19 June Khonaḱ SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana

Daraekan 19 June, 2022 kho̠n e̠ho̠bok̕a ne̠s reak̕ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu ar mucạdok̕a 6 July, 2022. Ona iạte biḍạu reaṅ somoysuci so̠do̠rkeda Anto:Sikha board.  Hola Budhbar Dhaka sikhnạt board ren bidạu ńel jujutić Professor S M Amirul Islam aḱ suhiat́ somoysuci so̠do̠rena.

Jao hiloḱge 10 baja khon biḍạu ehoṕa ar 12 baja do̠ mucạdoḱa.




PUSI PUSI (GIDRẠ ENEĆ)

Noa enećre mit́ṭen gidrạ do oṛaḱ kisạ̃ṛe hoyoḱa. Mit́ṭen gidrạ do pusiye benaoḱa. Sarećko do oṛaḱko benaoḱa. Kạṭić kạṭić koṛa ar kuṛi gidrạ joto kogeko eneć mit́ daṛeaḱa. Eneć oṛaḱ benaoḱko goṭawakan gidrạko do golte ko teṅgo ạcuroḱa. Tiko ṭapṭapaea ar mit́ṭenaḱ kạṭuṕ do eṭaḱićaḱ kạṭuṕreko haṛoṕ ocoya. Ti talka do coṭ seć tahena.

Oṛaḱ kisãṛ do ti talkare dhuṛikoye curuć idiakoa are roṛ idia, “Niạ pakharedo towa dakań doho katińa, niạ ṭaḱ redo jel dakań dohoya ar niạ redo dạl dakań dohoya.” Nonkage mimit́ phakre jom jinis reaḱ ńutum ńumteye dohoya. Adoe mena, “ Ma joe babuko, utu daka ńel hataṛtińpe. Iń do umuḱteń calaḱ kana.” Pharak ńok senkate umuḱ reaḱ kạmiye uduga, adoe ruạṛ hijuḱa. Uniaḱ umuḱ kan takre pusi do heć kate sanam pakha reaḱ utu dakae joma. Mimit́ pakha ṭhen sen kateye roṛa, “ Towa daka jom jom jom” emanteaḱ. Onko gidrạ do dhuṛi doko bujur idikaḱa.

Oṛaḱ kisãṛ do mimit́ pakha ṭhene calaḱa are kulikoa, “Nonḍe towa dakań doholeda celey jomkeda?” Emanteaḱ. Roṛ ruạṛayako, “ PUSI”. Khange oṛaḱ kisạ̃ṛ do mit́ṭen gamcha peṭerkateye saṕkaḱa ar pusiye hohowaya, “ Gunu pusi, gunu pusi”. Pusi doe hijuḱa, khange ona gamcha chiṭkiṛićteye dalea. Pusi doye dạṛa ar one tiko lap lapawakat́ ona latar latar teye guyuṅ paromoḱa. Khuḱdạuić hõ uni oka sećteye dạṛeda ontegeye guyuṅ paromoḱa. Sesre pusi doye admaruwaḱa are or giḍikaya. Eneć do nonkage calaḱa. Pạri pạrite oṛaḱ kisạ̃ṛ do pusiko benaoḱa, ạuriko ạṛisoḱ hạbić.




Ranishankoilre Be̠jaega Ar Oṛaḱ Bạnuḱan Hoṛko Talare Oṛaḱ Em Hạṭiń Uḍhạu Akhṛa

Thakurgaon reaḱ Ranishankail upạjilạ re hola (26 April) Moṅgolbar, Maraṅ Montri hotete reṅgeć nacar hoṛ metaḱme be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan nonkan gharońjren ko lạgit́ jumi ar oṛaḱ em hạṭińako khạtir uḍhau akhṛa hoe purạuena. Maraṅ Montri Sheikh Hasina enhiloḱ video conference hotete goṭa disomre tesar dhap lekate 32 hajar 904 goṭen oṛaḱe uḍhaukeda.

