Primary School Re Mahasoe Hataoko Reaḱ Jo 1-15 November Bhitrite Sodoroḱa

Darakan 1-15 November bhitrite Sarkari Primary School re Mahasoe hataoko reaḱ hudis-bhabna menaḱa mente Prathomik Sikha Odidaptor ren Maraṅ ạḱyuriće lại sodor akada. Cedaḱje nit dhạbićte Mahasoe haotaoko reaḱ joto lekan bidạuko hatao purạu akana mente Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren socib Aminul Islam-e baḍae ocokeda. Aṭhawar hiloḱ (30 October) tikin ber songsilisto montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕre senior socib noa kathakoe lạikeda.

Un okte Prathomik ar Gonosikha Protimontri Md:Jakir Hossen selet́ Montronaloy ar Daptar ren kạmiạko/ạpiser seṭerko tahẽkana. November talate Mahasoeko hatao reaḱ jo/result sodoroḱa. Noa lahare jo sodoroḱ reaḱ kathako tahẽkanre hõ jahan karonaḱte baṅ sodor akana. Menkhan ar bilom baṅkate, darakan 1-15 November bhitritege jo do sodoroḱa.

 




Ar Pạri Pạrite Baṅkate Primary Skul Reaḱ Kelas Mit́ Shift-tege Hoyoḱa

Disom reaḱ joto Sarkari Primary sikhnạt ṭhãonakore mit́ shift-tege kelas hoyoḱa mente Prathomik  ar gonosikha socib Md:Aminul Islam Khan-e lại sodorkeda. Ar noa niạm se ạri do darakan serma reaḱ January cando khonaḱge ehoṕa.

Teheń Robibar (30 October) mit́ dupuṛuṕ  talate noae baḍae ocokeda. Goṭa disomre Skulkore kelas do inạ mit́ okterege ehoṕ ar mucạt́ reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Arhõe menkeda je, Menkhan kelas oṛaḱ, pạṭhuạ gidrạko ar mahasoekoaḱ soṅkha hudis ganḍon katećge noa mit́ shift-tege kelas do ehoboḱa.

 




Mit́ṭen Pajhaṛ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen Pajhaṛ do̠ buru muthni cetanre tukạ benaojoṅlena. Ado̠ ona tukạre ponea bele tahẽkantaea. Pajhaṛ do̠ jao hiloḱge beleko bạgikate jomaḱ sendrae calaḱkan tahẽkana. Khan mit́din dhaṛti laṛaoente, goṭa buru dalkaoena ar onate mit́ṭen bele do̠ guṛdạu ńũrena. Khan guṛdạu guṛdạute buru latar mitṭen simaḱ oṛaḱ bahrere ńũrhoyena. Ado̠ sim ona bele ńel ńamket́te ạgukeda ar aćaḱ oṛaḱre do̠hokeda. Eṭaḱ beleko sãote jotonte do̠hokeda.

Mit́din ona bele khon Pajhaṛ hopone tot́ena. Inạkate Pajhaṛ hopon hõ sim hoponko são hara buruḱe ehoṕena. Menkhan aćaḱ monre jao ghuṛige eṭaḱaḱkoe hudis ganḍonet́kan tahẽkana. Mit́din ạḍi utạr Pajhaṛ  udạu baṛaekan ńelte sime metadea, nonkageń uḍạu daṛeaḱ khan. Ona katha ańjomte sime landakeda, are menkeda cekatem uḍạuḱa? Am dom sim kana, ar sim do̠ tis hõ ohoko uḍạu daṛekea. Uni Pajhaṛ do̠ eṭaḱ pajhaṛko ńelte jaoge hudiset́ tahẽkana ać hõ onkage uḍạuḱa mente.

Menkhan aćaḱ kukmu tinre sime sodorae unre sime mengot́et́ tahẽkana noa do tisre hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Nonkate Pajhaṛ do̠ simaḱ kathare bhorsaḱe ehoṕena. Khan aćaḱ jion jingi hõ sim lekage khemaokeda. Nonkage khemao khemaote mit́din hiloḱe goćena. Aboaḱ jion hõ sạrige nonka kangea. Ente okaṭaḱem pạtiạuḱ mit́din onagem hoyoḱa. Onate uni Pajhaṛ leka uḍạuḱ sanalemre, ona leka kạmime. Simaḱ katha alom hetawaḱa. Ado̠ abo hõ uni Pajhaṛ leka baṅkate  kurumuṭure tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan nonkate aboaḱ  jionre khạṭige kukmu bon sạri daṛeaḱa.




