Isor Jo̠to̠koe Sirjạu Akat́bona, Ar Jo̠to̠kogeye Dulạṛet́bona

Isor aḱ mẽt́re sanam manwa bon somangea. Ente unige jo̠to̠waḱe sirjạu akat́a. Dhạrtire aema hoṛge ńeloḱte hende ar ado̠mko do e̠se̠l. Arhõ Aema hoṛge eṭaḱ eṭaḱ bahre diso̠mreko janam akana. Ńeloḱte judạ judạre hõ se bahre disomreko janam akan rehõ jo̠to̠ hoṛge aćaḱ tiren sijoniạ kanabon. Jo̠to̠ hoṛaḱge ti, jaṅga, mẽt́ muṭhạn menaḱtabona, jo̠to̠ hoṛaḱ hoṛmore inạ mit́ araḱ mãyãmge menaḱtabona. Jo̠to̠ hoṛaḱ hoṛmoṛe mon ar jiwi menaḱa. Manwa hisạbte aema jo̠khen hoṛko samaṅre maraṅo̠ḱbo kurumuṭuia, ar eṭaḱko huḍińbo monekoa. Jãhã tinre nonkabo hudisa paseć, eṭaḱ gharońjren hoṛko khonaḱ Isor do̠ ale gharońjrenge bạṛti dulạṛlea. Menkhan sạri katha noa do baṅ kana . Ente uni do jo̠to̠ hoṛge somane dulạṛet́bon kana.

Jao hiloḱgebo ńelet́ kana, setaḱ candoe rakaṕlenre jo̠to̠koaḱ oṛaḱrege ini candowaḱ rãt do̠ paṛaoḱa. Arhõ tinre oka ṭoṭharey daḱet́ kan unre ona ṭoṭharen jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱrege daḱ ńũroḱa. Abo judi jãhãe hoṛko dulạṛ ar jãhãebo ạṛisako noa do Isor baṅgey kusiaḱa. Isor do cet́ lạṭu hoṛko bạṛti ar kạṭićko ko̠m ńõḱe dulạṛkoa? baṅ. Isor do lạṭu ar kạṭić jo̠to̠ hoṛge somane dulạṛkoa. Tinre jãhãe hoṛ eṭaḱ hoṛ birudre se Isor birudre bạṛićaḱe kạmi, unre Isor ạḍige duke ńamet́ kana, menkhan unre hõ uni hoṛe dulạṛea.

Menkhan Isor do̠e kho̠jo̠ḱ kana jemo̠n uni hoṛ ạḍi usạra mone pherao ar Isore uduḱ akat́ horte ruạṛ hijuḱ. Ar unre mone pheraolere Isor ạḍitet́e rạskạ are hulạso̠ḱa. Ente Isor do uniye sirjạu akadea. Jãhãe silpi se kạrigol aćaḱ tite benaoaḱ se sirjạuaḱ baṅgey bạṛić ocoea, onkage Isor abo tis hõ bae bạṛić ocobona ar bae ńel hiṛińbona. Je̠mon aćaḱ katha leka ar uduḱ akan ḍahartebo taṛam daṛeaḱ.




Bagdah Farm Reaḱ Jumire EPZ  Baṅ Hoyoḱ Babo̠t Santal Maejiukoaḱ Bạisi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm reaṅ ạ̃k khamar re goṭawakan jumire EPZ benao rakaṕ babo̠tre bạtila mente Santal maejuiko mit́ bạisiko hoe ocokeda.

Calaoen Sạnicar (28 May) setaḱ 11 baja jokhen Gobindoganj-Dinajpur ạḍepase ṭoṭha Kaṭamoṛ re noa doko hoe ocokeda. Niạ lahare nonkage Santal maejiuko mit́te teṅgo daram bạisiko hoe ocoakada. Unre Gobindogonj-Dinajpur ḍahar Kaṭamoṛ khonaḱ Bagdah bajar goṭa ṭạnḍi ạnucur baṛakate arhõ Kaṭamoṛ reko jarwaena. Noa do eken Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondobostege manao-ganaoena.

Sahebgonj Bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee ren mit́ member Omeda Begum noa bạisi ạyurkeda.  Bạisire selet́akan sawaliạ ko, Prisila Murmu, Olivia Hembrom, Sharmin Tudu, Nomita Tudu, Sufol Hembrom, Antoniyata Hembrom, Momota Hembrom ar Rajmoni Hembrom.

Sawaliạko menket́a, Noa jumi khạtirte pe̠a santal hoṛko goć ocoakan mõṛẽ bo̠cho̠r parom calaḱkan rehõ, teheń hạbićte noare jonoṛao akan celege baṅko giripter akana. Bicạra mente nana parkanko ạṅḍuṅ idiet́ kana. Santalko cetanre bes okoć eḱṛe mamla lade menaḱa. Menkhan noa lạgit́te okoeaḱge cet́ge dạyik bạnuḱanaṅ. Menkhan EPZ ńutumte ulṭạute ale laga giḍikale reaḱ kurumuṭu calaḱkana. Aleren pe̠ santal boeha jumi bańcao khạtir jiwi ko alaelet́a. Arhõ aema hoṛge leḍha arko khoṛda akana. Jạruṛlenre arhõ mãyam̃le jo̠ro̠ea. Enrehõ noa jumire EPZ o̠ho̠gele benao rakaṕ ocokea.

Ona iạte sawaliạko onko pe̠ santal hoṛkoaḱ bicạr, khoi-khoti, luṭpaṭ akan babo̠t eyae dhap dạbiko roṛ rakaṕket́a. Ar onka leka noa dạbi purạu lạgit́te Sarkar ṭhen nehõrko do̠ho̠ket́a.