Sohrae Sereń

Niạ ṭola peaj ṭola

Niạ ṭola rạsun ṭola,

Niạ ṭola mosola ṭola

Mosola ṭola dada jhiṭạṅe jhaṛaṅ.

Durgạpur gutugalaṅ

Ḍạhu ṭola huduke huduke huduk (2)




Barea Geḍe Ar Horo

Mit́ pukhrire barea Geḍe ar mit́ṭen horo mit́teko basoḱkan tahẽkana. Onko talare ạḍi gạhir sompok tahẽkana. Ona pukhrire daḱ ańjet́ cabayen khan Geḍe do̠ Horokin metae kana, ma nit́ do̠ bidạ baṛakạlińme. Ente daḱ begor o̠ho̠geliń tahẽkoḱa.

Horo mengot́keda, aben bidạkate cekań tahẽkana? Eskar baṅgeń tahẽ daṛeaḱa. Ar abenaḱ gar okte nonkan haron ohogeń sahao daṛeaḱ kana. Onateń hudiset́ kana, daḱ ańjet́ cabalen khan, aben sãoteń calaḱa. Noa katha ańjomte menkedakin ạliń são cekam calaḱa? Ente ạliń maliń udạu daṛeaḱ. Ar am ma bam daṛeaḱ. Horo hõe mengot́keda, abenge upại ńam baṛaeben, cekateń calaokoḱa? Thoṛa ghạṛi guni-bhạbikatekin menkeda enḍekhan bogege. Menkhan ạlińaḱ hukumko batao hoyoḱtama. Tinre ạliń sãoliń udạu idimea, latarren gadel hoṛko ạḍiko kikiạua nahaḱ, sontor akae tahẽnme. Mit́ katha hõ alom roṛa. Ado̠ noa hukume hẽḱ ada.

Inạkate enkathae unkin Geḍe do̠ calak cạturate mit́ṭen ṭheṅga ạgukate mocarekin geradea. Ado̠ sạrige ạkin hõ bar aṛe ona ṭheṅga gerkate ekalkin udạu go̠t́ena. Khange maraṅ nagraha upạrteko udạu calaḱkan tahẽkana. Nonkan kạituk ńelte latarren hoṛko ạḍiko hahaṛayente kạuạrạuạ se̠ kikiạuko ehoṕena. Gadel hoṛko ńelte horo bae hape daṛeada. Memene po̠rto̠nkeda, ado̠ cet́pe menet́kana? Menkhan katha ạuri mucạtrege latarre ńurhạyente goćena. Unkin Geḍe memenkin dhurạuena, bhage gateaḱ kạmi do̠ boge solha emoḱ. Ar bhạg se maha bhạganko eken nonka solha khonaḱ po̠rho̠ko ńam baṛaea.

Sikhạuna: Okoe nonkan dayawan gatewaḱ katha bae hetaowaḱ, onko do jaoge nonkan musklire paṛaoḱ hoyoḱtakoa.




Sikhạuna Katha

Tinre jion reaḱ mit́ porjạirebo seṭeroḱ, metaḱme aboaḱ khojogo̠ḱ leka sanamaḱkote kulạu arbo anṭao akanbo tahẽn. Unre apnarte ạḍigebo go̠ro̠boḱ kana. Ente jion ma barabar nonka kangea. Bại bạite ona go̠ro̠b abo talare bạdại se laloć monere sirjạuet́abona. Ar eṭaḱko samaṅre maraṅo̠ḱbo kurumuṭuia.

Hoṛko samaṅre nonka maraṅ udugo̠ḱte boge bạṛić baṅbo bicạr daṛeaḱ kana. Hoṛko ṭhen nonka ńel ocoḱbo moneaḱ kana, okaṭaḱ aboaḱ jionre bạnuḱ. Ar sạdại hoṛkoaḱ noa kangea maraṅ bhultet́. Ente noa khạtir tayom daram jionre ạditet́ kastaoḱ hoyoḱtabona. Onate okte nạpitre boge baṛić bicạr lek kantabona.  Ar onka leka jion jingi khemao jaruṛ kantabona. Tis hõ apnarte alobo go̠ro̠boḱ ma. Enḍekhan nonkan dosare o̠ho̠bo paṛao botećkoḱa honaṅ. 