Enhiloḱ Setaḱ 9:30 baja khonaḱge upạjilạ reaḱ Hallroom re UNO Sohel Sultan Zulkar Nine Kobir aḱ ạḱyurte noa akhṛa hoe purạuena. Akhṛare Manotan peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ Chairman Shahriar Azom Munna. Bises peṛa hisạbte selet́e tahẽkana ạdhik jilạ Magistrate Ramkrisno Bormon, Awami League sabha mukhiạ Saidul Haque, Vice Chairman Shefali Begum, Assistant Commissioner Indrajith Saha, Pouro mayor Mostafizur Rahman, ar OC S M Zahid Iqbal. Inạ chaḍa hõ akhṛare aema lekan rajnitik ar samajik ạḱyurko, sạdại hoṛko ar ona saõ khoboriạko hõ selet́ko tahẽkana.

Manotan peṛako são arhõ noa uḍhạu akhṛare mit́ bar kathako roṛkeda, Prokolpo bastobayon ạpiser Samiel Mardy, Pressclub bạisạuakat́ sabha mukhiạ professor Anwarul Islam, Sạbik odokkho Sports Organizer Tajul Islam, Pouro Awami League sabha mukhiạ Jahangir Alom, Upạjilạ Porisod Chairman Abul Kalam, Pressclub convener Kusmat Ali ar sabha mukhiạ Faruq Hossain hõ seṭere tahẽkana. Inạ tayom upạjilạ reaḱ borat́ akat́ leka be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan hoṛko talare oṛaḱ ar jumi reaṅ dạlilko em hạṭińat́koa.




Maraḱ Pińcạr Ar Kõḱ

Maraḱ Pińcạraḱ phạ̃kṛạ̃ḱ ńelte okoe baṅ bae mạluṅõḱ! Cẽṛẽ ciprut́ko modre nonkan ńeloḱte mońj phạ̃ḱṛạ̃ḱ do̠ eken maraḱ pińcạr aḱge menaḱa. Aćaḱ noa phạ̃ḱṛạ̃ḱ lạgit́ jaogey go̠ro̠bet́ kana. Eṭaḱ cẽṛẽko ńelte aćaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ekale ḍhal go̠t́taea, ente eṭaḱko ṭhene ńel cocḱa je̠, tinạḱ mońjae mente.

Mit́dine ńelkedea mit́ṭen kõḱ nalare hakoe saṕjoṅ kana. Uni ńeltey mengot́keda, be̠cara, phạ̃ḱṛạ̃ḱtam ạḍi bạṛićge ńeloḱkantama! Amaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ńelte be̠ć be̠ćgeń ạikạuet́ do! “nonka men tora sạrige aćaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ phaelaoatey ḍhal maṛaṅkeda, ar enejo̠ḱe ehoṕket́a.

Nonkan nisṛạu koḱ baṅgeń sahaoleda. Ado̠e menkeda-“ E boeha sisirjạuić aćaḱ kusi sanaleka sanamkoe sirjạuket́bona. Nonḍe jãhãn go̠ro̠b reaṅ karontet́ge bạnuḱanaṅ. Hoedaṛeaḱa ińaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ ńeloḱte bạṛićgea. Enrehõ noa phạ̃ḱṛạ̃ḱge udạuḱ lạgit́e goṛoạń kana. Rimil talate hõ udạuḱ calaḱ lạgit́e goṛoạń kana. Menkhan amaḱ noa nana hunạr ro̠ṅ bo̠ro̠nte sajao akan phạ̃ḱṛạ̃ḱ do cetat́re hõ cet́ge baṅkana. Ona iạte apnar muṭhạn se cehra ante tirpit́ tahẽnge bogea.




Hạ̃ṛũ Hạ̃ṛũ (Gidrạ Eneć)

Noa do koṛa gidrạwaḱ eneć kana. Eyae bochor khon cetan gelbar bochor khon latar umer ren gidrạko eneća. Noa enećre gidrạko do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ saṅgeko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa. Noa enećre mit́ṭen mukhiại tahẽna. Uni mukhiạ do dhorom khạṛi kate mit́ṭen kombṛiye bachao oḍokea. Nonka lekako khạṛia. Tinạḱ gidrạ menaḱkoa unạḱge careć ko ńam ạguia. Joto careć bara bạrige tahẽna. Eken mit́ṭen careć do joto khonaḱ huḍińge tahẽna. Mukhiạ gidrạ do joto careće muṭa ar gidrạkoye or boć ocokoa. Okoe gidrạ ona kạṭić careće paṛaoḱa uni do kombṛo boleye hoyoḱa.

