Me̠skoć

Me̠skoć

(1)

Capṛa cabako reaṅ upại-

Mit́ dhao korim ńutuman hoṛ aćaḱ oṛaḱre seṅgele dhuạrạuada. Ona ńelte aḍepase hoṛko he̠ć jarwaena.

Aḍepase hoṛ: Jah cet́ cekaena! Oṛaḱre seṅgelem dhurạuket́ do?

Korim: Oṛaḱ rapaḱ coan, Me̠nkhan capṛako go̠ć maraoḱa nahaḱ.

(2)

Itihas Re̠n Mahasoe:

So̠jo̠l do̠ eṅgat́et́e metae kana-

So̠jo̠l: Henda go̠, Ińaḱ janam mãhã hiloḱ gateko são aleren Itihas Mahasoe hõ nẽotayem se̠.

Eṅgatet́: Cedaḱ beṭa?

So̠jo̠l: Ińaḱ janam mãhã ạḍige baḍaekaḱ jạruṛae kana. Asoḱ kạnạń ińaḱ janam lahare cet́ko ghoṭaolena ar bae kuklińa nahaḱ.




Niropon Ho̠ṛmo̠ Tahẽn Lạgit́ Okako Cạli Se̠ Hewa Reaḱ Jạruṛ Menaḱa

Enkathae Me̠nako baṅma- setaḱ kho̠n cet́ lekabon calaḱ onkage goṭa dinbo khemaoa. Jo̠to̠ hoṛaḱge thoṛa niṭaḱ routine tahẽntabona. Ado̠mko do̠ setaḱre beret́ bako re̠be̠na. Arhõ ado̠m ado̠m hoṛ do̠ setaḱre beret́ kate ho̠ṛmo̠ bańjao lạgit́ko taṛam baṛaea. Me̠nkhan jạpit́ kho̠n beret́o̠ḱem bilom lekhan ar okte nạpitre kạmi baṅ hoelen khan eṭaḱ emanteaḱ kạmire ạḍibo biloma.

Enḍete thoṛa bạṛić cạli-hewa abokoaḱ routine re jonoṛao akana. Nonkanaḱ jo̠to̠ hewa bạgi daṛeaḱ khan ho̠ṛmo̠ ar mo̠n-jiwi se̠ćte hõ niropon se̠ bogebo tahẽ daṛeaḱa. Enkate abo aḍepase hoṛko hõ bogeko tahẽna. E̠bhen torage pạhilte phone se̠ćbo nońjo̠raḱ kana. Nãwã jãhãn paṭhaona (message) ńela me̠nte. Inạkate Social Media ma menaḱge. Ar nonkate mẽt́ re bạṛti ucạṭ paṛaoḱkana. Goṭa din bo̠ho̠ḱ haso lekan muskil hõ tahẽ daṛeaḱa. Kạmire mo̠n baṅ gaḍaoḱa.

Ona iạte jạpit́ kho̠naḱ beret́ kate pạhilte mit́ gilạs daḱ ńu jạruṛa. Inạkate thoṛa ghạṛi janla se̠ pinḍa chaṭkare duṛubo̠ḱ hoyoḱa. Setaḱ eken 2 ghonṭa apnar lạgit́bo do̠hoea. Ar ona okte social media kho̠naḱ sạṅgińre tahẽn jạruṛa. Ho̠ṛmo̠ bhańjao do̠ jao hiloḱge jạruṛkantabona. Setaḱre ca se̠ coffee ńui hoyoḱa. Jạṛuṛlenre puthi, kho̠bo̠r kago̠j paṛhao hoyoḱa.

Baskeaḱ jo̠m babon bạgia. Ente ado̠m ado̠mko do̠ setaḱre e̠kal ca ńu baṛkate mit́ dhaore majanko jo̠met́ kana. Me̠nkhan noa hewa hoṛmo lạgit́ bogeaḱ baṅ kana. Nonkate hajamre eṭkẽṭoṛeć hoe daṛeaḱa. Hoṛmo bhańjao tayo̠m baskeaḱ jo̠maḱre bele, pho̠l -apnar kusileka jo̠maḱbo dohoea.

