KUKMU

Hoyoḱ sanań joto koren

Sạri boge gate

Suk dukre okte nạpit

Seledoḱạń usạrate.

Hoyoḱ sanań goṭa boehar

Saṛ akan baha,

Heṛem rasa sãote mońj so

Emạń jãhã tãhã.

Hoyoḱ sanań setaḱ simraḱ

Kuku ḍubur potam

Ińaḱ aṛaṅ ańjomkate

Ebhenoḱko sanam.

Hoyoḱ sanań boge ạyurić

Gharońj ar somaj lahaḱ

Budh ạkil ar dulạṛ jemon

Jaoge j oar bahaḱ.

Hoyoḱ sanań jharna patal

Juḍạsi reaṛ daḱ

Lolo setoṅ hoṛmo jiwi

Jotogeń jiạṛ kaḱ.

Uḍạḱ sanań serma puri

Isore hoho kana,

Jion khemao horre dinạm

Nonkań kukmu kana.




Hasage Dhon

Ramjam ato do ekal huḍiń, dhiri kocare menaḱa. Labaṛtem menkea dhiri gaṛre. Nasenaḱ bạd – bạihạṛ, ṭạnḍi ṭikur khet baṛgere hõ dhiri, kulhi chaṭkare hõ dhiri, dhiri ar dhir. Baha- sohrae re hõ dhirigem kolsa tioga. Netar do noakore khon bogete dhiriko la oḍokeda, ar bejae ṭhik misinte rombṛo rombṛoko rit́ oḍokeda. Noakoren hoṛ do ado niạ lasaṛhẽtẽte jaoge kạmi hõko ńameda, kạmi baṅ ńam jokheć ạuṛiaḱ do bako tahẽn kana. Dhiri kol ren ṭhikạdar bạbu do soprot́ roḍot́ko daṛan kana, dhiri menaḱ bạd- bạihạṛko tạṅkhi baṛayeda. Dãṛã dãṛãte Ramjam ato sećko rakaṕ hećena. Ramjam reaḱ khet baṛge do ạḍi ãṭko kusiada, baṅma kathae noakore do sona topa menaḱa.

Ado Ramjam atoren hoṛko bujhạu baṛawako kana, metako kanako khet baṛgeko lae takote do ṭaka ko emakoa, ar kạmi hõko ńam ocokoa, enkathae onkoaḱ dayate kạmi doko ńama. Atoren hoṛ do ado ańjom baṛakateko menkeda – Hape entet́ ale alerele bujhạu baṛalenge. Nonḍenko hoṛ ańjomkate ṭhikạkar bạbu do ado thoṛako biṛko ńoḱena. Entet́ nõḱõe nunạḱ din noakore dhiriko lala kana, nonkan katha thor bako ańjom akada. Hoṛ mit́ ṭukuć hạnḍiko ńam lekhaćge ṭhikạdar bạbu bilạn bạihạṛ jumiko alae akawat́koa. Ar noko copya, reṅgećte kelaṅ ḍolaṅ hoṛ, nunạḱ dhocorko uduḱeda? Ṭhikạdar bạbu hõ onkoaḱ dhocore ghucạu lạgit́te phundiko teareda. Menjoṅ kanako, Hape se jạnumte jạnumle soḱ oḍoṅa, ado nahaḱpe ạikạua. Ṭhikạdar mit́din do ado hasa lala hoṛ juṭạu katey ạguket́koa. Inạ aḍepaseren dinạm hiloḱko ńepel hoṛge, rạu rạu hasa lalako dhurạuena. Ṭhań ṭhań  saḍeyate rohoṛ hasare kuḍi ṭạmni ar pasna phạnṭiloḱ kana. Inạkatege Ramjamren hoṛ hõ adoko ńir oḍoṅena.

