Amnura Lutheren Mission Haspatalre Maejiu Ar Gidrạkoaḱ Ward Uḍhạu Akhṛa

Chapainawabgonj so̠do̠r upạjilạ reaḱ Amnura Lutheren Mission Haspatal re Maejiu ar gidrạkoaḱ nãwã ward ar ona sãote cikitsạ reaḱ hạtiạrko uḍhạu keda.

Budhbar (23 February) be̠r 11 baja okte Chapainawabgonj jilạ civil surgeon office ren Medical Officer Dr: Rakibul hotete noa uḍhạu akhṛa do̠ hoe purạuena.

Noa uḍhạu akhṛare Manotan peṛa hisạbte seṭerko tahẽkana 3 no Jhilim Union Porisod ren Chairman Lutfar Hasan (Lutfar), Maejiu Member Johra Begum, Pervez Ali, Hapatal ren ạḱyurić Stephen Soren, Manager Markus Murmu, Rotary Community Core ren sabha mukhiạ Prodip Hembrom, sompadok Promila Hasda.

Uḍhạu akhṛare manotan maraṅ peṛa Dr: Rakibul Islam do̠e menkeda, Rotary International ar Amnura Mission Haspatal do̠ sạrige mońj sebae e̠moḱ kana, arhõ as ar biswạs menaḱa noa nãwã ward aḍepase ṭoṭhakore maraṅ onoṛe do̠ho daṛeaḱa.

Haspatal ạḱyurić Stephen soren do̠e menkeda, Amnura Lutheren Mission Haspatal do̠ bises bhãoar (bisesoggo) ḍaktar hotete ạdepase reṅgeć-nacar rogiko jo̠gao jo̠to̠nre mit́te khulạsatey kạmikana. Nonḍe do̠ e̠ken 50/- kạuḍitege ńutum ol caṛhao kate rogiko mońj sebako ńamet́kana.

Arhõe menkeda, Amnura Lutheren Mission Haspatal reaḱ noa maejiu ar gidrạkoaḱ ward lạgit́ Amnura Rotary Community Core hotete 6 goṭen bed ar mit́ṭen Refregerator selet́ eṭaḱ cikitsa hitiạrko sandese emena Rotarian Dr: Graham Arthus, Barea bed do̠e emena Mis: Nazma Sultana ona sãote arhõ barea bed ar eṭaḱ hạtiạrko do̠e emena Tabitha Foundation.




Baṅ Bogea

Baṅ bogea pạurạ tạṛi

Baṅ bogea hạnḍi,

Baṅ bogea oṛaḱ begor

Tahen bilạn ṭanḍi.

Baṅ bogea siknạt begor

Eskar tahẽn loṛo,

Baṅ bogea eṭaḱ hoṛaḱ

Jahan jinis kombṛo.

Baṅ bogea ạkhriń caba

Khet baṛge oṛaḱ ḍinḍạ,

Baṅ bogea kuṛi-koṛa ropoṛ

Ńutre tala ńindạ.

Baṅ bogea gidrạ samaṅ

Juri pạri kạphạriạ,

Baṅ bogea begor bujhạu

Hoṛko tuluć kiriạ.




Daraekan March Cando Kho̠n Udạuḱ Gạḍi Reaḱ Jo̠to̠ Lekan Ạnko Digital Hoyoḱa

Maraṅ Montri Sheikh Hasina menwana, ‘2022 serma reaḱ March cando khonaḱge Bangladesh udạuḱ gạḍi reaḱ chaṛ (Earlicense) ạnko do̠ digital hoyoḱa. Online tikeṭ, Reservations, checking jo̠to̠waḱ Online hotete hoe purạuḱa. Niạ do̠ abo aḍepase, disom ho̠ṛko lạgit́ rạskạwanaḱ katha kana.

Teheń Budhbar (23 February) mit́ conference hotete Biman Baṅgladesh Earlicense Limited reaḱ subornojoyonti ńutumte hoe purạuen akhṛare Maraṅ Montri noa kathae lại lahakea.




Mit́ṭen Eṅgat Geḍe Ar Toyo aḱ Go̠lpo̠

Mit́ ho̠ṛren mit́ṭen ạsul Geḍey tahẽkana. Uniren barea ho̠po̠nkin tahẽkantaea. Uni eṅgat Geḍe do̠ jao hiloḱge ho̠po̠nkin sãotey dãṛã baṛae, jo̠m ńu are e̠ne̠ć khilạḍoḱ kan tahẽkana. Ar ńuhum torage ho̠po̠nkin oṛaḱteye ạguyet́kin tahẽkana. Ado̠ nonkage ạḍi boge dinko khemaoet́ tahẽkana.