Setaḱ beret́ tayo̠m niṭakan lekabo kạmia. Onate ńindạre jo̠to̠waḱ niṭkaḱ hoyoḱa. Enkate jo̠to̠waḱ kam-kaj okte nạpit́re purạuḱa. Um paeraḱre baṅbo biloma. Bạṛtikaete setaḱre um paeraḱ hoyoḱa. Enḍekhan ho̠ṛmo̠ mo̠n rawal tahẽna. Kam-kajre mo̠n gaḍaoḱa. Ar hoṛmo reaṅ ho̠rmo̠n hõ napaetey kạmia. Ho̠rmo̠n napaete kạmire abo̠ hõ abokoaḱ kam-kajre bạṛti dil-daṛebo ńama.

Jãhã lekan bạṛićaḱ hudis salaḱ jạpit́ kho̠naḱ baṅbo beret́a. Me̠nkhan bhage bhageaḱbo hudis-ganḍona. Apnarte dil-daṛebo jogaojoṅa ar eṭaḱ gateko hõ nonkan kạmire uskurko jaruṛkantabona.




Mit́ Dinte Mit́ Karoṛ Bar Ge̠l Lakh Hoṛ Ṭikạko Ńamkeda

Mit́ dinte goṭa disomre mit́ karoṛ bar ge̠l lakh hoṛko ṭikạko ńamkeda me̠nte Sastho Montri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Nit dhạbićte 11 lakh hoṛko pạhil doge ṭikako hatao akada.  

Robibar (27 February)  Boṅgobondhu Antorjatik Sommelon centre 42 aḱ BCS sastho kidder re bahali ńamakan po̠n hajar ḍaktorkoaḱ orientation akhṛare noa kho̠bo̠re lại so̠do̠r akat́a.




Birbol Aḱ Hạtiạr

Mit́din Somraṭ Akbor ar Birbol kin gapalmaraoeda, mit́ okte ackage Birbole kuklikedea- Ma se̠ lạitalaṅme, Dhạrtire jo̠to̠ kho̠n maraṅ hạtiạr cet́ kana me̠nte? Birbole roṛ ruạṛadea, Jo̠to̠ kho̠n maraṅaḱ hạtiạr do̠ Biswạs metaḱme mo̠nre biswạs tahẽn jạruṛa.

Birbol aḱ nonkan roṛ ruạṛte Abbar ạḍigan bae uput́lena. Onate mo̠nrey gathao do̠ho̠kada. Are hudiskeda okte nạpitreń bidạu legaea nahaḱ.

Mit́din Akbor ren hạti pal kho̠n mit́ṭen hạti paglayena. Hạtitko pagla lekhan khańcareko do̠hokakoa, je̠no okoeaḱ hõ aloe laksan. Ado̠ Akbor hõ noa ạt se̠ opso̠rrege Birbol aḱ keṭeć biswạs bidạue kurumuṭukeda, Cet́lekate nui hạti kho̠n rukhiại ńama honaṅ. Onate Raj sabhate hạjiroḱe metawadea.

Ar note Maharaj Somraṭ aćren kạmiạkoe batlaoket́koa, Birbole he̠ćlen khan khańca jhićkaḱpe nahaḱ. Inạkate menwana, ńel maṛaṅlegeń cet́ leka biswạsge maraṅ hạtiạr kana me̠nte.

Birbol do̠ Raj sabhate seṭeren torage, uni hạtiaḱ khańcako jhićkeda. Uni pagla hạti ma Birbol ńelte e̠kal aḍrao aḍraote uni se̠ngey dạdạṛ kan. Me̠nkhan hạtiaḱ nonkan dạr hijuḱ ńelte Birbol do̠ mo̠netey hudiskeda, pase̠ć Somraṭaḱ batlao kangea. Ińaḱ biswạs bidạu lạgit́ege nonkae kạmikana. Birbol sạrige ạḍi calak-cạtur ar kajaḱ biswạs monan hoṛ kanae. Ado̠ oka sećge bae dạṛleda. Ente dạrkate jahan porho bạnuḱanaṅ.

