Mit́ṭen Gạ̃ṛĩ Ar Toyo

Mitṭen bir gajaṛre aema lekan bir janwar ko rajoḱkan tahẽkana. Ado ona bir caḱlao banaoić lạgit́ mit́ṭen mukhiạ se ạyurić benaoe reaḱ ko portonkeda. Onka leka janwar ko mod khon ạyurić hisạbte gạ̃ṛĩ ko bachao kedea.

Khan toyo hećente metaekana, nit́ khonaḱ am do aleren maraṅić kanam, amiń seba ariń jotonmea. Noa birre oko akan  dhon/sompot ḍunḍhạu ariń tolas ńam akada, Dela iń são onań uduḱama. Ado gạ̃ṛĩ do uniaḱ kathate bogete khusiyente pańja kedea.

Ado taṛam taṛamte mit́ jaegare phãnd ṭhene ạgukedea. Are metaekana, nõkõe noa jaega, ma ado joto sompot rakaṕjoṅme. Ente am lahare iń do cet́ge ohoń hataokea. Inạkate uni gạ̃ṛĩ do ona uduḱaḱ jaegare tinre lebet́keda ekal ona phãndre aṭkaoena. Ado toyo do eṭaḱ janwarko hoho jarwaket́koa are uduḱate metako kana, ma ńelepe, nonkan ạyurićpe bachao akadea? okoe do aćtet́ge phañdre paṛaoḱ kan? Nonka kana uniaḱ bud akel do.

 




Dinajpur Reaḱ Ghoraghat re Ạdivạsi Kuṛi Konac (Dhorson) Khạtirte Mit́ Hoṛe Griptarena

Calaoen Budhbar (12) October reaḱ mit́ṭen ghoṭna. Ghoraghat reaḱ Andiarpar Guchogram ṭoṭharen mit́ṭen ạdivạsi kuṛi do Baṅgladisomren nagorik se voṭar hoyoḱ lạgit́te chobi tulạua mente Palsha union porisod teye senoḱkan tahẽkana.

Ado Ghoraghat upạjilạ belwa Choighati atoren Aizar Ali ren koṛa Nur Islam Uzzal Mia (26) onḍe ḍahar aṛere tahẽkana. Khange uni koṛa ar aćren são gate do uni kuṛi são bebạṛićkin beoharkeda. Metaḱme unkin do uni kuṛi jor jobosti katekin dhorsonkedea. Inạkate uni kuṛi do oṛaḱe ruạṛen khan joto ghoṭna eṅgatet́e baḍae ocokedea. Khan sthanio up sodosso police ko baḍae ocoket́koa.

Inạ tayom police hećkate aćaḱ oṛaḱ khonge uni koṛako giripter idikedea. Uzzal são tahẽkan koṛa hõ giripter lạgit́ kurumuṭu calaḱkana mente thana officer incharge (Oc) Abu Hasan Kobir-e lại sodor akada.

 




HSC Bidạu Reaḱ Nawa Routine So̠do̠rena

Nes bo̠cho̠r reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate) bidạu reaḱ nawate sudhrạu akan routine so̠do̠rena. Dhaka madhomik ar ucchomadhomik sikhnạt board khon so̠do̠ren Nawa routine lekate darakan cando November 6 tạriḱ dọ bidạu eho̠bo̠ḱa. Ar onka leka 13 December dhạbić calao idiḱa.

Niạ dhao jo̠to̠ bisoe cetanre bar ghonṭa talate bidạu hoe purạuḱa. Seteḱ 11 baja khon ehoṕ kate tikin 1:00 baja dhạbić, ar tikin ber 2:00 baja khon ehoṕkate 4:00 baja do̠ mucạdoḱa. Bidạu eho̠bo̠ḱ 30 miniṭ lahare bidạu oṛaḱte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.