Jao hiloḱ lekage uni Geḍe ar ho̠po̠nkin oṛaḱteko he̠ć samṭaoena. Ackage enhiloḱ mit́ṭen Toyo onḍey he̠ćena are Eṅgat Geḍey metaekana, ho̠po̠nkin do̠ń jo̠mkintama. Ma dinkin e̠m maṛaṅạńme. Toyo aḱ nonkan kathate Geḍe do̠ bo̠to̠rtey tharbasaoena ar e̠kkal kajakte raraḱe dhurạuena. Pẽḱ pẽḱ pẽḱ… Pẽḱ pẽḱ pẽḱ… Pẽḱ pẽḱ pẽḱ… Pẽḱ pẽḱ pẽḱ… Pẽḱ pẽḱ pẽḱ…

Ado̠ Geḍeren mạlik raḱe ańjo̠m ńamkeda. Ado̠e hudisket́a, sạrige pase̠n jãhãn mũskilrey paṛaoakana. Ado̠ uni ho̠ṛ do̠ maṛaṅ o̠kho̠ć ṭheṅgawantey calaoena. Ṭheṅgawantey laha hijuḱkan ho̠ṛ ńelte Toyo do̠ jiwi ṭonṭa bo̠to̠rtey dạṛjo̠ṅana. Enkatege eṅgat Geḍe ar ho̠po̠nkin bańcaoena, ado̠ kusi ar rawal mo̠nanteko japit́ maṛaṅkeda.




Tv re teheńaḱ khilạḍ ko

Phuṭbol

Bangladesh premier league

Bashundhara kings-Rahmatganj

Dhinạn 3:00 baja okte

T-sports channel re.

Champons league

Chelsea-Lil

Ńindạ 2:00 baja

Ten 2 re.

Viral-Juventus

Ńindạ 2:00 baja okte

Ten 1 re.

ISL

Mumbai City-East Bengal

Ńindạ 8:00 baja okte

Star Sports 1 channel re ńelogo̠ḱa.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ṭen lelha ho̠ṛ Merom saṕ kateće calaḱ kan tahẽkana. Ackage ar mit́ lelha ho̠ṛ do̠e kulikedea-

Dosarić: Mero̠m do̠ okatem idiedi kana?

Pạhilić: Skulre bhorti lạgit́iń ididea.

Dosarić: Iń do̠ cet́ nunạḱge lelham mo̠neńkana? Cekatem bhortikea? Teheń ma co̠ṅ So̠ko̠lbar kan!




SSC Biḍau June Ar HSC Bidạu Do̠ August Cando Hoyoḱa

2022 serma reaḱ SSC biḍạu June cando ar HSC biḍạu August cando hoyoḱa me̠nte baḍae ńam akana.

Robibar (20 February) Madhomik ar uccho madhomik sikhnạt board ren chairman (metaḱme biḍạu oktoko niṭ akat́ dạyiḱre menaekade) Professor Topon Kumar sarkar aḱ suhi akat́ batlao lekate menakana, Niṭ akan okte nạpitrege biḍạu do̠ hoe purạuḱa.  

Ona iạte noa 2022 serma reaḱ SSC ar HSC bidạure baṅgla dosar potro, English pạhil ar dosar potro cetanre sapṛao akan syllabus arhõ bạṛti ne̠l aro kate emakana. Noa ạpis batlao do̠ disom reaḱ jo̠to̠ sikhnạt boardre kol akana.




Pạrsi Ạri- cạli Jạtiạri Reaḱ Oporom

Gaḍa daḱ ạtuḱkan leka okte hõ oṭaṅ calaḱ kana. Ona são são abo manwa jion hõ siń cando leka rakaboḱkana ar adomkoaḱ do hạsuroḱ kana. Niạ okte bhitri rege okoe do maraṅ hoṛ arhõ okoe do huḍiń napṛaḱ. Gaṅga reaḱ ạtuḱkan daḱleka ge abo manwa jion ar aboaḱ kạmi ko heraferiḱ kantabona.