Ar hạti ma birbol ṭhene he̠ć so̠rena. Ackage Birbol mit́ṭen seta hạti laha lahate dạdạr kane ńel ńamkedea. Ado̠ Birbol ạḍi harephare setawaḱ tayom jaṅga saṕkate hạti se̠ne capat́kedea. Pagla Hạti ma e̠kal uni setawaḱ bhuḱ ańjo̠mte tharbasaoena. Onate laha se̠n baṅkate tayo̠m se̠ngeye pạclạ ruạṛena. Note Akbor sanamaḱe ńeńel kan tahẽkana. Ar nõḱõe nonkate porman keda, Dhạrtire jo̠to̠ kho̠n maraṅ hạtiạr do̠ Biswạs kana. Ente jahan dhiri tạnićtey capat́lekhan sạrige hạti arhõ bạṛti raṅgaokoḱa. Me̠nkhan ạḍi bud salaḱ hạti bo̠to̠re uduḱadea. Ar hạti uni ṭhen senoḱe bo̠to̠rena. Birbol aḱ mo̠nre diṛho biswạs tahẽkantaete hạti kho̠n rukhiại ńamkeda. Enḍete bujhạuḱ kana, sạrige Dhạrtire jo̠to̠ kho̠n maraṅ hạtiạr do̠ Biswạs kana mente.




Tv Re Teheńaḱ Ene̠ć-khilạḍko

Criket

Bharot-Sri Lanka

Tesar aḱ T-20

Ńuhum 7:30 miniṭre

Star sports 1 channel re ńelogo̠ḱa.

Pakistan Super League

Final

Lahore-Multan

Ńindạ 8:30 baja okte

Sony Six, T-sports channel re ńelo̠go̠ḱa.

Fuṭboll

English Premier League

Westham-Wolverhampton

Ńindạ 8 baja okte

Star Sports Select 1.

Spanish La Liga

Sociedad-Osasuna

Teheń ńindạ 11:30 miniṭre.

Barcelona-Bilbao

Nińdạ 2 baja okte    

T-Sports channel re ńelogo̠ḱa.




Gonotika (jo̠to̠ hoṛko lạgit́ ṭikạ) E̠moḱ Reaḱ Okto Arhõ Bar Dinko Ḍherkeda

Teheń Sạnicar (26 February) setaḱ 8:00 baja kho̠n mimit́ ṭikạ thạ̃re ko̠ro̠na reaḱ pạhil doge kạmihora ehoṕ akana. Ko̠ro̠na virus birudre teṅgo daram lạgit́ taheńaḱ dinre Sarkar mit́ karoṛ ṭikạ e̠moḱ reaḱe goṭa akada. Onate disomren tinạḱ do̠ pạhil doge baṅko hatao akat́ ạḍi harephare ṭikạko hataoet́ kana. Teheń dhạbićge pạhil doge e̠moḱ reaḱ katha tahẽkana.

Me̠nkhan sanamko lạgit́ hamesa pạhil doge e̠moḱ reaḱ okto arhõ bar dinko ḍherkeda. Ona iạte tinạḱ Santal boeha-miserako nit hõ pạhil doge ṭikạ baṅbon hatao akat́, ar bilo̠m baṅkate dela harephare bar din bhitrire aḍepase ṭika thạ̃ire se̠n kateć ṭikạbon hataojoṅa. Ente noa tayo̠m kho̠naḱ pạhil doge ṭikạ ar baṅ ńamo̠go̠ḱa.




Ishanpurre Breast (Toa) Cancer Babotre Cehaona Ar Hepatitis-B Vaccine E̠m Hạṭiń Akhṛa

Sokolbar (25 February 2022) Ishanpur S.C High School maṭhre Maejiu se̠ kuṛikoaḱ Breast (toa) cancer babotre cehaona ar juạn kuṛiko bego̠r kạuḍite Hepatitis-B ṭikạ ko ńamkeda. Noa akhṛa do̠e bo̠do̠bo̠s keda National Agency For Green Revolution (NAGR), Rajshahi Cancer Hospital And Research Center, Rotary Club Of Kawran Bazar Ar Aloha Social Service. Arhõ Noa akhṛa do̠ Amnura Rotary Community Core, Tabitha Foundation aḱ go̠ro̠-gopoṛote hoe purạuena. Noa akhṛa talate mit́ sãe mõṛẽ ge̠l (150) juạn kuṛiko Hepatitis-B ṭikạko ńamkeda.

