Baṅgladesh ren Ạdivạsi ko Bharot Disạmren, Disạ̣mbo̠ho̠ḱ Mn. Draupadi Murmu ak’ Sạgun Daram

Santal ko modre pạhil dhao Bharot disomre maejiu President hisạbte bachaoena Mn:Draupadi Murmu. Ar (25 July) Sombar do ekraṛ talate noa dạyike goḱkeda.

Ado teheń Mongolbar (26 July) tikin 11:00 baja jokhen nawa President sạgun johar ar ataṅ darame khạtir Chapainawabgonjre raskạ ataṅdaram michilkeda ko adivạsi santal hoṛko. Noa rạskạ akhṛa bo̠ndo̠bosleda, Utạr Boṅgo Adibasi Forum, Ar akhṛare goṛoe emkeda Santal Writers Forum, Dighri Porisod,  The Santalstimes.com  ar Chapainawabgonj Sodor Adivạsi Somajkollan Somiti.

Teheńaḱ akhṛa do so̠ho̠r reaḱ Fire survice moṛ khon ehoṕkate aḍepase ko michil ạcurkeda, ar mucạt́re Jilạ prosasok office samaṅre ko jarwayena. Onḍege galmarao ar eneć sereń ko hoe ocokeda. Rạskạ ataṅ daram akhṛare amdaj 150 cetan ạdivạsi santal hoṛko selet́lena.

Noa  akhṛa talate Bangladesh Sarkar ṭhen thoṛa kho̠jo̠ḱaḱko dohokeda. Latarre emena-

  1. Baṅgladisomte hijuḱ lạgit́ bharot disomren nawa president nẽotaye hoyoḱa ar je̠mon do santal selet́ eṭaḱ eṭaḱ ạdivạsi bahal kạmiạko (protinidhi) ko sãoe ńapamoḱ nonkan bebosthae hoyoḱa.
  2. Sanam Ạdivạsiko ạdivạsi hoṛ hisạbte sangbadhaik se ạn-ạri sećte akoaḱ ạidạri (sikriti) emako jạruṛ kana.
  3. Soman otre basoḱkan hoṛko lạgit́te bises se eṭaḱ Bhumi commission bandhao hoyoḱa.
  4. Soman otre basoḱkan ạdivạsi hoṛko mod khon soṅsodre bahal (protinidhi) ko dohoko hoyoḱa.
  5. Soṅkhaloghu Commission bandhao hoyoḱa.

Noa rạskạ ataṅ daram akhṛa re sabha mukhiạ hisạbte selet́e tahẽkana Mn:Luis Murmu. Noa akhṛare kathae roṛkeda, Utạr Boṅgo Adivạsi Forum ren Sadharon sompadok Adv: Provat Tudu, Mn: Cornelius Murmu Sadharon sompadok, Chapainawabgonj Jilạ (UAF). Inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana Mn: Prodip Hembrom, Mn:Stephen Tudu  ar Mn: Rumali Hasda. Ạḍi rạskạ ar mit́ jo̠mo̠kte noa sạgun ataṅ daram akhṛa hoe purạuena.

.




Bharot Disomren Pạhil President Santal Maejiu Draupadi Murmu

Ạḍi rạskạ selet́ (25 July) Sombar ekraṛenae Bharot disom reaḱ 15th gel mõṛẽren President Mnt. Draupadi Murmu. Tehińaḱ LIVE program re ńelkatet Bangla disạmren santal hopon hoe katet ạḍi gorob doń aṭkarkeda. Delabon baḍaekataege uniaḱ khaṭo oprom;

Bharot disomren pạhil ạḍivạsi santal khon 15th gel mõrẽ ren President reaḱ dạyik do ekraṛ katet́e hataokeda. Ińaḱ ńel re se baḍae redo nonka rạskạ ar hulạste do okoe President ho paseć bako hoe baṛa akana. Jharkhand rajjoren hõ pạhil maejiu governor doe tahẽkana. Entet Draupadi Murmu do ạḍi gạkhuṛ ar mon selet́ doe kạmi akada.