Mẽt́ Rakaṕ Se Ṭoke Rog

Niạko dinre ńelogoḱ kana mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog chạplạu akana. Ạḍi algatebon bujhạukea je, mẽt́ aragoḱ kana ar haso. Gidrạ khon ehoṕkate joto lekan umerren hoṛko noa muskilreko paṛaoḱ kana. Noa mẽt́ rakaṕ rog do ạḍige pasnaoḱ kana. Mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen algatege ucạṛoḱ kana.

Delabon baḍaelege mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog reaḱ thoṛa cinhạko:

  • Mẽt́ aragoḱa metaḱme ponḍ oṅsotet́ hõ araḱ cabaḱa
  • Mẽt́ daḱ joroḱa.
  • Mẽt́ haso ar babat́ aṭkar.
  • Mẽt́ phulạu.
  • Mẽt́te pustạute baṅ ńeńel
  • Mẽt́ beńjagoḱa.

Noa rog khonaḱ sontor tahẽn lạgit́te cet́ cet́ cekae hoyoḱa?

Mạilạ-jạbṛi, dhuṛi, setoṅ, seṅgel ãć khon pharaḱre tahẽn. Baḍaebon je, noa rog do ucạṛoḱa, onate un jokhen hoṛko talare se iskul tehõ calaḱ baṅ jạruṛa. Hende cosma ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Enḍekhan hoṛko ṭhen baṅ ucạṛoḱa. Bạṛtikaete mobile se Tv ko̠m ńõḱ ńel hoyoḱa. Jạruṛlere daktar ko ṭhen porames hatao hoyoḱa. Ar nonkan rog ńamakat́ko hoṛko khon pharakre tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan algatege noa rog khon ruạkhiạbo ńam daṛeaḱa.

 




5-11 Umer Ren Gidrạ Covid-19 Ṭikạ Ko Ńamkeda 

Teheń khonaḱ goṭa disomre mõṛẽ (5) khon gel mit́ (11) umerren gidrạko talare covid-19 ṭikạ emoḱ kạmihora ehoṕ akana. Onka leka Teheń Moṅgolbar (11 October) Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re gidrạko covid-19 ṭikạko emat́koa.

Tabitha Kindergarten School ren do eyae gel (70) goṭen gidrạ noa covid-19 ṭikạko ńamkeda. Ar inạ chaḍakate hõ aḍepase School Amnura Mission Primary School, Brac School khon ạḍi utạr gidrạ covid-19 ṭikạ hataojoṅ lạgit́ko hećlena. Onka leka noa Pea school ren moṭre amdaj bar sae (200) gidrạko ṭikạko hataokeda.

Ar ạḍi rạskạ salaḱ huḍiń huḍiń gidrạko ṭikạko hataojoṅana. Ṭikạ emoḱko do napaete gidrạko talare ṭikạko em hạṭińat́koa. Covid-19 ṭikạ em hạṭiń kạmihora napaete hoyena.




Cẽṛẽ Ar Dumur

Mit́ṭen dare ḍạrre cẽṛẽ aṕ akan tahẽkana. Ona darere dumur chata hõ tahẽkana. Ado̠ mit́ṭen huḍiń macha dumur ho̠po̠n  cẽṛẽ samaṅte rạskạge uḍạu calaḱkan tahẽkana. Khange cẽṛẽ do uni dumure kulikedea “Cet́ leka menama boeha dumur? Ado̠e roṛ ruạṛadea, bes baṛage. Am cet́ leka menama? Cẽṛẽ hõe mengot́keda, iń hõ bes baṛage. Aḍi din khonaḱge am sãoteń gapalamaraoa menteń hudis baṛa akada. Ado dumure menkeda, cet́ katha boeha?

