti biṛi cuṭi ńute jãhã umerege mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa. Biṛi ńute mẽtre maraṅ ucạṭ paṛaoḱa. Baḍaekaḱbon, umerte lahalen khange mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa, menkha biṛi cuṭi ńute hõ jãhã umerrege chạuni hoe daṛeaḱa. Ona iạte sạrige noa khonaḱ pharakre tahẽnge bogea. Enḍekhan nonkan dosare o̠ho̠bon paṛaolena.




Doṅ Sereń

Gate gatelaṅ tahẽkana

Haere ạḍi gatelaṅ tahẽkana,

Ińko jãwãekediń

Am ko jãwãeket́me

Gate mãyã chaḍaoen.

Ne sakam sabme

Gate mãyã re̠t́me

Do ạtu golkam gaḍa daḱre.




The Santals Times reak Sopolha Sabha

Hola Sạnicar (02 April) Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re The Santals Times  reaḱ mit́ sopolha sabha do̠ hoe purạuena. Sopolha sabha reaḱ aso̠l jo̠stet́ do̠, cet́ lekate noa Santals Times reaḱ lahanti hoekoḱa. Ar santal pạrsi rạkhi jogao jotonre Santals Times lahanti jạruṛ menaḱa. Noakan bisoiko cetanre gapalmarao hoeyena. Noa sopolha sabha kho̠n seṭer akan manotan onoliạ ar mit́bar gãota mukhiạ ko selet́ ko tãhẽkana. Sopolha sabha re selet́akan manaotankodo santali pạrsite ari-cạli ar lakcar jiạṛ dohoe lạgit́ niạ santals times online te chapa sodo̠ro̠ḱ kho̠bo̠r sakam do̠ niạ okte reaḱ dạbi kana menteko lại so̠do̠rkeda.  Ena chaḍa hõ niạ chapa so̠do̠r khobo̠r sakamre jaoge santalite o̠l be̠l kol lạgit́ nehore do̠ho̠ akada santal maraṅ o̠noliạ Mn. Mithusilak Murmu. Unie menkeda abo nit aboren tayom daram piṛhikoren ko lạgit́ mit́ mońj ṭhại babon tear daṛelekhan darakan din re aboren gidrạko do̠ okare akoaḱ o̠lbe̠lko so̠do̠r takoa apnar pạrsite; onate niạ Santals times re jaoge jotoko apnar baḍae se a̠gil hapṛam ko ṭhen kho̠n ańjo̠m ạgoakat́ gam-kudum, ono̠ṛhẽ, nagam ko niạ hotete bon rạkhi jogao kaḱma.

Mn Murmu aḱ niạ katha do jarwa akan sanam ko ko hẽtaoada. Darakan din re nia Santals times re jaoge o̠lbe̠l kol lagit́ santalko menaḱko t̠hae re o̠no̠liạ sãota bandhao rakaṕ reaḱ goṭa nonḍe khon goṭayena. Niạ Santals times online chapa so̠do̠r kho̠bo̠r ko do goṭa dhạrti ren santal ko são eṭaḱ jạt ko okoe ko santali pạrsi ko baḍae joṅ hoṛko.

 Santals Times ar NAGR ren Mukhiạ Stephen Soren niạ online chapa so̠do̠r re sanam ko ṭhen khon jaoge santal somaj reaṅ lahanti, o̠noṛ katha ko ar guṭ katha, santal koaḱ jahan so̠mbat ge dhạrti reaḱ jahan ṭhại kho̠n nonḍebon kol daṛeaḱa. Niạre chapaso̠do̠r kate aboren sanam boeha miserako ńel arko paṛhaote ko baḍae ńama. Nonkate tayom daram piṛhiren ko ṭhen aboaḱ pạrsi bo jiạṛ dohoe tabona.  Niạ chaḍa ho jarwaakan ko sanam mit́ monte jomokate nia ̣ jiạṛ dohoe lạgit́ kami ko got́keda. Sopolha sabhare selet́ko tahẽkana  Rev. Soban Kisku, Mn. Robindronath Hembrom, Mn. Hingu Murmu, Mn. Markus Murmu, Prodip Hembrom, Emmanuel Mardi, Promila Hasda, Sontosh Tudu, Nirola Murmu, Sujonti Murmu, Subhas Baskey são arho onolia ko .




