Ko̠ro̠na Ṭikạ Booster Doge  Emoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana 4 June Khonaḱ

Darakan 4 -10 June mit́ hapta goṭa disomre booster hapta mente Sastho Odhidapter do̠e ńum oḍoṅkeda. Cedaḱ je ona hapta do̠ ko̠ro̠na ṭikạ booster doge emoḱ eho̠bo̠ḱ kana. Menkhan Dosar doge hatao po̠n cando tayom noa doge hatao daṛeaḱabo mente Sastho Odhidaptar-e lại lahakeda.

Teheń Moṅgolbar (31 May) Odhidaptar noae baḍae ocokeda.

Calaoen 23 April Sastho Montri baḍae ocoakada, disomre amdaj 13 karoṛ hoṛ ko̠ro̠na ṭikạ ko ńam akat́a. Onate ko̠ro̠na roge jabun akan hoṛkoaḱ soṅkha ạḍitet́ge ko̠m akana. Ar onka leka gujuḱ soṅkha hõ ko̠m akana.

Onate nit́ hõ tinạḱ hoṛ booster dose baṅbo hatao akat́, kurumuṭui mabon niṭ akan oktere noa doge hataojoṅ reaḱ. Ente ṭikạ hataojoṅ lạgit́ mit́ṭen mońj ạtbon ńamet́ kana.




Mit́ṭen Ho̠po̠n Kaṭkom Ar Eṅgattet́aḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen kaṭkom gharońjrenko são jola aṛerey baso̠ḱkan tahẽkana. Uni eṅgat kaṭromren ạḍi utar sagal sagal ho̠po̠nko tahẽkana. Onko ho̠po̠n mit́te jola aṛere sińke sińko eneć- khilạḍ baṛaekan tahẽkana. Ar cando hạsur torage oṛaḱteko he̠ć samṭaoḱa.

Eṅgat kaṭkom jaoge aćren ho̠po̠nko aema lekatey sikhạukoa. Cekate mońjem hoyoḱa, cekatem maraṅoḱa, cet́ leka beohar hoyoḱa emanteaḱ ko. Jaogey cet́ako kan tahẽkana, ho̠po̠nko hõ onka lekako calaḱkan tahẽkana. Mit́din onkage eṅgat́tet́ do ho̠po̠ntet́e metaekana, E beṭa jãhãtinrege laha se̠ćem taṛama. Tis tayom seć alogem taṛama. Ar lo̠ho̠t́ dhirire alo̠gem gasaoḱa, bujhạu?

Noa katha ańjomte ho̠po̠n kaṭkome mengo̠t́keda, E go laha sećge calaḱmań kurumuṭu kan. Menkhan cekateń calaḱa baco̠ń bujhạu daṛeaḱ kan!

Inạkate uni eṅgat́ kaṭkom aćren ho̠po̠n laha sen taṛame uduḱaea mente kurumuṭukeda o̠ho̠gey daṛelena. Ho̠po̠ntet́ lekage ghạṛi ghạṛi jola sengey calaḱ kana. Inạkate apnar bhule aṭkar daṛeada, ar lelha bebuj hoṛ leka onḍegey duṛuṕ hapeyena.

Sikạuna: Okataḱ bam daṛeaḱ, onkanaḱ Kạmi lạgit́te o̠ko̠ege tis hõ alom cap se ucaṭea.




Teheń Diso̠m Reaḱ  Aema Ṭoṭhare Birbão Hoedaḱ Hoe Daṛeaḱa

Teheń  do So̠mbar (30 May 2022). Calao paro̠men  dinko leka diso̠m reaḱ eyae goṭen bibhạgre ado̠m ado̠m jaega ar bar bibhạg reaḱ ado̠m ado̠m jaega se ṭothare birbão hoe-daḱ heć daṛeaḱa. Ona sãote ado̠m ado̠m ṭoṭhare thoṛa ńõḱe daḱ daṛeaḱa. Menkhan teheńaḱ goṭa dinre setoṅ reaḱ lo̠lo̠te̠t́ metaḱme ãć ko̠m ńõḱge tahẽna. Ar ńindạ reaḱ lo̠lo̠te̠t́ do̠ calao paro̠men dinko lekage tahẽ bo̠tejo̠ḱa.

