Border Jhićena Ḍahar Ho̠rte Bharo̠t́ Diso̠m Calaḱ Lạgit́

Budhbar (30 March) kho̠n ehoṕena ḍahar horrte Bharo̠t calaḱ-hijuḱ reaḱ mit́ṭen ạt. Ente Bharo̠t reaṅ VISA ardas centre baḍae ocokeda, VISA te tinạḱ hoṛ uḍạḱ gạḍiteko senoḱkan tahẽkan, nit VISA convert kateć ḍahar hortege aḍepase bharot diso̠mko se̠n daṛeaḱa. Nit́ khonaḱ nawa bhãṭte metaḱme ḍahar horrte cala culạ bakhra VISA bon hatao daṛeaḱa. Enḍekhan  Benapole ar Akhaura (stholpoth) ho̠rte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.

Baṅgladiso̠mren tinạḱ hoṛ udạuḱ gạḍite calaḱ kakhante VISA bạsut-mạnjut́ akantako, enkate Onko niṭ akan fee tege ona VISA bo̠no̠do̠lte ḍahar horteko calao daṛeaḱa. Ar inạkate udạuḱ gạḍi são ḍahar horte hõbon se̠n-he̠ć daṛeaḱa.

 




Gapa Tesar Serma Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022

Gapa so̠kolbar 1 april 2022 Dinạjpur re hoyoḱ kana Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022. Niạ dhao tesar serma niạ he̠lmel reaḱ bondobosto hoyoḱkana. Bohoḱ katha ko do̠ho̠ akada `De̠labo̠n o̠lo̠ḱ laṛcaṛte pạrsi ar ạkilbon kisạ̃ṛ ma.’ Tesar Serma Helmel Sabha do̠ Dinạjpur jilạ reaḱ Birạmpur upojilạ Belḍaṅga cdsp hall room re hoyoḱ lạgido̠ḱ kana. Niạ he̠lme̠l do̠ so̠ko̠lbar (01 April 2022) setaḱ bela goṭa din bho̠r hoyoḱa. Santal O̠no̠lia He̠lme̠l sahba ko sasapṛao akada KUKMU-Niropon hoṛmo, shikhạuna ar ạricạli niạte kạmikan mit́ṭen santal bandhao gãota. Santal sãota re santal ho̠ṛko talare bises kaite haraḱkan piṛhi ko ol ar ropoṛ sećte aboaḱ santal ạricạli-lakcar ar pạrsi jiạr do̠ho̠e ge niạ He̠lme̠l reaṅ jo̠stet́ do. Niạ Helmel re  goṭa Baṅladiso̠mren santal sãota susạriạ, paṭhuạ kuṛi-koṛa ar KUKMU ren ạyurko selet́ko tahena.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ Ganḍa muktiạr (Ukil)

Mit́ṭen Mahasoe uṕ kạpciḱ mente lạpit ṭhene senena. Uṕ kạpci tayom lạpite menenkana-

Lạpit: Mahasoe ạḍi bhage hudạre jonoṛao menaḱa. Am ṭhen kho̠n ṭaka o̠ho̠geń hataoa.

Enkathae Mahasoe ạḍitet́e kusiyena. Khange lạpit dosar hiloḱ dokane hećena, are tạṅkhiket́ mit́ ganḍa puthiko do̠ho akada. Onka lekage enhiloḱ mit́ polis kạpciḱe he̠ćena. Ado̠ lạpite menkeda-

Lạpit: Hoṛkoren jo̠gao-jotonić kanam. Cekate am ṭhen ṭakań hataokea? Ado̠ sạrige polis hõ dosar hiloḱ do̠kan samaṅre mit́ ganḍa ko̠mla jo̠e do̠ho oṭokada.

Inạkate mit́ muktiạr (ukil) lạpit aḱ do̠kane hećena. Ado̠ kathae enkage ṭaka bae hataolet́aea. Enkathaeye menwana-

Lạpit: Am do̠ sạriaḱ ar hok lạgit́gem lạpạṛhai kkana. Enḍekhan ṭaka do̠ bạń hataotama.

