Online Hotete Driving Licence Ńamoḱ Reaḱ Upại

Nit Khonaḱ Online hotete Driving Licence ńamoḱa. Ente Bangladesh Sorok Poribohon kotripokho (BRTA) noa ạt se hore sirjạukeda. Moṅgol hiloḱ (15 November) BRTA  mit́ ḍharwạḱ talate noa khobore lại sodor akada. Noare menakana, Learner driving licence ar Smart card driving licence lạgit́te babar goṭen ardas baṅkate Online Based mit́ṭen Combined form teheń budhbar (16 November) khon BRTA service portal re (BSP) ehoboḱ kana. Noare do ardaset́ kan hoṛ do 3/4 dhao calao baṅkate eken mit́ dhaoge bidạu centre re bidạu emoḱ ar bio-enrollment lạgit́te calaḱ hoyoḱtaea.

Onare menakana je, inạ chaḍa katerehõ noa system khon ardasić do oṛaḱ khonge Online hotete Online verification based QR code jopoṛao Learner licence hatao, fee emoḱ, biḍạu reaḱ jo baḍaejoṅ, System generated smart card hatao lạgit́ ardas, QR code based system generated gạḍiko reaḱ chaṛ kagoj se acknowledgment slip hatao akat́ ardas kagoj se card sapṛao reaḱ joto porjai reaḱge status baḍae ńamoḱa. Inạ chaḍa hõ dagjog/mạil tehõ card bon hatao daṛeaḱa.

Noa ạt se subitạ hatao lạgit́ (https://bsp.brta.gov.bd) re bolokate ID card ar janam tạtik ko ol kate mit́ṭen ID jhić hoyoḱa.

Noa babotre jãhãn lạilạiteaḱ se porames tahẽn khan [email protected] mail kol lạgit́ nehõr hoyena.




Birsa Munḍawaḱ Janam Mãhã Ar Ulgulan

Birsa Munḍa do kanae Bharot upomohadisomre hoylen Munḍa hul (bidroho) ren ạḱyurić. Metaḱme tinạḱgan lạihai tahẽkana onako modre mit́ṭen Munḍa hul se Ulgulan lạiṛhai. Aćren celako ṭhen Birsa Munḍa do dhạrti baba hisạbte tahẽkana. 15 November 1875 se̠rma re̠ un bidal re̠aḱ bihar nitoḱ jhaṛkhanḍ rajjosṭi re̠aḱ Raci Ulihatu ato re̠i janamlena. Ać apat́aḱ ńutum do̠ Sugna Munda ar eṅgãt ńutum Kormi Hatu.

Kạṭić khonge jãhãn bisoere ạḍige baḍae reaḱ sana tahẽkantaea. Onate skulre paṛhaoḱ okte khonaḱge uni do̠ british hoṛko̠ hotete jạr julum ocoḱkan hoṛko̠ lạgit́ ạḍi ãṭe bhabnaḱ kan tahẽna, onko̠ bańcao re̠aḱ hore sendra baṛaet́ tahẽna.Birsa Munḍa ar ać ghrońjren ko 1856-1890 serma dhạbić Chaibasa reko girobasoḱkan tahẽkana. Mit́ jokhen armany ar Roman Catholic isại hoṛko talare lạihai ehoṕen khan ona reaḱ ãćtet́ ạdivạsiko cetanre heć paṛaoena. Phurgạl se sạdhinota lạṛhại karonaḱte Sugana Munḍa do Birsa Munḍa skul khone oḍoḱkedea. 1890 sermare Birsa eṅgat́ do Isại dhorom bạgikate oṛaḱkin ruạṛ hećena. Inạtayom 1891 sermare Bandagao atore Birsa são ńepel oprom hoyentaea Bandargao ren jumidar Jogmohon Singh Munsi Anondo Pao aḱ. Ar unre Birsa do Boisob  dhorome ataṅkeda. Khan Birsa Munḍa do ạdivạsiko akoaḱ mul se khạṭi dhorom “Sharnapontha” pańja lạgit́e udgạuket́koa. Uniaḱ onkan kạmi ar solhate hoṛko ṭhene benao rakaṕena dhạtri baba.