Bebuj Ar Lelha Gạ̃ṛĩ

Reaṛ rabaṅ din ńindạ tahẽkana. Rabaṅte ekal hoṛmoko thar tharaoḱkan tahẽkana. Nonkan mit́ nindạre mit́ do̠l gạ̃ṛĩ darereko duṛuṕ akan tahẽkana. Onko modre mitṭen gạ̃ṛĩ mengo̠t́keda, seṅgel ńamlenkha thoṛganbo lo̠lo̠ńõḱkoḱa.

Un jokhenge ạḍi utạr mit́ jhãḱ bakjunu ńel ńamket́koa. Khange mit́ṭen gạ̃ṛĩ hopon onkoge seṅgele hudisket́koa. Ado̠ mit́ṭen bakjunu saṕkate ro̠ho̠ṛ sakamrey do̠ho maṛaṅkedea. Inạkate uni bakjunute seṅgel dhurạue kurumuṭukeda, bogetey oṅet́kana. Hopon gạ̃ṛĩ ńelte eṭaḱko hõ seṅgel aste nonkage mimit́ sakamre dohokate oṅko dhurạuena.

Khange ona darere basoḱkan mit́ṭen ghaṛwa cẽṛẽ hećena. Ado̠ gãṛĩkoaḱ nonkan kạituk ńelte landaket́a. Ar muluć mạchi landawatey metako kana, E bebuj ar lelhako, noko maco bakjunu kanko, khạṭi seṅgel do̠ baṅ kana. Reaṛ rabaṅ khonaḱ rukhiạ se aḍoḱpe menjoṅkan khan ma jãhãn ḍo̠nḍho̠r se bhugạḱkore asrae joṅpe. Menkhan bebuj ar lelha gãṛĩko ghaṛwa aḱ katha baṅko luturaḱtaea. Dayage bakjunu oṅko sạrḍiana.   

Thoṛa ghạṛi tayom oṅ oṅteko lorao cabayena. Ado̠ko bujhạukeda ghaṛwa cẽṛẽ sạri kathae menakada. Enḍekha bakjunuko aṛaḱket́kote ḍo̠nḍho̠rre asraeko hataoana.




Meskoć

Barea gate koṛakin gapalmaraoḱ kana-

Pạhilić: E gate English karonaḱte muskilreń paṛao akana. Thoṛam goṛoạń khan boge hoekoḱa honaṅ.

Dosarić: Ma endẹkhan lạime cet́ muskil?

Pạhilić: I am going reaḱ manetet́ cet́ kana?

Dosarić: Iń do̠ń calaḱ kana.

Pạhilić: Hape ado̠ kukli reaḱ roṛ ruạṛ emạńme. Niạ lahare arhõ bar gel hoṛkoń kuliket́koa. Menkhan jo̠to̠ge inạ mit́ kathageko metạńkana. Okoege baṅko daṛeaḱ kana.




Kaṭ Baḍohi Ar Daḱren Puri

Sedae reaḱ katha. Jãhã mit́ atore reṅgeć nacar kaṭ baḍohi hoṛe basoḱkan tahẽkana. Aćaḱ mit́ṭen mẽ̠ṛhẽ̠t́ ṭeṅgo̠ć tahẽkantaea. Jao hiloḱge gaḍa aṛekore dare maḱ baṛaea. Ar onako ạkhriń kateć jome jogaṛjoṅkan tahẽkana. Menkhan ackage mit́ din hiloḱ dare mamaḱkan jokhenge daḱre ṭeṅgo̠će paskaokeda. Ạditet́e sendrakeda, o̠ho̠gey ńamlaḱa.

