HUL JOHAR

Teheń do 30 June. Mit́ṭen bises din kana. Metaḱme Hul Mãhã Kana. Goṭa disomren Santalko teheń noa mãhãko manaoet́kana. 

Hul reaḱ mońj katha do hoyoḱ kana lạṛhại ar noa lạṛhại do hoelena santalkoaḱ sadhinota lạgit́ Santal Parganare. Nit do Jharkhand state ko metaḱ kana. Okare Santal Ạdibạsi hoṛ do menaḱko. Barea Murmu boeha Sido ar Kanhu okoekin do noa lạṛhại kin ạyurlet́. Bharot reaḱ Itihãs re bharot sadhinota ńam lạgit́ tinạḱ lạṛhại do hoe akan Briṭish Raj birudre, onako modre Santal Hul joto khon maraṅ hul tahẽkana. Un oktere aema jiwi do calaoen takoa ona lạṛhại re. Rural Bengal gazette re ‘Hunter’ doe ol akada je, Santal hul re 20,000 hoṛ doko goć ocoyena. 1855-57 sal reaḱ Santal hul re bạṛtikaete pon boeha Sido, Kanhu, Cand ar Bhaero do bạṛti dạyik ko goḱleda. Arko ạyurleda; hoṛ hoponkoaḱ sadhinota ńam lạgit́ .1857 salre Bharotre okaṭaḱ maraṅ Sipạhi lạṛhại Briṭish raj birud hoelen, ona lạṛhại do noa Santal Hul seć lekatege bạṛti daṛe ar jor doe ńamleda.

East India Company do Bharot reaḱ’ Rajniti ar disạm ko calaoet́ tahẽkana ar santal ạdibạsi hoṛ koaḱ elakare Company aḱ goṛote ar sopohot́ te aema Mahajon, Jumidar, ar Bạnij bepari dokandar deko ko boloyena. Pạtiạuḱ ar baṅ pạtiạuḱ reaḱ katha do noage, reṅgeć, nacar ar baṅko paṛhao akan santal ko do oka dhar mahajon ṭhen khon ko hatao; ona lạgit́ sud do 50% khon 500% hạbić ko emet́ kan tahẽkana. Mit́ dom okoe santal hopon dhare hatao akat́ uni do jug jug bochor ke bochor se uniren bõs hõ ona dhar ko e midi akada.

Okoe hoṛ hopon dhar bako hataoa, onko oṛaḱ redo kombṛo se ḍạkạti do hoyoḱa ar onkate jotowaḱ cabalen tako khan do mahajon se bepari hoṛ ṭhen calaḱ chaḍa jahan upại do ar baṅ tahẽkana. Nonkate akoren gại, kaḍa, ḍaṅgra, jumi ar damanaḱ jinis ko doko at́ keda. Santal do Damin-i-koh elakareko tahẽkana ar ona elakaredo hoṛo , tuṛi, jonḍra ar emateaḱ phosol do ạḍi mońj hoyoḱ kan tahẽkana. Noa phosol reaḱ laloć karonte Rajmohol elakaren Baṅgali dokandar, ona soṅge Murshidabad, Birbhum ar Bordhoman elaka khon Benia, Kosari, Moyra, Tili ar aema lekan bạnij bepariko boloyena.

Onko joto beparikoge Santalko eṛeyet́ko tahẽkana. Ona chaḍa Damin-i- koh elaka reaḱ mońj mońj jaega jumi jor jobosti kate se dhar emkate, onko ṭhen khon ko hataoet́ tahẽkana. Santalko nonkate mahajon, jumidar se bepari hoṛ ren kạṛmi hoṛ leka ko hoyena.