Eken bargel serma umere 1895 sermare nawa dhorome ghosona se jạhirkeda, one ona reaḱ ńutum do Munḍa dhorome dohoket́. Birsa Munḍa do pạhilre lạihại lạgit́ hạtiạrko bae saṕakat́a. Juạn okte uniạḱ tire tahẽkan tahẽkana tạriạ banamko. Menkhan hike hok ạidạri lạgit́te ona tite mit́din aḱ ạ̃pạ̃ṛi saṕkeda. Ente Missonari skulre paṛhaoḱ jokhenge aṭkarleda ạdivạsiko britishko hotete ạḍiko koclon ocoḱ kana. One onate ạdivạsiko akoaḱ basoḱkan jaegarehõ nirại se sulukte bako tahẽ daṛeaḱkan. Khange ạdivạsikoaḱ ạidạri hameṭjoṅ lạgit́ge Birsa Munḍa do lạihạire pheḍena. Birsa munḍa ạyurte̠ 1899 – 1900 se̠rma re̠ ‘Munḍa Hul do̠’ hoylena.  Raci re̠aḱ dạkhin nakha seć no̠a hul do̠ munḍa pạrsite ‘Ulgulan’ ko̠ me̠taḱa. Ona bhe̠d  do̠ hoyoḱ kana  ạḍi kajaḱ lạṛhại. No̠a re̠aḱ kukmu do̠ tahẽ kana munḍa jạtko furgạl be̠nao. Birsa Munḍạ ar aćre̠n são phạd ko̠ upạjilạ, girjạ, sarkari kạmiạko̠ ar misonari ko̠ akham ket́koa. Onate̠ o̠nḍe maraṅ muskil paṛaoena. Mucạt́ hạbićte lạṛhạe ko̠ bhagao ocoena. Birsa se̠le̠t aćren sãotenko̠ amdaj mit́ sae gan gateko̠ saṕket́koa. Bicạr re̠ Birsa Munda ar bar hoṛaḱ Phạsi lạgit́ ko̠ hukumke̠da. Phạsi laha hiloḱge̠ 9 june 1900 se̠rma re̠ Birsa Munḍạ do̠e goćena. Menako̠ kạd o̠ṛaḱ bhitri rege jomaḱ re̠ bis e̠made taheakana ar ona jo̠mkatećge uniaḱ gujuḱ do̠ hoyakana.




Nawa Niạm Se Ạri Lekate Ạpis (Office) Ehoṕena

Teheń Moṅgolbar (15 November). Teheń khonaḱ nawa niạm-ạri lekate Disom reaḱ joto sarkari be-sarkari ạpis ehoṕena. Nawa niạm se ạri lekate setaḱ 9:00 baja khon ạyuṕ bela 4:00 baja dhạbić jhić tahẽna.

Calaoen cando (31 October) Montrisabha re mit́ dupuṛuṕre noa goṭa akana. Dupuṛuṕ mucạt́re Montri porisod ren socib Khondokar Anwarul Islam noa khobore lại jạhirakada. Arhõ pusṭạute menkeda je, reaṛ -rabaṅ din heć seṭerente setaḱ metaḱme 8:00 baja khonaḱ ạpis seṭeroḱ do muskilgea. Onate ạpis okto 9:00 baja khon 4:00 baja do niṭ akana.