Tesar Santal o̠no̠liạ He̠lme̠l hoyena

Paromen pạhil epril 2022 Dinạjpur jilạ reak̕ bẹlḍaṅga ato CDSP ophisre Baṅgladesh re̠n santal o̠no̠liạko niạte̠ tesar Santal O̠no̠liạ he̠lme̠l hoyena . Baṅgladesh re santalko talare niropon ho̠ṛmo̠, shikhạuna ar ạricạli niạte̠ kạmikan banadhao KUKMU ḌIṆḌẠ hotete noa he̠lme̠l do̠ ho̠ho̠ hoylena . He̠lme̠lre̠ se̠le̠t̕akan ho̠ṛko talare kukkmu banadhao do̠ akoak̕ uddesso, kạmikạsni ar mo̠nsubạko so̠do̠rkeda . Nakha – ilạka re̠n santal o̠no̠liạko cinhạu, ce̠t̕ le̠kate̠ so̠no̠do̠r (publication) cạlu do̠ho̠y hoyok̕a, be̠-po̠rho̠ko cinhạu ar ṭehaḍ daram, somaj saote sạgại benao rakap̕, Santal gun-man ho̠ṛkoak̕ katha jạhir – noṅkan emanteak̕ beparteko galmaraokeda . Aema nakha kho̠n Santal o̠no̠liạ, projukti banaḍaeic̕, kho̠ndro̠niạ(reseachers) , niropon ho̠ṛmo̠ raranic̕, uthnạu kạmiạ, ạn kạmiạ, mahasoe ar pạṭhuạko são Moṛẽ̠ gel kho̠n ḍher rạsiạko noa he̠lme̠lre̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana .

He̠lme̠l gapalmarao o̠kte̠ mukhiạ lekatei tahẽ̠kana KUKMU banadhaore̠n mukhiạ Manotan Somres Ṭuḍu. Pe̠ṛa lekateko tahẽ̠kana KUKMU re̠n batlaoic̕ Ḍr. Hilarius Hembrom, KUKMU re̠n dosar batlaoic̕ Mạn. Sebasṭian Hembrom saheb, iskul didimuni Mạn. Meri kliṭeṇḍa . Arhõ̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana kukmu re̠n kạmiạr rạsiạ Benjamin soren , Maikẹl baske, Raju hembrom. Galmarao re̠ se̠le̠t̕ katet̕ baktan e̠m hotete he̠lme̠lko sohanleda, brak re̠n uthnạu kạmiạ Bindhan baske, Owarlḍ bhison re̠n Albinus soren, projukti banaḍaeic̕ So̠mo̠r M soren, Raimo̠ṇḍ hasda, Jonas soren, Liṭon soren , Gabriel Kisku, Probhati Mạrḍi, Maikel soren , Naresh Maranḍi, Som Kisku, Komol Ṭuḍu, Filimon Hembrom , Prodip Hasda, Shakil Ṭuḍu, Sohel Mạrḍi , Sonali Murmu, Parul Hasda , Mikhael ṭuḍu arhõ̠ emanko. He̠lme̠l akhṛa cacalaoic̕ lekatei tahẽ̠kana, KUKMU banadhao re̠n jog mạńjhi Mukul kisku .




Diso̠m re Hoṛ lekha (Bhoṭar talika) hoy aro̠e lagit́ hukum jari akana

Arhõ Bhoṭ reaḱ tạlikạ ńel aro̠ḱ kana-2022 serma re Goṭa diso̠mre darakan 20/05/2022 kho̠n darae kan pe̠ hapta dhạbić, Oṛaḱ oṛaḱ sen kateć bhoṭ tạlikạ ńel aro̠ḱa mente baḍae akana. Nawate bhoṭar hoyoḱ lạgit́ cet́ cet́ko jạruṛ kana:-

* Ko̠m se̠ ko̠m janam serma 2007 hoyoḱ lagaoḱa.

* Online re janam ol caṛhaoakat́ photocopy.

* Baba/gogowaḱ ID (NID) photocopy.

* Jãwãe/Bạhuwaḱ ID photocopy.

* Sikhnạt jingi reaḱ certificate.

* Hoṛmo Reaḱ Mayam group bidạuakat́ certificate.

*Thamgạḍi akan oṛaḱ reaḱ mạsul rạsid (Holding tax receipt) reaḱ photocopy.

