Sikhạuna Katha

Jionre tuli tulphi harnare paṛaoḱ khạtir, jaoge abon mo̠n khonaḱbo dhaṅgladhaseḱ kana. Ente nonkabo hudis kana baṅma, jãhãtinạḱbo kurumuṭui ona kạmi o̠ho̠gebo daṛelena. Enḍete ekal nijhum duṛuṕ hape akanbo tahẽnkana.

Menkhan aboaḱ jionre kam-kajre jaoge boge jo̠ hạrjoṅ lạgit́ jaoge kurumuṭure tahẽn hoyoḱa. Ente nonkan dosare duṛuṕ hapekoḱ baṅ bogea. Ente arhõ kurumuṭuime, pase̠ć nonkan hal-halotre bam tahẽkan, Menkhan nit ona hal-halot são lạpạṛhại se̠ ona birud teṅgo keṭejoḱre sapaṛao akae menam.

Onate lahateaḱ harnaha saṕakae alo̠m tahẽna, Dela teheń khonaḱge ehoṕme.




Kuṛkikoaḱ Dhạrti Siro̠pa Criket Khiloḍre Nagam Reaṅ ko Jitena Baṅgladisomren Kuṛiko

Sanamko lạgit́ ạḍi jo̠bo̠r ar rạskạ khobor. Ente Baṅgladisom ren kuṛiko mucạt́ dhạbićte Pạkistanko bhagaokate 9 go̠lteko  jitena. Mit́din reaṅ noa ńir haparaore pạhilte nagam reaṅko jitena.

Ńir haparaore bạṛtikaete Pạkistanko jit reaṅ go̠rho̠ tahẽkana. Menkhan Baṅgladisom kuṛikoaḱ ti reaḱ jạdute teheń sạrige goṭa dhạrtire  jitan khobor ḍamḍaheyena.




Disom Phurgạlren Phurgạliạ: Amin Hembrom

1971 serma re tinạḱ santal disom phurgạlreko selet́len onko modre ar mit́ hoṛ do̠ Amin Hembrom. Uniaḱ oṛaḱ do̠ Chapainawabgonj Nachol upạjilạ reaḱ Nezampur union reaḱ Rudrakunḍạ ato. 77 serma umeran nui hoṛaḱ disạ-paesare jahan ṭonṭage bạnuḱtaea. Endẹteroṅ nitoṅ hõ sińke siń khaṭaoḱtege menaea.

Maraṅ phurgạl okte Amin Hembrom do̠ 26 umeran juạn koṛae tahẽkana. Ato-paṛare apat́ são nalhae tumạl kan tahẽkana. Gharońjre ạḍige saṅgeko tahẽkana. Aćren eṅgat-apat́ chaḍa mõṛẽ goṭen koṛa ar pe kuṛi boeha ar ać buḍigoe tahẽkana.  

Maraṅ phurgạl ehoṕen khan pạkistạni bạhni ar disom caḱlaoko Amnura selet́ aḍepase mimit́ ṭoṭhare luṭpaṭ, hoṛ go̠go̠ć, oṛaḱ-duạr lo̠ rapaḱ nonkan bạṛić beoharko ehoṕket́a. Un okte Amin Hembrom aḍepase hoṛko são bharot disomko sa-calaoena.

Santal phurgạliạ do̠e menet́ket́a, Pạhilre Gomostapur upạjilạ reaḱ Rohonpur re̠l sṭeson aṛe pạchimbongo Maldah jilạ singapur ṭoṭhale sen maṛaṅena. Onḍege mit́ ḍera-thạnitre bo̠ho̠ḱ aṭhṛẽḱ lekale ṭhạ̃iana. Dosar hiloḱ onḍe khonaḱ Bangitola skulteko kol ocoyena. Amdaj mit́ cando leka tahẽkate, inạkate Kutub nagrahateko kolket́koa.  Ar onḍege Amin Hembrom são Rajshahi Godagari upạjilạ ạdibạsi santalkoren ạḱyurić Sagram Manjhi aḱ ńepel-oprom hoeyentạkina. Ado̠ un jo̠khenge Sagram Manjhi do̠ disom sạdhina mentey udgạuket́koa. Ente tinạḱdin nonka eṭaḱ disomre asraebo tahẽna. Mit́́te lạpạṛhại talate disombo sạdhina.