Jahae hoṛ dhar bako em saphale khan, hoṛ hopon ren bạhu biṭi ko kạṛmi leka ko khaṭaoet́ko tahẽkana. Nonkate santal koaḱ sadhinota do cabayena. Okoe santal hopon Mahajon ṭhen dhar bako hataoet́ tahẽkana;onkan santal ko lạgit́ eṭaḱ upạiko beboharet́ tahẽkana. Ar ona do nonka leka, Ḍaṅgra, hạtikote phosolko nosṭo ocoyet́ tahẽkana. Nonkate santal hoṛ hopon ko talare reṅgeć paṛaolen khan; onko mahajon se jumidar ṭhen khon dhar ko hataoa ar bako em daṛeaḱ khan onkoaḱ jumi bhog dokhol ko hataoa. Santalkoaḱ noa muskilanaḱ oktere Sido ar Kanhu ńutuman barea juạn boeha Briṭish Raj ar onkoren cela chamanda birudre lạṛhại kin goṭakeda. Ona 30 June, 1855 salre. Santal Pargana reaḱ Bhognadihi ato reaḱ matcher hajar hajar hoṛ ko jarwayena. Onko do akoaḱ Sadhinotako lại sodor keda ark o ekraṛena je, Sido Murmu ar Kanhu Murmu aḱ ạyurre tahẽkate Briṭish Raj ar onkoren gateko birudre lạṛhại lạgit́ ko goṭakeda. Onko do akoaḱ sadhinota ko lại sodorkeda ar Sid oar Kanhu Murmuaḱ ạyur latarre ekraṛ tahẽnte Briṭish Sarkar Mahajon ar Jumidar birud re lạrhạikin sodorkeda.

Santal Pargana elaka re gulmal rakaṕen khan 7 July sarkari police soṅge onkoaḱ samna sạmni ńapam hoyena ar Murmu boehakin Police hotete kin saṕ ocoḱ kana ańjomkate gadel hoṛ do ạḍi bạṛićko raṅgaoente police ar onkoren goṛo hoṛ hõko goć ocoyena. Noa ghoṭona tayom Company ren Army soṅge hoṛ hopon hopon koaḱ maraṅ lạṛhại do hoyena. Pạhil dhapre santal hopon ko okoe kodo Sid oar Kạnhu Murmu hotete ko ạyur ocoḱkan tahẽkan, ạḍi hahaṛa leka ko daṛeyena ar ona soṅge ạḍi maraṅ jaega Bhagol Pur Zilạ reaḱ Santhia hạbić ko dokholkeda. One onate Briṭish Raj reaḱ ạḍi lạṭu jaega do usạra Santal hoṛ hopon dokhol re hećena.

Company ren são kạmiạko art ̣aka poesa ren bepari ko goć ocoyena. Briṭish Raj reaḱ office hõ Pạkuṛ zilạ teko idikeda akoaḱ jiwi bańcao lạgit́. Menkhan santalko noa lạṛhại aema din do bako saṕ doho daṛeada ente East India Company do lạṛhại reaḱ saṕdaṕ jinis ko soṅge kate jemon bạnduk, Kaman ar hạtiwante hoṛ hopon ko birud lạṛhạireye pheḍena. Disạmko calaoet́ kan hoṛ hotete aema dilgạriạ santalko mit́ soṅge teko goć ocoyena. Noa lạṛhạire 50,000 Santal ko lạṛhại selet́ko tahẽkana ar bhitrire 15,000 khon 20,000 santalko Briṭish India Company hotete ko goć ocoyena. Company do noa lạṛhại 1856 sal reye thir ocokeda, thoṛa lạṛhại do 1857 sal hạbić calao idiyena.

Santal hoṛ hopon ko Company ren sipạhi birud lạṛhạire ạḍi dilgạṛiạ ar birbanṭa ko sodorkeda. Lạṛhại okte onkoaḱ tumdaḱ ṭamak tin hạbić ko ruiet́ tahẽkan, un habić joto hoṛ teṅgo keṭeć kate aḱ sar ko tuńet́ tahẽkana. Nonka leka baḍaoḱ kana je, mit́ dhom pon gel santalko company ren sipạhi ṭhen baṅ soprot kate mit́ṭen hasa oṛaḱre ṭhạ̃iko hataokeda. Sipạhi kodo ona hasa oṛaḱ goṭako eset́ ạcurkeda ar bạnduk teko guliket́koa. Menkhan santalko akoaḱ ạpạṛi te ona reaḱ jobab ko emkeda. Sipạhiko ona hasa oṛaḱ reaḱ pạcri aṛere ạḍi maraṅ ghaḍlaḱ ko ńamkeda ar Captain do okoeye hukumat́koa jemon ko soprotoḱ menkhan onko do ona ghaḍlaḱ oṛaḱ khon baṅ oḍok kate mit́ soṅgete ạpạṛi aṛaḱko ehoṕkeda.