Akhṛare manotan maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana 6 no Ramchondropur Union ren Chairman Alhaj Md: Ataur Rahman, bises peṛa hisạbte seṭerko tahẽkana Ishanpur SC High School ren Maraṅ Mahasoe Md: Ashraf Ali, Ishanpur Girls School ren Maraṅ Mahasoe Udoy Chondro Ray, Aḍepase union Awami League sabha mukhiạ Sushil Chondro Ray, Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ren manotan member Rotarian Samiel Mardi, National Agency For Green Revolution (NAGR) ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren tạdbir Stephen Soren, Rajshahi Cancer Hospital And Research Center ren Dr. Petrick Bisas,  Aloha Social Service ren ạḱyurić Minara Begum, Dr. Sithi Saha.

Rotarian Samiel Mardi do̠e menkeda, Rotary reaḱ 117 aḱ janam mãhã ńutumte teheńaḱ noa bo̠do̠bo̠s. Noa akhṛa hotete Kaharol upạjilạ reaḱ noa ṭoṭha ren juạn kuṛiko Breast Cancer babotre aema cecet́aḱko hameṭ daṛeada. E̠nte aema mejiuge noa bạṛić rogte jạbun katećko gujuḱ kana. Onate 150 goṭen kuṛiko talare Hepatitis-B ṭikạ e̠m hoyena. Nonka leka NAGR ren ạḱyurić Stephen Soren, Minara Begum, Dr. Sithi Saha hõ mit́bar kathako roṛket́ do̠ noage je̠, Ale do̠ bhạgạnle aṭkareda e̠nte noa ṭhạire Breast Cancer ar Hepatitis babotre cehaonale emat́ko ńutumte.

E̠nta jao sermage noa rogte aema maejiuko gujuḱ kana, noa do̠ e̠ke̠n bin baḍae se̠ cikitsa reaṅ ṭontạte. Menkhan pạhilte noa rog saṕ ńamlen khan, enḍekhan cikitsa hotete rukhiạ bon ńam daṛekea. Onate delabon jo̠to̠kobon so̠nto̠roḱma ar noa rog kho̠n rukhiạbon ńam ma. Onka leka Maraṅ peṛa Alhaj Md: Ataur Rahman hõe lại so̠do̠rkeda- noa akhṛa hotete ale ṭoṭharen kuṛiko jagwar se̠ so̠nto̠rlen khan sạrige nirpon ho̠ṛmo̠ko tahẽ daṛeaḱa. Noa akhṛa bo̠do̠bo̠s akat́ sanamko jo̠hariń emapekana arhõ je̠no nonkage tayom daram hõ nonkan akhṛako hoyoḱ ona lạgit́ nẽhoriń do̠hokeda.




Santal Gidrạko Lạgit́ Pạhil Sikhnạt Puthi Chapa So̠do̠r Reaḱ Dạbite Manwatonol

Santal gidrạko lạgit́ pạhil sikhnạt puthi chapa so̠do̠r selet́ santalkoaḱ pạrsi, legcar ar paltuṛ rukhiại dạbite manwantonol hoe purạuena. Hola Sokolbar (25 February) Rajdhạni reaḱ Shahbag re noa manwantonol ko bo̠ndo̠nbo̠skeda, Utạr Boṅgo Adibasi Forum; Adibasi Santal Fellowship Somiti, Dhaka; Santal Ranajat Somiti, Dhaka; Santal Writers Forum- Baṅgladesh; Santal Sommonoi Porisod; The Santalstimes.com ar SantaliNews24.com.

Manwatonol re sawaliạko menkeda, ‘ Sarkar ṭhen nehõr tahẽnkana 2022 serma bhitrite Santal pạrsi reaḱ niphuṭ ar so̠ṛo̠mtet́ jogao jo̠to̠n lạgit́ Santali (Roman) ho̠ro̠pte gidrạko lạgit́ pạhil puthi chapa so̠do̠ro̠ḱma.

