SSC-2022 Form Purun Okto Ḍherena

Secondary School Certificate (SSC) form purun okto do ḍherena. Nawa ḍhạrwạḱ lekate, Sombar (09 May) khonaḱ 16 May dhạbić pạṭhuạ gidrạ form ko purun daṛeaḱa mente baḍae ńamena.

Aṭhwar hiloḱ (08 May) ńindạ Dhaka sikhnạt board khonaḱ mit́ ḍhạrwạk talate lại sodorena. Ar noa ḍhạrwạḱ rey suhi akat́a board ren bidạu ńel jut metaḱme ḍanṭaoić Professor S M Amirul Islam.

Ḍhạrwạḱre arhõ menena, form purun do teheń (09 May) khonaḱ 16 May dhạbić calao idiḱa. Ar onka leka Online hotete 17 May bhitrite fee emoḱ hoyoḱa.




Gogo Mãhã

Teheń (8 May) Robibar mit́ṭen bises mãhã kana, metaḱme gogo mãhã. Jao serma May cando reaḱ dosar Robibar do gogo mãhã mente manao hujuḱ kana. Gogo mãhã reaḱ jostet́ do noa kangea je, gogo manao-ganaoe. Ente Gogo doe toa dare kana. Gogo hotete abo noa dhạrti puribo ńel ńam akada. Ona iạte abo sanamkoaḱ jạruṛ kana jao ghuṛige gogo são man-manot salaḱ roṛ hoyoḱtabona. Gogo dulạṛ do sạrige ạḍi sorosgea. Onka leka gogo hoho hõ ạḍi heṛemgea.

Noa dhạrtire gogo lekan okoege bạnuḱkoa. Menkhan gogo dulạṛ reaṅ jãhãn bises din reaḱ hõ jạruṛ bạnuḱanaṅ. Enrehõ teheńaḱ noa niṭ akan dinre gidrạko aema lekate akoren gogoko kusi ar rạskạ ocoko kurumuṭuia.Gogo se toa dare ạḍi haron ar duk talate abo mimit́ ko kạṭić khonaḱko hara buruket́bona. Ạḍi jogao ar jotonate, heo hoborate ko hara akat́bona. Onako gogoaḱ duk alobo hiṛińma. Gogo dulạṛre mimit́ko jamaṛ akaebo tahẽnma.

Gogo lạgit́ din niạ etohoṕ reaḱ itihas:

Ạḍi sedae re Greek disom  re niạ gogo lạgit́ din do pạhil mano̠t ehoṕlena. Ona disom re jao fạlgun cando reaḱ mit́ din do ako ren Boṅga koren eṅat Riaokoe do Kronas ren oṛaḱ hoṛe tahekan uni lạgit́ niạ din ko manotet́ kantahena. Menkhan joto hoṛko mit́ são niạ gogo lạgit́ din manot reaḱ hudis do bohoḱ re heć ạdi tahena America ren sãota kạmi gogoṛoić Julia Wards. America reaḱ Ohaiya reaḱ talare mit́ Webstarjoṅson tahelena; niạ aḍe paseren mit́ hoṛ Ann maryrivs Javi suniaḱ goṭa jionge katao akada orphan se ṭuạr gidra ko talare. Mary Ann Rivs Jarvis goć tayo̠m aćren hopon era  Anna Jarvis do ać gogo lạgit́ jahanaḱ cekaye menet́ tahena; Okoe gogo hoṛaḱ bhạlại lạgit́ mit́ jaega kho̠n ar mit́ jaegai daṛawakat́ uni lạgit́ mit́ manot emae reaṅe hudis keda, Ann Mary ren hopon era diso̠m ren jo̠to̠ gogoko lạgit́ mit́ manot em reaṅ porcare calao idiket́a. Aćaḱ niạ kurumuṭute eae 07 serma tayo̠m America ren sokar gogo lạgit́ mit́ din manot sarkar khone ghosona keda.