Captain do arhõ hoṛ hopone kuliket́koa jemon ko soprotoḱ; onko do artet́ge ạpạṛi tutuńtegeko tahẽyena. Ar thoṛa sipạhi doko tuń jos ocoyena. Mit́ ghạṛi tayom ona hasa oṛaḱ khon ạpạṛi hijuḱ komao idiyena; Captain do aćren sipạhi soṅge kate ona oṛaḱ teye boloyena ar uni do mit́ haṛam hoṛ ạḍi muskil dosareye ńel ńamkedea. Uni do bạnduk reaḱ guli teye jạbun akan tahẽkana. Uni haṛam hoṛ do goć hoṛ koaḱ hoṛmo lahareye teṅgoyena. Sipạhi do uniye metadea jemon aćaḱ hạtiạr doe giḍiy; menkhan uni do bạṛić-e raṅgaoena ar uni sipạhiye goćkedea aćaḱ lạṛhại ṭeṅgoćte.

Noa do ạḍi hahaṛage je, Sido do bepạtiạr hoṛ hotete Briṭish Sipạhi ṭhene saṕ ocoyena ar Kanhu do Uparband ńutuman jaegare lạṛhại oktereye goć ocoyena. Nonkate santal hul do cabayena. Noa lạṛhại do ạuṛiaḱ do baṅ tahẽkana, noa lạṛhại te ạḍi maraṅ upkạr ho hoe akana. Santal Pargana Tenancy Act do noa lạṛhại seć lekate do ńam akana; one ona do Colony reaḱ bạṛić se keṭeć niạm khon santal ạḍibạsiko mońj tahẽn lạgit́ nawa ạn do bahalena. Gulmal oktere okoe do police kạmi reko tahẽkan, onko doko ocoḱ ocoyena ar santal ko okoe ko Jumidar, bepariko, mahajon ko hoteteko kpclon ocolen onko doko saṕ ocoyena. Nonkate ona elakare supuluk do hećena ar santal elaka do janamena.

Santalkoaḱ noa lạṛhại Santal Hul ńutumtege bạṛti do baḍaoḱ kana. Sid oar Kạnhu aḱ noa lạṛhại aboaḱ dinạm din reaḱ lạṛhại jiṅgi re udgạu bon ńamkeda. Noa lạṛhạire Santal juạn ko do pạhil sạr reko tahẽkana. Ona chaḍa maejiu ko hõ noa lạṛhại re aema lekate goṛo ko em akada.

 Santal elakare noa lạṛhại tahẽkante noa lạṛhại ren asol ạyurkodo Santal geko tahẽkana. Tobe santal chaḍa hõ noa elakaren eṭaḱ ạdibạsi jemon, muslạ Bengali, hindu, kamar, reṅgeć casa bad hoṛko noa lạṛhạireko selet́lena. Onate noa santal lạṛhại do hoe akan tahẽ kana joto lekan reṅgeć sadharon hoṛaḱ sadhinota reaḱ lạṛhại. Noa lạṛhại reaḱ dipisạ ńutumte joto santal boeha misera lạgit́ tahẽnkana ‘Santal Hul Johar.




Ń A P A M

Ńapam Ńapam Ńapam hoyoḱa mit́din

Unredo ạḍi rạskạ baṅ hoyoḱa,

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅgea.

Enhiloḱ ukoḱ reaḱ em kurumuṭuiea iń ńelte

Enhiloḱ iń ńelte bam landaea,

Enhiloḱ iń ńelte bam koyoga

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Enhiloḱ in kusiaḱ aṅgroṕ bam horoga,

Iń hõ am kusiaḱ aṅgroṕ bạń horoga

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Tislaṅ ńapamoḱa, okare, balaṅ baḍaea

Enhiloḱ ińaḱ ti am bam saṕtińa,

Enhiloḱ amaḱ ti iń bạń saptama

Menkhan ńapam do hoyoḱ talaṅ gea.

Ńapam hoyena mit́ din ….