Disạ doṛhawaḱ bisoi ko: Okoekoaḱ janam certificate online re bạnuḱtako, onkokoaḱ ạḍi usạra online re janam ol caṛhao hoyoḱa. Ar tinạḱ hoṛaḱ do̠ online re ol caṛhao akan menkhan certificate são milạu bạnuḱ metaḱme bhul menaḱ, tuṛighuṛige jut ar ṭhik ṭhak lạgit́ nehõr tahẽyena.




Border Jhićena Ḍahar Ho̠rte Bharo̠t́ Diso̠m Calaḱ Lạgit́

Budhbar (30 March) kho̠n ehoṕena ḍahar horrte Bharo̠t calaḱ-hijuḱ reaḱ mit́ṭen ạt. Ente Bharo̠t reaṅ VISA ardas centre baḍae ocokeda, VISA te tinạḱ hoṛ uḍạḱ gạḍiteko senoḱkan tahẽkan, nit VISA convert kateć ḍahar hortege aḍepase bharot diso̠mko se̠n daṛeaḱa. Nit́ khonaḱ nawa bhãṭte metaḱme ḍahar horrte cala culạ bakhra VISA bon hatao daṛeaḱa. Enḍekhan  Benapole ar Akhaura (stholpoth) ho̠rte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.

Baṅgladiso̠mren tinạḱ hoṛ udạuḱ gạḍite calaḱ kakhante VISA bạsut-mạnjut́ akantako, enkate Onko niṭ akan fee tege ona VISA bo̠no̠do̠lte ḍahar horteko calao daṛeaḱa. Ar inạkate udạuḱ gạḍi são ḍahar horte hõbon se̠n-he̠ć daṛeaḱa.

 




Gapa Tesar Serma Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022

Gapa so̠kolbar 1 april 2022 Dinạjpur re hoyoḱ kana Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022. Niạ dhao tesar serma niạ he̠lmel reaḱ bondobosto hoyoḱkana. Bohoḱ katha ko do̠ho̠ akada `De̠labo̠n o̠lo̠ḱ laṛcaṛte pạrsi ar ạkilbon kisạ̃ṛ ma.’ Tesar Serma Helmel Sabha do̠ Dinạjpur jilạ reaḱ Birạmpur upojilạ Belḍaṅga cdsp hall room re hoyoḱ lạgido̠ḱ kana. Niạ he̠lme̠l do̠ so̠ko̠lbar (01 April 2022) setaḱ bela goṭa din bho̠r hoyoḱa. Santal O̠no̠lia He̠lme̠l sahba ko sasapṛao akada KUKMU-Niropon hoṛmo, shikhạuna ar ạricạli niạte kạmikan mit́ṭen santal bandhao gãota. Santal sãota re santal ho̠ṛko talare bises kaite haraḱkan piṛhi ko ol ar ropoṛ sećte aboaḱ santal ạricạli-lakcar ar pạrsi jiạr do̠ho̠e ge niạ He̠lme̠l reaṅ jo̠stet́ do. Niạ Helmel re  goṭa Baṅladiso̠mren santal sãota susạriạ, paṭhuạ kuṛi-koṛa ar KUKMU ren ạyurko selet́ko tahena.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ Ganḍa muktiạr (Ukil)

Mit́ṭen Mahasoe uṕ kạpciḱ mente lạpit ṭhene senena. Uṕ kạpci tayom lạpite menenkana-

Lạpit: Mahasoe ạḍi bhage hudạre jonoṛao menaḱa. Am ṭhen kho̠n ṭaka o̠ho̠geń hataoa.

Enkathae Mahasoe ạḍitet́e kusiyena. Khange lạpit dosar hiloḱ dokane hećena, are tạṅkhiket́ mit́ ganḍa puthiko do̠ho akada. Onka lekage enhiloḱ mit́ polis kạpciḱe he̠ćena. Ado̠ lạpite menkeda-

Lạpit: Hoṛkoren jo̠gao-jotonić kanam. Cekate am ṭhen ṭakań hataokea? Ado̠ sạrige polis hõ dosar hiloḱ do̠kan samaṅre mit́ ganḍa ko̠mla jo̠e do̠ho oṭokada.

Inạkate mit́ muktiạr (ukil) lạpit aḱ do̠kane hećena. Ado̠ kathae enkage ṭaka bae hataolet́aea. Enkathaeye menwana-

Lạpit: Am do̠ sạriaḱ ar hok lạgit́gem lạpạṛhai kkana. Enḍekhan ṭaka do̠ bạń hataotama.

Dosar hiloḱ ńelena, mit́ ganḍa muktiạr lạpit dokan samaṅre panteate gente getećko teṅgo akana.