Dhamoirhatre Adivasikoaḱ Ạidạri Ar dạbiko Babotre Gapalmarao Akhṛa

Naogaon jilạ reaḱ Dhamoirhat re adivasikoaḱ mạnmi ạidạri ar dạbiko babotte bhoṭre bachao ńamakan ạḱyuriạ são mit́ dupuruṕ hoyena. Sombar (25 October) tikin ber 11:00 baja okte Besarkari Unnoyon Songstha Dascoh Foundation goṭa lekate ar Heks/Eper Swizerland aḱ goṛo gopoṛote adivasikoaḱ ạidari hameṭ se ńam babotre 1 no Dhamoirhat union porisod re noa gapalmarao akhṛa hoe purạuena.

Gapalmarore adivasi ar tayom akan jạtigosthiren hoṛko akoaḱ hike-hok ạidạri ńam babot pusṭaute roṛ sodorkeda Dascoh Foundation  ren upajila kormokorta Raunak Laila. Un jokhen akhṛare arhõ mit́ bar kathako roṛkeda Panel Chairman Abu Naser Al Azadi, Up sodosso Sazedul Rahman, Azizul Hoqe, Anowar Hossen, Jaibor Hossen, Maejiu member Sahara Banu, Rebeka Parvin, Up socib Bodiul Alom, Foundation ren CDO Rasel ar Rehana Aktar.

Ona sãote adivasiko modre akhṛare katha roṛ reaḱ ạtkin ńamkeda Asalota Baskey ar Gouri Rani Mali.  Ado nukin hõ adivasi ko jemon akoaḱ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ noako cetanre pusṭautekin roṛ saḍekeda.




Jid Ar Bạḍại

Gạṛại hako ar ḍhõṛ biń ạḍi gatekin tahẽkana. Jaha sećge mit́ soṅgekin calaḱkan tahẽkana. Ḍhõṛ biń do gạṛại hako khon jeleń ar lạṭugey tahẽkana. Onate uni do ạḍi maraṅe hudisoḱ kan tahẽkana. Ar uni ḍhõṛ biń do bạḍại ar jid tahẽkantaea. Onate uni gạṛại hako aḱ jahan katha, porames hõ bae ańjomet́ tahẽkana. Ać okaṭaḱe hudis are bujhạu onage kạmiya. Noa karonaḱte gạrại hako do ạḍi cipạrey tahẽkana.

 

Mit́din unkin biń ar gạṛại hako do pharak seć daṛa baṛakin goṭakeda. Ḍhõṛ biń ḍanḍa lebdawate taṛame dhurạuena. Ado gạrại hako do biń-e metadea, nonka do alom taṛama, sojhete taṛamme. Khange bińe raṅgaoena are menkeda, ińem hiṅsạwạń kana ar mońk mẽt́te bam ńelena. Onate am do iń tuluć jhogṛam janameda. Gạṛại hakoe menkeda, emon cet́iń metaḱmea onate noako katham metadińa? Ar hapeyentekin laha sećgekin mohnḍayena.

 

Ar hõ onkage mit́din bana hoṛ kạmi lạgit́kin oḍokena. Unrehõ uni ḍhõṛ biń do ḍanḍa ghanṭa kateć taṛamae dhurạuena. Ado gạrại hako uni ḍhõṛ biń inạ mit́ kathage maetadea, ma sojhete taṛam me. Unre bińe menkeda, iń taṛamem cet́ạń kana? Eṭaḱ ko cet́ hõ baṅko roṛeda, menkhan eken amaḱge osibidạ hoyoḱ kantama? Jạsti alom dona baṅkhan muskilrem paṛaoḱa honaṅ. Uni gạrại hako do cet́ kathage bae roṛleda, ente biń okaṭaḱ kathage bae hetaowaḱ kan tahẽkana. Mit́din kẽoṭa hako goć lạgit́ko hećena ar jhạli ko oḍaokeda. Khan Ona jhạlire bińe jhạliyena ar dal goć kate dare reko aka oṭokedea. Ar nitoḱ uni goć biń do sojhege tiạr akana.