Ona khạtir sarkar ṭhen thoṛa dạbi e̠makana. Nõḱoe noako-

  1. 2022 serma bhitrire Santal gidrạko lạgit́ apnaraḱ pạrsi ar ạri-cạliko rạkhi jogaore santal pạhil puthi chapa so̠do̠r reaḱ kạmiko mucạt́ reaṅ.
  2. Diso̠m reaḱ jo̠to̠ jilạre Adibasi Cultural Academy bandhao hoyoḱa ar Ạdibạsi Santalko kho̠nge kạmiạko hõ do̠ho̠ko hoyoḱa.
  3. Ạdibạsi Santalkoaḱ pạrsi, legcar-ạri cạli ar paltuṛ rukhiạre Sarkari butel ataṅ são sãote eṭaḱ eṭaḱ bo̠radko saṕṛao hoyoḱa.
  4. Tv, radio ar eṭaḱ mediare Santalkoaḱ pạrsi, legcar ar paltuṛko reaḱ sạri ar niphuṭ kho̠bo̠rko tulạu ar santalko seledoḱ reaḱ ạt benao hoyoḱa.
  5. Sarkari lekate Santalko talare eṭaḱ sikhạuna, legcar, ạri-cạli ar khilạḍ haparaoko bo̠ndo̠bo̠s  hoyoḱa.
  6. Ạdibạsi boskotiạ ṭothare pukhir se̠ daḱko ńam reaḱ ijạra emako reaḱ bebostha hoyoḱa.
  7. Ạdibạsi Santalkoaḱ jumi-bhiṭa, topa thạ̃i ar pujạ-parbo̠n ko ṭhạ̃i re̠ć ocoḱ bo̠nd jạruṛa.

Noa Manwatonole ạḱyurkeda, Santal onoliạ Forum-Bangladesh ren sabha mukhiạ Mithusilak Murmu. Arhõe roṛkeda, Utarboṅgo Adibasi Forum ren sadharon sompadol Adv. Probhat Tudu, Milky Sedeq Hasda, Profullo Tudu, Enos Hasda, Simon Baske. Arhõ selet́kin tahẽkana pạṭhuạ kuṛi Roselin Tithi Marandi ar Onupoma  Hembrom.




Me̠skoć

Me̠skoć

Sikṛĩć go̠ć khạtir bapla bhaṅgaoen-

Mo̠n ạriskateće duṛuṕ hape akana Bolṭu. Aćren gate he̠ćkate-

Gate koṛa: Teheń ma co̠ṅ baplatam?

Bolṭu: Ar alo̠m mena, bapla bhaṅgaoena.

Gate koṛa: Cedaḱ, cet́ cekaena?

Bolṭu: Sikṛĩć iń go̠ćledea onate.

Gate koṛa: Sikṛĩć go̠ć lekhan bapla bhaṅgaoḱa?

Bolṭu: Hẽ, e̠nte sikṛĩć ma ho̠ńharińaḱ jo̠haregeye aṕlen.

 




Horo Ar Gạ̃ṛĩ Aḱ Go̠lpo̠

Mit́din mit́ gạ̃ṛĩ mo̠n asketkate gaḍa ḍhipteye taṛamet́ tahẽkana. Gaḍa ḍhipre mit́ṭen Horo do̠ setoṅrey duṛuṕ akan tahẽkana. Ado̠e kulikedea, Cedaḱ boeha mo̠nem asket́ akat́tama? Ona kathage alo̠m mena, casa ko sanam kaera dareko tot́ giḍiakada, jo̠maḱ cet́ge bạnuḱanaṅ, Onate gaḍa ḍhipteń taṛam kana, ar Gạ̃ṛĩ aḱ mẽtdaḱ ṭhoṕ ṭhoṕ jo̠ro̠ḱ kantaea.

Ado̠ gạ̃ṛi aḱ duk ńelte Horo mãyã he̠ćadea, “ are metaekana haere boeha cedaḱem raraḱkana. Dela alaṅ pạri kaeralaṅ cas-abadjoṅa. EnḍekhanThoṛadin tayom alaṅaḱ pho̠so̠l alaṅgelaṅ jo̠ma nahaḱ. Dela enḍekhan.

Ado̠ Gạ̃ṛĩ ar Horo mit́ sãote birkin monhḍayena, one dhaṅgladhas akat́ kaera dare samṭaokate ar mit́ ṭoṭhare ro̠ho̠ekin goṭakeda. Me̠nkhan Gạ̃ṛĩ do̠e bhạbit́ena, ać ma ente alagatege jahan daregey de̠ć daṛeaḱ, ar jãhãn usul dare muthnire kaera dare ro̠ho̠e lekhan Horo ar bae tioḱ daṛeaḱa. Ado̠ sạrige Gạ̃ṛĩ do̠ kaera dare nạrko̠ṛ dare co̠t́rey do̠ho̠ oṭokada.