Din paromoḱ kan, okte paromoḱkan ar abo sanam santal ko bo pheraoḱ kana jug reaḱ pheraote. Abo sanam santal ko do nit jug reaḱ pherao re ạḍigebo ạulạoakana. Abo do aboaḱ bhạlạe lạgit́ nunạḱ ge kạmi korebo unumakana je apnaraḱ apnartet́ bo hiṛińeda. Ạḍi thoṛa hoṛge apnar jạt ko lạgit́ ar apnar phạrsi lạgit́ ko gagocoḱ kana. Abo do niạ disomre eṭaḱ jạt ko do baṅlateko ropoṛjoṅa. Ar onko baṅla ropoṛ ko khon do bo thoṛagea. Ar ona iạte aboaḱ oloḱ – paṛhaoḱre, hiri – hipiri re baṅla ge bon laṛcaṛeda. Oṛaḱ khon oḍoṅkate ạuri bhitri re boloḱ hạbić onkoaḱ phạrsi ge bo roṛeda. Ar niạ hewa do abo re tahẽnkana. Onate oṛaḱre ruạṛ hećkate hõ baṅla tege ḍher bo ropoṛa ( adom adomko). Menkhan ńelogoḱ kana je din din okte salat́ jug pherao selet́ abo hõ bo bodoloḱ kana.

Abo ar aboren gidrạ ko din din apnar pạrsi Santali bo hiṛińeda se Santali pạrsi bo neṅghaoeda. Eṭaḱ jạt ko ṭhen apnar lạṭu udogoḱ lạgit́. Menkhan niạ noṅkakate cet́ hoyoḱ kana? Apnar cet́ bo lạṭu daṛeaḱ kana? Se tin okte ko baḍaeyet́bon kana je santal kanabo ar apnar pạrsi babo baḍaea un okte onko ṭhen bo kạṭićjoḱ kana. Hẽ onate hõ cet́ aboaḱ cet́ baṅ cekaḱ? Jos katha do hoyoḱ kana mit́ṭen pạrsi adoḱ do eken pạrsi adogoḱ ona eskar do baṅ bickom mit́ṭen jạt ge at́ utạroḱkana.

Akelan ko ko menakada jahaeaḱ pạrsi at́len khan do aćtet́geye at́ena. Ar mit́ṭen jạt tin okte apnar pạrsi bạgikate eṭaḱ jạt koaḱ pạrsiye hataoa uni do din dinte ona pạrsi ren jạt ko ṭhen geye len ocoḱa. Ar apnar jạt bạgi kate bạibạite oka pạrsi hatao akat́ se oka pạrsi ko laṛcaṛet́ ona pạrsiren jạt mentege ko opromoḱa. Ar noka nokate mit́ din hiloḱ mit́ piṛhire niạ jạt do cabaḱa. Nonkage abo santal jạt okoe do niạ disom re menaḱbon onko do thoṛa sikhnạt seć lekate ar kạmi hudạko sećtebo lahaḱ kan khange aboaḱ Santali pạrsi bo neṅhaoeda, aboaḱ Santali pạrsite baṅbon roṛeda ar hõ aboren gidrạko baṅbon roṛ ocoyet́koa.

Ar niạ karontege darakan dinre aboaḱ pạrsi adoḱa. Ente nitgema aema nebetar jugren nawa gidrạko akoaḱ Santali pạrsi ar ạri – cạli bako baḍaea. Onko do bạibạite akoaḱ santal sãota khon hõ ko irchi giḍiḱ kana. Noa reaṅ jo do darakan din kore ạḍi usạrage abobo ńelńama, ar paseć ona do abo lạgit́ ạḍi suluk ar rạskaanaḱ do baṅ hoyoḱa. Mit́ṭen Rạsiạ Santal jạt niạ disom khon bạibạite mohor meṭaoḱ kanabo ạḍige bhabna. Mit́ṭen jạt aćaḱ oporom do aćaḱ pạrsi  ar ạricạli – lakcar koteye sodora. Ar maraṅ gorob reaḱ jaiga do hoyoḱkana pạrsi.

Niạ Baṅladisom ren baṅali kodo 1952 sermare akoaḱ niạ go pạrsi baṅla khạtir maraṅ lạṛhại ko janamleda. Onko do noa baṅla pạrsi lạgit́ aema hoṛge jiwi ko alaekeda ar ona tayom aema din paromen khan noko do akoaḱ niạ go pạrsi baṅla ge disom reaḱ ar ako katha roṛ reaḱ hukum ko ńam keda. Ar onkate niạ baṅla pạrsi khạtir noko do mit́ṭen baṅali jạt menteko lekhayena noa dhạrti re.