Dosar hiloḱ ńelena, mit́ ganḍa muktiạr lạpit dokan samaṅre panteate gente getećko teṅgo akana.




Ho̠ro̠re Daḱ Bale Ńama Lạikedako Onḍenko Casa

Ho̠ṛo̠ khetre daḱ bale ńama lại so̠do̠rkedako onḍenko casa. Santal casa noa karonaḱtegekin go̠ćena mente tojbij se̠ todonto committee ko baḍae ocoketkoa. Calaoen (27 March) nukinaḱ goćen reaṅ aso̠l jo̠stet́ cet́ kana, baḍaejoṅ lạgit́te tojbij Committee ko bandhaoena. Ar noa committee bandhao do̠ Krisi Montronaloi ren jonoṛ secretary (socib) Md. Jubaur Hosen Bablu aḱ ạḱyurtege hoe akana.

Hola Moṅgolbar (29 March) tojbij lạgit́ ona atote Committee ko senlena. Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom do̠ un jokhen onkoe baḍae ocoket́koa je, Sakhawat daḱ bae emoḱkante oṛaḱ hoṛtiń bise jo̠mkeda. Ente gujuḱ lahare nonakae baḍae ocokedeńa.

Onka leka onḍenko casako lại so̠do̠rkkeda, Onkage hoṛ ńelte daḱe emakoa mente. Reṅgeć-ore̠ć hoṛko jao ghuṛige tayom baṛakakoa. Ar enkathae ghus ṭaka hataoate sạṅgiń reaḱ khetko laharey daḱ maṛaṅaḱa.

Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom ar Robi Mardi ren boeha Sushil Mardi bạdi kate dịp caḱlaoić birud thanarekin mamla akada. Cedaḱje Sakhawat do̠ unkin babar goṭen casa gujuḱ lekan bạṛić dosarey ḍoṅkao se ṭhelao akat́kina. Ar onka leka ghoṭna babotre nit hõ todonto se tojbij caḱlao idiḱkana.




Niropon Hoṛmo Tahẽn Babo̠t Jạruṛaḱ jo̠maḱko

Hoṛmore jãhã lekan rog birud teṅgo daram lekan khemota tahẽn khan, ạḍi algate rog khon rukiạbo ńamdaṛekea. Noakanaḱ thoṛa jo̠m babotre latarre tạlikạ emena.

Se̠ke̠rkenda: Se̠ke̠rkenda re beta-carotene tahẽnoḱa. Enḍekhan noa jo̠maḱ hoṛaḱ hoṛmore bo̠lo̠kate Vitamin-A re pheraoḱa. Noa reaḱ gun-man hoṛmore rog sãoe lạpạṛhaia.

Rạsun:  Jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱre rạsun tahẽna. Rạsunte ekal utu reaḱ sebel-so̠ṛo̠me sarsaoa. Be̠re̠l rạsunte bacteria, virus ar sealom (chotrak) oka do̠ mẽt́e baṅ ńelo̠go̠ḱkan nonkanaḱ birudrey kạmia. Asokaete, hoṛmo reaḱ harta se̠ chal napaeye do̠hoea.

Adhe: Jo̠maḱre jhańj jạsti lạgit́ adhe reaḱ jãhãn tulạuaḱge bạnuḱanaṅ. Ente ona do̠ anti-oxidant reaḱ hõ mit́ṭen mońj onoṛ kana. Pho̠lmul se̠ aṛaḱ sakam khonaḱ ńamaḱ Anti-Oxidant ạḍi tuṛighuṛi hoṛmorey kạmia.

Tormuj: Tormujre Gluthaione ńutuman Anti-Oxidant tahẽ baṛaḱa. Noa jo̠mte hoṛmore rog birud asambheṛe kạmia.

Hako: Omega-3 ar Fatty Asid bhuṭela se̠ gangạniạ jo̠maḱ je̠mon hako jo̠mte Immune system ḍheroḱ kana.