Khange cẽṛẽ do memene ehoṕena, tinạḱ haronte chatam benao rakaṕa , menkhan am begor lạitege hoṛko nonḍe khon rasako idijoṅ kana. Enḍete bam asketoḱ kana? Dumure roṛ ruạṛkeda, baṅa, baco̠ nase hõ bạń asketoḱa. Ado uni cẽṛẽ hahaṛayente kuli ruạṛkedea, cedaḱ ban asketoḱa? Ente noko do̠ ińaḱ rasako tumạl idijoṅa, menkhan noa rasa benao reaḱ silpạ do o̠ho̠geko reć daṛekeńa.

Cecet́aḱ: Nui dumur ńeloḱte huḍiń machage rehõ mon sećte ạḍitet́e akel are maraṅgea. Aboaḱ jạruṛ kana nui huḍiń dumur khonak sikhnạt hameṭjoṅ. Jemo̠n aboaḱ mon-ontorko nui dumur lekagebon sapṛao daṛeaḱte hoṛkobon upkạrko ma. Ar aboaḱ tiko jao ghuṛige bhạlạianaḱ kạmi sećbon ạwiltabona.

 

 

 

 




Bangladisomren Kạrigol Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahman Cetanre (Composition) Rochona O̠lo̠ḱ Haparaore Tesar Ṭhạ̃ie Hameṭkeda Santal Gidrạ Linkon Soren

Gidrạkoaḱ ạidạri babotre aodhanoḱ lạgit́te goṭa dhạrtire mimit́ din gidrạ mãhã menteko manaoeda. Baṅgladisomre 17 march jạtiạri baba Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahmanaḱ janam din. Jatio lekate enhiloḱ ona dinrege gidrạkoaḱ mãhã menteko manaoeda. Menkhan goṭa dhạrtire gidrạkoaḱ mãhã mente do̠ October cando reaḱ pạhil somber ko manaoet́ kana. Onka leka Sombar (03 October) Baṅgladisom hõ gidrạkoaḱ mãhã menteko manotkeda.

Niạ dhao onkage Jila prosason ar Bangladesh Sishu Academy Rajshahi aḱ bo̠ndo̠boste Bisso sishu dibos ar sishu odhikar hapta -2022 ńutumte  hoe purạuena “Rochona” o̠lo̠ḱ haparao. Noa haparaore selet́lena Godagari upajila, Rajshahi jila reaḱ Dogachi Manḍer ren mit́ huḍiń gidrạ Linkon Soren. Eṅgat ńutum do̠ Kiron Mardi ar baba Mn. Stephen Soren (NAGR, Director). Ado̠ ona o̠lo̠ḱ haparaore ạḍi utạr gidrạko selet́lena. Ar onko modre Linkon Soren do̠ aćaḱ bud akelte mońj o̠lo̠ḱte tesar aḱ ṭhạ̃i-e hameṭjoṅana. Unạḱ gidrạ tala khonaḱe bachao ocoyen do bhạg reaḱ katha kana. Ona ńutumte Bisso Sishu Dibos Ar Sishu Odhikar hapta-2022 khonaḱ siropa hisạbte certificate-e ńamkeda.

Nonkage aema lekan haparaoko do̠ menaḱa. Ado̠ santal boeha miserakoń cehaoet́bon kana, nonkan haparaore selet́do̠ḱ lạgit́ abokoren gidrạko jemon bon udgạuko. Ar monre keṭeć as pạtiạu do̠ho kate jemon gidrạko laha daṛeaḱ. Ente nãhãḱ jugren gidrạkoge darakan dinren hạtiạr kanako. Ado̠ noko hatiạr napaete benao rakaṕre jaoge jhũḱ ar kurumuṭure do̠hoko hoyoḱa. Enḍekhan o̠lo̠ḱ paṛhao sećte mońko hara rakaboḱa.