Tạruṕe Jalet́ Kan Jel Aḱ Joha

Gaḍate beṛhae ạcurakan mit́ bir gajaṛre mit́ṭen Tạruṕ ho̠po̠ne baso̠k kan tahẽkana. Ńeloḱte huḍińe tahẽkanre hõ ạḍi budane tahẽkana. Aćaḱ jo̠maḱ aćtegeye tumạljoṅa. Me̠nkhan jao hiloḱge goḍo ar hako bạṛite jo̠met́ko tahẽkana. Din hiloḱ cet́ tejo̠ ar hako jo̠m mońj ạukạuḱa? E̠ṭakaḱ hõ jo̠m jạruṛa.

Mit́din ackage jel (Deer) jo̠m sanakedea. Unạḱ Kul Jel sendrayet́ko! E̠nrehõ mẽt́ mũṭhạn thoṛa Tạruṕ lekage. Onate birren ado̠mko do̠ Tạruṕ re̠n kạki menteko manotea. Noa do̠ ko̠m katha kana? Me̠nkhan uni Jel ma goć kate bae jo̠m daṛeae. Arhõ ać ṭhene ho̠ho̠ae rehõ bae so̠ro̠ḱa. Ado̠ onate mo̠ne mo̠nete ganḍonena, cet́iń cekaea mente?

Ado̠ mit́din huḍiń macha mit́ṭen Jele ńam maṛaṅkedea. Ho̠po̠n Tạruṕe kulikedea, Oprom kadińgeam? Jel do̠ bo̠to̠r salaḱe roṛ ruạṛkeda opromge. Ạte ńam baṛaet́kan Tạruṕ do̠ Jele metaekana, Baḍaeam iń do̠ Sundorbon re menae Royel Bengol Tiger ren huḍiń mama kạnạń.

Onḍegeń tahẽkana. Me̠nkhan ho̠r hiṛiń khạtir iń gogo são nonḍege menańa. Ạpuń arhõ mit́ṭene bạhujoṅ akante raṅgaote sạńgińre menaḱ hataṛlińa. To̠be ạḍi usạra onḍeliń ruạṛa. Nitiń menlekhangeń jo̠m daṛeama. Menkhan jãhãeak bạń laksana. Onate bạń jo̠m akat́mea. Me̠nkhan iń são jãhãe bạṛiće beoharle khan sạjại hisạbteń jo̠megea. E̠kkal Jel bo̠to̠rtey tharbasao cabayena. Ado̠ ńelme uni Tạruṕ do̠e bujhạukeda sạrige Jel do̠e bo̠to̠roḱ kana mente. Onatey metadea, cet́iń metama onage kạmime enḍekhaniń aṛaḱ kama honaṅ. Jel tharbasaoateye menkeda, jo̠to̠waḱgeń ańjo̠ma. E̠nrehõ alom jo̠meńa.

Tạruṕ ma ạḍi ãṭe rạskạyena! ado̠e metadea, ma e̠kkal sojhete teńgonme, jo̠hań jal tama. Jel do̠ sojhetey teṅgoyena ar Tạruṕ do̠ uniaḱ joha jajale dhurạuena. Ạḍi kajake heseć sekrećjoṅana, ente nonkatege toa jo̠m sana do̠e meṭaoket́a. Tạruṕ mo̠n mo̠ntey hudisana tinạḱ bebuj Jel kanae nit hõ bae oprom daṛeadińa. Jel bạń jo̠mledea menkhan joha toń jalket́taea. Nonkae hudiskeda.

Nit́ hõ Tạruṕ sanamko ṭhene lại daṛeaḱa, Jel ńamkate hõ: enhõ bạń jo̠m akadea. Jelaḱ johań jal akada khạli! Ado̠e bujhạukeda, ńeloḱte huḍińre hõ Jel iń tioḱ daṛeaegea.




2023 Serma Kho̠n Sikhnạt Gãotako Reaḱ Chuṭi Haptare Bar Din Tahẽna

Daraekan serma  2023 kho̠n jo̠to̠ Primary ar College reaḱ haptare bar din kate chuṭi tahẽna mente sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e lại lahakeda.

Hola (19 February) jatiyo sikhakrom ar pathopostok board reaḱ (NCTB) nãwã curriculum piloting kạmihora uḍhạu akhṛare noa kho̠bo̠r babotrey baḍae ocoakada.