Hạṭiạ re, bazarre, horre, bapla oṛaḱre, gạḍire, busre

Menkhan dulạṛ ma baṅ tahẽlen laha leka

Tobe ńapam do hoylen gea to.

Ackage mit́ din ńapam hoyena re̠l gạdi cetanre

Iń mań duṛuṕ akan siṭ re,

Amem teṅgo akan iń aṛere.

Ńel sãoteń teṅgoyena, emaḱ meạń duṛuṕ siṭ

Bam duṛuṕ len edrite, joro kedam mẽt́ daḱ ạḍi okore

Menkhan ńapam do hoylen gea to.

Ńapam Ńapam Ńapam hoyena eyae gel umerre

Amaḱ koyok ar ińaḱ koyok re roṛ do banuḱa,

Joroyena mẽt́daḱ eken, jot begor upại banuḱa

Cabayena sedae dulạṛ, goso mosot́te

Daṛege ma cabayen cekań sotoḱ me

Mon rema tahẽyen dulạṛ pereć ge

Menkhan ńapam do hoylen talaṅ gea to.




28 June Khon 16 July Hạbić Primary Sikhnạt Ṭhãona Bond Tahẽna

Darakan 28 June khon ehoṕkate 16 July hạbić disom reaḱ sanam sarkari Primary sikhnạt ṭhaõnako bond tahẽna. Cedaḱje Prathomik Sikha Odihaptor (DPE) noa hukume jạhir akada .Menkhan noa chuṭi do arhõ bar bhagte menaḱma.

Metaḱme, 28 June khon 5 July do Summer  ńutumte chuṭi ar 6 June khonaḱ 16 July hạbić do Eid-Ul-Azha ńutumte sikhnạt ṭhãonako bond tahẽnkana.




Manotan Maraṅ Montri aḱ 10 Goṭen Bises Nawa Etohoṕ Babot Lạisaḍe cepeć Sabha

Rajshahi khudro Nrigosthi Cultural Academy aḱ ạyurte Rajshahi caritas auditorium room re hoe purạuena. Niạ cepeć sabhare disom ạyurić Maraṅ montri Sheikh Hasina aḱ 10 goṭen nawa sirjon reaṅ badaejoṅ galmarao hoyena.

Nia galmaro se cepeć sabha re maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana G S M Zafrullah, ndc District commissioner & chairman Academy executive, Rajshahi cultural Academy ; Mn kollyan Chowdhury, Deputy Director & additional district commissioner, Rajshahi.

Enạ chaḍa hõ Santal, kolhe, Munda, Mahali, Mahato, koḍa, Bormon, pahaṛi, Malo, Oraon jạtiạri koren hoṛ ko selet́ko tahẽkana. Noko modre saota susariạ, saota lahanti kamiạko, mahasoe, sikhnạt kạmihora lahanti, casabad kạmihora lahantiyanko, birbanṭa furgạliạ ko hõ selet́ko tahẽkana.

Niạ cepeć shabare mn.maraṅ montri aḱ 10 goṭen sirjon do noako kana:

1. Maejiu koaḱ ạidạri 2. Asrayon se Oṛaḱ em kạmi 3. Sikhnạt lahanti goṛo 4. Polli sancay bank 5. Digital Bangladesh 6. Community clinic ar gidrạ koaḱ bud ạkil pachnao 7. Bạnijbepari reaḱ lahanti kạmihora 8. Poribesh se apnar aḍepase sirjon rukhiạ 9. Saota rukhiạ kạmihora 10. Sanam ko lạgit́ bijli seṅgel. Niạ cepec sabha re maraṅ manjhi hisạbtey tahẽkana Benjamin Tudu Research officer, Rajshahi Divisional Ethenic Cultural Academy.




Doṅ Sereń

Lintạ loyoṛ podda setu benaokedae ho Sheikh Hasina

Badha tahẽkana akoṭ tahẽkana,

Enhõe benaokeda podda setu.

Joharaeabon sarhaoeabon,

Hoṛ lạgit́ bhạlạianaḱge kạmikeda.

Ol tahẽna itihas sakamre

Baṅ benaoḱ podda setui benaokeda.