Amin Hembrom aḱ katha sạrige monre gaḍaoat́koa. Ar uniaḱ noa kathako hetaowaḱtaea ar lạpạṛhại lạgit́ko saṕṛaoena. Thoṛa koṛakoante Maldah jilạ Gourobagan ṭoṭha reaḱ youth camp ko calaoena. Mit́ okte jiwi ṭonṭa bo̠to̠rte bhiṭạko bạgikate bharotrele ṭhạ̃ian tahẽkana. Menkhan nit nonkan jo̠to̠ bo̠to̠r deakate lạpạṛhạire ńutum lekhayena. Bar hapta teńjao (training) kate Dinajpur jilạ ko kolket́koa. Onḍge sanamko hatiạrko calat́koa. Amin Hembrom hõe calaoena. Noa do̠ pạhil dhap tahẽkana.

Hạtiạr capalao teńjao lạgit́ Amin Hembrom selet́ arhõ eṭaḱko Siliguri reaḱ mit́ṭen ḍera teko kolket́koa. Onḍe hõ bar hapta teńjao hoyena. Teńjao tayom bharot reaḱ Dinajpur ( utạr-dạkhin)  jilạ. Amin Hembrom do̠e menket́a, Hạtiạr sapaṕ tayom 7 no sector reaḱ tabere birbanṭa hisạbtey jopoṛaoena. Noa sector ren birbanṭako Rajshahi, Pabna, Bogura ar Dinajpur ṭoṭhakoreko lạṛhạiena.

Onkoren ạkyuriće tahẽkana Abdus Samad commander. Uniaḱ ạḱyurte Sonamosjid Kolabagan aṛe paṛomkate Chapainawabgonj reaḱ Sibgonj le bo̠lo̠yena. Pạhilte Aṛgaṛa hạṭiạ lạpạṛhại talatele sạdinket́a. Inạkate birbanṭako bharot camp ko ruạrena. Mit́-bar din tahẽkate arhõ disomteko he̠ćena. Aema okte Gomostapur, Bholahat reaḱ Rohonpur re thoṛa okoć lạihạireko selet́ena. Amin Hembrom do̠e lại so̠do̠rket́a, Disom sạdhinen rạskạ khobor bharot camp khonaḱle baḍae ńamkeda. Khange rạskạste gharońjren ar aḍepase hoṛko são ńepel ńapam khạtir janam disomle ruạr he̠ćena. Sạdhin tayom ekal rạska cehel-cepel monante disomle he̠ćena.

Amin Hembrom aḱ gharońjren oṛaḱ hoṛtae Jumri Murmu, ar mit́ koṛa pea kuṛi gidrạ menaḱkintaea. Bar kuṛikinaḱ bapla hoyakantakina. Huḍiń kuṛi Subita Hembrom Rajshahi Tanor Upạjilạ Mohila College rey paṛhaoḱ kana.  Amin Hembrom do̠ Aćaḱ turui bighạ bhiṭa menaḱ rehõ khas hasarey basoḱ kana. Ona atore 28 goṭen Santalkoaḱ gharońj menaḱ akada.

Amin Hembrom doe baḍae ocokeda, pạhil khonaḱge phurgạliạ hisạbte go̠ṛo̠ye ńam ạgukana. Asoḱ kanae, Disom nae-napaete calaḱa. Sạdhin disomre sanamko supulukte mit́tebo tahẽna.

Subita Hembrom  ać baba khạtir asambheṛe go̠ro̠boḱkana. Menket́ae, disom sạdhinre iń babawaḱ hõ maraṅ dạyike do̠hoakada. Iń baba do̠ jaoge Birbanṭa hisạbte ạḍiko man-manot́e kana. Onate ạḍigele go̠ro̠bo̠ḱ kana.

Utạrboṅgo Adibasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu hõe so̠do̠rket́a, ‘Amin Hembrom do̠ santal jạt-gosṭhiren go̠ro̠b kane. Santalren maraṅ cikhnạ kanae.

Onkaleka, Nachol upạjilạ phurgạliạ ren songsod sabha mukhiạ Mushior Rahman hõe menket́a, Amin Hembrom do̠ sạrige maraṅ birbanṭa kanae. Ạḍi alga sõṛa monan hoṛ kanae.




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Mase̠ ạjạuṛite babar goṭen ṭikiṭiń get́ket́a-

Mit́ṭen kuṭhiạ hoṛ loṭarite gạḍie ńamket́a. Gateko joharae mente rạskạteko he̠ćena. Menkhan ekal mo̠n ạṛis kateće duṛuṕ hape akana. Gateko mepenena-

Gateko: Cekaenam bhala, gạḍi ńamket́ re hõ mo̠nem ạṛis akat́ do?

Kuṭhiạ Hoṛ: Ạjạuṛi bạulạha hoṛ lekań kạmiket́a, babar goṭen ṭikiṭiń get́keta. Mit́ṭen get́ lekhange hoekoḱa honaṅ.