Utarbongo Adivasi Forum Rajshahi Jilạre Nãwã Committee Bandhao

Calaoen Sokol hiloḱ (21 October) Tanor reaḱ Mundumala pourosova sonmelon oṛaḱre Utarbongo Adivasi Forum aḱ mit́ dupuṛuṕ hoe purạuena. Ona dupuṛuṕre committee ko bandaket́koa. Onka leka Rajen Hembrom do convener (ahobayok) ar Sonaton Tudu ar Ovilash Paharia do jugmo ahobayok hisạbte goṭa ocoyena. Inạ chaḍa hõ bar gel (20) sodosso koante Utarbongo Adivasi ren ahobayok committee ko bandhaoena. Noko committee koaḱ ńutume lại jạhirkeda Utarbongo Adivasi Forum ren central committee ren sabha mukhiạ Hingu Murmu. Noa dupuṛuṕre Tanor jila, Godagari, Poba, Durgapur, Puthia upajila khon amdaj sae cetan adivasi hoṛko selet́lena.

Ahobayok committee ren eṭaḱ sodosso menteko goṭayena Rumali Murmu, Bisal Soren, Sukumar Kisku, Pius Hembrom, Nirmol Tudu, Biswajit Robidas, Stephen Soren, Josen Murmu, Jamin Hasda, Martin Mardi, Dilip Murmu, Rajen Hasda, Silpi Soren ar Sontosh Soren.

Utarbongo Adivasi Forum ren sadharon sompadok Adv.Probhat Tudu baḍae ocokeda, Utarbongo Adivasi Forum do 2012 serma khon Baṅgladisom ren adivasi ko são eṭaḱ joto jạti-gosṭhiko lạgit́te rasṭro re ạidạri bạisạu ar bańcao lạgit́te ḍabiko, mạnmi ạidạri rukhiạ adivasi/sonkhaloghu unnoyon songstha ar songothon são miljul se goṛo gopoṛote kạmi kana. Nebetar adivasi ko cetanre calaḱ kan, neṅghao, konac, jumi eḱṛe nonkanaḱ babotre galmaraokeda. Jemon adivasiko akoaḱ hike-hok lekateko laha daṛeaḱ.

Noa dupuṛuṕ re mit́ bar katha ko roṛkeda, Mundumala ren adivasi ạyurić Ronjona Bormon, santal onoliạ Gabriel Hasda, Tanor thana pargana Jetha Tudu selet́ atoren mańjhiko hõ.

 

 




Moṅgol Hiloḱ Jalapuri Ḍhipreye Hạn Daṛeaḱa Birbão “Sitrang”

Birbão Sitrang do̠ sạkti ar daṛeante hijugoḱ kana. Andaman doreão re hoelen birbão reaḱ sạkti ḍherente lạṭkić/nimnocap re heć paṛao akana. Ar ona reaṅ lạṭkićtege jalapuri Boṅgoposagor re seṭerkate sạkti do̠ ḍheroḱ ehoṕ akana.

Ona iạte Sombar (24 October) ghurni se birbão Sitrang re pherao daṛeaḱa. Khan  Moṅgol hiloḱ (25 October) arhõ ghurni hoe re pheraoḱa mente hoe –daḱ (abohaoa) ạpis ko lại so̠do̠r akada. Menkhan oka nakhae hạna, nit hõ baṅ baḍae akana.

Bạrtikaete Pạchimboṅgo reaḱ aḍepase kore “Sitrang” do̠e hạn daṛeaḱa. Baṅgladisomre hõe hạn daṛeaḱa. Onate Baṅgladisom hõ sontor akan menaea. Moṅgol hiloḱ bhitritege birbão hoe do pạchimboṅgo-Baṅgladisom ḍhipe tioga. Ado noa ghurni se birbão hoe reaḱ to̠ṛtet́ do̠ ghonṭa re 110 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.




Barea Kẽoṭa

Mit́ atore bar boeha koṛakin tahẽkana. Huḍiń aḱ ńutum do̠ Shanto ar maraṅić do̠ Akash. Ado̠ maraṅić do̠ lubhiạ macha hoṛe tahẽkana. Ar huḍińić do̠ ạḍi bhage. Jao hiloḱge hako kin goćet́ko tahẽkana. Khan hako kin goćlekore maraṅ koṛa do̠ ńeloḱte lạṭu ńõḱ hakoge bachao hataojonoḱa. Onka leka mit́din hako goćkin senena. Setaḱ khonaḱ jhạlikin oret́kana, enrehõ baṅkin ńamlet́koa. Ackage huḍiń koṛawaḱ jhạli ạḍi ãṭ hamalena. Maraṅ koṛa hudiskeda paseć niạ dhao do̠ lạṭu hakoe jhạli akana. Onate bhag hatao lạgit́ jhạli ore goṛowadea.