Atoren sanam hoṛte manako dhurạuena, nako la ocoako kana. Menedako – Ale begor kuli bujhạu kate cedaḱ khet baṛgepe layet́ talea? Lala hoṛ doko menkeda – Ṭhikạdar bạbuko hukum akawat́lea. Inạḱtege Ṭhikạdar bạbu hõye laha hećena are menkeda – Ṭakale emape kana, ạuṛiaḱte do bale layet́ tapea. Arhõ mit́teć kạmi hoṛ do ṭhikạdare roṛ goṛoadea menkedae – Ale senaḱ khet baṛge la kate ape hõcope ạsul lenge. Ale do ape bale manalet́pea, ar ape? Ṭhikạdar do adoye cagmãgao got́ena, nui hoṛ ać sene roṛket́ khan. Ramjamren mạńjhi haṛam adoye menkeda – Baṅ ho, ale do nonḍenaḱ hasa jumi bale la ocoapea, noa hasa jumi tele ạsuloḱ kana. Ṭhạkudar nitoḱ do ãṭ ńõḱtey menkeda – Ona lạgit́tema ṭakale emape kan. Mạńjhi haṛame menkeda – Ona ṭaka do tinạḱ dinle joma? Ṭhikạdar nitoḱ do mit́ sãtahẽt́teye roṛ idikeda – Ape do lelha hoṛ, bape baḍaea, noa dhirite sohor bajarre tinạḱ lạṭu lạṭu kạmi hoyoḱ kana, lala hoṛko sae kate ṭhikạdar do arhõ ãṭ ńõḱteye menkeda – Noa dhirite dalan oṛaḱ, hor ḍahar kạmire, soṛoḱ ar rel laenre lagaoḱ kana. Ar mase ape boka bohoḱ do, apeaḱ kathagepe hudiset́ kana.

Mạńjhi haṛam do nitoḱ do sojhe ńõḱtey teṅgoyena ar khạndri macha ethem katey menkeda – Ale do unạḱ lạṭu lạṭu katha do bale baḍaea, ape do nonḍenaḱ dhiri ạkhriń katepe kisạ̃ṛoḱ kana aleaḱ jumi la bharabhaṭ kate. Mase eṭaḱ eṭaḱ ato reaḱ khet baṛgepe ceka keda? Onḍe nitoḱ jãhãnaḱ casge baṅ hoyoḱa, jage jonḍra, raheṛ, hoṛeć eman hoe baṛaḱkan tahẽna, ona hõ nitoḱ do okare? Bạnuḱa. Noa kathate ṭhikạdar do cạuhạṛire thapa kede lekae aṭkar keda. Kạmi hoṛ seć koyoḱ kate ṭhikạdare menkeda – Ma ho nui dobon jut́got́kaege se, bejaye dalaliyet́ kana. Menkhan kạmijoṅ hoṛ rạgạu marteko menkeda – Baṅa ṭhikạdar bạbu, ohokeale, Mạńjhi haṛam ṭhikgeye men akada. Aleaḱ khet baṛge la katepe bạṛić cabaket́ talea. Mạńjhi haṛam do ạḍi ile ńamket́a are menket́a – Noko ṭhikạdarge abokoaḱ khet baṛge buru ḍuṅgriko bạṛićet́ kana, lakh lakh ṭakako kamaoet́ kana, noko do mit́ mot riạu rajoṭ katebon laga ńirkoa. Mạńjhi haṛamaḱ noa katha ańjom kate onko kạmijoṅhoṛ doko menkeda – Ma nui ṭhikạdar do sabepe ar lebedepe. Noa katha ańjomkate ṭhikạdar do gaṛpać guṛpuć ocogoḱ tuluć birạmpạṭe dạṛkeda.

Tumạl- Kạhni Mala




Sạri Gogo

Uni ge sạri gogo

Okoe do bedon kosto te nawa sirjone emoḱ kan

Uni ge sạri gogo

okoe do gidrạ haraḱ ar ketẹć lạgit́ hirlạ toa dare

Uni ge sạri gogo

Okoe do ńut ńindại gungut́ ko aćren gidrạko

Uni ge sạri gogo

Okoe do lolo ar reaṛ re jomaḱe tear setaḱ re

Uni ge sạri gogo

Okoe do sapṛao kate gidrại kul kae school te

Uni ge sạri gogo

Okoe doe tạṅgi akat́ gidrạ ruạṛ okte

Uni ge sạri gogo

Okoe do ruạ haso ar duk re sore tahẽn bohoḱ ṭhen

Uni ge sạri gogo

Okoe do duk gharońj re reaṛ jharna daḱ kane.




