Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńu Bubulaḱ Babotre Teṅgo Daram Cehaona Cepeć Sabha

Kolhe jạtigosṭhi pạṭhuạ gidrạkoante gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ babotre teṅgo daram cehaona cepeć sabha hoyena. National Agency For Green Revolution (NAGR) aḱ bondoboste Athwar hiloḱ (11 Ḍecember) tikin ber12:00 baja jokhen Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ reaḱ Babudang Alor Pathsala Iskulre noa cehaona sabha do hoe purạuena. Noa cehaona cepeć sabhare Kolhe jạtigosthiko são são baṅgali pạṭhuạ gidrạ hõ selet́ko tahẽkana.

Sabhare manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana atoren mạńjhi haṛam Chanu Hasda, Chapainawabgonj ren Prothom Alo ren khoboriạ Anwar Hossen, khoboriạ Abdur Rob, Kolhe jạtikoren mit́ mukhiạ Rumali Hasda, Alor Pathsala ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, são goṛoić mahasoe Luis Murmu, Nirmol Kol, Pạṭhuạ kuṛ̣i Parbotti Hasda ar Monjuri Tudu. Sabha ạḱyurre tahẽkana Program Officer Prodip Hembrom. Manotan peṛa ko Noa gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ/nesa  reaḱ bạṛićaḱ babot ko roṛ rakaṕkeda. Noa banar bisoe kakhante gharońj ar sãotare aema lekan ghoṭna do ghoṭaoḱ kana. Oloḱ paṛhaoḱ khonaḱ gidrạko begaroḱ kana. Onate noa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ teṅgo daramoḱ hoyoḱa ar onkan keṭeć bebostha hatao hoyoḱa.

 




Kajak Kurumuṭu Reaḱ Jo Hisạbte Joyita Siropae Ńamkeda Ạḍibạsi Maejiu Merina Hasda

Merina Hasda ,mit́ṭen lạṛihạian se birbanṭa maejiu aḱ ńutum kana. Uni do pạhilte ghirni khonaḱ bại bạite teheń do ekal sãota reaḱ mimit́ kạmihoraren goṛoić lekate ńum oḍokena. Uniaḱ janam ṭhạĩ do Rajshahi jilạ reaḱ Poba upạjila, Modhupur atore. Pon boeha kuṛi-koṛa modre uni do huḍińić kanae. Uniren eṅgat-apataḱ ńutum do Andreas Hasda ar Shantina Mardi. Tinre uniaḱ umer eken gel eyae (17) serma, unre eṅgat apat́ do unikin baplakadea. Ona iạte bapla tayom SSC pas reaḱ ạt hõ bae ńamleda. Bapla pe serma badre babar goṭene gidrạjoṅana. Enḍekhan bapla mõṛẽ serma tayom SSC pas keda mente uni doe lại sodorkeda. Un khonaḱge jạtiạri aema lekan songothon ko sãoe jopoṛaoente eman lekan lahantian songstha kore course-e hataokeda. Uni do Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ reaḱ Damkura hạṭiạ aḍepase ṭoṭhare jawaetet́ sãoe girobasoḱkan tahẽkana. Inạkate ać jawaeaḱ bạisạuaḱ Masaus EGO sećte jawae tuluć sabha,seminar kore seledoḱ kan tahẽkana. Onḍe khonaḱge sãota reaḱ mimit́ kạmire joṛaoena. Un jokhen ackage jawaetet́e goćen khan uni do gidạr-pidạrante ạḍi haleḍalere paṛaoena. Enkage thoṛa serma calaoen khan jawaetet́ aḱ songstha Masaus ren ạḱyurićaḱ dạyik-e hataokeda. Ona são sãote oloḱ paṛhaoḱ seć hõ jhũk mone lagaokeda.

Mit́ jokhen uni do Data Songstha Action Aid aḱ goṛote juạnko lạgit́te thoṛadin lạgit́te mit́ṭen prokolpo doe bandhaokeda. Mennonite Central Committee (MCC) khon borad bodolte mit́ṭen prokolpo reaḱe khojkeda ar arhõ mit́ṭen prokolpo bandhao reaḱe goṭakeda. Uni do ona prokolpo talate Gogo pạrsi cecet́ kạmihora (matribhasa sikha karjokrom) ar eṭagaḱ do Antorjatik jati sottamulok santi birniman” kạmihora bandhao se bạisạukeda. Uniaḱ ona project/prokolpo re mõṛẽ goṭen kạmiạko ona sãote gel goṭen Iskul mahasoe ko sãota lahantire kurumuṭuteko kạmi kana mente baḍae ocokeda.