Aṭhwar hiloḱ (29 May) hoe-daḱ bichnạu ạpis (Abohaoa Odhidaptar)-e lại laha akada. Arhõ baḍae oco akana baṅma Rajdhani dhakare hoe-daḱ reaḱ jo̠rtet́ dạkhin ar dạkhin purub nakha khonaḱ 10-15 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.     




Isor Jo̠to̠koe Sirjạu Akat́bona, Ar Jo̠to̠kogeye Dulạṛet́bona

Isor aḱ mẽt́re sanam manwa bon somangea. Ente unige jo̠to̠waḱe sirjạu akat́a. Dhạrtire aema hoṛge ńeloḱte hende ar ado̠mko do e̠se̠l. Arhõ Aema hoṛge eṭaḱ eṭaḱ bahre diso̠mreko janam akana. Ńeloḱte judạ judạre hõ se bahre disomreko janam akan rehõ jo̠to̠ hoṛge aćaḱ tiren sijoniạ kanabon. Jo̠to̠ hoṛaḱge ti, jaṅga, mẽt́ muṭhạn menaḱtabona, jo̠to̠ hoṛaḱ hoṛmore inạ mit́ araḱ mãyãmge menaḱtabona. Jo̠to̠ hoṛaḱ hoṛmoṛe mon ar jiwi menaḱa. Manwa hisạbte aema jo̠khen hoṛko samaṅre maraṅo̠ḱbo kurumuṭuia, ar eṭaḱko huḍińbo monekoa. Jãhã tinre nonkabo hudisa paseć, eṭaḱ gharońjren hoṛko khonaḱ Isor do̠ ale gharońjrenge bạṛti dulạṛlea. Menkhan sạri katha noa do baṅ kana . Ente uni do jo̠to̠ hoṛge somane dulạṛet́bon kana.

Jao hiloḱgebo ńelet́ kana, setaḱ candoe rakaṕlenre jo̠to̠koaḱ oṛaḱrege ini candowaḱ rãt do̠ paṛaoḱa. Arhõ tinre oka ṭoṭharey daḱet́ kan unre ona ṭoṭharen jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱrege daḱ ńũroḱa. Abo judi jãhãe hoṛko dulạṛ ar jãhãebo ạṛisako noa do Isor baṅgey kusiaḱa. Isor do cet́ lạṭu hoṛko bạṛti ar kạṭićko ko̠m ńõḱe dulạṛkoa? baṅ. Isor do lạṭu ar kạṭić jo̠to̠ hoṛge somane dulạṛkoa. Tinre jãhãe hoṛ eṭaḱ hoṛ birudre se Isor birudre bạṛićaḱe kạmi, unre Isor ạḍige duke ńamet́ kana, menkhan unre hõ uni hoṛe dulạṛea.

Menkhan Isor do̠e kho̠jo̠ḱ kana jemo̠n uni hoṛ ạḍi usạra mone pherao ar Isore uduḱ akat́ horte ruạṛ hijuḱ. Ar unre mone pheraolere Isor ạḍitet́e rạskạ are hulạso̠ḱa. Ente Isor do uniye sirjạu akadea. Jãhãe silpi se kạrigol aćaḱ tite benaoaḱ se sirjạuaḱ baṅgey bạṛić ocoea, onkage Isor abo tis hõ bae bạṛić ocobona ar bae ńel hiṛińbona. Je̠mon aćaḱ katha leka ar uduḱ akan ḍahartebo taṛam daṛeaḱ.




Bagdah Farm Reaḱ Jumire EPZ  Baṅ Hoyoḱ Babo̠t Santal Maejiukoaḱ Bạisi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm reaṅ ạ̃k khamar re goṭawakan jumire EPZ benao rakaṕ babo̠tre bạtila mente Santal maejuiko mit́ bạisiko hoe ocokeda.