Menkhan thoṛa ghạṛi tayom jhạlikin rakaṕket́re barea celaṅkin ńamkeda. Ona celaṅ reaḱ moca do̠ tol eset́ akan menaḱa. Ona hõ mit́ṭen kạṭić ar lạṭu celaṅge. Maraṅ koṛa do̠ lạṭu celaṅ ńelte onage harephare hataokeda. Ar huḍiń koṛa do kạṭićaḱ.

Ado̠ ạyuṕ jokhen bana hoṛge ona celaṅkin jhićkeda. Maraṅ koṛa celaṅe jhićket́re ona khonaḱ ạḍi jeleń bińe oḍokena are jomkedea. Ar note huḍińić hõ aćaḱ celaṅe jhićket́re ạḍi aema sonae ńamkeda. Ado̠ ać dadat́tete uduḱaea mente senenre bae ńamledea. Khane hudiskeda dadań do̠ paseć arhõ daman jinise ńamket́te so̠ho̠r-bajarteye calaojoṅna. Ado̠ uni huḍiń koṛa hõ suluk nirạite jion jingi khemaoe ehoṕena.




Te-bhaga Ạidạri Ren Ayurić Ela Mitro

Ela Mitro aḱ jonom 1925 serma reaḱ 18 October Jhenaidah jilạ Shailkupa upjilạ reaḱ Baguṭia atore. Ela Mitro aḱ ńutum do Te-bhaga andolon se ạidạriren maraṅ mit́ṭen nạmuna. 1945 sermare Chapainawabgonj jilạ reaḱ Ramchondropur atoteko bapla acguledea. 1947 serma re disom bar bhagen re, purub pạkistanren hoṛko hudislena nit́ do onkoaḱ joto lekanaḱ okolanaḱ khon rukhiạko ńama, ar onko cetanre calaḱkan koclonko hõ hapeḱa. Menkhan baṅa, onka do baṅ hoylena. Enḍeteṛoṅ hoṛko ạidạri hameṭ lạgit́te lạihại ko calao idikeda. Ne-hoṛ se casa ko lạṛhạilena eken bańcaoḱ aste.

1946-47 serma reaḱ Te-bhaga ạidạri lạṛhại ãć do disom reaḱ aema ṭoṭhakore hõ ḍherkaete pasnaolena. Menkhan Chapainawabgonj reaḱ Nachol re 1950 sermare lạṛhại eken Ela mitro aḱ ạyurte hoylena. Te-bhaga reaḱ manetet́ do kana pe bhag. Ente casakoaḱ khojoḱaḱ tahẽkana, casabad kateć mit́ bhag akoko dohojoṅa ar mit́ bhag do jumidar ko hạṭińakoa. Inạ begor hõ phosol ko samṭao kateć bargel ạṛi hoelenre pe ạrị do casako ńamet́ tahẽkana. Noa lạṛhại reaḱ asol motlob do tahẽkana “Eyae ạṛi jhin ar phosol reaḱ Te-bhaga se pe bhag”.

Ela mitro do 1942 sermare cominist party re selet́lena. Jumidar jãwãe Romen Mitro aḱ gharońjre kuṛi hoponko oṛaḱre tahẽn reaḱ ạn se ạri tahẽkana. Menkhan Ela Mitro do ona  ạn/ạri rạput́keda. Ramchondropur aṛere Krisnogobindopurre mit́ṭen sikhnạt ṭhãona bạisạu talate bahre oḍokoḱe ehoṕena. Un jokhen Nachol re tayom akan hoṛkoaḱ soṅkha ḍherge tahẽkana; biseskate santal jạtigosṭhiko. Nachol são são Chapainawabgonj ren ạḍi utạr metaḱme hajar hajar gidrạ ko reṅgeć ar pusṭi begor gujuḱ dosareko tahẽkana. Nonkan gidrạko ńelte Ela Mitro mon dukena. Casako ma ente jumidar koaḱ tabere kạmiteko heowa akan. Enḍekhan noako babotre casako jãhãn kathako roṛma baṅge ganoḱ. Onḍe khonaḱge Ela Mitro do hoṛkoe aodhanket́koa. Mit́ṭen maraṅ bisoe do Romen Mitro aḱ mõṛẽ (500) sae bighạ jumi tahẽkantaea. Unige pạhilte Te-bhaga niạm doe ehoṕleda. Unre Ela Mitro cetanre hoṛko bhorsaḱko ehoṕena. Nonkan as ar dulạṛte uni do hoṛkoren “Rạni” hoyena. Purbo pạkistanre cominist party bond jahirenre Ela Mitro ar jãwãetet́ bana hoṛgekin danaṅena. Jumidar oṛaḱren bạhukuṛi hoe kateć jãhãn jạruṛge baṅ tahẽkana nacar hoṛko lạgit́ nonka lạihạioḱ lạgit́. Menkhan mit́ṭen nirại somaj bandhao aste lạṛhạilena. Lahatenaḱ Te-bhaga ạidạri  (1946-47) re nunạḱ maejiu do bako selet́lena, tinạḱ do Ela Mitro aḱ ạyurteko selet́len.