Thoṛa bon khondroṅ joṅ lekhan 1905 serma Ann Mary Jarvis as join reaḱ taṛam do ehoṕena; ać gogoaḱ gujuḱ tayom hopon erat disomren ko joto gogo ko disạ ko lạgit́ sarkar ṭhen mit́ din chuṭiye koe keda Anna Jarvis aḱ niạ kathare aema  American  congress mit́ mot ko hetaoada. Ar niạ reaḱ ge aema lasaṛhet́ te 1908 serma May cando reaḱ 10 tạrik pạhilre Virginia, Florida, Wokalhama ar Pensilvia re Gogo lạgit́ mit́ din ko manao keda. 1910 serma khon America reaḱ joto ṭoṭha re niạ din sorakar chuṭiye emkeda. Onko do May cando reaḱ 10 tạrik sanam America ren sorkar chuṭiye emkeda. American congress 1913 serma reaṅ may 10 tạrik do sarkar ać aḱ dosom reaḱ gota ṭoṭha re pasnao keda je gogo lạgit din kana mente teheń.

Enạ tayom May cando  reaḱ pạhil robbar ko goṭakeda niạ din. America ńelńel te ona ạḍepase reaḱ disomko ho niạ din manot ko ehoṕena. Menkhan thoṛa disom kore do niạ din reaṅ her pher ńelena; jemon Norway re do may cando reaḱ dosar robbarko manota gogo lạgit́ din do. Argentina re do may cando reaḱ dosar robbar, Dạkhin Africa re do may cando reaḱ pạhil robbar, France ar Sweden re do May cando reaḱ mucạt́ robibar. Japan, Bangladesh re gogo lạgit́ din ko manota May cando reaḱ dosar robbar.




Taṛam Ḍahar

Mit́ atore mit́ṭen soros hoṛe tahẽkana uniaḱ ńutum do ‘Sona’. Uni do ạḍi rạskạ ar jhũk monan hoṛe tahẽkana, ar uni do ạḍi bes kathako, cạl-colon ar roṛ landa sanam lekanakkote ạḍi aema gunkote pereć akan hoṛ doe tahẽkana. Ado paseć uni do adom hoṛ lagit do cet́ hõ baṅ kanae, ar mit bar hoṛko do paseć bako kusiwaya. Abo sanam ko dobon baḍaea je, Dhạrtiren ạḍi manotan hoṛ doko men akada; “am do jãhãtinạḱ mońj hoṛ kanem ar mońj dom kamiet́kan joto hoṛ do mońj bako metama”. Ado uni ‘Sona’ ińaḱ mẽt́ redo uni do ạḍi bhạgạn ar bes hoṛ kanae cedaḱ se uni do okoeaḱ duk hõ bae ńel sahao daṛeaḱa, aćaḱ mẽt́ko mẽt́ daḱte lohotok rehó jiwirago tae rehõ ać dulaṛan hoṛko doe dulaṛkoa. Ar unkoaḱ bhage, rạskạ lạgit́ do jotoe sahaoa. Ado uni do aṛisoḱ rehõ duke ńam rehõe dukukte bae mena ińdoń laṅgaena, ińdo bạń daṛeaḱ kana.

Ado aćhõ mońj bae tahẽnrehõ uskor katha doe emakoa, ma lahaḱpe, in do menańa. Joto kạmipe alope botoroka, dhạrti do ạḍi dukaḱ kana, alope theroḱa, Ado ona ańjomte mon re ạḍi rạskạń bujhạua, adoń cintạḱa disomre nithõ nonkan mońj hoṛ menaḱkoa, okoe do ać lạgit́ do baṅ, aćaḱ mẽt́ daḱ ać lạgit́ do baṅ aćren dulạṛiạ hoṛko lạgit́ doe joroeda.

Isor baba uni do ạḍi ãṭe goṛo are bhoraema jug cetan jug. Oka lạgit́ mon hudis goṭa kateće lahaḱ kan jemon ona ṭhạ̃ire seṭerte hõye seṭerok;

  • Thir-reaḱ jo do Koejoṅ kana
  • Koejoṅ-reaḱ jo do pạtiạu kana
  • Pạtiạu reaḱ jo do dulạṛ kana
  • Dulạṛ reaḱ jo do goṛo kana
  • Goṛo reaḱ jo do Jiwi jomaḱ

Noa hopon olaḱ Taram Ḍahar khon abo sanamko lạgit́ cecetaḱ do noage je; delabon bhage kamire jemon bon tahẽn ar dhạrtiren manwako lạgit́ bhageaḱ bon kạmia. 