Calaoen Sạnicar (28 May) setaḱ 11 baja jokhen Gobindoganj-Dinajpur ạḍepase ṭoṭha Kaṭamoṛ re noa doko hoe ocokeda. Niạ lahare nonkage Santal maejiuko mit́te teṅgo daram bạisiko hoe ocoakada. Unre Gobindogonj-Dinajpur ḍahar Kaṭamoṛ khonaḱ Bagdah bajar goṭa ṭạnḍi ạnucur baṛakate arhõ Kaṭamoṛ reko jarwaena. Noa do eken Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondobostege manao-ganaoena.

Sahebgonj Bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee ren mit́ member Omeda Begum noa bạisi ạyurkeda.  Bạisire selet́akan sawaliạ ko, Prisila Murmu, Olivia Hembrom, Sharmin Tudu, Nomita Tudu, Sufol Hembrom, Antoniyata Hembrom, Momota Hembrom ar Rajmoni Hembrom.

Sawaliạko menket́a, Noa jumi khạtirte pe̠a santal hoṛko goć ocoakan mõṛẽ bo̠cho̠r parom calaḱkan rehõ, teheń hạbićte noare jonoṛao akan celege baṅko giripter akana. Bicạra mente nana parkanko ạṅḍuṅ idiet́ kana. Santalko cetanre bes okoć eḱṛe mamla lade menaḱa. Menkhan noa lạgit́te okoeaḱge cet́ge dạyik bạnuḱanaṅ. Menkhan EPZ ńutumte ulṭạute ale laga giḍikale reaḱ kurumuṭu calaḱkana. Aleren pe̠ santal boeha jumi bańcao khạtir jiwi ko alaelet́a. Arhõ aema hoṛge leḍha arko khoṛda akana. Jạruṛlenre arhõ mãyam̃le jo̠ro̠ea. Enrehõ noa jumire EPZ o̠ho̠gele benao rakaṕ ocokea.

Ona iạte sawaliạko onko pe̠ santal hoṛkoaḱ bicạr, khoi-khoti, luṭpaṭ akan babo̠t eyae dhap dạbiko roṛ rakaṕket́a. Ar onka leka noa dạbi purạu lạgit́te Sarkar ṭhen nehõrko do̠ho̠ket́a.




Cehaona Katha

Bạrsạ oktere serma daḱ ar ḍubạ hoe daṛeaḱa. Ar oka kore daḱ perejoḱ ar ḍubạ hoyoḱ ona jaega kore biń ạḍiko dãṛã baṛaea. Aema oktere oṛaḱte bińko bo̠lo̠ḱa. Onate biń khon bańcaoḱ se rukhiạ ńam lạgit́ Lifebouy sạbun oṛaḱre do̠hokaḱ ạḍige jạruṛ kana. Ente noa Lifebouy sạbun redo Carboxylic Acid se Carbonyl Asid tahena. Ar noa Asid iạte biń baṅko hijuḱa.

Ar baṅkhan Carbonyl Asid bo̠to̠l reaḱ benet́ ocoḱ kate doho lekhan hõ hoyoḱa. Ar baṅkhan noa Carbonyl Acid baṅ tahẽlen khan mungạ ḍạr se rạsun kạṭić kạṭić kuṭrạ kate oṛaḱ goṭa ṭạnḍi ar beṛhaete dohoka hoyoḱa. Enḍekhan nonka kạmi lekhan biń oṛaḱte o̠ho̠geko bo̠lo̠ daṛeaḱa.




Somaj Reaḱ Cehaona Babo̠t Jarwaḱ

Calaoen (27 May 2022) Sokol hiloḱ Koikuṛi Durgapur manḍerre Kolhe talare “Sãota Cehaona” babo̠tre jarwaḱ hoe purạuena. Noa jarwaḱ́ do Tabitha Foundation aḱ goṛo-gopoṛote ạḍi jak jomoḱte hoe purạuena.

Ar niạ jarwaḱre Office seć khonaḱ selet́ko tahẽkana, KOP ren kạmiạko Mn.Subash Baskey- Facilitator, Circle pasṭor Rev.Rajen Soren, Maejiu porcarika Basonti Mardi ar Rumali Hasda.

