Barea Ghaṛwa Cẽṛẽ

Mit́ Rajaḱ baganre babar goṭen ghaṛwa cẽṛẽkin tahẽkana. Ạḍi mil ar gatekin tahẽkana. Ona darere e̠ṭaḱ cẽṛẽ hõko basoḱ kan tahẽkana. Eṭaḱ cẽṛẽ são onkinaḱ mońj so̠mpok tahẽkantạkina. Onkin do̠ jao hiloḱge Rajaḱ oṛaḱ chadre tase akan ho̠ṛo̠ kin jo̠mjo̠ṅkan tahẽkana. Nonkate dinkin khemaoet́ tahẽkana.

Onkin modre Ackage mit́ṭen ghaṛwa Rajaḱ phãndrey aṭkaoena. Becariạ ar mit́ ghaṛwa gatetae bego̠r mon asket́entaea. Ado̠ bańcaoe reaḱe kurumuṭuket́a. Rajaḱ gharońjren hoṛko jãhãtinre ghaṛwa cẽṛẽ khańca kho̠naḱko oḍoḱkaea. Mit́din ghaṛwa do̠ eṭaḱ ghaṛwako tuluće gapalmaraoena, ar bańcaoe reaḱ ho̠rko sendra oḍoḱketa.

Enkathae dosar hiloḱ aema utạr ghaṛwa mit́te Raj gharońjko sa-calaoena. Un jo̠khenge Raj gharońj hoṛko ghaṛwako oḍoḱ maṛaṅkedea. Khange sanam ghaṛwa mit́te uni ho̠ṛaḱ mẽt́hãko ṭhoṭraokedea. Enḍekhan bo̠to̠rte tharbasaoente ghaṛwae aṛaḱkadea. Ado̠ gatetae ńamkedete ạḍitet́e rạskạyena. Enkate khulạsate oṛaktkin udạu ruạrena.




Me̠skoć

Me̠skoć

Sã̠he̠t́em Hiṛiń Lekhan-

Oṛaḱ mạlike go̠ćena. Ado̠ ona dukte cako̠r ma ekal kạuạrạuạe raraḱkana. Kho̠bo̠r ańjo̠mte aḍepaseren hoṛko he̠ć jarwayena. Khan mit́ ho̠ṛ uni cako̠re kuliyede kana-

Aḍepase hoṛ: Mạlik tam do̠e cekalena bacha?

Cako̠r: Ạḍi disạ hara hoṛe tahẽkana. Pase̠ć calaoen ńindạ sã̠he̠t́e hiṛińleda.




Ro̠ho̠e Akat́ Ho̠ṛo̠ Khetre Daḱ Baṅ Ńamte Bar Boeha Bis Jo̠mtekin Gurena

Ho̠ṛo̠ khe̠tre daḱ baṅkin ńamet́ birud teṅgo daram khạtir bar boeha bis jo̠mtekin gurena. Budhbar (23 March) ńindạ Godagari reaḱ Isanipur ṭoṭhare noa ghoṭna ghoṭao akana.

Niạ ghoṭna khan Borendro Unnoyon mạliki ren gạhir no̠l ren operator -e ńir pharaḱ akat́a. Ona ṭoṭha ren Ạdibạsi santal talare kurud-edre do̠ janam akana mente baḍae ńam akana.

Gur akan Avinath Mardi (30) do̠ upạjilạ Deopara union reaḱ Nabaibottola Nimghutu ṭoṭha Babu Chand Mardi ren Hopon kanae. Ar uniren Kaka khuṛa boeha Robi Mardi (32) hõ Ramek Haspatalre cikitsạ hatao oktegey gurena.

Aḍepase hoṛko baḍae ocokeda, Budhbar (23 March) Khetre daḱ hataoa mente bar boeha BMD ren operator ṭhenkin se̠nena. Daḱ tayom biskin chiṭạua mentekin baḍae ocokedea. Menkhan Operator do̠ nonkae roṛ ruạṛatkina, o̠ho̠ge daḱiń emkebena. Ma abenge noa bis jo̠m baṛakaḱben. Ar sạrige edrete raṅgao baṅkin sambṛaolet́te banar boeha biskin jo̠mket́a.

Godagari thanaren bharapon ạpiser (OC) Kamrul Hasan baḍae ocokeda, Noa ghoṭna tojbij lạgit́ ạn lekate bebostha hataoḱa.