Abo do jãhãtis bon ganḍona je, Abo bhạlại lạgit́ jãhãnaḱbon korao akada?

Jãhãe hoṛ goṛoae lạgit́ ti bon tiạr akada se baṅ.

Ekenbo roṛa hạni bae bhagea nui bae bhagea nui bae mońja!

Okoe do bako mońj onko ko boge ko lạgit́ cet́ thoṛagan bon kurumuṭu akada?

Abo do tis hõ noa baṅbon hudisoḱa! Hudislen khan gãota do ar hõ ạḍi mońj ar lahantikoḱa.

                                                                                                                                                                    -S.M

 




HILLU (GIDRẠ ENEĆ)

Noa do daḱ reaḱ eneć kana. Mõṛẽ serma khon cetan ar gel serma khon latar umer ren gidrạko, koṛa kuṛi jotoge noa enećreko selet́ daṛeaḱa. Tinạḱge gidrạko do ḍherko tahena unạḱge eneć do jomkaoḱa.

ENEĆ:-Umoḱ oktere gidrạko mit́ ṭhen daḱ reko tudrạu koḱa, ado apan ạpin kạṭuṕte daḱko ṭheba. Jãhãege, gạṛại hakoko phed leka, onko modre jãhãege chob marteye saḍe ocoe uni doye rajayena, onka onkate sanamko raja cabaḱa.

Ar okoe gidrạ mucạt́ hạbić tehõ bae saḍe oco daṛeaḱa uni doye kombṛoyenge. Ado rajawakan gidrạ kodo “Hillu hillu hillu” hohowate cahe unum kate, cahe paera kate am ińko dạṛa.

Kombṛowakan gidrạ do onko joṭet́ lạgit́e khudạu baṛakoa. Jãhãegeye joṭet́ daṛeae uni geye kombṛoḱa. Ado kombṛo khone rajayen gidrạ pạri, “Hillu hillu hillu” hohowateye dạṛa. Eneć do nonkage calao idiḱa, gidrạ ạuriko ạṛisoḱ hạbić.




Lihạḱ Do̠ṅ Sereń

Okayenam baba sirjon mạlik

Dhạrtire ko̠ro̠na virus hećakana,

Dayawalem baba mãyãwalem

Korona khon baba de bańcaolem.

Ko̠ro̠na virus halaṅme, samṭaome

Dorẽore giḍime,

Danaleme baba nawa dhạrti.




19 June Khonaḱ SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana

Daraekan 19 June, 2022 kho̠n e̠ho̠bok̕a ne̠s reak̕ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu ar mucạdok̕a 6 July, 2022. Ona iạte biḍạu reaṅ somoysuci so̠do̠rkeda Anto:Sikha board.  Hola Budhbar Dhaka sikhnạt board ren bidạu ńel jujutić Professor S M Amirul Islam aḱ suhiat́ somoysuci so̠do̠rena.

Jao hiloḱge 10 baja khon biḍạu ehoṕa ar 12 baja do̠ mucạdoḱa.




PUSI PUSI (GIDRẠ ENEĆ)

Noa enećre mit́ṭen gidrạ do oṛaḱ kisạ̃ṛe hoyoḱa. Mit́ṭen gidrạ do pusiye benaoḱa. Sarećko do oṛaḱko benaoḱa. Kạṭić kạṭić koṛa ar kuṛi gidrạ joto kogeko eneć mit́ daṛeaḱa. Eneć oṛaḱ benaoḱko goṭawakan gidrạko do golte ko teṅgo ạcuroḱa. Tiko ṭapṭapaea ar mit́ṭenaḱ kạṭuṕ do eṭaḱićaḱ kạṭuṕreko haṛoṕ ocoya. Ti talka do coṭ seć tahena.

