Sunibar Quarter Final, Bharot Re̠n Do̠lko Sãoko Ńapamoḱa Baṅgladisom

Sunibar Quarter Final, Bharot Re̠n Do̠lko Sãoko eneć Ńapamoḱa Baṅgladisom re̠n do̠lko. Quarter finel re Bharot ren do̠lko bhagao ko lạgit́ Baṅgladisom ren do̠lko sapṛaoḱ kana.

Hirạu kate Bissocup mission ko ehoṕ akat́ rehõ, tayom barea enećre jitạu kate mo̠nre as he̠ć ruạṛ akat́koa. Nonkae menet́kana Betar Nouraj Prantik. Antigai Sir Viv Rechards stodium re Bharot são ko enećjoḱa Baṅgladisom. Noa eneć lạgit́ Baṅgladisom ko sapraoḱ kana. Calaoen bisssocup final leka arhõ Bharot hirạu ko kho̠j kana Rokibul Hasan ren do̠l. Quater final lahare Budhbar ako ako talareko eneć legayena Baṅgladisom.




Ạnḍiạ Pusi

Abo santal ho̠ṛaḱ do̠ ạḍi napae ar daman ạricạli, le̠k acarko menaḱtabona. Noako do̠ hapṛamko bidạl kho̠nge ạḍi man ar mano̠t se̠le̠t́bon manao ạguieda. Ạricạli do̠ ạrsi leka, Ạrsire̠ ap apnar met́ muṭhạn cet́leka saphate ńe̠lo̠ḱa onkage ạricạli ho̠te̠tege manwakoaḱ boge bạṛić aso̠l muṭhạn do̠ so̠do̠ro̠ḱa. Am iń okabon cekae̠t́, pạtiạu se̠le̠t́ okabon pańjae̠t́ arbon so̠do̠ret́ ona kangea Ạricạli do̠. Ạricạli babo̠t ạḍi aema daman kathage ro̠ṛo̠go̠ḱa. To̠be̠ ạḍi khato̠te̠ me̠no̠go̠ḱa, Aboaḱ jo̠m, ńũ, ho̠ro̠ḱ bande, ro̠ṛ landa, duṛuṕ teṅgon, ḍo̠bo̠ḱ johar, e̠ne̠ć sereń, khạṭuạ, pujạ, po̠ro̠b, acar bicạr, jaman, gujuḱ, bapla, bhanḍan noṅkaleka jingi khemaore jo̠to̠aḱge Ạricạli do̠. Mimit́ jạtren manwakoaḱ mimit́ leka Ạricạli. Abo santalko aboaḱ ạricạliko sedae kho̠nbon manao ạguet́rehõ̠ nahaḱ do̠ ạḍi aema karo̠nte kho̠d bhe̠d do̠ babon manaoeda se̠ babon pańjaeda. Aboaḱ ạricạli babo̠t aboaḱge pustạute baḍae bạnuḱtabona, baḍaejoṅ hõ̠ babon mo̠neaḱ kana.

