March Cando Reaḱ 1 Tạrik Kho̠n Primary School Jhijo̠ḱa

Darakan March cando reaḱ 1 tạrik kho̠n disom reaḱ jo̠to̠ sikhnạt gãotako jhijoḱ kana. Ar un hiloḱ kho̠naḱge Sikhnạt gãotakore gidrạkoaḱ cecet́joṅ kạmihorako ehobo̠ḱa.

Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren Officar Mahbubur Rahman Tuhin noa kho̠bo̠r babotrey baḍae ocoakada.

Uni do̠e arhõe baḍae ocokeda, Ko̠ro̠na virus jatiyo karigori pormorsok committee ko são gapalmarao kate noa do̠ goṭa hoeakana.




Miṭṭen Budgạriạ Toyo Aḱ Go̠lpo̠

Ạḍi sedae reaḱ katha. Mit́ bir gajaṛre mit́ṭen budgạriạ Toyo basoḱ kan tahẽkana. Jo̠maḱ tumạl lạgit́ mit́din do̠e oḍokena. Dãṛã dãṛãte ackage tạńkhiket́a, e̠kkal ạḍi maraṅ hạtie go̠ć akana. Reṅgeć tirpido̠ḱ aste hạti ṭhene he̠ć sorena. Ado̠ ḍaṭate hạtiaḱ harta ge̠r chạḍao lạgit́ bogetey kurumuṭukeda, enrehõ baṅgeye daṛeada. Onate hạti je̠l bae jo̠m daṛeada. Ado̠e loraoen khan go̠ć hạti aṛeregeye duruṕ hapeyena.

Thoṛa ghạri tayo̠m ackage dhạcri kule raraḱkane ańjo̠m ńamkeda. Uni dhạcri Kul do̠ Toyo se̠ne hijuḱ kana. Ado̠ bo̠to̠r salaḱ Toyo do̠e menkeda, Ma hijuḱme Maharaj. Am lạgit́ge nui hạti enan kho̠niń ho̠rho̠ akadea. Ma jo̠me talaṅme. Kul do̠ e̠kkal kajaḱteye aḍraoena. Uni do̠e menkeda, ińaḱ jo̠maḱ integeń tumạla. Jãhãeaḱ emaḱ do̠ o̠ho̠ń jo̠mkea.

Ado̠ Kul do̠ onḍe kho̠ne se̠n maṛaṅena. Inạ mit́ ghạṛi tayo̠m khange seṭerena mit́ṭen Tạruṕ. Toyo do̠ muluć mạchi landawante Tạruṕe ataṅ daramkedea. Menkedae, ma hijuḱme! Hạti je̠l thoṛa cakha ạikạume. Nui do̠ Kule tumạl akadea.

Tạruṕ do̠e menkeda, Kule tumạl akat́ jo̠maḱ do̠ cekań jo̠makea? Toyo do̠e menkeda, am do̠ e̠kkal cet́ge alo̠m bhạbiḱa. Kule hećlen khangeń baḍae ocomea nahãḱ. Un okte dạṛ go̠lme nahãḱ.   Tạruṕ do̠e guni-bhạbiyena, ado̠e menkeda sạri kathage co̠ṅe metạńkana. Ado̠ jo̠jo̠me dhurạuena. Tạruṕ do̠ aćaḱ laser ḍaṭate ạḍi usạra hạti harta ge̠r chaḍao kate je̠le oḍoḱkeda.

Un ghạrić Toyo do̠ e̠kkale hape akan tahẽkana. Tin oktey ńelkeda Tạruṕ do̠ hạtiaḱ sanam je̠l do̠e ge̠r oḍoḱkeda, ado̠ ackagey aḍraoena, E boeha ma se̠njoṅ talaṅme, Ente̠ Kule he̠ć seṭerena. Toyo aḱ katha ańjo̠mte Tạruṕ do̠ onḍe kho̠ne dạṛ pharakena. Ado̠ ma ńelme uni budgạriạ Toyo ma ạḍi ãṭe rạskạyena. E̠nte hạtiaḱ je̠l jo̠mre jãhãn eṭkeṭõṛẽ baṅ hoeletaea ạḍi algateye jo̠mkeda.




22 February Kho̠naḱ High School Ar College Jhijo̠ḱ Kana: Sikhnạt Montri

Daraekan 22 February kho̠naḱ High School ar College do̠ jhijo̠ḱa me̠nte Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e lại jạhirkeda. Me̠nkhan Primary School do̠ nit kho̠n baṅ jhić hataṛoḱa.

Teheń Lukhibar (17 February) Sikhnạt Montronaloyre mit́ sombad sonmelon hotete noa kathe baḍae ocokeda.