Toyo Ar Tạruṕ

Tạruṕ do uniaḱ ona ić ńeltey hahaṛayena, bae jiwi daṛeada. Ado mit́ din doe kuli kedea, sanam lajao botor deakate, metae kanae – Hena bhạgnạ, am do bhala cekate onka ponḍ dom daḱseć eda? Toyo thor ạḍi cạmkur ar calak janwar kanako, mit́ ghạṛi hudis ńoḱ kate totka gạdur tuluće lạiadea, metae kanae – Iạ mamo, mạńjhi koaḱ khạrạire ạḍi utạr janheko manḍa ḍạṅ akada, iń do dinge coṅ ona tegeń kedogoḱ kan. Ado tạruṕ hõ ạyuṕ jokheć do senkate mar bhagetey lapet́joṅ ma, jom kedae, ekal jom diṛidaṅenae, ṭamak tanaḱ leka lać do phulạuen taea. Ado cet́bam men, dosar hiloḱ do ado ekal bogete daḱseć hor redo jolon kedea, khilạu akade lekae ạikạu keda.

Ạḍi koṭotey daḱseć keda, kuthạu kuthạuteye daḱseć keda, ekal bajage. Ado tạrup do toyo cet́ hõ baṅe men baṛawadea. Ar note toyo do dinge ghãse ir ạguia, bhạriạtey goḱ ạguia, ạgu jokheće bakhẽṛa, nonkae mena – “ Likit́ cikit́, likit́ cikit́, ajke dudh khabo, dudh khabo.” Ar oṛaḱe seṭerlen khan bhạriạ reaḱ ghãse giḍi goda, merom eṅga ṭhene ńir sen godoḱa. Senkate merom hopon leka thukṛạu katey nunu goda, ar lebet́ canḍ kate cũyũt́ cũyũte nunu joṅa. Ar note tạruṕ do andha rege menaea, arhõ pạhil lekae kuli ruạṛ kedea, cet́ jomte onka ponḍ doe daḱ sećeda mente.

Toyo hõe lại ruạṛadea, metadeae – Iạ mamo, hane jhão ghuṭure bhagete jhão dhiri, ona jom mase bhala niạdom do. Ado tạruṕ niạdom hõ ekal lać pereće jom keda, ekal jel kuṭi tanaḱ lekage. Ńelme se ado dosar hiloḱ do tạruṕ do ekal boge daḱ seć hor do get́ kateye sirạ soro utạrena. Hoṛko men sikte, uniaḱ taras ańjomte bir bururen jib- jiạliko, cẽṛẽ ciprut́ko hõ ko botor utạrena. Niạ dom do ado tạruṕ do ạḍi ãṭe edreyena, tobe toyo ṭhen do nase hõ bae sodor let́a. Hudis kedae, Hapese bhalań tãṛãgoḱa, ńelạń cet́ jomte unạḱ doe itiloḱ kana. Ado sạrige ona hudis leka tãṛãḱ kate toyoaḱ sanam targhare ńelket́ taea are gunạnena, Hape am do mońjte eṛe reaḱ kuṛại dolaṅ emama.

Ado sạrige ńelme, tạruṕ do toyo bae tahẽkan jokhen uniaḱ ḍeratey senena ar ekal uni merom mam khal jom kedetae, eken jaṅ kate kaḍećko tey ṭenḍar oṭo kadea. Ar harta tey daloṕ kadea. Toyo do bacha, din hiloḱ leka ghãs iroḱ khone ruạṛ hijuḱ kana, eneć enećte, are bakhẽṛeda: “ Likit́ cikit́, likit́ cikit́, ajke dudh khabo, dudh khabo” Ńel ńam kedeae merom mae isiṛ akat́, ado ạḍi usạrae mengot́ keda,” Ehe, teheń gogo doe landa daramạń kana.” Ado kusite ghãs giḍi tora nin dara lekage ńir senkate ekalte thukrạu got́ kedea. Thukrạu kede mae eken jaṅ haṛhuṛe bhindạṛena. Ado ạḍi ãṭe mãyãḱ muyũḱena. Raḱ mẽt́ãhã ket́ae, are bujhạu keda je noa do tạruṕ mamońgey kạituk akada. Din hiloḱiń eṛe ledea, ona reaḱ kuṛạige teheń doe ńam ocokidińa.