Oṛaḱ kisãṛ do ti talkare dhuṛikoye curuć idiakoa are roṛ idia, “Niạ pakharedo towa dakań doho katińa, niạ ṭaḱ redo jel dakań dohoya ar niạ redo dạl dakań dohoya.” Nonkage mimit́ phakre jom jinis reaḱ ńutum ńumteye dohoya. Adoe mena, “ Ma joe babuko, utu daka ńel hataṛtińpe. Iń do umuḱteń calaḱ kana.” Pharak ńok senkate umuḱ reaḱ kạmiye uduga, adoe ruạṛ hijuḱa. Uniaḱ umuḱ kan takre pusi do heć kate sanam pakha reaḱ utu dakae joma. Mimit́ pakha ṭhen sen kateye roṛa, “ Towa daka jom jom jom” emanteaḱ. Onko gidrạ do dhuṛi doko bujur idikaḱa.

Oṛaḱ kisãṛ do mimit́ pakha ṭhene calaḱa are kulikoa, “Nonḍe towa dakań doholeda celey jomkeda?” Emanteaḱ. Roṛ ruạṛayako, “ PUSI”. Khange oṛaḱ kisạ̃ṛ do mit́ṭen gamcha peṭerkateye saṕkaḱa ar pusiye hohowaya, “ Gunu pusi, gunu pusi”. Pusi doe hijuḱa, khange ona gamcha chiṭkiṛićteye dalea. Pusi doye dạṛa ar one tiko lap lapawakat́ ona latar latar teye guyuṅ paromoḱa. Khuḱdạuić hõ uni oka sećteye dạṛeda ontegeye guyuṅ paromoḱa. Sesre pusi doye admaruwaḱa are or giḍikaya. Eneć do nonkage calaḱa. Pạri pạrite oṛaḱ kisạ̃ṛ do pusiko benaoḱa, ạuriko ạṛisoḱ hạbić.




Ranishankoilre Be̠jaega Ar Oṛaḱ Bạnuḱan Hoṛko Talare Oṛaḱ Em Hạṭiń Uḍhạu Akhṛa

Thakurgaon reaḱ Ranishankail upạjilạ re hola (26 April) Moṅgolbar, Maraṅ Montri hotete reṅgeć nacar hoṛ metaḱme be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan nonkan gharońjren ko lạgit́ jumi ar oṛaḱ em hạṭińako khạtir uḍhau akhṛa hoe purạuena. Maraṅ Montri Sheikh Hasina enhiloḱ video conference hotete goṭa disomre tesar dhap lekate 32 hajar 904 goṭen oṛaḱe uḍhaukeda.

Enhiloḱ Setaḱ 9:30 baja khonaḱge upạjilạ reaḱ Hallroom re UNO Sohel Sultan Zulkar Nine Kobir aḱ ạḱyurte noa akhṛa hoe purạuena. Akhṛare Manotan peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ Chairman Shahriar Azom Munna. Bises peṛa hisạbte selet́e tahẽkana ạdhik jilạ Magistrate Ramkrisno Bormon, Awami League sabha mukhiạ Saidul Haque, Vice Chairman Shefali Begum, Assistant Commissioner Indrajith Saha, Pouro mayor Mostafizur Rahman, ar OC S M Zahid Iqbal. Inạ chaḍa hõ akhṛare aema lekan rajnitik ar samajik ạḱyurko, sạdại hoṛko ar ona saõ khoboriạko hõ selet́ko tahẽkana.

Manotan peṛako são arhõ noa uḍhạu akhṛare mit́ bar kathako roṛkeda, Prokolpo bastobayon ạpiser Samiel Mardy, Pressclub bạisạuakat́ sabha mukhiạ professor Anwarul Islam, Sạbik odokkho Sports Organizer Tajul Islam, Pouro Awami League sabha mukhiạ Jahangir Alom, Upạjilạ Porisod Chairman Abul Kalam, Pressclub convener Kusmat Ali ar sabha mukhiạ Faruq Hossain hõ seṭere tahẽkana. Inạ tayom upạjilạ reaḱ borat́ akat́ leka be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan hoṛko talare oṛaḱ ar jumi reaṅ dạlilko em hạṭińat́koa.




Maraḱ Pińcạr Ar Kõḱ

Maraḱ Pińcạraḱ phạ̃kṛạ̃ḱ ńelte okoe baṅ bae mạluṅõḱ! Cẽṛẽ ciprut́ko modre nonkan ńeloḱte mońj phạ̃ḱṛạ̃ḱ do̠ eken maraḱ pińcạr aḱge menaḱa. Aćaḱ noa phạ̃ḱṛạ̃ḱ lạgit́ jaogey go̠ro̠bet́ kana. Eṭaḱ cẽṛẽko ńelte aćaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ekale ḍhal go̠t́taea, ente eṭaḱko ṭhene ńel cocḱa je̠, tinạḱ mońjae mente.