Uni do̠ arhõe menkeda, High School ar College ren amdaj jo̠to̠ pạṭhuạ gidrạkoge  pạhil doge ko hatao akada. Ona são sãote ko̠ro̠na ajar hõ thoṛa ko̠m ńõḱ akana. Ona iạte daraekan 22 February kho̠naḱ School, College do̠ jhić reaḱko goṭa akada. Ar lahate lekage pạṭhuạ gidrạkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ ar cecet́joṅ kạmihora ko calao idiḱa.




Ńutum Ol Caṛhao Bego̠r Ṭikạ Hatao Reaḱ Ạt

Ko̠ro̠na rog reaḱ tikạ hatao khạtir nunạḱ din do̠ ńutum ol caṛhao (registration) jạruṛoḱ kan tahẽkana. Ar mobile re sms ńam tayo̠m ṭikạ hatao hoyoḱ kan tahẽkana. Menkhan ko̠ro̠na ṭika hatao lạgit́ nit do̠ ńutum ol caṛhao reaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱanaṅ.

E̠nte 26 February tayo̠m kho̠naḱ do̠ ar pạhil doge baṅ ńamo̠go̠ḱa. Ona iạte Sastho Odhidaptor do̠e lại lahakeda, darakan 26 February dhạbić ńutum begor ol caṛhao tege pạhil doge ṭikạ bon hataojoṅ daṛeaḱa.




Meskoć

Meskoć

Mit́ fuṭ porda-

Mit́ṭen ho̠ṛ porda metaḱme aḍ kićrić kiriń lạgit́ do̠kane calao akana. Do̠kandare metaekana-

Kirińic: E boeha, mit́ṭen porda emawạńmese.

Do̠kandar: Tinạḱ go̠j?

Kirińic: Haere, go̠j do̠ baṅ jạrurạńa! Mit́ fuṭ emạwạńme, enḍekhan ar baṅ jạruṛạńa.

Do̠kandar: Mit́ fuṭ po̠rda do̠ oka janlarem lagaoa?

Kirińic: Cedaḱ! Ińaḱ computer reaḱ windows re!




Sona Reaḱe Beleyet́ Kan Mit́ṭen Geḍe Aḱ Golpo

Jãhã mit́ atore mit́ṭen re̠ṅge̠ć casa hoṛe girobasoḱ kan tahẽkana. Pe̠a gidạr-pidạr ar bạhuante ạḍi muskil ar haro̠n salaḱ dine khemaoet́ kan tahẽkana. Mit́ din oṛaḱ racare duṛuṕ kateće ganḍo̠no̠ḱ kana, mit́ṭen gunidar se̠ guni Geḍeye kirińea mente. Uni Geḍe tin oktey bele ehoṕa, un okte casa do̠ ona bele hạtiạrey ạkhrińa ar kạudi sõćjoṅa.

Inạ tayo̠m dosar hiloḱ mit́ṭen kạṭić macha ho̠po̠n Geḍe hạtiạ kho̠ne kiriń ạgukedea ar oṛaḱ ạgukateć ạḍi ãṭe jogao jo̠to̠nkedea. Nonka ńel ńeltege Geḍe do̠e harayena. Ackage mit́ din casa do̠e ńelkeda Geḍe do̠ mit́ṭene bele akada. Ona bele ńelte casa hoṛ do̠ aćren bạhutaeye ho̠ho̠wadea. Unkin Bana ho̠ṛge Bele kin saṕ legaket́ ma sona reaḱ bele kan! Noa ńelte bana ho̠ṛ kusite rạskate e̠kkal e̠ne̠joḱkin lagaoena.

Arkin menet́ kana niạ dhao do̠laṅ kisãro̠ḱa nahãḱ. Nonkage jao hiloḱ uni Geḍe do̠ mit́ṭen kateće belea. Ar ona bele uni reṅgeć casa ho̠ṛ do̠ hạtiạre ạkhriń kateć gharońj reaḱ jo̠to̠ lekan okolạnaḱ ko̠e kulạu anṭaoet́ kan tahẽkana. Me̠nkhan mit́ okte uni casa ar ać bạhuaḱ lob-laloć do̠ ḍher idiyentạkina. Jao hiloḱ nonka mit́ṭen kateć bele baṅ ạkhriń kateć uni Geḍeaḱ laćre tinạḱ bele menaḱ onako jo̠to̠ get́ oḍok kateć mit́ dhaore ạkhriń lekhan aema kạuḍiren mạlik kin hoyoḱa mente nonkakin hudiskeda.