Eneć jaegare kạṭić macha pe pon goṭen jhaṛpạ dare tahẽn jạruṛ kana, mit́ṭen dare buṭạre golte mit́ṭen gaṛko benaoa. Ona gol gaṛre mit́ moka gan jeleń ar tawagar macha kaḍećko dohoea. Mukhiạ gidrạ do ona gol gaṛ ṭhen senkate ar eṅgot́ kate pạclạte jaṅga latar sećte ona kaḍeće capat́ giḍikaḱa. Capad sãote “huṕ huṕ” aṛaṅte gidrạkodo apan ạpin dareteko ńir dejoḱa. Kombṛoye hoe akan gidrạ do ona capat́ giḍiaḱ kaḍeće halaṅ ạguia ar ona gol gaṛ reye dohoya. Khan onko gidrạ jãhãe ṭaḱe joṭet́koa mente dareteye dejoḱa.

Jãhãegeye joṭet́ ńame unige kombṛoe hoyoḱa. Menek uni kombṛo gidrạ uni kombṛo gidrạ dare re dejoḱ jokheć jãhãe eṭaḱ dare khon don pheḍ kate ona gol gaṛ reaḱ kaḍeće capat́ giḍile khan uni pạhilićge kombṛoe tahẽna. Ona capat́ giḍiaḱ kaḍeć pher kạṭhite bae halaṅ ạgule khan bae goć daṛeakoa. Ạn lekate jãhãe geye joṭet́ ńame uni pạri kombṛoye hoyoḱa. Ạuriko ạṛisoḱ hạbić eneć do nonka geko calao idiḱa.




Toyo Ar Ạṅgur Jo̠

Ạḍi din laha reaḱ katha. Un jo̠khen ạṅgur bagwan aṛere mit́ṭen toyo baso̠ḱ kan tahẽkana. Uni toyo ạḍitet́ lubhiại tahẽkana. Bagwanre jo̠ akan thoka thoka ạṅgur be̠re̠l macha tahẽkana. Ona ạṅgur ńelte toyo mon montey bhạbitoḱa, thoṛadin khange beleḱa nahaḱ, ado̠ ạḍi sebel-soṛomiń jomjoṅa. Nonka menkate tạṅgi ar koyoḱ horrey tahẽkana. Arhõe hudiset́ tahẽkana, tinreń cakha ạikạua, pase̠ć ạḍige sebela.

Ado̠ sạrige kukmute ona ạṅgur jo̠e jo̠met́ tahẽkana. Menkhan be̠re̠l macha tahẽkante o̠ho̠gey jo̠m daṛeaḱkan tahẽkana. Tạṅgirey tahẽkana tinre beleḱa are jo̠me mente. Mit́din jạpit́ khone beret́en tayome taṅkhiket́ma, sạrige sanam jo̠ bele akana ar jo̠jo̠mge sanakedea.

Enḍekhan ar bae hape daṛeada. Kusi-rạskate do̠n kocoṛate daṛe ṭhene sen go̠t́ena. Ado̠ kajaḱtey do̠n go̠t́keda. Menkhan be̠cara abhagiạ. Uni do̠ ạṅgur jo̠ge bae jo̠tet́ ńamleda. Menkhan arhõ kurumuṭuate do̠nkeda. Enterehõ baṅgey daṛeat́te ńurhạyena. Ado̠e hudiskeda baṅ artet́ge kurumuṭu ar khaṭaoḱ hoyoḱtińa. Ente ạṅgur jo̠ ma dare laphaṅre menaḱ, jãhãtinạḱgey do̠n kocoṛ cetat́rehõ baṅgey tioḱ daṛeaḱa. Ado̠ ona iạte mon aṛisentaete as chuṭạuena.