 




Mro adivasiko Ren Pạhil Onoliạ Ar Khondronić  Yangnan Mro Hameṭkeda Joy Bangla Youth Award

Mro adivasiko ren pạhil onoliạ ar khondronić Yangnan Mro do Joy Bangla Youth Award-e ńamkeda. Sera Path Finder Award ketagorire Bangladesh sarkar seć khon noa Joy Bangla Award-e hameṭkeda. Aćaḱ oloḱ kạmi, khondron ar sãotare lahanti metaḱme seba kạmiko karonaḱtege noa siropae hameṭkeda. Rajdhani reaḱ Savar re Sheikh Hasina Jubo Institute re hoyen mit́ akhṛare Maraṅ montri ren totho ar jogajog upodesta Sajeeb Wazed Joy aḱ tite noa award/siropae ataṅkeda. Yangnan Mro doe lại sodorkeda, Sạrige ạḍi rạskạń bujhạueda. Ente noa siropa do ińaḱ taṛam ḍaharre mit́ṭen nạmuna kana. Inạḱ kạ̣miko napaete laha idi lạgit́ noa siropae udgạukedeńa. Nit do library ạyuret́ kana. As menaḱa tayom daram arhõ bhageaḱkoń kạmi daṛeaḱa.

Yangnan Mro aḱ janam do Bandorban Parbotto jilạ reaḱ Chimbuk paharre.  Uni do Chottogram Biswabidaloy re Pracho pạrsi Institute khon 2012 sermare Masters degree purạu akada. Un jokhen oloḱ paṛhao sećte metaḱme Mro ko modre nunạḱgan oloḱ paṛhaoaḱ hoṛ baṅko tahẽkana. Onate oloḱ paṛhao sećte dosar aḱ ṭhãirey tahẽkana. Masters purạukate eṭaḱ jãhãn nukri ka̠mire baṅkate puthi oloḱge aćaḱ jionre bachaokeda.

Nit́ dhạbićte gel mõṛẽ (15) goṭen puthi chapa sodor akantaea. Onako modre, Mro ward book, Mro rupkotha, Mro pạrsite Antorjatik adivasi ghosonapotro, Mro pạrsite Parbotto Chotogram chukti ar araḱko. Noako puthire mit́ sae mit́ (101) goṭen namḍak hoṛkoaḱ jion jingi reaḱ itihãs do ol sodor akana. Onako kạmi são sãote Mro jạti-gosṭhiaḱ pạrsi rạkhi jogaore library koe jhić akada, jemon nonkate akoaḱ pạrsiko jiạṛ tahẽnma.




Mit́ṭen Tạruṕ Ar Kõḱ

Mit́ jokhen mit́ṭen Tạruṕ-e tahẽkana. Ado mit́din uni Taruṕ aḱ nạnḍrire jaṅ aṭkaolena. Ạḍi ãṭ kurumuṭu katerehõ Tạruṕ baṅgey oḍok daṛeada. Ado hasote ekale dạr baṛae kana. Khan samaṅre jãhãe janwarge ńamet́ko, onkoge nehõrako kana jemon do ona jaṅko oḍoktae. Ar nonkae metako kana, jãhãege noa khone rukhiạiń unige siropae emaea.

Adoko metaekana amaḱ kathate ohogele biswạs daṛeaḱ kana. Ente nonkante bulạukatećem jomlea. Tinạḱ hahaṛa baṅ? Tạruṕe menkeda, ińpe upkạrińa ar apageń jompea? Noa ohoge hoe daṛeaḱa. Tạruṕ aḱ nonkan sebel kathate okoege bako bulạulena.

Mucạt́re mit́ṭen Kõḱ do siropae hataoa mente hẽḱ keda. Uni do aćaḱ jeleń ṭhonṭate ạḍi nirạite Tạruṕ aḱ nạnḍri khonaḱ jaṅe oḍokkeda. Adoe bańcaoen khan rạskạte don kucuṛkeda. Inạkate Kõḱ do aćaḱ kuṛại se siropa reaḱ katha Tạruṕe disạwadea. Ona katha ańjomte Tạruṕ do raṅgaote ḍaḍae ger urit́keda ar mẽt́ko araḱ cabayentaea. Adoe metaekana, Ińaḱ nạthure ṭhonṭam aderleda, eken amaḱ bhạg karonaḱtem bańcao ruạṛena. Arhõ kuṛạiyem khojoḱ kana? Ma nitge iń samaṅ khon senjoṅme. Baṅkhan nitgeń jommea nahak. Khange Tạruṕ do botorte tharbasaoente harephare onḍe khone dạrkeda.