Ado̠ nonka me̠nkate dosar din do̠ casa ar ać bạhu uni Geḍa aḱ laćkin get́ paṛaḱket́taea. Ar ma ńelme Geḍe aḱ laćre ma cet́ belege bạnuḱ. Ona ńelte casa do̠ ạḍi ãṭe bhabnayena ar duṛuṕ hape kateć raraḱe dhurạuena.




Darakan 26 February Tayo̠m Do̠ Ko̠ro̠na Ṭikạ Reaḱ Pạhil Doge Bond Tahẽna

Daraekan 26 February mit́ dinre goṭa disomre mit́ karoṛ doge ko̠ro̠na virus reaḱ ṭikạ e̠moḱ reaḱ niṭ akana me̠nte Sastho Odhidaptor do̠e lại lahawakada. Inạ tayom do̠ pạhil doge bond tahẽna. Sastho Odhidaptor ren maraṅ ạḱyurić professor Dr. ABM Khursid Alom hola (15 February) mit́ virtual sombad sonmelon hotete noa kathae lại so̠do̠rkeda.

26 February tayo̠m khonaḱ do̠ dosar doge ar buster doge cetanre kajaḱ ko nońjoraḱa se̠ko moneaḱa. Maraṅ ạḱyurić do̠ arhõe lại so̠do̠r akada, Un okte ale do̠ dosar doge ar buster doge lạgit́ bạṛtile khaṭaoḱa.

Ona iạte nit hõ tinaḱ ho̠ṛ do̠ pạhil doge bape hatao akat́, ape kodo̠ ar bilo̠m baṅkate ạḍi usạra ṭikạ centre re se̠nkate  pạhil doge hatao tabonpe.   

 




Okako Cạlco̠lo̠n Do̠ Bo̠ho̠ḱ Reaḱ Hataṅe Hạna

Aema okte aboaḱ thoṛa bạṛić cạlco̠lo̠n bo̠ho̠ḱ hataṅe hạnet́ kana. Noako cạlco̠lo̠n khạtirte bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ e̠ktiạri hạnạḱ kana ar noa karonaḱte aboaḱ jaejug jion jingire muskil heć paṛaoḱ kana. Nonḍe thoṛa cạlco̠lo̠n cetanre bo̠n baḍaekaḱge oka reaḱ do̠ bo̠no̠do̠l jạruṛ menaḱ-

Ạḍi bạṛti raṅgao-

Me̠nakana raṅgao do̠ aboaḱ aḱ-aṭkaraḱe laksana. Me̠nkhan thoṛa hoṛ do̠ kạṭić macha jãhãn babotregeko raṅgao baṛa ho̠do̠ḱa. Raṅgao khạtirte mãyãm sire ucạṭ paṛaoḱa, ar ona do̠ heć paṛaoka hoṛkoaḱ mo̠n ontorre. Nonkan okte hoṛkoaḱ disạ daṛe ar jãhãnaḱ babotre niṭ reaḱ khe̠mota hõ hạn utạroḱa. Ona kakhante kiriạḱ pe̠ je̠mo̠n bạṛti alope raṅgaoḱ ma.

Okte nạpit́re baṅ jạpit́-

Niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ okte nạpit́re jạpit́ reaḱ jạruṛ menaḱa. E̠nte jạpit́ do̠ aboaḱ laṅga hoṛmoe jirạua ar kạmi reaḱ daṛe sạkti ḍhertabona. Menkhan aema hoṛge okte nạpit́re baṅko jạpit́ daṛeaḱa se̠ metaḱme bilo̠mte jạpit́ kakhanate jạpit́ do̠ napaete baṅ hoe purạuḱa. Nonkan hoṛkoaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ hạṭińaḱ do̠ jirạu o̠ho̠e ńama. Enḍetero̠ṅ onkoaḱ bo̠ho̠ḱre do̠ laṅga, ạṛis, ạḍi algate jãhãnaḱ hiṛiń, eskar tahẽn reaḱ ṭonṭa nonkan nana-parkan muskil ńelogo̠ḱa. Ona khạtir jao hiloḱge are (9) ghonṭa jạpit́ jaruṛa. Jạpit́ lahare jãhãn puthi paṛhaome ar mobile do̠ am kho̠n sạṅgińre do̠hoeme. Enḍekhan ạḍi algatem jạpit́ daṛeaḱa.

Baskeaḱ baṅ jo̠mlekhan-

Baskeaḱ jo̠maḱ hoṛmo lạgit́ se̠ṅge̠l hisạtbey kạmia. Onate baskeaḱ baṅ jo̠mlekhan amaḱ bo̠ho̠ḱ goṭa din lạgit́ tinạḱ pusṭi jạruṛ ona do̠ bae ńama. Nonkan hạl-halat okte bo̠ho̠ḱ hataṅ beste bae kạmi daṛeaḱa. Ona iạte hoṛmo lạgit́ boge boge jo̠maḱ jo̠m hoyoḱa.