Ho̠ro̠re Daḱ Bale Ńama Lạikedako Onḍenko Casa

Ho̠ṛo̠ khetre daḱ bale ńama lại so̠do̠rkedako onḍenko casa. Santal casa noa karonaḱtegekin go̠ćena mente tojbij se̠ todonto committee ko baḍae ocoketkoa. Calaoen (27 March) nukinaḱ goćen reaṅ aso̠l jo̠stet́ cet́ kana, baḍaejoṅ lạgit́te tojbij Committee ko bandhaoena. Ar noa committee bandhao do̠ Krisi Montronaloi ren jonoṛ secretary (socib) Md. Jubaur Hosen Bablu aḱ ạḱyurtege hoe akana.

Hola Moṅgolbar (29 March) tojbij lạgit́ ona atote Committee ko senlena. Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom do̠ un jokhen onkoe baḍae ocoket́koa je, Sakhawat daḱ bae emoḱkante oṛaḱ hoṛtiń bise jo̠mkeda. Ente gujuḱ lahare nonakae baḍae ocokedeńa.

Onka leka onḍenko casako lại so̠do̠rkkeda, Onkage hoṛ ńelte daḱe emakoa mente. Reṅgeć-ore̠ć hoṛko jao ghuṛige tayom baṛakakoa. Ar enkathae ghus ṭaka hataoate sạṅgiń reaḱ khetko laharey daḱ maṛaṅaḱa.

Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom ar Robi Mardi ren boeha Sushil Mardi bạdi kate dịp caḱlaoić birud thanarekin mamla akada. Cedaḱje Sakhawat do̠ unkin babar goṭen casa gujuḱ lekan bạṛić dosarey ḍoṅkao se ṭhelao akat́kina. Ar onka leka ghoṭna babotre nit hõ todonto se tojbij caḱlao idiḱkana.




Niropon Hoṛmo Tahẽn Babo̠t Jạruṛaḱ jo̠maḱko

Hoṛmore jãhã lekan rog birud teṅgo daram lekan khemota tahẽn khan, ạḍi algate rog khon rukiạbo ńamdaṛekea. Noakanaḱ thoṛa jo̠m babotre latarre tạlikạ emena.

Se̠ke̠rkenda: Se̠ke̠rkenda re beta-carotene tahẽnoḱa. Enḍekhan noa jo̠maḱ hoṛaḱ hoṛmore bo̠lo̠kate Vitamin-A re pheraoḱa. Noa reaḱ gun-man hoṛmore rog sãoe lạpạṛhaia.

Rạsun:  Jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱre rạsun tahẽna. Rạsunte ekal utu reaḱ sebel-so̠ṛo̠me sarsaoa. Be̠re̠l rạsunte bacteria, virus ar sealom (chotrak) oka do̠ mẽt́e baṅ ńelo̠go̠ḱkan nonkanaḱ birudrey kạmia. Asokaete, hoṛmo reaḱ harta se̠ chal napaeye do̠hoea.

Adhe: Jo̠maḱre jhańj jạsti lạgit́ adhe reaḱ jãhãn tulạuaḱge bạnuḱanaṅ. Ente ona do̠ anti-oxidant reaḱ hõ mit́ṭen mońj onoṛ kana. Pho̠lmul se̠ aṛaḱ sakam khonaḱ ńamaḱ Anti-Oxidant ạḍi tuṛighuṛi hoṛmorey kạmia.

Tormuj: Tormujre Gluthaione ńutuman Anti-Oxidant tahẽ baṛaḱa. Noa jo̠mte hoṛmore rog birud asambheṛe kạmia.

Hako: Omega-3 ar Fatty Asid bhuṭela se̠ gangạniạ jo̠maḱ je̠mon hako jo̠mte Immune system ḍheroḱ kana.

Amlo̠ki: Amlo̠ki são thoṛa adhe ar khijur rit́ gunḍa maṛaṅkate ńu lekhan hoṛmo lạgit́ ạḍitet́ bhạlạianaḱge hoe bo̠tećkoḱa honaṅ. Ente noare Vitamin-C menaḱ akada.

Toa ar Dahe: Toa ar dahe re zink menaḱa, noa hoṛmore rog birud jaogei kạmikana. Toa baṅ hajam tạnićlenkhan toate benaoaḱ jo̠maḱ jo̠m jạruṛ kana. Jao hiloḱge 100 grams dahe baṅkhan mit́ cup toa ńui reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.