Sikhạuna:Bạṛić/banḍhej hoṛko são jãhã tinạḱge mońjem beohar , onko do ohogeko bodoloḱa.

 




Hoypurạena Baṅgladisom reaḱ “Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ akhṛa-2022”

Santal Musicians Association Of Bangladesh (SMAB) ar Upajila prosason Gobindogonj aḱ bondoboste Sokol hiloḱ (11 November 2022) upajila reaḱ Kamdia union reaḱ Taltola maedanre Baṅgladisomre Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ uḍhạu akhṛa-2022 (First National Santal Music Festival-2022) hoyena.

Noa Jạtiyạri Santali sereń-durạṅ akhṛare Manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana Gaibandha ren Additional District Commissioner Robiul Hasan, Gobindogonj Upajila Prosason ren Nirbahi Officer Md. Arif Hossen, Meyor Mukitur Rahman Rafi, Upojila Chairman Md. Abdul Lotif,  Katabari Union Porisod ren Chairman Zabair Hasan Sofiq Mahmud Golap ar SMAB ren sabha mukhiạ Mn. John Hembrom, Secretary Mn. Nishir Kajol Soren, convenor se hohoić Mn. Mamun Hembrom. Inạ chaḍa hõ seṭerko tahẽkana aḍepaseren Santal mukhiạko. Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ uḍhạu akhṛa-2022 (First National Santal Music Festival-2022) re seṭer akan manotanko sereń ar enećate  ar baha teko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram akhaṛa tayom  diso̠m reaḱ jatiạri sereńte manotan peṛako diso̠m reaḱ jhạnḍi ko tul rakaṕkeda. Peṛako lạgit́ pạhilre saṕṛao akan seren ko sereń keda ‘Sahẽt́ sereń durạṅ dolko. Inạ chaḍa hõ noa akhṛare Baṅgladisomren aema ṭoṭharen namḍak sereń dolko ar gainaha ko ko selet́lena. Noko ko dol do-Hul, Ancar, Sahet́, Seṅge,  Aṅgra, Birbaha, Even, Aṛaṅ.

Noa akhṛare manotan peṛa Gaibandha ren Additional District Commissioner Robiul Hasan doe menkeda, Sạrige noa akhṛa talate Baṅgladisomren sanam jạti-gosṭhiko talare mońj sompok do benao rakaṕa. Ar santalkoaḱ noa legcar do jaejug ṭikạu tahẽnma. Onka leka SMAB ren sabha mukhiạ John Hembrom hõe roṛ sodorkeda, noa akhṛa reaḱ asol jos se motlob do kana, jemon Santakoaḱ legcar,krisṭi oka do adogoḱ seć  mohnḍa akan ona jogao jotonre hoṛko udgạu ar uskurko. Asko dohokeda jemon tayom daram dinkore nonkage joto jilạkore nonkan akhṛa reaḱ bondobos hoyoḱa ma. Santali Sereń Durạṅ  do̠l  Aṅgrạ ren Mn. Professor Samson Hasdaḱ jạtiạ “niạ santali sereń durạṅ hotete darakan piṛhi ko lạgit́ maraṅ uskur hoe daṛeaḱa, aboak ạricạli lakcar rạkhijogao nonka kate ge lahanti jạruṛa. Tobe sanam kho̠n maraṅ do̠ hoyoḱkana ạkil bidiạ hameṭjoṅ. Mit́ mahasoe hisạbteń mena ạricạli lakcar ar apnar jatiyari lahanti lagit́ niạ do̠ ạḍige jạruṛa. Niạ eneć seren-durạṅ te abo sanamkoe jumidbona.” Ar manotanko akhṛare ạḍiko rạskạyena, arko menkeda, bại bạite nonkage jemon santalkoaḱ legcar,culture do laha calaḱ ma. Inạ chaḍa hõ aḍepase ṭoṭha khon heć jarwa akan mõṛẽ hajar (5000) khon hõ ḍher hoṛko noa akhṛareko selet́lena. Rạskạjoṅ akhṛa metaḱme ạḍi jomkaote Santali eneć sereń durạṅte akhṛa do sajaolena. Akhṛare selet́ akan sanamko ạḍiko rạskạyena. Ạḍi napaete noa sereń-durạṅ akhṛa ehoṕ khon mucạt́ dhạbić hoe purạuena.