Draupadi Murmu do Urisha moyurgonj jilạ reaḱ hudiń atu Baidaposireye janamlena. Hudiń khonge olok paṛhao redo ạḍi gạkhuṛe tahẽkana. Ạḍitet́ ạḍi duk haron ko sahaokatet́ cetan utạr reaḱ degree doye hameṭ akada, Pạhil do mit́ school re mahasoe hisạbte kạmi jingi doe ehoṕleda ar 1997 serma do BJP re selet́ katet́ aćaḱ rajniti doe ehoṕleda. Rajniti re pạhilte do Rairangpur nogorponcaet ren councile hoe lena. Ona selet́ BJP ren vice-chairman hisạbte dạyik re doe tahẽkana. Ạḍi bhage rajnitibid hisạbte oporom are sodorena, onate mucạt́re Jharkhand ren Rajjopal, Rajjomontri hisạbte hõ dạyike purạu akada. Uniaḱ nonkan bhage kạmikote aema lekan kuṛại (puroskar) doe hameṭ akada. Tayom akan hoṛko modre hõ akoaḱ gharońj do sikhnạt seć lekate lahageko tahẽkana. Aćren goṛomba ar baba tạkin do atoren mạjhi kin tahẽkana. Shem Coron Murmu soṅge bapla hoy katet́ 2 koṛa ar 1 kuṛi gidrạren eṅgate hoelena, menkhan 2 kora do kin benḍao akantaea.

Draupadi teheńe ekraṛena je, bharot disom reaḱ soṅge bidhan dharate. Tayom akan jạtiạriko hõ kukmuko ńel daṛeakoa akoaḱ kukmu purạu lạgit́. Arhõye men keda, sikhnạt hameṭge ać lạgit́ tahẽkana ạḍi maraṅ kukmu leka. aćaḱ kạmi se dạyik tahẽn oktere kurumuṭuiae jemon goṛo ko ńam daṛeaḱ. Disomren juạn koṛa kuṛiko ṭhen nehõr tahẽnkana apnarte teṅgo keṭejoḱ selet́ disom goṛo re jemon bon tahẽn. Juạn koṛa kuṛi hisạbte ape lạgit́ ińaḱ sanam goṛo tahẽna.

Bangladesh Sorkar bahadur ṭhen noa khojoḱaḱ tahẽn kana;

  1. Baṅgladisomte hijuḱ lạgit́ bharot disomren nawa president nẽotaye hoyoḱa ar je̠mon do santal selet́ eṭaḱ eṭaḱ ạdivạsi bahal kạmiạko (protinidhi) ko sãoe ńapamoḱ nonkan bebosthae hoyoḱa.
  2. Sanam Ạdivạsiko ạdivạsi hoṛ hisạbte sangbadhaik se ạn-ạri sećte akoaḱ ạidạri (sikriti) emako jạruṛ kana.
  3. Soman otre basoḱkan hoṛko lạgit́te bises se eṭaḱ Bhumi commission bandhao hoyoḱa.
  4. Soman otre basoḱkan ạdivạsi hoṛko mod khon soṅsodre bahal (protinidhi) ko dohoko hoyoḱa.
  5. Soṅkhaloghu Commission bandhao hoyoḱa.

Kazi Nozrul Islam doe men akada; Ebenoḱpe maejiuko, Dharti Marsal pe, ar Nobel hameṭ akat Dr. Ormetto Sen do men akada; Women Empowering women is key to building a future we want”. Kobi ar Orthonitibid bana hoṛge mit́ leka kin menakada; ar ona do hoyoḱ kana; tayom daram dinko lạgit́ eken Herel hoṛ do baṅ menkhan Maejiuko hõ soṅge katet́ge kajak do hoyoka.