Enḍekhan bhabnate dayage duṛuṕente raraḱe dhurạuena. Menkhan ackage daḱ khonaḱ mit́ṭen puri rakaṕ hećena. Ado̠ kaṭ baḍohi khonaḱ sanam kathae ańjomket́a. Khangey metadea, alom raga amaḱ ṭeṅgoćiń ạguama nahaḱ. Nonka men torage uni puri daḱrey unum go̠t́ena. Thoṛa ghạri khange puri do̠ mit́t̠en sona ṭeṅgo̠ćantey rakaṕena. Kaṭ baḍohi ńelket́ khane menkeda, noa do̠ baṅ kana. Khan puri arhõ daḱre unumena.

Inạkate mit́ṭen rupạ reaḱ ṭeṅgo̠će ạgukeda. Onka lekage kaṭ baḍohie roṛgo̠tkeda, baco̠, noa hõ baṅ kantińa. Enḍekhan arhõe unumena ar mit́ṭen mẽ̠ṛẽ̠het́ reaṅ teṅgo̠će ạgukeda. Noa ńelte kaṭ baḍhi usạrae menkeda, hẽ̠, noakangea. Kaṭ baḍohi ṭeṅgo̠ć ńamkate ạḍitet́e rạskạyena. Kaṭ baḍohi aḱ nonkan khulạsa ar bhage mon iạte puri asambheṛe rạskạyena.  Ado̠ mẽ̠ṛhẽ̠t́ ṭeṅgo̠ć são rupạ ar sona reaḱ hõe emadea. Inạ tayom enhiloḱ khonaḱ kaṭ baḍohi ạḍi napae ar sulukte din khemaoe ehoṕena.




Ạdibạsi Hoṛaḱ Oṛaḱko Jeret́keda Lạṭkuṭạ Banḍhej Hoṛko

Naogaon Reaḱ Porsha re nijhum guṛum ńindạ mit́ ạdibạsi hoṛaḱ oṛaḱko jeret́keda lạṭkuṭạ bandhej hoṛko. Un jokhen oṛaḱren hoṛko diḱsạket́ khan jiwi ṭonṭa botorte harephareko ńir oḍoḱena. Oṛaḱre tahẽkan lakh ṭaka reaṅ jinispạti ekal rapaḱ roṅgo cabayena. Calaoen Sokolbar (15 April) noa ghoṭna ghoṭao akana. Upạjilạ reaḱ Tetulia union porisod Murulia ạdibạsi ṭola ren Shree: Monil hopon Modon aḱ oṛaḱre noa ghoṭao akana.

Oṛaḱ mukhiạ Modon baḍae ocokeda, Jao hiloḱ lekage kedoṕ jom tayome jạpit́ maṛaṅkeda. Aćaḱ gharońjre bạhu, bar gidrạ ar mit́ boehatae menaḱkoa. Jotoge galasaṅko jạpit́ akat́ tahẽkana. Ackage nijhum guṛum ńindạ aḍepase hoṛkoaḱ kạumạute ebhengo̠tena. Ado̠e tạṅkhiket́ma seṅgel joloḱkan, khange sanamko oṛaḱ khonaḱko dạṛ oḍokena. Enhiloḱ amdaj mit́ karoṛ bar gel hajar kạuḍi laksan akantea.

Modon do̠e dạbi kana, baṅma Lahateaḱ benebạiri khạtirtege ṭola paṛaren hoṛko  seṅgelko dhurạu akada. Ghoṭna babotre mit́ṭen olaḱ ijhạr re jomaḱ akada. Porsha thanaren ạpisar In Charge Jahural Islam hõe menet́kana, lahateaḱ benebạiri karonaḱte paseć nonkan ghoṭna ghoṭaoena. Enterehõ nitoṅ hõ ghoṭna tojbij calao idiḱkana.




Tv re Teheńaḱ Eneć Khilạḍko

Crikeṭ

IPL

Locknow-Bengalore

Ńindạ 8:00 baja khonaḱ ehoṕa

Star sports 1 channel re porcaroḱa.

Phuṭbol

English Premier League

Liverpool-Maneu

Ńinda 1:00 baja khonaḱ

Star sports select HD2 channel re porcaroḱa.

Spanish La Lega    

Villarreal-Valencia

Ńindạ 1:30 miniṭ 

T sports channel re.




Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church-re Paska Girjạ;

Isại hoṛkoaḱ maraṅ dhorom po̠ro̠b Easter Sunday se paska porob ńutumte Chapainawabgonj jilạ reaḱ sodor upạjilạ Amnura Mission iskul maṭhre BNELC reaḱ maraṅ Simraḱ Paska (Sunrise) Girjạ do̠ hoe purạuena. 17 April Aṭhwar hiloḱ aṅga simraḱ 5:00 am baja okte khonaḱ niạ girjạ do ehoṕlena. Jisu Mạsiaḱ jiwet́ beredoḱ diḱsạ ruạṛ ńutumte noa bises girjạre Niạ diso̠m ar goṭa dhạrti reaḱ suluk ar jạt jạtko talare dupulạṛ tahẽn babot hõ koejoṅ hoyena. Simraḱ Paska girjạre Amnura Mission manḍer ar ona aḍepase ṭoṭharen (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Jhinạkhor, Phạgupaṛa, Sanjra) 300 cetan isại boeha miserako selet́lena.

Isại hoṛkoaḱ biswạs lekate, Jisu Mạsi gujuḱ tayom tesaraḱ din do̠e jiwet́ beret́ akana. Ado̠ Jisu Mạsiye jiwet́ beret́ hotete dhạrtiren manwa kại khon bańcaoko ńamkeda ar nonkate Jisu Mạsi Jiwet́ beredoḱ Aṭhwar do̠ Paska se Easter Sunday hisạbte manao hijuḱ kana. Jisu Mạsiaḱ jiwet́ beret́ metaḱme jitan din mimit́ diso̠mren isại hoṛko aema lekan ạn-ạri talate noa dinko manao ganaoeda.

Niạ Maraṅ Simraḱ Paska po̠ro̠b girjạe ạḱyurkeda BNELC ren mare GS Rev. Suban Kisku. Girjạre arhõ selet́kate johar katha ko lạe pasnaokeda BNELC-Rajshahi circle Chairman Mn Rabindronath Hembrom, National Christian Fellowship of Bangladesh(NCFB) ren Program Coordinator ar onoliạ Mn. Mithusilak Murmu, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu, TF/NAGR ren Director Mn. Stephen Soren. Ạḍi rạskạ salaḱ napaete noa Simraḱ Paska (Sunrise) girjạ hoe purạuena ar darakan bochor hõ sanamko niạ ar hõ noa Simraḱ se Sunrise girjạ hoyoḱa menteko sodorkeda ạyur komitte ko. Ona selet́ Manotan ko arhõ ko menkeda, nonkage jemon tayom daram dinre BNELC reaḱ mimit́ manḍerre simraḱ paska girjạ metaḱme cando ạuri rakaboḱrege (Sunrise) girjạ hoyoḱma.




Dinajpur Reaḱ Nawabgonjre Carenṭ Tarte Jhạli Kateće Gurena Mit́ Ạdibạsi

Aṭhwar hiloḱ (17 April) Dinajpur reaḱ Nawabgonjre amdaj setaḱ 7 baja jokhen Bhaduria hindu ṭolare Robi Toppo (52) ńutuman hoṛ carenṭ tar re jhạli kateće gurena. Thana reaḱ kho̠bo̠r lekate baḍae ńam akana je, oṛaḱ khonaḱ amdaj 100 gọj sạṅgiń pạchim dạkhin nakha mat́ gajaṛ seć ṭạnditey senlena, ado̠ daḱ beohar lạgit́ hoṛo khete senen khan hoṛo khet khon goḍo danṭaoko lạgit́te jonoṛao akan carenṭ tar tege jhạli kateće gurena.

Inạ tayom amdaj 10 baja ona ṭolaren Amirul Islam (36) ńutuman mit́ hoṛ uni gurakan Robi Toppo ńelte ekale tharbasaoena are kikiạukeda. Khan ṭolaren hoṛko jarwaen khan Robi Toppo ren bhạgnạtet́ Sanchu Khanko selet́ thoṛa hoṛkoaḱ goṛo gopoṛote oṛaḱko ạgukedea.