 




AOL MUṄ (Paṭh-6)

Rạskạ do casbas babot reaḱ puthiye hataokeda. Rạskạ do noa puthiye paṛhaoḱ kan tahẽkana. Noa puthire olakan tahẽkana: Mit́ lekan ạḍi bhage muṅ menaḱa. Ona do aol muṅ kana. Aol muṅ do ar muṅ khon ạḍi bhagea. Rạskạ do Sumie metadea, “ Iń do mit́ṭeć casbas babot reaḱ puthiń paṛhaoḱ kana. Noare olakana: Mit́ lekanaḱ ạḍi bhage muṅ menaḱa. Ona do aol muṅ kana. Ona do aboaḱ muṅ khon bhagegea.”

Sumie kulikedea, “ Aol muṅ do ar muṅ khon cedaḱ bhagea?” Rạskạ do puthiye paṛhaokeda. Casbat babot puthire olakana: Aol muṅ do ạḍi usạra beleḱa. Aol muṅ do eṭaḱ muṅ khon usạrage beleḱa. Aol muṅ do bar candorege beleḱ kana. Eṭaḱ lekanaḱ muṅ do pe candor beleḱ kana. Aol muṅ do usạra belek kana. Ona reaḱ phosol do bar candoregem get́ daṛeaḱa. Ona reaḱ phosol do usạra beleḱa. Ona iạte mit́ṭen arhõ phosolem rohoe daṛeaḱa. Ona iạte usạra beleḱ do ạḍi bhagea. Tinre ona doko get́et́ kana, tobe khan eṭaḱ phosolem rohoe daṛeaḱa. Aol muṅ reaḱ dana do lạṭugea. Sumie menkeda, “ Noa do ạḍi besa. Noa reaḱ dana do lạṭugea.” Rạskạ do arhõ casbas puthiye paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Aol muṅre ạḍi ḍher dana tahẽna. Ona eṭaḱaḱ khon ḍherge dana do tahẽna.

Aol muṅ do otre lạgit́ ạḍi bhagea. Muṅre do son leka jo hoyoḱ kana. Sonre jo hoyoḱ kana. Jo akan kạṭić darete ote gobraet́ kana. Jo akan kạṭić dare do ot ạlu lạgit́e gobraoet́ kana. Jo akan kạṭić dare do ot guhum lạgit́e gobraoet́ kana. Aol muṅ do ot lạgit́ ạḍi bhagea. Aol muṅ phosol do bar candorege beleḱ kana. Phosol get́ tayom ạlum rohoe daṛeaḱa. Muṅ phosol get́ tayom guhumem rohoe daṛeaḱa. Phosol belelenre guhum reaḱ dana de bạṛti lạṭuḱa. Ạlu phosol hõ bes hoyoḱa. Sumie kulikedea. “ Aol muṅ reaḱ itạ do oka khonem ńama?” Rạskạ do puthiye paṛhaokeda. Casbas babot puthire olakan tahẽkana: Aol muṅ reaḱ itạ do sarkari godam khon hataome. Rạskạe menkeda, “ Noa bochor iń do aol muṅ iń rohoea. Iń doń ńela aol muṅ reaḱ dana do lạṭuḱa. Iń doń ńela ona do bar cando bhitrirege benaoḱa. Iń doń ńela muṅte otre ạlu do ạḍi lạṭuḱa.” Rạskạ do sarkari itạ godam teye calaoena. Uni do bạbuye metadea, “ Iń do aol muṅ jạruṛạń kana.” Bạbu doe menkeda, “ Tinạḱ ser muṅ jạruṛa?” Rạskạ doe menkeda, “ Iń do aol muṅ rohoe sanaediń kana. Iń doń ńela ona do bar cando bhitrire tearoḱa. Iń doń ńela ona ạlu ạḍi ḍher hoyoḱa.” Rạskạ do gel ser aol muṅe hataokeda. Uni do gel ser aol muṅe rohoekeda. Bar cando bhitrirege ona do beleyena. Tinre beleyenaunre uni do phosole get́keda. Muṅ phosol do ạḍi ḍher hoena.