Mit́dine ńelkedea mit́ṭen kõḱ nalare hakoe saṕjoṅ kana. Uni ńeltey mengot́keda, be̠cara, phạ̃ḱṛạ̃ḱtam ạḍi bạṛićge ńeloḱkantama! Amaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ńelte be̠ć be̠ćgeń ạikạuet́ do! “nonka men tora sạrige aćaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ phaelaoatey ḍhal maṛaṅkeda, ar enejo̠ḱe ehoṕket́a.

Nonkan nisṛạu koḱ baṅgeń sahaoleda. Ado̠e menkeda-“ E boeha sisirjạuić aćaḱ kusi sanaleka sanamkoe sirjạuket́bona. Nonḍe jãhãn go̠ro̠b reaṅ karontet́ge bạnuḱanaṅ. Hoedaṛeaḱa ińaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ńeloḱte bạṛićgea. Enrehõ noa phạ̃ḱṛạ̃ḱge udạuḱ lạgit́e goṛoạń kana. Rimil talate hõ udạuḱ calaḱ lạgit́e goṛoạń kana. Menkhan amaḱ noa nana hunạr ro̠ṅ bo̠ro̠nte sajao akan phạ̃ḱṛạ̃ḱ do cetat́re hõ cet́ge baṅkana. Ona iạte apnar muṭhạn se cehra ante tirpit́ tahẽnge bogea.




Hạ̃ṛũ Hạ̃ṛũ (Gidrạ Eneć)

Noa do koṛa gidrạwaḱ eneć kana. Eyae bochor khon cetan gelbar bochor khon latar umer ren gidrạko eneća. Noa enećre gidrạko do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ saṅgeko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa. Noa enećre mit́ṭen mukhiại tahẽna. Uni mukhiạ do dhorom khạṛi kate mit́ṭen kombṛiye bachao oḍokea. Nonka lekako khạṛia. Tinạḱ gidrạ menaḱkoa unạḱge careć ko ńam ạguia. Joto careć bara bạrige tahẽna. Eken mit́ṭen careć do joto khonaḱ huḍińge tahẽna. Mukhiạ gidrạ do joto careće muṭa ar gidrạkoye or boć ocokoa. Okoe gidrạ ona kạṭić careće paṛaoḱa uni do kombṛo boleye hoyoḱa.

Eneć jaegare kạṭić macha pe pon goṭen jhaṛpạ dare tahẽn jạruṛ kana, mit́ṭen dare buṭạre golte mit́ṭen gaṛko benaoa. Ona gol gaṛre mit́ moka gan jeleń ar tawagar macha kaḍećko dohoea. Mukhiạ gidrạ do ona gol gaṛ ṭhen senkate ar eṅgot́ kate pạclạte jaṅga latar sećte ona kaḍeće capat́ giḍikaḱa. Capad sãote “huṕ huṕ” aṛaṅte gidrạkodo apan ạpin dareteko ńir dejoḱa. Kombṛoye hoe akan gidrạ do ona capat́ giḍiaḱ kaḍeće halaṅ ạguia ar ona gol gaṛ reye dohoya. Khan onko gidrạ jãhãe ṭaḱe joṭet́koa mente dareteye dejoḱa.

Jãhãegeye joṭet́ ńame unige kombṛoe hoyoḱa. Menek uni kombṛo gidrạ uni kombṛo gidrạ dare re dejoḱ jokheć jãhãe eṭaḱ dare khon don pheḍ kate ona gol gaṛ reaḱ kaḍeće capat́ giḍile khan uni pạhilićge kombṛoe tahẽna. Ona capat́ giḍiaḱ kaḍeć pher kạṭhite bae halaṅ ạgule khan bae goć daṛeakoa. Ạn lekate jãhãe geye joṭet́ ńame uni pạri kombṛoye hoyoḱa. Ạuriko ạṛisoḱ hạbić eneć do nonka geko calao idiḱa.