Amlo̠ki: Amlo̠ki são thoṛa adhe ar khijur rit́ gunḍa maṛaṅkate ńu lekhan hoṛmo lạgit́ ạḍitet́ bhạlạianaḱge hoe bo̠tećkoḱa honaṅ. Ente noare Vitamin-C menaḱ akada.

Toa ar Dahe: Toa ar dahe re zink menaḱa, noa hoṛmore rog birud jaogei kạmikana. Toa baṅ hajam tạnićlenkhan toate benaoaḱ jo̠maḱ jo̠m jạruṛ kana. Jao hiloḱge 100 grams dahe baṅkhan mit́ cup toa ńui reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.




Mit́ṭen Bạṛić Gate

Mit́ atore barea gate koṛakin baso̠ḱ kan tahẽkana. Nonka milkin tahẽkana je̠, mit́ hoṛ ar mit́ hoṛ bego̠r o̠ho̠kin tahẽ daṛeaḱkan tahẽkana. Enkathe ạḍi gạhir so̠mpo̠k ar ạḍikin biswạsjoṅ kan tahẽkana. Unkin modre mit́ hoṛ bạnij-bepar mente  bahre diso̠mtey se̠njoṅana. Ado̠ aćaḱ mẽ̠ṛhẽ̠t́ sunduk do̠ gateaḱ dạyiḱre do̠ho oṭokada.

Ado̠ thoṛa cando tayome ruaṛ hećena. Khan sunduk ạguia mente gate ṭhene calaoena. Menkhan uni gatetae metadea, baṅma sunduk do̠ ńindir ko jo̠m akada. Un jokhen cet́ge bae ro̠ṛleda, ekal nijhum oṛaḱe ruạrena. Ado̠ ucạṭ cecet́aḱe emaea mente mone muruḱkeda ar ạt́-opso̠r ńam lạgit́ koyoḱ horrey tahẽyena.

Onkage mit́ din gatetae ren gidrạ eskare khilḍu-enejo̠ḱkane ńelkedea. Khange uni ho̠po̠n gidrại kombṛokedea. Ado̠ uni gatetae pusṭauena, gatetińge nonkae kạmi akada.

Enḍekhan onkage uni hõ gate ṭhene hećena, gidrạ ruạṛkae lạgit́e nehõrae kana. Ado̠ nonkae metawadea gidrạtam do̠ kũṛit́ ko idikedea. Nonkanaḱ kathate gatetae ạḍitet́e mon dukena ar aćaḱ bhule aṅgo̠ćkeda ar ucạṭ cecet́aḱ hõe ńamkeda. Inạkate ona mẽ̠ṛhẽ̠t́ sunduk gatetaeye ruạṛadea khan gidrạ hõ ruạṛe ńamkedea.

Sikhạuna: Jãhãnaḱ bạṛićaḱem kạmi lekhan, ona reaḱ jo̠ do̠m ńamgea.




Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete Ṭikiṭ Ńam Reaḱ Nãwã Niạm 

Baṅgladiso̠mre laha khonge  Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete ṭikiṭ ạkhrińoḱ kana. Diso̠m hoṛko ạḍi algate railway se̠ re̠l gạḍi reaḱ website khon ṭikiṭko tumạljoṅ daṛeaḱa. Ente 26 March khonge nawa niạmte ṭikiṭ ạkhriń ehoṕena. E- Ṭikiṭ system re nawa bhańjte ṭikiṭ kiriń lạgit́ railway website re mit́ dhao ńutum ol caṛhao (registration) lekhange hoyoḱa honaṅ.