Me̠nkhan Horo do̠ ạḍi jo̠to̠nte kaera dare bit́keda. Thoṛadin tayom unkin do̠ dare ńeńelkin he̠ćena. Ado̠ Gạ̃ṛĩ aḱ do̠ baṅ o̠mo̠n akantaea, dare cetanre tis hõ jahan dare hoyoḱa? Ar Horo aḱ dare mońjge hara akantae ar dare pe̠re̠ć kaera jo̠ beleakana. Ado̠ Gạ̃ṛĩ ma ekkal darere de̠ćkate kaera jo̠mem dhurạuen. Dayage bacha dare latarre duṛuṕ akan Horo do̠e menet́kana, “ De̠se̠ boeha thoṛa emạńme, nase̠tege hoyoḱtińa.

Me̠nkhan Gạ̃ṛĩ do̠ cet́ ar Horoaḱ kathae disạea? Uniaḱ kạmigema eṭaḱko e̠ḱṛeko. Ado̠ Gạ̃ṛĩ aḱ nonkan beohar ńelte Horo do̠ edre ńõḱena. Ado̠e hudiskeda, cekateń ucrạuea. Nonka men jo̠khenge disạ he̠ćdea.

Gạ̃ṛĩ tin okte jo̠m bhagaokate dare co̠ṭregey jạpit́ akat́ tahẽkana, un okte Horo do̠ ạḍi utạr ro̠ho̠ṛ maḱko dare gonḍarey bit́keda. Ar ackage kikiạuena, “ Tayaṅe hijuḱkana boeha. Horo aḱ kikiạu ańjo̠mte Gạ̃ṛĩ do̠e ebhenena, ar ekkal ona do̠ho̠ akat́ maḱregey ńurena. Ado̠ uni Horo do̠ Gạ̃ṛĩ kaṭra kuṭrạ kateć ako jạt ṭhene ạkhrińkedea. Ar hijuḱ okte memen hõ bae hiṛińleda, Ape jạtiaḱ je̠lpe jo̠jo̠m kana.

Horo aḱ nonkan dil ńelte Gạ̃ṛĩ Raj ekkale raṅgaoena, onko do̠ akoaḱ ṭheṅgakote dadalko ńir he̠ćena. Pạhilte Horo dadalko he̠ćen khan Horo do̠ landau dhurạuena are menkeda, Ińaḱ noa ṭhapra rạput́kate dadal okoege bape daṛeaḱa. Un okte budgạṛiạ Gạ̃ṛĩ do̠e metat́koa, delabon daḱrebo giḍikaea. Onkoaḱ katha anjo̠mte dayage bacha Horo do̠e raḱ mẽt́hakeda. Are memenkana alope giḍińa, baṅkhaniń gujuḱa honaṅ. Ado̠ okoe hõ uniaḱ katha bako hetaowada. Sạrige daḱreko giḍikedea. Inạ thoṛa ghạṛi khange maraṅ utạr lobster antey buhelena. Ado̠ uni lobster ńelte Gạ̃ṛĩkoaḱ uli daḱ sarsaoentakoa. Ado̠ko kuliede kana, cekam saṕkedea nun maraṅ lobster do̠? Ạḍi sibil so̠ṛo̠mko kulikedea. Cedaḱiń lạiapea? Ado̠ko mit́julteko kulikana, ma lạime, jao hiloḱge mit́ṭenkate lobster saṕkatećle jo̠m ocomea nahaḱ. Ar amaḱ jiṅgire jãhãnaḱge bam haronoḱa. Nunạḱpe nehõrạń kana,enḍkhaniń lạia, menkhan biswạs alope at́tińa. Baṅa, Baṅa, lạime boeha. Ma ańjo̠mtabonpe, pheḍoḱ okte ińaḱ jaṅgare dhiriko toljoṅ katećiń unumena, un oktege lobster iń jo̠jo̠me he̠ćena, ar saṕkateń rakaṕena.

Ar ona katha leka sạrige Gạ̃ṛĩko hõ akoaḱ jaṅgare dhiri tolkateć daḱreko donkeda. Menkhan dayage ar bako rakaṕ daṛeada. Nonkage ańjo̠moḱa, Gạ̃ṛĩ koaḱ nonkan hewa menaḱtakoa. Onko do̠ hoṛko birudre ghạṛi ghạṛi nonka kathako cala ar akote akoko bhagao ocoḱa.