Aboaḱ gharońjre ar ato ṭolare ńe̠l ńe̠lte ạricạlibon pańjaeda, manaoeda. Ạricạli reaḱ le̠k, bhe̠d, babo̠t baḍae bạnuḱte andha pạtiạu ar bud ạkil be̠go̠rte ona reaḱ khạndri ar aso̠laḱ do̠ babon tolaseda. Onkaleka okako abo jạti ar somaj lạgit́ jạruṛaḱ se̠ bogeaḱ baṅkan nonkanaḱrebon ge̠r biduḱ kana. Ado̠ nonkaleka mit́ kạhinige Ạnḍiạ Pusi do̠. Mano̠tanko, ne̠ho̠riń do̠ho̠ea, noate mo̠n alope ạṛisa, bicko̠m thoṛa ganḍo̠no̠ḱte sạriaḱ ar bogeaḱko bujhạute pańjae tabonpe̠ baṛe̠. Pusi do̠ ạsul janowar kanako. Ạḍi aema ho̠ṛge pusiko ạsulkoa. Oṛaḱre pusiko tahẽ̠n aema ho̠ṛge bako kusiaḱa. O̠ko̠eko pusi ạsulko kusiaḱ onkoko me̠na oṛaḱre pusiko tahẽ̠le̠nkhan goḍoaḱ utpat baṅ tahẽ̠na. Goḍo oṛaḱ reaḱ anaj pho̠so̠l se̠ jo̠maḱko bako no̠sto̠ daṛeaḱa, oṛaḱre bako bhugạḱ daṛeaḱa, biń oṛaḱ bako bo̠lo̠ḱa. Onate oṛaḱ duạr ar anajko napaege tahẽ̠na. Ar o̠ko̠eko pusi ạsul bako kusiaḱ onkoko me̠na pusi oṛaḱreko tahẽ̠n khan ạḍi chiṭkạlge aṭkaro̠ḱa. Pusi oṛaḱ kocakoreko ija, ro̠ho̠ṛ caole cetanko̠re̠ko ić aḍoya, jel daka towako jo̠m kombṛoea, thạri, bạṭi, ṭukuć, celaṅ ḍhan ḍhunteko rạpuda. Noṅka de̠ne̠ banar ạḍi lekan jukti do̠ menaḱgea sạrige. Abo santal ho̠po̠nge Bhanḍanre jib daṛẽ̠bo idikoa. Onko jib daṛẽ̠ko boṅga talaoaakanićaḱ atma bhạlại lạgit́ko daṛẽ̠koa. Sim, Sukri, Bhiḍi, Mero̠m, Parowa jib daṛẽ̠ko reká katha do̠bon baḍaea, ańjo̠makada se̠ bon ńe̠leda, ńe̠lakada. Bhanḍanre jib daṛẽ̠ko sãote̠ aema lekan anaj do̠ jạruṛa, aema lekan le̠k acar manao ganao hoyoḱa. To̠be̠ bhanḍanre mit́ṭen Ạnḍiạ pusi lagaoḱa se̠ jạruṛa noa do̠ pase̠ć aema ho̠ṛge babon ańjo̠makada, se̠ bon ńe̠lakada. Hẽ̠, bhaṇanre Ạnḍiạ pusi lagaḱa noa reaḱ kạhni do̠ noṅkaleka.