Gopalaḱ Oṛaḱ Re Kombṛoko Bo̠lo̠yena

Mit́din ackage Gopal do̠ ruạ ńamkedete raj sabhate bae se̠n daṛeada. Maharaj sabha ren eṭaḱ hoṛkoante nana parkan gapalmarao jo̠khe̠n ackagey me̠n go̠t́ket́a, ińaḱ noa sabha re jãhãe onkanić bạnuikadea je̠, Gopal aḱ oṛaḱ khon jãhãnaḱe kombṛo ạgu daṛeaḱa? Ape modre jãhãe noae kạmi daṛeaḱ khan, e̠nḍekhan thoṛagan re hõ uni do̠ ona kạmi ńutumte kuṛại iń emaea. Ape modre jãhãepe re̠be̠n kana se̠ cet́ ma lại tabonpe.

Maharajaḱ kuṛai (puruskar) reaḱ lalcate Gopal aḱ oṛaḱ kombṛo calaḱ me̠nte bako re̠be̠nlena. E̠nte uni do̠ ạḍi husiạr ar calak-cạtur hoṛ kanae. Uniaḱ mẽt́ kho̠n eṛaṅoḱ  alga katha do̠ baṅ kana. Saṕ ńamlen khan do̠ rukhiạ bạnuḱa me̠nteko baḍae kan tahẽkana. Uni do̠ mit́ din baṅ mit́ din badla do̠e hataogea honaṅ ar un hiloḱ uni then kho̠n bańcaoḱ reaḱ jãhãn ho̠r baṅ tahẽna.

Me̠nkhan thoṛa din tayo̠m Bhupal ńutuman mit́ hoṛ do̠ kurại reaḱ katha ańjo̠mte e̠kkalteye re̠be̠n baṛago̠lena. Inạ tayo̠m mit́ din nijhum tala ńindạ Gopal aḱ oṛaḱ kombṛoe lạgit́e bo̠lo̠yena. Me̠nkhan Gopal do̠ laha khonaḱge Raj sabha reaḱ kathae baḍae ńam akat́ tahẽkana. Onate Gopal do̠ uni lubhiạ hoṛ ghuṛmucạue lạgit́e sapṛao akan tahẽkana.

Gopal do̠ laha kho̠naḱ sapṛao akan leka mit́ṭen kanḍare hoṛkoaḱ mạilạte (pạikhana) pereć kate ona cetanre  thoṛa kạuḍi do̠ho kate ać hõ ona aṛeregeye oko akan tahẽkana. Uni hoṛ do̠ tin okte Gopalaḱ oṛaḱe bo̠lo̠yena, ńel kedea kanḍa pereć kạuḍi ko do̠ho akada. Ar bilo̠m baṅkate ạḍi usạra ona pereć kanḍa dipilkate mohnḍayen torage Gopal do̠ ḍhikate oney dipil akat́ kanḍae capat́ rạput́keda. Ar ona kanḍare tahẽkan sanam mạilạ do̠ uni ho̠ṛaḱ hoṛmore pasnao cabayena. Un okte do̠ aṅga marsal akan tahẽkana. Ado̠ Gopal do̠ oṛaḱ kho̠n oḍok kateć uni hoṛe kuliede kana, Henda ho, kombṛo do̠ hoyentama se̠ baṅa!

Maharaj do̠ Gopalaḱ katha ańjo̠mte ạḍitet́e rạskạyena. Ente ar mit́ dhao Gopalaḱ bud-ạkil reaḱ oprom do̠e ńamkeda. Metaḱme rạskạte Maharaj do̠ uni hõ mit́ sãe (100) mo̠ho̠r sandese emadea.




Niạ Cando Reaḱ Mucạt́ Sećge Sikhnạt Gãotako Jhić Daṛeaḱa: Maraṅ Montri

Maraṅ Montri Seikh Hasina do̠e menkeda, nit do̠ thoṛa muskil okto calaḱ kana. Asoḱ kanale noa cando reaḱ mucạt́ sećge niạ dosa bo̠no̠do̠loḱa. Ar ona okte sikhnạt gãotale jhić daṛeaḱa.

Sikhạt gãotako je̠mo̠n jhić tahẽ daṛeaḱ ona khạtir ṭikạ kạmihora ko calao idiḱ kana. Hola Robibar (13 February) HSC biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠r okte noa kathae lại so̠do̠rkeda. Arhõe menkeda, nãwã rog metaḱme Omicron karonaḱte bạṛtikaete disom reaḱ sanam Skul-College kodo̠ bond menaḱakada. As menaḱa ạḍi usạra noa muskil dosa do̠ cabaḱa.