Meskoć

Meskoć

(1)

Mit́ṭen koṛa ạḍi muruk ar to̠ṛte honḍar gạḍi calaoet́ kana.  Ackage tala ḍaharre Traffic polis-e teṅgo ocokedea. Adoe metaekana, Am lekanko saṕ lạgit́ge jao hiloḱ nonka ḍahar horre teṅgokoḱ hoyoḱ kana. Okatem dạṛa?

Noa katha ańjomte uni koṛae mengot́keda, cedaḱiń dạṛa! Unạḱ haron ar kosṭo sahaokate iń lạgit́em tạṅgi akat́te usạra hareharegeń heć seṭerena.

(2)

Barea gate koṛakin galmaraoḱ kana:

Pạ̣hilić: Ańjom kedạń baṅma bạhutam am sãote candore pe gel (30) dinge kạphạriạuḱa?

Dosarić: Baṅa, Oka hiloḱ beton ṭaka tireń calae enhiloḱ do cet́ge bae metańa.




Maraṅ Montri Aḱ Ti Khon 5 Lakh Kạuḍi Siropa Hisạbte Ataṅkeda SAFF Jitkạr Santal Kuṛi Sohagi Kisku

Bangladesh maejiu Phutbol dol pạhil dhao SAFF Championship 2022 talate nagamre ńutum ol akantakoa. Baḍaeabon je, Bangladesh ren kuṛiko do 19 September Nepal ren phutbol dolko 3-1 golte bhagaokate siropa ko jitạ̣̣̣̣̣̣̣̣̣uena.  

Ar noa rạskạte Budhbar (09 November 2022) Maraṅ montri Sheikh Hasina hõ aćaḱ kạmi ṭhaõna/Office re SAFF jitkạr kuṛiko man manot selet́ mimit́ko kạuḍi em hạṭińat́koa. Onka leka noa phutbol dolre tahẽkana barea kheloḍiạ Raṅgatuṅgi United Footbal dolren santal kuṛi Sohagi Kisku ar Sowpna Rani. Maraṅ montri seć khonaḱ nokin hõ man manot selet́ Maraṅ montri aḱ tite siropa hisạbte mõṛẽ lakh (5) kateć kạudi reaḱ check kin ataṅkeda.

Man manot akhṛare Maraṅ montri do eneć khiloḍ são sãote oloḱ paṛhao sećte hõ laha calaḱ lạgit́e udgạuket́koa. Akhṛare selet́ko tahẽkana Krira Protimontri Zahid Ahsan Russel Ar BFF (Bangladesh Football Fedaration) ren sabha mukhiạ Kazi Salahuddin.