Registration reaḱ Niạm-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Bo̠lo̠ tayom website ( Regstration) tab re click hoyoḱa. Nonkate mit́ṭen page hijuḱa. Noa page re nijaḱ (Personal Information) joṛha menaḱ oṛaḱko purun hoyoḱa. Inạkate mobile no̠mbo̠r re mit́ṭen OTP hijuḱa. Enḍekhan inạ purunkate (Verify) bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Jo̠to̠waḱ niphuṭte hoe purạulen khange registration so̠pho̠l (Succesful) hoyoḱa ar Bangladesh railway ńutumte nawa page hijuḱa. Ar enḍekhan nonḍege User Auto Log in noḱa.

Ṭikiṭ kiriń reaḱ bhańjtet́-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Auto jhić (Log In) baṅ hoelen khan panel re E-mail address ar Password purun maṛaṅkate Log In bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Log In tayom okaṭaḱ page hijuḱ onare daṛan (journey) reaḱ tạriḱ, pạhil sṭeson, mucạt́ metaḱme oka sṭeson rem pheḍo̠ḱ, purukkate Find Ticket bo̠tamre click hoyoḱa. Tayomaḱ page re te̠l gạḍi reaḱ ńutum, duṛuṕaḱ jaega menaḱa se baṅa, ar gạḍi tin jokhen calaoḱa ona do̠e uduga.
  • Ado̠ onka leka view seats (duṛuṕaḱ ńeljoṅme) bo̠tamre click kate kusi-sanaleka duṛuṕaḱ seat bachaojoṅ (Select) kate Continue Purchase click hoyoḱa.
  • VISA card, MASTER card se̠ Bkash payment tayom E-Ticket Auto Download hoyoḱa. Ona são saõte jạtri aḱ E-mail re ṭikiṭ reaḱ copy calaḱa.
  • E-mail inbox khonaḱ ṭikiṭ print kate photo ID selet́ Ticket Print Information te jonoṛao akan source sṭeson khonaḱge jatra metaḱme calaḱ lahare chapao akan ṭikiṭ tumạl hoyoḱa.



Santal Casa Goćenkin Reaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Santal casa Avinath Mardi ar Robi Mardi goćenkin são jopoṛao menae ḍip caḱlaoić Sakhawat Hossen giripter ar bicạr lạgit́ Rajshahi re manwa tonol hoe purạu akana. Ona sãote Godagari thanaren OC Kamrul Islam birud katha rakaṕakante ạḍi usạra dạyik khon ocoge reaḱ dạbi emakana.

Jatiyo adivasi porisod Rajshahi jilạ sabha mukhiạ Bimol Chondro Rajoar aḱ ạḱyurte So̠mbar (28 March) adivasi porisod Rajshahi jilạ bibhạg reaḱ bo̠ndo̠boste Sahebbajar Zeropoint re noa manwa tonol re adivasi mukhiạko são aema lekan hudạren hoṛko selet́lena. Manwa tonol khonaḱ dạyikre gạphlạt-hela hili karonaḱte OC ocoge reaḱ dạbi akana.

Jatiyo adivasi porisod ren sabha mukhiạ Robindronath Soren do̠e menkeda, goćenkin reaḱ bicạrle khojkana. Ḍip caḱlaoić (Driver) são okoeko jopoṛao menaḱko ạn lekate onkoaḱ bicar hoyoḱma. Ar OC Kamrul Islam hõ mamla hatao ạḍitet́e ḍhilisili akada, uniaḱ hõ sạjạile khojkana.

Onkaleka jatiyo porisod bharapon sạdại sompadok, jatiyo adivasi porisod Bimol Chondro Rajoar ar Rajshahi mohila porisod ren sabha mukhiạ Kolpona Ray noko hõko lại so̠do̠rket́a, je̠ nukin boehawaḱ gujuḱ reaḱ bicạrko khojkeda. Ar Godagari ren OC nui do̠ adivasi hoṛko birudren kanae. Ente nukin babot bạṛić bạṛić kathae menakada. Baṅma taṛi-hạnḍi ńukatećge nonkakin goćena. Maraṅ dạyiḱan hoṛ cekate noa gạr dinre nonkanaḱe men daṛekea? Cekate reṅgeć-ore̠ć hoṛko nonkae nisṛauet́koa? Nonkan OC o̠ho̠ge jạruṛa. Onate aćaḱ dạyiḱ khone ocog ocoḱma.