Ạḍi sedae reaḱ katha kana. Un o̠kte̠ do̠ ho̠ṛko o̠lo̠ḱ paṛhaḱ hõ̠ bako baḍaekan tahẽ̠kana. Mare ar mano̠tan ho̠ṛkoaḱ kathage so̠maj reaḱ ạn ạri, onkoaḱ hukum ar kathaleka kạmi purạuge dho̠ro̠m ar ạricạli do̠. Ado̠ mit́ṭen ho̠ṛ ać babae bhanḍanede kana. Oṛaḱ pe̠re̠ć peṛako he̠ćakana. O̠ko̠e okalekako daṛeaḱ daṛẽ̠ko ạguakat́koa. Ado̠ ạyuṕ bela jaṅ baha buhạl lahare oṛaḱ mạlik do̠ ṭikaḱ sindur, pujạ kạmirey duṛuṕena. Pujạ kho̠nḍre duṛuṕkate ać babawaḱ atma bhạlại lạgit́te ṭikaḱ sindureda, cinibatasa, kaerako sipikatey curućeda. Uni ho̠ṛren mit́ṭen ạsul ạnḍiạ pusie tahẽ̠kana. Uni pusi do̠ uni ho̠ṛ ṭhengeye gạsur mạnḍur baṛaekana, cãnḍbo̠l kuṭuṅ are ghiriạ baṛaeda. Uni ho̠ṛ kaerako curue̠t́ sãote pusi do̠ onae jo̠me̠t́ kana. Ado̠ uni ho̠ṛ do̠ pusie saṕkedea ar babe̠rte ho̠ṭo̠ḱre to̠le̠te o̠nḍe̠ge tahẽ̠kan mit́ṭen khunṭireye to̠lkedea. Ado̠ aćaḱ eṭaḱ eṭaḱ le̠k acar ar pujạ kạmiko purạuen tayo̠m uni pusie do̠e aṛaḱ kedea. Uni ho̠ṛren mit́ṭen lanṭa gidrạe tahẽ̠kana. Uni lanṭa do̠ ać baba ṭhe̠n ge̠nḍhe̠rkate ać babawaḱ pujạ kạmiko ạḍi mo̠ne̠te̠ye̠ ạribạndhikeda. Ado̠ mit́din nui ho̠ṛ hõ̠e go̠ćena. No̠te uni lanṭa gidrạ hõ̠e hara buruena, Gharo̠ńjre aćge mạlik. Enḍe̠ khan nit́ do̠ aćaḱ maraṅ dạyik ạć babae bhanḍanea. Bhanḍan dinre arhõ̠ oṛaḱ pe̠re̠ć peṛako he̠ćena. Ado̠ ać hõ̠ pujạ kạmire̠y duṛuṕena. Pujạe lạgit́ okako jạruṛ sanamaḱge ać samaṅre. Pujạ kạmie ehoba un okte aćkae disạkeda jo̠to̠aḱge menaḱa me̠nkhan ạnḍiạ pusige bạnuya. Pujạ kạmi baṅ eho̠ṕkate uni ho̠ṛ do̠e kuḍbur hapeyena. Khan  jarwaakan  ho̠ṛko do̠ uniko kulikedea ce̠t́ jahan muskilanaḱ hoyena se̠ ce̠ta. Uni ho̠ṛ do̠ onkoaḱ katha reaḱ ro̠ṛ ruạṛ bae e̠meda, e̠kale̠ thir hapeakana. Ado̠ ạḍi jo̠rteko kạjiạkedete̠ aso̠l boṅga katha do̠e lại posaḱkeda, baṅma mit́ṭen ạnḍiạ pusi be̠go̠r pujạ kạmi do̠ o̠ho̠geye eho̠ṕlea.

Ho̠ṛko do̠ uniaḱ katha ańjo̠mte̠ am iń khaḱ khaḱko landakeda. Metadeako cele ya bạbu, acka ado̠m cekayena, ar ạnḍiạ pusido̠m cekayea? Aema ho̠ṛ aema lekateko bujadea, me̠nkhan uniaḱ do̠ mit́ joban, do calaḱpe ar mit́ṭen he̠nde̠ ạnḍiạ pusi saṕ ạguyepe. Tin hạbić pusi bape saṕ ạgueye un hạbić pujạ kạmi do̠ baṅ e̠ho̠ba. Ać babaren ma ạsul he̠nde̠ pusiye tahe̠kan. Ać ma pusi ạsul bae kusiaḱ. Ạḍi muskilre sanamko paṛaoena. Jo̠to̠ ho̠ṛko tharbasao cabayena nit ado̠ ce̠t́ko cekaeya me̠nte̠. Uni ho̠ṛ kuli mako kuliede cedaḱ ado̠ ạnḍiạ pusi do̠ lagaḱa me̠nte̠. Me̠nkhan uniaḱ mit́ katha, karo̠n baḍae do̠ alope kho̠ja. O̠ko̠eaḱ katha hõ̠ bae ańjo̠meda. Me̠nkedae iń babań bhanḍanedea, judi go̠ṛo̠ reaḱ boge mo̠nsubạ menaḱ tape̠khan enḍe̠khan be̠go̠r bilo̠mte mit́ṭen he̠nde̠ ạnḍiạ pusi saṕ ạguye reaḱ usạra kurumuṭuipe. Ado̠ e̠ne̠ ṭo̠laren koṛako jarwaena ar ṭheṅga jhạliante̠ he̠nde̠ pusi se̠ndrako oḍokena. Mit́ṭen diạṛ bathanre sạrige he̠nde̠ ạnḍiạ pusiko ńamkeda. Ado̠ sabe̠ lạgit́ jhạliko oḍaokeda. O̠ko̠eko do̠ ṭheṅgateko capat́kede khanpusi do̠ ricạm po̠ṭ dạdạṛe lagaoena. Koṛako do̠ pusiko khudạu kedea. Pusi do̠ jiwi bo̠to̠rte hante nate̠ dạṛ dạṛte mit́ṭen amaraṅ jhạpṛạ jo̠jo̠ darerey ńir dećena. Koṛako do̠ ḍhelkate am iń capat́ko dhurạuena.