Onka leka aḍepase hoṛko modre Unnoyonkormi Catherine Hasda, prosason ṭhen nonkae lại so̠do̠rket́a. Daḱ hataoa mente  10-12 din khonaḱkin ạcuroḱkan enrehõ ghane ghaneko ruạṛkakin kana. Nonkan duk-dạndi baṅkin sahaolet́te biskin jo̠mket́a. Noa ghoṭna reaṅ bicạrle kho̠j kana. Tayom daram nonkanaḱ alo hoyoḱma.

Arhõ onkage ona atoren casa Habil Murmu hõe baḍae ocoket́a, Ho̠ṛo̠ ro̠ho̠e 50 din hoyena. Menkhan mit́ din hõ daḱge bae em legaleda dekbhalić (operator) Sakhawat. Ente daḱ emoḱ reaḱ jãhãn seriạlge bạnuḱtaea. Enkathae onate ać hõ eṭaḱ no̠l khonaḱ daḱe hatao akat́a.

Sakhawat birudre casa Sagor Mardi hõ nonkae menet́kana. Hape Teheń, gapa, meaṅ nahaḱiń emapea nonka menkateće eḱṛe boṭećkakoa.

Khet ńeńel ko calaoenma cehel-cepel daḱ. Ente Sakhawat do̠ Avinath Mardi aḱ Gujuḱ kho̠bo̠r ańjo̠mte harephare khet́e daḱ akat́taea. Menkhan nit hõ ghoṭna reaḱ tojbij calaḱ kana. Noa aso̠l karontet́ ḍunḍhạu oḍok lạgit́.




Baṅgladiso̠m Reaḱ Sạdhinota Mãhã Manao

Baṅgladisom reaḱ Sạdhinota Mãhã ko manaokeda Chapainawabgonj jilạ Reaḱ Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School. Teheń ona ńutumte gapalmarao , gidrạkoaḱ chobi ãkao ar eneć-sereń ko hoe ocokeda. Sạdhinota mãhã babotre Mahasoe do̠ mit́ bar disạ dohṛae lạgit́ sikhạuna kathako gapamaraoat́koa. Inạ tayom do̠ Gidrạko talare haparao reaḱ saṕṛaolena metaḱme Mimit́ kelas ren gidrạ lạgit́ mimit́ lekan chobiko ãkao ocoket́koa. Ar enkate gidrạko ạḍi kusi -rạskate akoaḱ mo̠ne lekako ãkao so̠do̠rket́a.  

Menkhan huḍiń machate hoeyen rehõ akhṛa talate gidrạko ạḍitetet́ko rạskạyena ar aema lekan cecet́aḱko ńamket́a. Inạkate Mahasoe ko do̠ akhṛare bachao ńamen gidrạko talare kuṛại ko em haṭińket́a. Ạḍi naepaete noa akhṛa hoe purạuena.  

 




Sạdhinota Mãhã

Teheń 26 March mit́ṭen bises din metaḱme sạdhinota mãhã kana. 1971 sermare teheńaḱ dinre goṭa dhạrti reaṅ naksare nawa rajosṭi hisạbte apnarte lại so̠do̠roḱte jạhirlena mit́ disom, oka do̠ Baṅgladisom. Hạṛiạṛ hasa-bhiṭare araḱ je̠ńge̠t́ je̠ńge̠t́ mayamte chiknạ akan disom sạdhin reaḱ 51 waḱ mãhã kana.

1971, 25 March ạḍi kaṛaṅ kuṛcuń ńindạ pạkistạni bahniko baṅgla ren hoṛko cetanre ekal ạḍi bạṛić ko beoharleda se̠ko hamlaleda. Bo̠ṅgo̠bondhu hõko giripter kedea. Enrehõ giripter lahare 26 March paṛaoen torage Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu Rahman Dhakare Baṅgladisom sạdhinota jạhirlet́a. Ar ona lại jạhirket́ katha Baṅgladisom selet́ goṭa disomre aema lekate porcar ehoṕena. 1970 sermare sadharon bac-bachao re Awami League ko jit́en rehõ Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu ṭhen pạkistạniko khemota baṅ emkate ekal baṅgla hoṛko go̠go̠ćko ehoṕena. Onkokoaḱ aso̠l jo̠stet́ tahẽkana Awami League são purub pạkistanre tinạḱ lahãṭ se̠ rajniti ạḱyur hoṛko menaḱko sanamko go̠ć kako.  