Manwa tonolre arhõ kathako roṛkeda, Jatiyo adivasi porisod ren bharapon sạdại sompadok Gonesh Mardi, Daptar sompadok Suvash Chondro Hembrom, Rajshahi mohanogor adivasi porisod ren sạdại sompadok Alindorai Bisas, Godagari upạjilạ ren sabha mukhiạ Robindronath Hembrom, Nator jilạ ren Saṅgothonik sompadok Raghunath Ekka selet́ arhõ samajik ar rajnitik ạkyurko.




Teheń IPL Khilạḍre Nawa Bar Do̠lkin Tapamoḱa

Niạ dhao IPL khilạḍ haparaore ge̠l goṭen do̠lko selet́akana. Nawa bar do̠lkin selet́ akan do̠ Gujarat Lions ar Lucknow Super Giants. Teheń nukin nawa do̠lkin tapamoḱa.

Baṅgladiso̠m okto lekate ńindạ 8:00 baja jo̠khen khilạḍ ehoṕa. Mumbai reaḱ Wangkhede stodium khon noa khilạḍ porcaroḱa. Onka leka Gujarat Lions do̠lren ạḱyurić do̠ Hardik Pandya. Ar Lucknow Giants do̠l ren matha se̠ ạḱyurić do̠ Lokesh Rahul.




Muskil Dosare Sri Lanka, Mit́ Cup Ca Reaḱ Dam 115 Ṭaka

Itihas reaḱ jo̠to̠ khon maraṅ utạr metaḱme muskil dosare paṛao akana Asia reaḱ Diso̠m Sri Lanka. Ona diso̠mre nit jo̠to̠ lekan jinis-pạti dam ạ̣ḍi ḍherakana. Muskil dosa khonaḱ bańcaoḱa mente hoṛko aḍepase disomteko parom calaḱkana.

Sri Lanka re nebetar mit́ kg caule reaḱ dam 1106 ṭaka, Baṅgladisom reaḱ kạuḍi sećte 330 ṭaka. Cini reaḱ dam hõ nonkage. Ar onka leka 400 gram pekeṭ toa reaḱ dam 3 hajar rupi se̠ ṭaka. Baṅgladiso̠m lekate amdaj 900 ṭaka. Enḍekhan Toa ar Cini dam ḍher akante mit́ cup Ca reaḱ dam 380 ṭaka, Baṅgladiso̠m lekate 115 ṭaka. Arhõ onkage Chapa kago̠j reaḱ ṭonṭate sikhnạt ṭhãonare biḍạu hõ bạtil akana. Enkathae ona diso̠mre 21 March kho̠n bidạu ehoṕ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan ehoṕ bar din lahare bidạu ńeljutić  bidạu bo̠nd reaḱe jạhirakat́a.

Ente kago̠j hõ kiriń lagaoakoa, kạli hõ. Antorjatik kho̠bo̠rre menakana, Sri Lanka sikhnạt daptar biḍạu hatao lạgit́ kago̠j hõ baṅko kulạu anṭao daṛeaḱ kana . Ko̠ro̠na mahamạri khạtir Sri Lanka bạṛić dosarey paṛao akana. Noa khạtir diso̠mren maraṅ montri Mahinda Rajapaksa ko dusiedi kana. Ente aḍepase Baṅgladiso̠m ar Bharot do̠ noa hal-halot ạḍi gạkhuṛ salaḱkin mukạbela akada. Ar note Sri Lanka ko̠ro̠na ehoṕ khonge kạuḍi sećte ạḍi onṭon-obhab dosarey paṛao akana. Menkhan re̠ṅge̠ć-ore̠ć hoṛkoaḱ gharońjre nonkan dosa dukanaḱ kangea. Noa muskil dosa cabae lạgit́ kurumuṭure menaḱkoa.