Khange mohnḍayentey hudis-ganḍonkeda, sạrige ạṅgur jo̠ ạḍige jo̠jo̠ machagea. Nonkan jo̠jo̠ ạṅgur tisrehõ baṅgey jo̠mkea.




Meskoć

Meskoć

Etom se̠ końe nakha

Mahasoe gidrạkoaḱ kelas hatao jokhen mit́ gidrạe metaekana:

Mahasoe: Ma mõṛẽ ge̠l mõṛẽ (55) olme.

Pạṭhuạ gidrạ: Oka lekań ola mahasoe?

Mahasoe: Pạhilre 5 olme. Inạkate ar mit́ṭen 5 olme.

Pạṭhuạ gidrạ: Mit́ṭen 5 ol tayome hapeyena.

Mahasoe: Cekayenam, hapeyen do̠m?

Pạṭhuạ gidrạ: Henda mahasoe ar mit́ṭen 5 do̠ oka nakhareń ola, etom se̠ końe nakha? Baco̠ń bujhạu daṛeaḱ kan!




Sim Eṅga Ar Kũṛit́ (Gidrạ Eneć)

Noa enećre mit́ṭen sẽṛa macha gidrạ do sim eṅgaye hoyoḱa. Mit́ṭen gidrạ do kũṛit́e hoyoḱa, Sim eṅga ar kũṛidoḱ gidrạ do gamchatekin oyokoḱa.

Sim eṅga doye khot́ khot́ baṛaea ar hoponko do hante nateko ạtiń baṛaea. Oka do khot́ khot́ ańjomte mit́ ṭhenko ńir jarwaḱa arhõko apan ạpinoḱa. Kũṛit́ do jãhã seć reye oko koḱa. Ackage ci hõ hõ hõ ańjomkate sim eṅga do kot́ koṭet́ koṭet́e raḱ goda ar sim hopon do eṅga ṭhen ńir hijuḱte ḍanḍareko hạṛuboḱa ar adomko doko lambedoḱa, Sim eṅga do kũṛit́e lagayea. Okoe hopon eṅga khon pharakre menaḱkoa onko do kũṛit́e ạtkir cabakoa.

Noa eneć do eken naṭok lekageko eneća. Eṅga apa khon jãhãe pharaḱreye tahen uni do muhinreye paṛaoḱa. Noage noa eneć reaḱ jos do.




Teheńaḱ Khilạḍ

Crikeṭ

IPL

Panjab Kings-Chennai Super Kings

Ńindạ 8:00 baja khonaḱ

Star Sports 1, T sports channel re ńelo̠go̠ḱa.

Phuṭbol

Bangladesh Premier League

Sheikh Russel-Mohammedan

Dhinạn 3:30 baja ehoṕa.

T sports channel re ńelo̠go̠ḱa

English Premier League

Crystal palace-Leidos United

Ńindạ 1:00 baja kho̠n, noa hõ Star Sports channel re ńel ńamoḱa.

Sanamko teheńaḱ noa khilạḍ haparao ńel lạgit́ tạṅgi-tãṛãḱre tahẽn tabonpe.




Bharot Disomre Ko̠ro̠na Rog Ḍheroḱ Kana, Baṅgladisomre Arhõ Ḍher Daṛeaḱa: Sasthomontri

Aḍepase Bharot disomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạuḱ kana, nonkan dosare Baṅgladisomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạu daṛeaḱa mente Sastho ar Poribar kollanmontri Zahid Malek do̠e baḍae ocokeda.

Teheń Robibar (24 April) tarasiń ber jokhen Mahakhali Jatiyo Nipsam Auditorial Jatiyo pusti hapta-2022 ńutumte bo̠ndo̠bo̠s akan akhṛare noa kathae lại so̠do̠rket́a.

Ona iạte mit́ bar cehaona kathakoe menkeda. Sanamko sontor akae tahẽn jaruṛkantabona. Je̠mon ko̠ro̠na rog khonaḱ pharakbo tahẽ daṛeaḱ. Enḍekhan nonkage niropon hoṛmoante dhạrti jingibo khemao daṛeaḱa.