Arhõe menkeda je, sãotare nonkan kạmiko ńelte Poba upạjilạ ren mit́ maejiu ạpiser uni doe ḍakaokedea ar joyita siropa ataṅ lạgit́te ardase metadea. Onate ạḍi lekate goṛowadea. Ona ardas lekate Rajshahi mohila Bisoyok Odhidaptor uni doe bachaokedea. Noa siropa ńama mente ohogey aslena. Menkhan sạrige Joyita siropa do aćaḱ tirege paṛaoena. Ạḍi rạskạ salaḱ noa siropae ataṅkeda. Are roṛ sodorkeda, noa siropạ hotete Mahle jạtigosthi ar reṅgeć-oreć hoṛko talate kạmi idi reaḱ jhũḱ se rạskạ monre hećadińa. As menaḱa sanamkoaḱ goṛo-gopoṛo ar dayate napaeteń kạmi daṛeaḱa.




Jisuaḱ Hahaṛa Janam

Jisu Mạsi aḱ janam do aboaḱ janam leka do baṅ hoyakana. Uniaḱ janam reaḱ sae sae bochor lahare aema nạbiko hotete roṛ uḍoṅlena. Cet́ lekan ghoṭonawante niạ dhạrtireye janamena onań lạiapege.

Agosto kạisạr do un okte Rome sasonhet́ tahẽkana ar Herod Raj do Jihuda disom. Ṭhik ona okte mit́din Isor Gạlil naṅgraha ren Mạriạm ńutuman dhorom ar kũạri kuṛi ṭhen Gabriel dute kol kedea. Raja Dạvid bõs ren mit́ hoṛ okoe do Joseph ko metae uni tuluć uni Mạriạmaḱ bapla reaṅ horoḱ cikhnạ do hoyakan tahẽkana. Onako dinrege Mạriạm ṭhene sodorena ar nonka menkateye joharadea “Johar -e daya akawat́meić” Probhuge am tuluć”. Ar niạ katha ańjomkate Mạriạm do ạḍigeye botorena are hudisena, niạ do cet́ lekan johar kana? Unre uni dut doe metadea Mạriạm am dom bhạrti hoṛmoḱa ar mit́ṭen koṛa gidrạm janamea. Ar uniaḱ ńutum do Jisu dohoetaya. Uni do maraṅ-e hoyoḱa ar uni do Isor ren hoponko metaea. Isor do aćren ạgil hapṛam Dạvid rajaḱ sinhạsone emaea. Uni do Jakob ren bõs ko cetane rajoḱa, ar uniaḱ raj do jaejug tahẽna.

Mạriạmaḱ bapla do baṅ hoeakan tahẽkana, onte uni dute kulikedea “niạ do cekate hoe daṛeaḱa?” Ińaḱ ma baplage baṅ hoeakan.Dute metadea, ‘Sonot Jiu am cetanreye aṛgona ar Isoraḱ umul am cetan re paṛaoḱ ar onate okoe sonot gidrạe janamoḱ kan, uni do Immanuel ko metaea’. ‘Ado Mạriạme roṛ ruạṛkeda iń do Probhu ren kạmṛi uniaḱ katha lekage baṛe hoyoḱtae ma.’ Inạ tayom Gabriel dut do uni ṭhen khone calaoena. Inạ tayom dutaḱ katha leka Mạriạm doe bhạrti hoṛmoyena. Ar Mạriạmaḱ niạ obostha baḍaekate Joseph do uni hape hapete bạgiye goṭakeda. Joseph do mit́ṭen mońj hoṛe tahẽkana onate joto hoṛ samaṅre Mạriạm lajaore baṅe paṛao oco lạgit́ nonkanaḱe goṭakeda. Menkhan Isor ren dut Joseph ṭhen kukmũteye ńel ocoyena ar Mạriạm ataṅe metadea. Uni doe baḍae ocokedea je, uni hoṛmore menae gidrạ do Sonot jiu hoteteye hoeakana. Karon uni do Isor ren hopon kanae. Ar Joseph do dutaḱ katha leka Mạriạm-e ataṅkedea.