Kumku Reaḱ Sakoe Udhạukeda Manotan Maran Montri Sheik Hasina

Kukmu do sạriaḱena. Unạk din khonaḱ tạṅgi tãṛãḱ tayom kukmu reaḱ sakoe uḍhaukeda manotan maraṅ montri Sheik Hasina. Teheń Sạnicar (25 June) tikin 12 baja okte noa sakoe uḍhạukeda.

Teheńaḱ uḍhạu akhṛare sor sạṅgin khon ạḍi utạr hoṛko seṭerlena. Ar noa uḍhạu talatege disom reaḱ dạkhin ṭoṭharen hoṛko são ḍahar horte jogajog lạgit́ mit́ṭen duạr do jhićena. Maraṅ montri Sheik Hasina do uḍhạu akhṛare menkeda, Noa sako do baṅgladisomren hoṛko lạgit́ mit́ṭen gorob reaḱ cinhạ kana.

Noa sako são Baṅgladisomren hoṛkoaḱ dil daṛe ar gorob jonoṛao menaḱa. Emḍekhan okoe hõ baṅko  hape daṛekebona. Noa sako talate arhõ disom do lahanti seć mohnḍaḱa, ente mońj hor do tearena. Noa horte nit bạnij-beparko arhõ napaete hoyogoḱ reaḱ ạt do Baṅgladisomren hoṛko ńamket́a. Bạṛtikaete okaṭaḱ kukmu tahẽkan noa sako lạgit́ ona do purạuena. Noage ạḍi rạskạ reaḱ sombat do.

Teheńaḱ uḍhạu akhṛa napaete hoyena. Noa sako talate disomren hoṛko gorob arko rạskạ kana. As menaḱa noa sako Maraṅ montri ar disom hoṛkoaḱ okaṭaḱ kukmu menaḱ ona mit́din sạriagoḱa.




Mit́ṭen Casa Hoṛ Kuńe Kirińket́

Mit́ṭen Bujhạntar hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ mit́ṭen kuń tahẽkantaea. Mit́din ona kuń do casa hoṛ ṭhene ạkhrińkeda. Khange inạ dosar din hiloḱ uni casa daḱ ạguia mente senena. Ado uni hoṛ casae metaekana, eken kuń motogecoń ạkhriń akat́ daḱ do baṅa.

Enḍekhan uni casa hoṛ ạḍi muskilrey paṛaoena. Cet́e cekaea mente baṅgey bujhạu daṛeaḱ kana. Unre uni do Akbar aḱ bạisitey calaoena. Ado Birbol noa mamla tojbij lạgit́e nẽhõr ocoyena.

Inạkate dosar hiloḱ kuń ạkhriń akat́ hoṛ ar casa bana hoṛge Raj sabhatekin hećena. Ado inạ mit́ kathage onḍe hõye roṛket́a. Kuń motogeń ạkhriń akat́a, daḱ do baṅa.

Noa katha ańjomte Birbol do menkeda, E gate, enḍekhan noa daḱ do ocogtam, baṅkhan noa lạgit́ mạsul emoḱ hoyoḱtama. Cedaḱje kuń amaḱ do baṅ kana, casawaḱ kana.

Un jokhen bud sećte ạḍige khaṭo baḍhoyena ar nacare aṭkarkeda. Unre aćaḱ bhule bujhạukeda ar sanamko ṭhen ikại khojkeda.




Bharot Disomren Rastrapoti Lạgit Pahil Pachanore Mn Draupadi Murmu ak Ńutum Uchạnena

Ramnath Kobindo tayom Bharot disomren tayom daram ạḱyurić Rasṭropoti okoe hoyoḱma mente ạḍitet́ kathako uḍạu uphạr baṛae kan tahẽkana. Onkaleka baḍaeteaḱ ar rạskạ sombat do noage je, Jharkhand ren Draupadi Murmu aḱ ńutum hõ niạ dhao uchạnena. Hola (21 June) Moṅgolbar Bharot disomren Maraṅ Montri Norendro Modi do BJP ren maraṅ ạyurko são mit́ bạisi hoe ocokeda.