Andolon se lạihại khạtirte jumi reaḱ phosol bar ako ar bar bhag do jumidarkoaḱ oṛaḱko seṭerkaḱkan tahẽkana. Santal, hindu, muslạ casa sanamko mit́ente jumidarko nacar cabayena. 1950 serma reaḱ 5 January polis ar nacar hoṛko talare lạṛhại hoelena . Menkhan hoṛko polis ko cetanre nunạḱko raṅgaoena jeleka, pon goṭen polisko goćket́koa.

Nonkate ona ṭoṭhare arhõ bạṛić dosa heć paṛaoena. Ela Mitro selet́ ạḍi utạr casako giripterena. Oṛaḱ duạrko Lo-rapaḱkeda, hoṛko guli goćket́koa. Ạḍi utạr maejiuko konac ocolena. Ela Mitro do kạd oṛaḱre ạḍi haron ar koclonreye paṛaolena, jemon hoṛko lajaoḱte hapeḱko. Pạhilre Nachol thana, inạkate Chapainawabgonj, inạkate do Rajshahi kạdre mit́ serma bhor hahaṅkar kaṛaṅ ńũtre tahẽ tayom cikit́sa ńam lạgit́te Dhaka Medical te kol ocolena.Bicạr lekate Ela Mitro são Nachol andolonren namḍak asamiko kạd oṛaḱre jaejug jion bhor dohoko goṭakeda. Menkhan aṛaḱko lạgit́ menenre adalot arm it dhao bicạr lạgit́e hukumkeda. Bicạrre gohako baṅko ńamlenre Ela Mitro ar eṭaḱkoaḱ sạjại komkate gel sermako goṭakeda.

Inạkate 1954 serma paromenre aṛaḱkedea. Unre Ela Mitro ren sor peṛa Horek do jor jobosti ocoyena jemone men, Ela Mitro aḱ hukumte polis ko goćlena. Menkhan enrehõ Horek do moca bae jhićleda; bickom jiwi alaekeda. Un okteren Muslim League sarkar arhõ uni ńutumte goha emoḱ lạgit́ sạkhi ńam baṛayet́ko tahẽkana are batlaoet́ko tahẽkana.

Noa kạhni cet́leka gạthni akana, onkage duk ar bhabna reaḱ hõ kana. Ente One oke do ne-hoṛaḱ ạidạri ṭarhao lạgit́ kusite jiṅgi reaḱ joto kusi-rạskại alae akat́.  Itihãs sakamre nuiaḱ ńutum do serma ipil leka jaejug jhalkao se ḍigḍigạu akae tahẽna.




Goṭa Disomre Shekh Rasel Aḱ 59 Serma Janam Mãhã Ko Manoteda

Teheń Moṅgolbar (18 October) Baṅgladisomren kạrigol, jatiạrikoren baba Boṅgobondhu Shekh Mujibur Rahman ren shader hopon Shekh Rasel aḱ 59 serma janam mãhã. 1964 serma reaḱ teheńaḱ dinre Shekh Rasel do Dhanmondi reaḱ Boṅgobondhu Bhobon re janamlena.

Montriporisod aḱ goṭa lekate, calaoen serma khon Shekh Rasel aḱ janam  mãhã do “Shekh Rasel Mãhã” mente manao hijuḱ kana. Onka leka uniaḱ janam mãhã disạ ńutumte aema lekan akhṛa talate teheńaḱ dinko manotet́ kana.

1975 serma reaḱ 15 August Shekh Rasel do ulbuliạ bạṛić hoṛko khon rukhiạ bae ńamleda. Enhiloḱge uni huḍiń gidrạ hõ onko miliṭạrikoaḱ gulite goć ocolena. 1975 serma reaḱ 15 August ńindạ becariạ uni huḍiń gidrạ ar ać ghrońjrenko ạḍi haron ar harkhet́ saset́ kateć ko goć ocolena. Ar teheń uni huḍiń gidrạ disại salaḱ goṭa disomren hoṛko uniaḱ janam mãhã ko manotet́ kana.