Tayomte Agosto kạisạr okte disomre ńutum ol reaḱ hukum hoyena ar ńutum ol lạgit́ joto hoṛ do ako aḱ nij nij atote calaḱko ehoṕena. Joseph do Jihuda bõs ren hoṛe tahẽkana. Raja Dạvid do Jihuda disom reaḱ Bethlehem atoren. Onate Joseph hõ ńutum ol lạgit́ gạlil reaḱ Nasarat naṅgraha khon Bethlehemteye calaoena ar soṅgete Mạriạm hõe iditorakedea. Menkhan onḍe do aema hoṛko jarwalente, Bethlehem reaḱ oka oṛaḱ re hõ ṭhạ̃i bakin ńamleda. Aema sendra sendra tayom mit́ṭen gại goṛa nandware ṭhạ̃ikin ńamkeda. Ar ona gại goṛa nandwa rege Jisui janamena. Ona ńindạge Bethlehem ato reaḱ sur ṭạnḍire gupiko do akoren bheḍiko horho kan tahẽkana. Un okte Isorren mit́ṭen dut do onko ṭhen sodor kate Jisui janamen rạskạ sombate-e jạhirkeda. Unkoe metaḱkoa teheń do Dạvidaḱ naṅgraha re mit́ṭen babańcaoiće janamakana ar unige Mạsi kana, unige Probhu.’ Dut do onko mit́ṭen cinhạe emawaḱkoa ar ona do hoyoḱ kana, ‘Uni gidrạ do gendrećte bedhaoakan ar nandware gitić akan pe ńel ńamea.’ Ona sombat ańjomkate gupiko do Jisu gidrạ ńeńelko calaoena.

Gupiko do usạrage Joseph Mạriạm ar nandware gitić akan gendrećte bedhao akan Jisu gidrạko sendra ńamkedea. Ar apnar mẽt́te gidrạ Jisu ńelkate Isor ko sarhaokedea. Ar hõ purub sermare rakaṕ akan ipil ńelńelte pạchim disomren ponḍit́ ko do Jisu ko sendra ńamkedea. Ar uni gidrạ akoaḱ sandes Sona, Kundoru, Gondoros ko samaṅ adea ar ekṛumate sewawadea. Jisu janamen tayom irạl din tayom Jihuda koaḱ ạri-cạli leka uni gidrạwaḱ ńutum do Jisu ko dohoket́taea.




RAKAS

Sedaere mit́ṭen birre mit́ RAKAS-e tahẽkana. Uniaḱ do Ulḍhạ leka mẽt́, rukạ leka ḍaṭa ar diṛmi leka laćtae. Mocatae hõ duạr leka. Uni RAKAS do din hiloḱ atoren gidrạ mimit́ goṭeć ạtkir kateye jomet́ko tahẽna. Onate atoren hoṛ do gidrạ barhete bako oḍok ocoako kan tahẽna. Silpiń kocareko oko kako kan tahẽna. Mit́ din uni RAKAS do gidrạ sendrate ạḍiye laṅgaena. Ar ruạṛ kate mit́ṭen hopon buru latarre galasaṅ jạpit́ kateye udurjoṅ kan tahẽna. Un oktere buru coṭ kạṅkhire horo doe daṛabaṛaekan tahẽkana.

RAKAS do cahaṕ kate ạḍi garteye ạchim got́ket́a. Uni horo do saḍe ańjomte buru kạṅkhi khon RAKAS aḱ mocare ńurena, ar uni RAKAS do horo ńur são sãotei ut́got́kedea. Horo do RAKAS aḱ laćre akbakaoena. Oḍokoḱ lạgit́ lać bhitri reye kapṭaokeda. Ar lać-e raboṛ cirạket́taea. RAKAS do haso jalatey aḍraokeda. Mit́ ghạṛi tayom RAKAS doe goć hapeyena. Enhiloḱ khonge atoren sanam gidrạ koaḱ botor do cabayena.




Briti Biḍạu Reaḱ Tạrik Sodorena

Primary reaḱ Briti biḍạu do darakan 29 Ḍecember hoyoḱa. Enhiloḱ goṭa disomre mit́ sãote tikin ber 11:00 baja jokhen upạijlạ porjaire noa biḍạu do hoyogoḱa. Sokol hiloḱ (09 Ḍecember) Prathomik sikha odhidapter reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ hotete noa sombat baḍae ocoakana. Ḍharwạḱre menakana, bar ghonṭa reaḱ biḍạure Baṅgla, English, Biggan ar Mathematics bisoe ko cetanre 25 nomber kateć moṭre mit́ sae (100) nombor reaḱ biḍạu do hoyoḱa. Mõṛẽ aḱ kelas ren moṭ pạṭhuạ gidrạ ko modre 10%  noa biḍạureko selet́ daṛeaḱa. Onate noa biḍạure seledoḱ lạgit́te apan ạpin sikhnạt ṭhaõna khonaḱ 27 Ḍecember bhitrite admit card do seledoḱ gidrạko talare em hạṭińoḱa.