Tạruṕ Ar Ḍaṅgra

Mit́din mit́ṭen Ḍaṅgra bathan ṭạnḍire ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Taruṕ hećkate uni Ḍaṅgra jome lạgit́ laga sabe dhurạuena. Uni ḍaṅgra aćaḱ jiwi bańcao lạgit́ dạṛ dạṛte mit́ pukhrire ńir khańjoena. Ona pukhri do ańjet́ge tahẽkana. Ar ḍaṅgra ar tạruṕ do ạkinaḱ hoṭoḱ dhạbić losotre jobe akankin tahẽkana. Ado Tạruṕe menkeda don reaḱ jaega bam ńamleda? Ghuṭurem tahẽlen khan raṭpaṭiń jomkema honaṅ. Ar nitoḱ losot́rem don akat́te am hõm gujuḱa ar iń hõń gujuḱa.

Ado Ḍaṅgra uni Tạruṕe kulikedea, amren mạlik menaea? Tạruṕ do ạḍi raṅgaote menkeda, Okoeren mạlik? Bam baḍaea ińge noa birren raja do ar iń kangeạń mạlik do. Ado Ḍaṅgrae menkeda, nonḍe amaḱ jion reaḱ bạṛić dosa do! Khange mit́ ghạṛi tayom Ḍaṅgra reń mạlike hećena. Ar Tạruṕ aḱ bohoḱe kuṭạmket́taea ar Ḍaṅgra do ona losot́ khon rakaṕ kate oṛaḱe idikedea.

Jos katha: Jãhãtinaḱ abo nijeraḱ khemota tahẽntabon, Ar muskilre bon paṛaolen khan abon cetanren mạlik se boss babo manaoleko khan ar onkoaḱ katha baṅbo ańjomlekhan enḍekhan bańcao o̠ho̠gebon ńamkea.




Kurikuaḱ SAFF Jitkạrre Sohagi Kisku ren Baba aḱ Santali pạrsite lekcar

Calaoen October cando reaḱ 2 tạrik 2022 aṭhowar din do̠ Thakurgaon Jilạ reaḱ Ranisongkel Degree College maṭh re hoe puraoena ataṅ daram kạmi horako. Ạḍi rạskạ ar man manot selet́ko ataṅ daramket́kina dulạṛiạ rạni Sohagi Kisku ar Sowpna. Noa maraṅ akhṛa ataṅ daramre penḍel cetanrekin tahẽkana Baṅgladisomren dilgạṛia khiloḍiạ Sohagi Kisku ar aćren Baba Guljar Kisku.

Nonkan maraṅ raj rạni ataṅ daram do̠ santal kuṛi lạgit́ ạḍi bhạgạn ar hahaṛage tahẽkana. Ińaḱ baḍaere Baṅgladisom sạdhin tayom nonkan khiloḍiạ ar bhage hameṭ akat́ kuṛiko bako tahẽkana. Onate Santal jạtiạriko lạgit́ ạḍi maraṅ man manot, sarhao ar dulạṛ johar do̠ tahẽnkana. Santal jạtiạriko do̠ ạḍi cetan do̠e tul rakaṕ akat bona dulạriạ Rạni Sohagi Kisku beti. Beti Sohagi Kiskuren Apat Guljar do̠ Santali pạrsite ạḍi rạskạ selet́ aćak rạskạ johar katha do̠e so̠do̠r akada.

25 September 1974 serma re 29 mãhã reaḱ General Assembly re, Baṅgladisomren Jạtiạri Apat Baṅgobondhu Shekh Mojibur Rahman hõ United Nation re Bangla teye roṛleda ar nit́ habić ona lekcar do̠ calao ediḱ kana. Onkage manotan dilgạṛiạ khiloḍiạ Sohagi Kiskuren apat Guljar Kisku hõ ạḍi maraṅ Itihãs do̠e tear do̠hoakada Baṅgladisomren sanam santal jạtiạriko lạgit́.

Samiel Mardi Ranisongkel Upozila ren Program Implement Officer soṅge ạḍi jeliń ggalmarao do̠ hoyena. Santal hisabte uni hõ ạḍi rạskạ ar go̠ro̠b do̠e aṭkareda. Uni hõ Sohagi Kiskuaḱ manot ataṅ daram bo̠ndo̠bo̠sreye tahẽkana.