Mo̠ṅgo̠l Hiloḱ Kho̠naḱ Nirdae Kelas Ehoṕa: Sikhnạtmontri

Darakan 15 March (Moṅgolbar) kho̠n disom reaḱ jo̠to̠ sikhnạt ṭhãonakore nirdae kelas ehoṕa mente Sikhnạt Montri Dipu do̠e baḍae ocokeda. Teheń Sanicar (12 March) Rajdhạni reaḱ Sher-e bangla balika mohabiddaloy reaḱ uḍhạure kho̠bo̠riạko noa kathae lạiwat́koa.

Montri do̠e menkeda, ‘ Ko̠ro̠na hal-halot khạtir nunạḱ din kelas baṅ ehoṕ akana. Menkhan nitoṅ ko̠ro̠na hal-halot rawal nõḱakana. Ar ḍher gidrạge ṭikạ tabereko he̠ćakana. Ona iạte 15 March kho̠naḱ ekal nirdae se̠ jo̠to̠ subject kelas hoyoḱa.

Arhõe baḍae ocokeda,  Madhomik re khaṭo silạbas lekate kelas hoyoḱa ar noa cetanrege bo̠cho̠r mucạt́ biḍạu hõ hoyogo̠ḱa.




Mit́ṭen Muć aḱ Go̠lpo̠

Mit́ ṭhoṕ dumur rasa jo̠ro̠ akana! Ona aṛete mit́ṭen huḍiń macha muće paro̠m calaḱkan tahẽkana. Dumur rasa heṛan heṛem sõte ekale teṅgo go̠t́ena. Ado̠e menkeda, hapese! Thoṛań jo̠m legalege, ado̠ń monhḍaḱa nahak. Mit́ so̠rko̠t́e jo̠mkeda….ah, ạḍi napae ạikạuḱkan, ar mit́ so̠rko̠t́ iń jo̠mlege. Ado̠ sạrige ar mit́ so̠rko̠t́e jo̠m maṛaṅkeda.

Ado̠ khange taṛame dhurạuena. Taṛam kan okte luṭire laṭkaoakan dumur rasae me̠lo̠t́e kan tahẽkana. Ado̠e hudisket́a, nunạḱ sebel-so̠ṛo̠m dumur rasa ar thoṛań jo̠mlekhan cekakoḱa honaṅ??? Arhõe ruạṛ he̠ćena. Pạhil dhao latar utạr reaḱe jo̠mleda. Onatey hudisket́ pase̠ć cetan reaḱ arhõ sebel machagea. Ado̠ bại bạite jo̠ro̠ akan dumur rasa cetane de̠ćena. De̠ćkate ekal aṛe̠ć gaṛe̠će jo̠mjoṅ kana. Jo̠m jo̠mte mit́ okte lać phulạuentaya. Ar ńelme jaṅgataema hamalte bạibạite dumur rasa bhitrtege bo̠lo̠ḱkantae. Ado̠ ackage jaṅga se̠će tạńkhikeda. Menkhan un okte ạḍige bilomena. Ạḍi muruḱe kurumuṭukeda, ona kho̠naḱ rakaṕ lạgit́.

Menkhan baṅa, o̠ho̠gey daṛelena. Ente sanam hoṛmo rasate jodbodao akantaea. Bańcaoḱ reaḱe kurumuṭuket́ rehõ baṅgey bańcao daṛeada. Ekal mũ-moca dumur rasate e̠se̠t́entaea, ar sahe̠t́ hõ bondo̠ḱ kantaea. Mucạt́re ona dumur rasa bhirirege thạli kateće go̠ćena.

Sikhạuna: Abo̠aḱ noa dhuṛi dhạrti hõ mit́ ṭhoṕ dumur rasa lekana. Tinaḱ do̠ noa rasare thoṛatege tirpitoḱ onkan kogeko bańcao se̠ rukhiạko ńama. Menkhan okoe do̠ noare bulạu se̠ mạluṅko tahẽn ar bego̠r bac-bicạrtegeko jo̠m idi nonkan hoṛko do̠ mit́din uni muć lekage muskilre paṛaoḱ hoyoḱtakoa. Un okte ona kho̠n okoege o̠ho̠ko rukhiạ daṛeakema.




Primary Re Mahasoe Hataoko Reaḱ Biḍạu

Sarkari Primary Sikhnạt Ṭhãonare Assistant mahasoe hatao reaḱ goṭa akana. Ona khạtir biḍạu do̠ darakan April cando bhitrire hoyoḱa.