Baḍaeabon je, calaoen 2009 serma khon somaponi biḍạu do ehoṕlena. Khan un khonaḱge noa briti biḍạu bond utạrlena. Ar onkan jahan briti bidạu hoyoḱ reaḱ jahan horage baṅ tahẽkana. Menkhan nit unạḱ din tayom arhõ noa briti biḍạu hatao reaḱ goṭa se niṭakana. Calaoen 28 November Prathomik ar Gonosikha Montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕ talate noa biḍạu hatao reaḱ ko mon muruḱ akada. Noa biḍạu talate disomre laser hataṅ pạṭhuạ gidrạko bacaho ńamoḱte, onko gidrạko talare sikhnạt goṛoko em hạṭińakoa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Jhạbu: Baḍayam ya Lạlu mit́ṭen hoṛ-daḱ hõ daḱ taṛam ạgukedae; Goṭae lohot́en rehõ uniaḱ bohoḱ reaḱ uṕ do baṅ lohot́lentaya.

Lạlu: Hahaṛa katha thoya! Cekateya?

Jhạbu: Cekate abar, uniaḱ bohoḱ reaḱ uṕ getho baṅ tahẽkana.

(2)

Cinema hol re mit́ṭen koṛa chubi ńeńele calao akana. Ado ać pheḍre mit́ haṛam hoṛ duṛuṕkate chubie ńeńelkan tahẽkana; Haṛam do mit́ṭen botol saṕkate ghono ghono mocarey bhoraoeda.

Ona ńelte uni koṛa doe ạṛis cabayena, uni do botol rećkedete mit́ jembet́tey ńũ caba got́kada. Are metadea niạ mit́ botol pepsi un ghạṛić ńũ lagaḱ kana? Ado uni haṛam doe menkeda bạbu iń do pepsi do bạń ńũet́ tahena. Iń do ińaḱ moca reaḱ pan thu ona botol reń giḍiyet́ tahena. Ar am do onagem ńũ got́keda ha ha ha……

 




MARAṄ DIN LẠGIT́ SAPṚAOḰ

Teheń lekan din gatetiń

Mulingeam cedaḱ, hae dhontiń?

Rạskạ din seṭeroḱ kan,

Haere monem andha akan.

Hoṛko ńelkom rạskạ pereć

Don kocoṛ ar heseć sekreć

Hanko tora geneć geneć,

Roṛ landa mit́ kheneć kheneć.

Baḍaegeam maraṅ din kan

Joto hoṛ doko rạskạḱ kan,

Jisu lạgit́ mońj sandes tam

Ma saṕṛaokate idi tam

Maraṅ dinre sajoḱ lạgit́

Ḍherkaete do Atma lạgit́

Atma motom sajoḱ re ho,

Bale Jisui kusik enhõ

Bale Jisu doe khojoḱa

Sapha monege asolaḱ

Dulạṛ Jisui hoboroḱa,

Onategeye rạskạḱa.

  




KHOḰ MANDA RUẠ

Khoḱ ar manda do etaḱ karonko lekage sadharon karon kana. Menkhan noa reaḱ do ḍher hoṛge jạsti bako moneaḱa. Noa do ḍher idilen khan se noa khon bańcaoḱ lạgit́ ḍhili sililen khan tayom te muskil hõ hoe daṛeaḱa.

KHOḰ DO TINẠḰ LEKANA?

  1. Rohoṛ khoḱ, sigareṭ ḍherko ńu lekhan noa khoḱ hoyoḱa.
  2. Lohot́ khoḱ. Manda okte khoḱ khoḱte kharaḱ oḍokoḱa.
  3. TB khoḱ. Ạḍi din khon ko khoga ar mucạt́re khoḱ khoḱte kharaḱ sãote mãyãmgeko ulạya.

MANDA KHOḰ CINHẠKO

-Nạnḍri hasoa.

-Bohoḱ hasoa.

-Hoṛmo hasoa.

-Kạṭić gidrạ do patla se sunuć ṭạnḍite hõ ńam daṛeakoa.