Noa cehaona babot jarwaḱre gapalmarao bisoe ko tahẽkana-

  1. Manḍer ren sanam biswạsiko mit́te tahẽnoḱ babo̠tre.
  2. Gidrạkoaḱ sikhnạt ar solha kathako babo̠tre.
  3. Sapha-sạphi ar niropon hoṛmo babo̠tre.
  4. Kristan gharońj re koejoṅ reaḱ jạruṛ babo̠tre.



Tabitha Kindergarten School Ren Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Biḍạu Ehoṕena

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń 26 May Lukhibar setaḱ 8:00 baja khonaḱ pạhil dhap (1st Terminal Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Noa bidạu re Play kelas khon Mõṛẽ aḱ kelas ren pạṭhuạ gidrạ bidạureko selet́ akana.

Ạḍi rạskạ ar jhũk monante sanam pạṭhuạ gidrạko bidạu emoḱ lạgit́te School ko he̠ć seṭerena ar mimit́ gidrạko biḍạureko selet́ena. Nunạḱ Mońj poribes re gidrạko napaete bidạuko emeda.  Ar School ren Mahasoe selet́ akan gidrạko napaeteko ńel arko tạṅkhiet́ko kana. As menaḱ teheń khon mucạt́ din dhạbić jo̠to̠ biḍạu napaete hoe purạuḱa.




Isor Aboe Bhorabon Kana

Khange Bethaniạ pheḍ hạbiće ạyur idiket́koa. Ar aćaḱ tikin tiạr kateye bhorat́koa. Are bhorako kan tulućge onko khone begarena ar sermateye rakab idi ocoyena” (Luk 24:50-51).

Jisu do aćren celako soṅgei tahẽkana. Ar Bethaniạ jaegareko seṭeren khan aćaḱ ti tiạr kate onkoe bhorat́koa. Ar Jisu Mạsi do onko celako bhor em tulućge onko khone begarena ar sermatey rakaṕena.

Abo Isor tuluć jopoṛao bon doholekhan ar uniaḱ hukumbon batao lekhan ar uniaḱ dewa seware bon tahẽlen khan khạṭige Isor doe jotonbona ar jahanaḱge jạruṛabon okte nạpitrey emabona. Ente abo lạgit́ Isoraḱ bhor do tis hõ baṅ cabaḱa, emoḱtege tahẽna. Menkhan Isor okaṭaḱe khjogo̠ḱkan onka babon kạmi lekhan saraṕ-e emabona.

Aboaḱ dạyiḱ kạmi do hoyoḱ kana Baibel re ol akan ạn-ạri baḍae hoyoḱ tabona. Hukum batao hoyoḱ tabona, ar Isor tuluć jopoṛao doho hoyoḱ tabona. Jemo̠n Isoraḱ bhor khon alobon eṛaṅoḱ ma.




Dada Saheb Phalke Film Festival-2022 Siropai ńam keda Dagar Tudu

Sanamko lạgit́ ạḍi rạskạ khobor. Ente Dada Saheb Phalke Festival -2022 siropae ńamkeda Bharot disom puruliạ nagraha ren santal kuṛi Dagar Tudu. Aso̠l ńutum do̠ Dagarmoni Tudu. Uni do Raigonj bidhayok Krisno Kollani  saṕṛao akan Santali film‘Asha’ rey ovinoi (acting) leda. Nunạḱ monje ovinoileda je tinạḱko ńelakat́ sanam hoṛko mạluṅ akana. Ar sạrige noa khạtir so̠ro̠s ovinetri hisạbte bachao ocoyena.  Calaoen May cando reaḱ pạhil tạrik hoe purạuen 12 serma Dada saheb festival re Santali film‘Asha’ re mońj acting ńutumte siropae ńamkeda. 

Noa siropa hameṭjoṅ ńutumte Baṅgladisom ren santalko seć khon hõ tahẽnkana aema aema sarhao ar johar.