Bo̠ṅgo̠bondu giriptar lahare aćaḱ tahẽn ṭhạ̃i Dhanmonḍi khonaḱge sạdhinota jạhir ar jãhãleka katećge pạkistạni milimisiạ ko birudre teṅgo daram lạgit́e metat́koa. Mit́ okte soṅbidhan turui aḱ tạlikạre Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu aḱ lại jạhirat́ko sapṛao se̠ ona tabereko ạguket́a. Mit́ bidạl jo̠khen EPR-Transmiṭer hotete goṭa disomre sarsadleyena. Inạkate Choṭogram Redio center khonaḱ 26-25 March thoṛa hoṛko mit́ṭe Bo̠ṅgo̠bondhu se̠ć khonaḱ sạdhinota reaḱko jạhirket́a.

Bo̠ṅgo̠bondhu lại jạhirakat́ damanaḱ dạlilre nonka ol tahẽkana, Pase̠ć noa kangea alekoaḱ mucạt́ katha. Teheń kho̠naḱ Baṅgladisom sạdhinena. Baṅgladisomren sanam hoṛkoń nehõrape kana, jãhãrege menaḱpe, ma cet́ko menaḱtape onatege ma teṅgo̠ keṭejo̠ḱpe milimisiạ bạhniko birudre. Baṅgla disom auri rukhiạ ar sạdhin dhạbić lạpạṛhại calao idipe. Disom kho̠n sanam pạkistạni do̠kho̠liạko laga ńir kope. Sheikh Mujibur Rahman. 26  March 1971.




Meskoć

Meskoć

Kombṛoaḱ Ti reaḱ cikhnạ

Polis ren maraṅ Ạpiser aćren Hạbildare metaekana-

Ạpiser: Kombṛom saṕ daṛeadea se̠ baṅa?

Hạbildar: Baṅa, mahasoe! Menkhan kombṛoaḱ ti reaḱ cikhnạń ạguakat́a darawakat́a.

Ạpiser: O̠ko̠r okare, thoṛań ńe̠l legalege?

Habildar: Mahasoe, noḱoe ińaḱ jo̠hare!




Kanyashree Cup ko jitaoena SSB phutbol kelab Tournament re soros ayuric’ Dular Mardi

Moṅgo̠l hiloḱ (22 March) Southern somiti birudre 1-0 pharak go̠lte SSB ko jitạuena. Niạ ghaloḱ mit́ lagaote bar sermako jitena SSB club. Mukhomontri Momota Banerjee aḱ sosolhate calaoen serma khonaḱ Calcutta Women League reaṅ namḍak hoyena Kanyashree Cup mente. Pạhil bar sema Cup ko hạrjoṅana SSB.

Enhiloḱ so̠ro̠s khelowaṛ hisabte Ranjita Devi bachao ńamena. Enḍete 10 hajar kạuḍi, mit́ṭen trolley beg ar ona sãote ḍuluṅ gạḍiko emawadea. Inạkate khilạḍre so̠ro̠s go̠ldata hisạbte Southern somiti ren Mina Khatun Hõ kuṛaiye ńamkeda. Onkaleka khilạḍre so̠ro̠s go̠lkeeper hisạbtey bac-bachao ocoyena Kalighat Sports Lovers Association re̠n mit́ khelwaṛ Rani Bhowmik.

Arhõ noa khilạḍre so̠ro̠s ạḱyurić hisạbte SSB re̠n Dular Marandi bachao ńamena. Ona khạtir mit́ṭen so̠na mala ar honḍar gạdi sandese ńamana. Jitạu akan do̠lko 25 hajar kạuḍi ar cup Orup Bisas do̠e em calat́koa. Noa kuṛại em haṭiń okte selet́e tahẽkana Jdobpurren Bidhayok Debabroto Mojumdar, Mokundopur ṭoṭha ren Counsilor Ananya Benarjee. Inạkate selet́ko tahẽkana IF ren sabha mukhiạ Ajit Benerjee, Socib Joydeep Mukharjee, Mohonbagan ren tayom daram socib Debasish Dutto. Maraṅ Sponsor Sister Nibedita University (SNU) seć khon Ena Boss hõ selet́e tahẽkana.




Toyo Ar Kạhũwaḱ Go̠lpo̠

Mit́ten Kạhũ dare dạrrey aṕ akana. Ar mocaretae mit́ kuṭrạ je̠l. Ado̠ Toyo do̠ ona aṛetege calao jo̠ṅkan tahẽkanae. Khange reṅgećkede khan ạt ńam baṛaeye kurumuṭuket́a. Hudis anae baṅma cekate noa je̠l kuṭrạń hataojoṅa mente. Enḍekhane hudis ńamana, ado̠ Kạhũ se̠ć ạḍi mạhĩr salaḱe beṅget́ rakaṕket́a. Khange memene po̠rto̠nket́a, E boeha ńeloḱte ạḍigem mońjgea. Amaḱ hoṛmo ar mẽt́ muṭhạn ekal sajao akantama. Cẽṛẽkoren Raj hoyoḱ jạruṛ kantama.