Noa maraṅ ataṅ daramren sobha mukhiạ do̠e tahẽkana UNO Sohel Sultana Julkar Nain Kobir Stive aćaḱ lekcarreye so̠do̠rkeda je, sanam lekan go̠ṛo̠ do̠ tahena Sohagi Kisku lạgit́. Dilgạṛiạ Khiloḍiạ Sohagi Kisku do̠ Ranisongkel Upozila Baṅgladisom ar disom barhe hõ cetanteye tul rakaṕakada.

Sohagi Kisku do̠ ạḍi rạskạye aṭkarkeda; ar Upozila re nonkan ataṅ daram do̠ ać lạgit́ hahaṛage tahẽkana. Nonkan dulạṛ do̠ tis hõ bạṅ hudis akat́ tahẽkana. Onate Thakurgaon jilạren sanam hoṛko ar Ranisongkel renko lạgit́ tahen kana ạḍi manot johar. 

Mucạt́ re ạḍi rạskạ eneć sereńteko daramket́kina. Noa ataṅ daram akhṛare selet́ tahẽkan sanamko ạḍiko rạskạyena. Ataṅ daram akhṛa do̠ rạskạ salaḱ napaete hoe purạuena.




Mit́ṭen Gadha Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen casa hoṛren gadhae tahẽkana. Uni gadha tege mit́ jokhen ạḍitet́e cas-abadjoṅ kan tahẽkana. Menkhan nit́ gadha do umerte lahayente bae kạmi daṛeaḱ kana. Mit́din ạḍi ńindạyena enrehõ gadha do oṛaḱte bae ruạṛoḱa. Enterehõ ̣casa do baṅgey bhabnalena. Ente uni ma jãhãn kạmige bae daṛeaḱkan do. Goṭa din bhore asoḱ ṭayoḱ baṛae kana.

Ado dosar hiloḱ gadha sendare oḍoḱena. Onkage mit́ jokhen bir gajaṛre gadhae aḍraoḱ kane ańjomkeda. Khange ńelket́a aćren gadha mit́ṭen gạhir kũire ńir khanjo akan. Becariạ rakaboḱ lạgit́e kurumuṭu kana, baṅgey daṛeaḱ kana. Ado uni hoṛ do gadha cetanre nase hõ bae mãyãlena. Onate rakaṕkae bodolte kuḍi ạgu maṛaṅkate kũire hasa gidiye dhurạuena. Nonkae hudiskeda je, nit́ ma jãhãnaḱ bae kạmirege bae lagaoḱkan. Eken jomaḱe jom giḍikaḱ kana. Thoṛadin tayom ma nahaḱe gujuḱge, unre topakae hoyoḱa. Nit́geń topakaege, khan bạṛti baṅ khaṭao hoyoḱtińa. Nonkan hudis ganḍon kate gadha topa poṭomkaeye portonkeda.

Gadha kantey cet́ bud akelte khaṭo baḍhogea! Ado ekal eṭaḱ sećge koyoḱkate murukte hasa giḍi kana. Tinre kũi perećena adoe tạṅkhiket́ma gadha ma kũi cetanre teṅgo akan. Sạrige uni hoṛ tinre hasa giḍiyet́ tahẽn, unre gadha do hoṛmo reaḱ hasa irchi giḍikan tahẽkana. Enḍete nonkate kũi do perećente cetante rakaṕ hećena.

Sikhạuniạ Katha: Jãhãtinạḱge hoṛem upkạre, tinre bam jạruroḱ, unre baṅge moneyama. Pharaḱme lạgit́e kurumuṭia. Menkeam, dhạrti khone ocog giḍime rehõ, cet́ge bae hudisoḱa. Onkan hoṛko khonaḱ paharaḱre tahẽnge bhạlạianaḱ porho kana.