Ona reaḱ dana do ạḍi lạṭu hoena. Tobe khan ona khetre Rạskạ do ạluye rohoekeda. Ạlu phosol do ạḍi ḍher hoena. Ạlu hõ ạḍi lạṭu lạṭu hoena. Aḍepaseren hoṛkoaḱ ạlu khon ḍher lạṭu hoena. Aḍepaseren ko kulikedea, “ Amaḱ ạlu do cekate ạḍi lạṭu lạṭuena? Amaḱ muṅ do cekate unạḱ usạra hoena?” Rạskạe menkeda, “ Iń do casbas babot reaḱ puthiń paṛhaokeda.” Onare olakan tahẽkana: Aol muṅ ạḍi mońj hoyoḱ kana. Aol muṅ bar cando bhitrirege beleḱ kana. Ona do joakan kạṭić dare kana. Ona reaḱ jo do ạḍi lạṭua. Jo akan kạṭić dare te hasa do gobraoḱ kana. Am do ona bar cando tegem get́ daṛeaḱa. Enḍekhan eṭaḱaḱ phosolem rohoe daṛeaḱa. Iń do sarkari godam teń calaoena. Iń do gel ser aol muṅ iń kiriń keda. Iń do onań rohoekeda. Bar cando bhitrirege beleyena. Ona reaḱ jo do ạḍi lạṭu tahẽkana. Ado onań get́keda. Muṅte ot do gobraoena. Iń do ạlu iń rohoe keda. Ape do pen ́el daṛeaḱa ińaḱ ạlu tinạḱ lạṭua.

Aḍepaseren hoṛko menkeda, “ Rạskạ am do casbas babot reaḱ puthi ale paṛhao ańjomaleme. Am do ạḍi husiạr hoṛ kanam. Ale hõ husiạroḱle khoj kana.” Ona iạte Rạskạ do casbas babot reaḱ puthi onkoe paṛhao ańjomat́koa. Uni do aḍepaseren hoṛko casbas babot reaḱ puthiye paṛhao ańjomako kan tahẽkana. Aḍepaseren hoṛ do aol muṅ akoaḱ khetreko erkeda. Onate khet do gobraoen takoa. Ar atore ạḍi ḍher dhon hoena.

 

 

 

 

 

 




Tanorre Santalkoaḱ Oṛaḱ Duạr Rạput́ Keda Jumi Hunḍạr Ko

Tanor re santal koaḱ jumi do̠kho̠l lạgit́ ńindạ okte ạḍibạsi koaḱ oṛaḱ duạr ko kuluṕ kate rạput́ reaḱ ghoṭna ghoṭao akana. Khobor ńam tayom Tanor thana ren polis ghoṭna thạ̃i re se̠nkate poristhiti ko do̠e samal keda ar banar do̠l ren hoṛ ko ante thana re dupuṛuṕ ńapam kate maṭ me̠ṭ reaṅ ko kurumuṭu keda me̠nkhan baṅko daṛeada. Noa kaḥtir santal ato re ạḍi bho̠ṛo̠ḱ se bo̠to̠r do̠ he̠ć paṛao akana.