Ar biḍạu re bac-bachao ocoḱko do̠ July cando kho̠nge kạmireko bahaloḱa mente Prathomik ar Gonosikha Montronaloy do̠e baḍae ocokeda.

Prathomik sikha odhidaptor calaoen 2021 serma 20 October noa reaḱ ḍharwạḱe so̠do̠rleda. Menkhan ko̠ro̠na mahamạ̃ri khạtir nit hõ biḍạu ạuri hataoḱa. Menkhan April cando biḍạu hoyoḱa mente niṭ akana.




Do̠sar Doge Ṭikạ (gonotika) 28 March Eho̠ṕ Lạgido̠ḱ Kana

26 February tinạḱ do̠ pạhil doge ṭikạko hatao akat́ onko do̠ 28 March kho̠n ko̠ro̠na dosar doge ṭikạko ńama. Dosar dhapre mit́dinte mit́ karoṛ doge emogo̠ḱa me̠nte baḍae ńam akana. 28 March kho̠naḱ Rajdhạni selet́ goṭa disomre dosar doge emoḱ metaḱme gonoṭikạ do ehoṕa.

Calaoen 8 March Sastho Odhidaptor reaḱ Covid-19 ṭikạ sasaṕṛao Taskforce committee ren sodosso socib Dr. Md. Shamsul Hoqe aḱ suhiat́ mit́ ciṭhite noa kho̠bo̠r lại lahawakana.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ hoṛ do̠ atoren sanam cuṭi-biṛi ńuńu hoṛkoe jarwaket́koa, cuṭi-biṛi reaḱ bạṛićaḱ babotre bujhạuako lạgit́.

Pạhilre mit́ṭen kãc kanḍha se̠ hạṭhuạre cuṭi reaḱ dhũạye bhoraokeda. Ado̠ khange onare mit́ṭen tejoe bo̠lo̠ maṛaṅkedea.

Inạ mit́ ghạṛi khange tejo hõe go̠ćena. Ado̠ jarwa akan sanamkoe kukliket́koa, nonḍe khon cet́ sikhạunape hameṭkeda mente?

Mit́ hoṛ do̠ teṅgoyenteye mengo̠t́keda, nonḍe kho̠naḱ noagele bujhạukeda je̠, cuṭi-biṛi ńu lekhan laćre menaḱko sanam tejo nonkageko goć maraoḱa.




Kidney Mãhãko Manaokeda Amnura Lutheren Mission Haspatal

Teheń  goṭa dhạrti Kidney mãhã din. International Society Of Nephrology and International Fedaration Of  Kidney Foundation 2006 serma  March cando reaḱ dosar Lukhibar (10 March) Kidney mãhã mentey ghosona akada. Noa mãhã reaḱ aso̠l jo̠stet́ do̠ Kidney babotre sanam hoṛko so̠ntor se̠ aodhanko.

Onka leka Amnura Lutheren Mission Haspatal hõ teheń noa mãhãko manaokeda. Teheńaḱ Kidney mãhã akhṛare Manotan Dr. Suvas C. Sarkar do̠ akhṛare jarwalen sanam hoṛko ạḍi daman kathateye udgạuket́koa. Uni do̠e menkeda, Kidney do̠ Niropon hoṛmo reaḱ maraṅ utạr miṭ́en hạṭiń kana. Kidney do̠ hoṛmo kho̠n mulạhạn koe oḍok giḍikaḱa ar hoṛmore mãyãme sarsaoa, ona sãote hoṛmo reaḱ mimit́ jaṅkoe keṭeća. Onate niropon hoṛmo tahẽnre sạrige Kidney napae do̠hoe hoyoḱa. Arhõe lại so̠do̠rket́a, ńu bubulạḱ lekan bạṛićaḱ metaḱme tạṛi, hạnḍi, biṛi-cuṭi, sikareṭ emanteaḱ kho̠n pharaḱre tahẽn babotre selet́ akan hoṛkoe uskurket́koa.

Noa akhṛa talate sanamkoe udgạuket́koa je̠, Kidney mońj do̠ho̠e lạgit́ ḍher ḍher daḱ ńũi hoyoḱa. Ar aṛaḱ-sakam bạṛti jo̠m hoyoḱa. Ona sãote bhage bhage jo̠ jinis se̠ pho̠lmul jo̠m reaḱ ạḍige jạruṛ menaḱa. Enḍekhan Kidney niropon se̠ mońj tahẽ daṛeaḱa.

Ona chaḍa hõ Kidney babotre mit́ bar udgạu kathakin roṛkeda, Dr. Simion Kisku, ar Program Oficer Prodip Hembrom (NAGR). Ạḍi napaete noa akhṛa hoe purạuena.