Menkhan pusi do̠ coṭ laphaṅ ḍạrre rabo̠ṛ kajakoḱte̠y lambe̠t́ hapeyena. Koṛako do̠ ona jo̠jo̠ darereko de̠ćena ar pusi ko laga phe̠ḍ kedea. Ado̠ e̠ne̠ laga lagateko saṕ kedete oṛaḱ ko ạgu kede khan uni ho̠ṛ e̠ne̠ ado̠ bhanḍan kạmie e̠ho̠ṕket́a. Ganḍo̠n reaḱ: Abo santalko ce̠t́ nit́ hõ̠ ạnḍiạ pusi tayo̠mtebon ńir baṛaya se̠ aboaḱ aso̠l daman ạricạli rạkhi jogao ar lahanti lạgit́bon kurumuṭuya? Reaḱ ạ̃t́ko ńemet̠́kana, asraeko ńameda, oka doko ol aṅgan kana: me̠nako nokoaḱ no̠ńjor ko bạṛićgea, ar hudis cintạ hõ̠ jhạlgea, ado bir nạṛite dare to̠lo̠ḱ lekae kirḍhumket́a. Ado̠ oṛaḱ reaḱ jumi jaega kuṛi era chạmki chaḱ, maraṅ kuṛi tala kuṛi, ho̠po̠n mại bại bạitey sibạṛmea. Ar noṅkatege juripạri bapag ḍheroḱ kana, bin baplate ko̠ler sonako ho̠bo̠rjoṅ kan, apaṅgir, mit́ pạrsire baplaḱ, caco bapla, khicạ umạrre ṭhạ̃oḱ se̠ ṭhạ̃okako. Aema pạlkuṛi mo̠nean kuṛi gidrạko oḍoṅ calaḱ kana. Bardin tayom copoć siṭạ ocokate e̠ke̠n jaṅko ruạṛ hijuḱkana. Oka do̠ apa bare ṭhen ot baṛgeko dabiet́ kana, noṅkate jumi bon atet́ kana, ạkhriń ar bho̠ro̠n ma menaḱge. Nijaḱ se̠ somaj gharo̠ńj reaḱ oko kathako bhin jạt ṭhen ḍamḍahe, Dho̠ro̠m ko̠ro̠mte dhilisili ar andha pạtiạukate somaj do̠ jạbun akante geraṅ are̠ ho̠mo̠re̠t́ kana. Kisku raja do̠ man ijjo̠t rukhiại lạgit́ cae campa gaṛe̠ bạgiada.

Menek abo do̠ nij ṭhạire teṅgo keṭeć katege, ho̠ṛ ho̠po̠naḱ ijjo̠t rukhiại, Jạt baṅcao, sepeṅ rakab, ar lahae lạgit́ ce̠t́ babon ti jaṅgawaḱa? Ce̠t́ hapṛam koaḱ mãyãm ho̠ṛ ho̠po̠naḱ ho̠ṛmo̠re heḍejoḱ kana? Nahaḱ bidạl muskil muhunre ato gãota bandoa urić, sạdhin ar rukhiại do̠ho̠e lạgit́ aboren ạyurko ar mukhiạkoge Haṛma, Gurbhu Cạmpại ar Sam pargana do; ce̠t́ noko aboren hapṛam koaḱ ạyur gun do̠ e̠bhen se̠ jạpit́gea? Ho̠ṛmo̠ daṛe bo̠do̠l bo̠ho̠ḱ hataṅte hulgạriạ Sidạ Kanhu leka dela orbonpe. Ar gharo̠ńre, ato ṭolare ar somajre jạt leka jiwedo̠ḱ reaḱ ar ar marsal reaḱ rãt jhalkoaḱ arbon ńe̠l ocoema.