Sikhạuna Golpo

Bilaspur atore mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do jao ghuṛige gitićkoḱ kan tahẽkana ar jãhãtinre beret́kate jomaḱe jomet́ tahẽkana. Inạ tayom cet́e joma onakoge guni-bhạbhitoḱa. Ene gitić jạpit́ ar dãṛã baṛaete jion jingi khemaoet́ tahẽkana. Ackage mit́din dãṛã dãṛãte ona ato mit́ nakha re kaṭ bel (apple) baganre sen seṭerena. Ado darere araḱ araḱ kaṭ bel ńelte bae sambṛao daṛelena. Uni hoṛe mon muruḱkeda kaṭ bel do jom rehõe jomagea. Khange ona kaṭ bel se apple jo tioḱe dhurạuena. Menkhan uni hoṛ do bae tạṅkhileda je, baganren mạlik do onḍege kạmiyet́ tahẽna mente. Ado uni mạlik ṭheṅgawante uni hoṛe lagakedea. Khange uni hoṛ do botorte kaṭ bel capat́ giḍikateć dạdạṛe dhurạuena. Tayom sene koyoḱ ket́re ńelkedea ṭheṅgawante hijuḱkan, arhõ botorte riạḱ riạḱe dạṛkeda.  Dạkhin nakha mit́ṭen bir gajaṛre dạrkeda, adoe loraoente jirạujoṅa mente dare umulre duṛuṕena. Khange ona birre mit́ṭen Jel (Deer)-e ńel ńamkedea. Uni Jel aḱ mit́ jaṅga do rạput́ akan tahẽkana, onate taṛam hõ bae taṛam daṛeaḱ kan tahẽkana. Adoe hudiskeda nuạḱgan janwar menaḱkoa, enrehõ celege baṅko jome kan do?

Ackage birren sanam janwar, cẽṛẽ ciprut́ko cero bero dạdạrkane ńelket́koa. Onate uni hoṛ hõ botorte dare cetane dećena. Inạ mit́ ghạṛi tayom Tạruṕ hijuḱkane ńel ńamkedea.  Ado mone monete hudiskeda, paseć niạ dhao do Jel ko jom gojea nahak. Menkhan Tạruṕ do Jel ṭhen hećente teṅgo got́ena ar thoṛa ghãs mocare ger akat́e tahẽkana. Khan ona ger akat́ ghãs Jel samaṅre dohoket́te monhḍayena. Ona ńelte uni hoṛ bogege hahaṛayena, are menkeda, sạrige noa dhạrtire Sisirjạuić menaea, one uni sanam jib-janware goṛoako kan.

Inạkate dare khone pheḍente oṛaḱe calao ruạṛena. Ruạṛen tayom oṛaḱ reaḱ joto janla-duạr jhićkateće gitićena. Ado ko kuklikedea, cet́ khạtir janla duạre jhićkeda mente. Khane roṛ ruạṛat́koa, sisirjạuiće hijuḱa goṛoạń lạgit́, onate uni iń ṭhen boloḱre jahan muskil alo hoyoḱtaema, ona karonaḱte janla-duạriń jhić maṛaṅkeda.




Mit́ṭen Toa Aḳhriń Hoṛaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ enege aćren gạiye duhạukedete bar bạlṭin toae ńamkeda. Khange ekal cehel cepel bạltin pereć toa ante hạṭiạre ạkhrińa mente monhḍayena. Khange calaḱ calaḱte gunạnoḱ kana bạlṭin pereć toa ar tinạḱ kạuḍie ńama mente.

Ado̠ mone monete bhạbhitoḱ kana, kạuḍiń ńam lekange mit́ṭen sim eṅgań kirińea nahak. Ado̠ uni sime bele lere arhõ simiń ńamkoa. Onko sim do̠ arhõ ko bele hoponkoa ar onko ko ạkhrińkate ạḍi utạr kạuḍiń socjoṅa. Inakate mit́ṭen maraṅ oṛaḱiń kirińa, khan ato-paṛaren sanam hoṛko ńela arko hiskạḱa. Unre onko hoṛko sim khamar bạisạuko metańa, menkhan iń do̠ ohogeń rebena. Ar nonka bo̠ho̠ḱiń hut́mạea. Onka men tora metaḱme bo̠ho̠ḱ hut́mạ torage dipil akat́ bạlṭin pereć toa do̠ ńũrhoyentaea. Ado̠ ạḍige bhabnayena ente joto toa do̠ hạrić pạsirentaea.

Sikhạuna:Onate ạuri bele hoponre sim do̠ alogem lekhakoa.