Inạkate NDA do akoaḱ Rasṭropati hudạ reaḱ ńutume ńumket́takoa.  Draupadi Murmu do BJP saṅgaṛhẽ do̠l ren Rastropati candidate kanae. Nui do 1958 serma reaḱ 20 June Orisar Mayurbhanj  nagraha reaḱ Baidyapsi atorey  janam akana. Apatet́aḱ ńutum do Biranjhi Narayan Tudu. Niạ lahare Jharkhand nagraha caḱlaoić re are aḱ hudạrey bachao ocolena. Menkhan unige pạhil utạr caḱlaić do bachao ńamlena ente napaete mõṛẽ serma doe purạu akada.

Draupadi Murmu do niạ lahare Orisa ren Montri hisạbte tahẽkana. Ar 2000 serma khonaḱ 2004 serma hạbić Rairangpur Bidhansobha centre ren bidhayok (MLA)-e tahẽkana. Un okte BJD ar BJP- dolren Sarkar tahẽkan okte Montri hudạrey tahẽkana. Aema lekan dạyik ko uni cetanre tahẽkana. Ar jotowaḱge ạḍi napaete ńel jut are sambṛao akat́a. Menkhan nit noa election rey bachao ńamlenre Rastropati hudạ doe hameṭjoṅa. Enḍekhan ạdibạsi santalko modre niuge pạhil utạr Rasṭropati doe bachao ocoḱkana.




Hoe Dak

Bạisạk jusṭi cando ạyuṕ bela

Hende rimil rakaṕen ńut́ge,

Hoe daḱ darae kan hud hud

Pạchim disom khon botorge.

Hende rimil guḍ gudạḱ kan

Oktoreye huḍuret́ diṛim diṛim.

Cẽṛẽ ciprut́ ko cero beroet́

Ponḍ kõk ko uḍạuḱ kan coṭ seć.

Gogo oṛaḱre uduṛ dupuṛ

Hana noaye aderet́ harephare,

Gupi koṛako gupiṭạnḍi khon

Gại ḍaṅgra ko piḍgạuket́ko.

Kạmi hoṛko dạṛ ạguet́ akbak,

Ato oṛaḱte umuloḱ lạgit́.

Hoe kedaye gurlạ gurli radrad,

Daḱ kedaye jhomor jhomor.

Oṭaṅ idikedae oṛaḱ duạr ko,

Rạput́ idikedae dare ḍạrko.




Baba Mãhã

Goṭa dhạrtire aema okte aema lekan mãhãko manaoet́ kana. Onka leka baba mãhã hõ mit́ṭen mãhã kana. Teheń do 19 June. Baṅgladisomre jao sermage June cando reaḱ tesar Aṭhwar do baba mãhã mente manaoḱ kana. Onkage teheń do June cando reaḱ tesaraḱ Aṭhwar kana. Ar teheń do goṭa Baṅgladisom baba mãhãko manaoet́ kana.

Sạrige baba katha do huḍińre hõ ạḍi soros utạraḱkangea. Cedaḱ je, baḍekaḱbon ḍher disomkorege gharońjren mukhiạ do baba. Gharońj reaḱ jo̠to̠waḱ do babage ńel juta. Gharońjre babawaḱ dạyik do asambheṛgea. Gidrạ hara buru, ona sãote oloḱ paṛhao cet́ae nonkan aema lekan dạyik ko menaḱtaea. Baba do joto lekanaḱte kulạu arko anṭaoet́bona. Cet́tege okulạn ar ṭonṭa baṅko dohoyet́bona. Joto ko ren babako kurumuṭuia jemon aćren gidrạ napaeye tahẽn. Gidrạwaḱ sukge babawaḱ suk. Onate teheń baba ńutumte mit́ṭen din niṭakana. One aema hoṛge ạḍi man-manot salaḱ teheńaḱ dinko manaoet́ kan.

Onate boeha ar misera disại mabon baba do ạḍi haron ar kosṭo sahaokate hara buru akat́bona. Abo mimit́ko jaruṛkantabona baba man-manote. Enḍekhan baba hõ raskạko aṭkara. Abo ṭhen khonaḱ dulạṛko ńamlere dhạrti jiṅgi napaeko khemaoa. Onka leka babawaḱ daya dulạṛte abo hõ mońjbo tahẽna.

Teheńaḱ noa huḍiń kathate apan ạpin babakoaḱ dulạṛbon disạima.