BESOḰ REAḰ UPẠIKO

-Aema halka jomaḱko do jom ńu hoyoḱa, metaḱme daḱ, toa, ca emanteaḱ ko. Asolkaete loloaḱ do khoḱ lạgit́ ạḍi besa ente noate bhitri reaḱ kharaḱ do dagoḱa.

-Tulsi sakam gel goṭen turui ṭhoṕ libu rasa mit́ gelạs heḍeć daḱre daṛeaḱ bhor lolo lolo ńui hoyoḱa.

-Oṛaḱ duạr sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Oṛaḱre jemon sanam okte hoe bolo daṛeaḱ.

-Kharaḱ do jemon otre aloko thoe, bickom culhạre se bises jaegare. Kharaḱte rogren tejo do ko pasnaoḱa.

-Udgạr ạikạuḱ khan ḍạbrạḱ hoyoḱa. Ruạḱ somoe do lohot́ kicrićte goṭa hoṛmo saphae hoyoḱa.

Ran Ocoḱ ar Ḍaktar ṭhen tinre rugi idiye hoyoḱa:

-Bar hapta khon ḍher khoḱ tahẽlen khan.

-Hoṛmo lolo baṅ komaolen khan.

-Judi khoḱ ḍherlen khan ar kharaḱ reaḱ roṅ araḱ, hạriạṛ se sasaṅdaḱ leka ńellen khan.

-Nạnḍri ḍherge hasolen khan.

-Nạnḍri haso sãote hoṭoḱ hasolen khan.

 




Gobindogonjre Ạdivạsiko Talare Bhiḍi Em Hạṭiń Akhṛa

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re ạdivạsi hoṛko talare bhiḍiko em haṭińat́koa. Aṭhwar hiloḱ (04 Ḍisember)  ạyuṕ bela jokhen reṅgeć nacar bar sae irạl gel (280) hoṛko bhiḍiko emat́koa.

Upạjila Pranisompot ạpis reaḱ bondoboste bhiḍi em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Arif Hossen, upạjilạ porisod Chairman ar upạjilạ Awami league ren sabha mukhiạ Abdul Lotif, Upạjilạ Pranisompot kormokorta/ạpiser Dr.Belal Hossen, Veterinary surgeon Dr.Tanveer Jahan, ona sãote seṭere tahẽkana ạdivạsi koren mit́ ạḱyurić Lazarus Tudu selet́ arhõ eṭaḱko.

  




Chapainawabgonj Reaḱ Ḍahar re Ãoṛa Gãoṛẽte (Accident) Mit́ Hoṛe Gurena

Chapainawabgonj reaḱ ḍahar re bhuṭbhuṭi sãote honḍar gạḍi tạkić ńapamenet mit́ hoṛe gurena. Ar mit́ hoṛ do kajake akham akante haspatal re bhurti menaea. Aṭhwar hiloḱ (04 Disember) bhạṭibela 4:00 baja okte sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union reaḱ Tongpaṛa moṛ re nonkan botoran ãoṛe gãoṛẽ do ghoṭaoena.

Noa ghoṭnare guren ar akham se jạbun akan bana hoṛge grameenphone kompany ren salesman hisạbtekin kạmikan tahẽna. Guren koṛawaḱ ńutum do Masum Ali (25). Uni do Nachole upạjila reaḱ Pukuria atoren gur akan Habibur ren hopontet́ kanae. Onka leka akham akan koṛa do sodor upạjilạ reaḱ Baroghoria union, Lukhipur atoren Motaleb Hossen ren koṛa Md.Alamin. Bhuṭbuṭi ar honḍar gạḍi tạkić ńapamen khan onḍege Masum Ali doe gurena. Khobor ńam torage Fire service ko hećen khan ạḍi laṅga dosare Md.Alamin Ali ko udhạrkedete Chapainawabgonj jilạ haspatal reko bhurtikedea. Menkhan uniaḱ ạḍi laṅga ar bạṛić dosa ńelte onḍen ko daktar do Rajshahi Medical College haspatal teko ucạrkedea.

Gur akan koṛaren peṛa pạruạ, aḍepase hoṛko ṭhen, daktar ar khoboriạ ko khon baḍae ńamena je,nukin bana hoṛge Nachole khon mimit́ Flexiload dokanre recharge kateć jilạ sohor-bajartekin ruạṛoḱkan tahẽkana. Ar un okte ruạṛoḱ jokhenge Tongpaṛa ṭhen nonkan ghoṭna ghoṭaoena.