Me̠nkhan amaḱ aṛaṅ hõ muṭhạn leka hoelen khan, sebel-so̠ṛo̠m enḍekhan ạḍi boge hoekoḱa honaṅ. Menkahn hae! eṭaḱ cẽṛẽ-ciprut́ko leka o̠ho̠gem sereń daṛeaḱa!  Toyo aḱ nonkan kathate Kạhũ bae hape tahẽlena. Ekal hulạs sạhnạsate raraḱe ehoṕkeda, Ar ńelme Kạhũ aḱ moca kho̠n je̠l  ma ńurhạ go̠t́ena. Ńurhạ torage calaḱ-cạtur Toyo ma ekal je̠l kuṭrạ ge̠r kateć dạdạṛe dhurạuena.

Sikhạuna: Aema lelha hoṛkoge menaḱkoa, o̠ko̠e do̠ hoṛak nonkan kathate bulạukate, nijaḱ so̠mpo̠t khonko eṛaṅo̠ḱ kana.




Santal Atoe Hirikeda Briṭish Deputy High Commissioner Ar Enećrey Selet́ena

Dhaka rey bahali akan Deputy High Commissioner Javed Patel do̠ Gaibandha reaṅ Kamdia ar Katabari union re mimit́ santal ṭoṭha 21 ar 22 March e- hirikeda. Ar un jo̠khenge Deputy High Commissioner ar sãotenko santal maejiukoaḱ legcar-paltur enećreko selet́ena.

Hoṛko lạgit́ Foundation ar U K-Aid aḱ go̠ṛo̠ go̠po̠ṛote aḍepase besorkari unnoyon songstha ‘Obolombon’ santalkoaḱ ạidạri ar lahanti khạtir “Drive Toward Empower Ethnic Peoples”  project ko benaoeda. Noa project hiri lạgit́teko he̠ćlena.

Obolombon ạpis re ‘Gaibandha jilạ lahanjar re, j.ạti-gosṭhikoaḱ khe̠mota: ekṛaṛ ar o̠psor babotre gapalmaraore santal jạti-gosṭhiaḱ ạidạri ar jion jingire lahanjar lạgit́ cet́ cet́ dahpko hatao akana Ar ona sãote tayom daram cet́ ko cekae hoyoḱa nonkanaḱko gapalmaraokeda. Un okte Changura atore santal maejiuko ạḍi jo̠mkaoate enećante peṛako ataṅ daramket́koa.

Noa laha noko peṛako man-manotket́koa, Obolombon ren sabha mukhiạ Sadequl Islam, nirbạhi se̠ maraṁ ạḱyurić Probir Chokroborti, Ạdivasi baṅgali soṅghoti porisod ren convener Adv. Sirajul Islam Babu ar Sahebgonj Baghdafarm bhumi udhar songram committee ren sabha mukhiạ Philemon Baskey. Ona okte santalkoaḱ mạnmi ạidạri rạkhi jogaore ạdepase civil society reaḱ aema lekan dhap hatao babotre peṛakoko mone moruḱkeda.




Rajshahi University Re Hoyena Ạdivạsi Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Maraṅ Sikhnạt Babot Cepeć Sabha, Nawanko Ataṅ Daram Ar Bidạ Akhṛa

Rajshahi University re hola so̠mbar (21 March) hoyena ạdivạsi pạṭhuạ gidrạkoaḱ maraṅ sikhnạt babot cepeć sabha, nawanko ataṅ daram ar bidạ akhṛa. Enhiloḱ setaḱ 10 baja okte Robindronath Thakur Academic bho̠bo̠n re maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana professor Golam Sabbir Sattart.

Ar inạ chaḍa hõ noa akhṛare selet́ko tahẽkana Professor Chowdhuri Md. Zakaria, Professor Md. Sultan-Ul-Islam, pạṭhuạ gidrạko ren porames-ạḱyurić M Tareq Nur, Proctor professor Md. Asabul Hoqe, Jonosoṅjog daptor ren prosasok professor Prodip Kumar Pandey.

Ạdivạsi Students Association Of Rajshahi University (Asaru) re̠n sabha mukhiạ Sylvester Rubel Murmu aḱ ạḱyurte noa akhṛa do̠ hoe purạuena.