Ona toṭhạ ren hoṛ ko ṭhen kho̠n baḍae ńamena, Tanor- Manda upạjil reaḱ ạḍepase Chaubaria haṭiạ reaḱ dạkhin nakha metaḱme Tanor upạjilạ reaḱ talare Malsira santal ato re ạgil hapṛam koaḱ jumire oṛaḱ duạr benao rakaṕ kate giribasoḱ kan tahẽkane Moss Murmu ren koṛa Deben Murmu. Calaoen Budhbar  ńindạ Tanor upạjilạ reaḱ Malsira ato ren Sorif Ali ren koṛa Hamidur Rahman ar uniren boeha selet́ amdaj 25/30 goṭen hoṛko ṭheṅga, hạsuạ, kạidạ selet́ aema lekanaḱ hạtiạr ante ńindạ 1 baja okte Malsira ạdibạsi santal atote he̠ć kate ato ren jo̠to̠ hoṛkoaḱ duạr siń kate Som Murmu aḱ oṛaḱ rạput́ ko ehoṕena. Un okte polis ko baḍae ocoket́ko khan, Tanor thana ren Sub Inspector (SI) Nizam force ghoṭna thạ̃i rey idi tora ket́koa ar ghoṭna são jopoṛao menaḱ ko 4 hoṛko aṭoḱ ket́ koa ar tayomte do̠e aṛaḱ kat́ koa. Ghoṭna hoe akan kho̠nge jumi hunḍạr hoṛ Hamidur do̠ Deben Murmu ạḍi lekatey dho̠mkaoede kana. Hamidur aḱ dho̠mkaote ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koaḱ sanam santal ạḍibạsi ko.

Noa babotre Hamidur Rahman do̠e lạikeda, iń do̠ Deben Murmu ren boeha ṭhen khonaḱge niạm ar ạn manao kate jumi do̠n kiriń hatao akada. Ona jumi hatao reaḱ kurumuṭu ehoṕen khan, mobile phone do̠e bond do̠ho keda. Tanor thana ren bharapon kormokorta Rakibul Hasan do̠e me̠nket́a, Khobor ńam tayom torage Kamargaon union porisod (up) ren dayik re menae kade Sub Inspector (SI) Nizam Uddin do̠ ghoṭna thạ̃ire se̠nkate sanamaḱ do̠e samal ket́a. Arhõe baḍae ocokeda, noa babotre mimạṅsa lạgit́ ạn reaḱ bebostha hatao reaḱ dạyik do̠ em hoeakana.

Tumạl- Ipnews.com




Boeha Sulukre Tahẽn

Mit́ṭen hoṛren ponea hoponko tahẽkantaea. Onko hopontae do ako akoge ạḍiko kạphạriạuḱa kan tahẽkana. Akoren apat do ạḍiye bujhạuat́koa. Enhõ bako suluklena. Onate onkoren apat ạḍiye bhabnaḱkan tahẽkana. Mit́ din do mone monete nonka hudis ṭhikket́a. Eken mocate do ohoko bujhạulea.  Bickom kạmiteń uduḱako khan kạphạriạuḱ doko bạgia. Khange uni do aćren hopon ać ṭhene hoho sorket́koa; ar tin uḍi ṭheṅgae ạgu ocoket́koa. Ar onako ạguket́ khan, mit́reye tol bojha ocoket́koa.

Khange apattako do ona bojha ṭheṅga maraṅ hopon tae rạḱput́e metadea. Uni do hako pako ona tol- bojha ṭheṅga banar tire dene banar tite dene banare saṕgot́ket́a, ar talareye lebet́ket́a, ar kukućkateye orket́a. Menkhan bae leṭeć daṛeada. Uni hoṛ do nonkage joto hopontae rạḱpute metat́koa. Menkhan okoe hõ bako rạput́ daṛeat́a. Thakao cabaenako. Khange apattako doe metat́koa, “ E beṭa nonkate do ohope dhejlea, ma nitoḱ noa bojha ṭheṅga do raṛaepe,” Adoko raṛaket́a. Inạkate uni hoṛ do apan ạpin mimit́ goṭeće saṕ ocoket́koa ar rạḱpute metat́koa. Ado ạḍi algate ṭhas ṭhusko rạput́ got́ket́a.

Khan uni doe metat́koa, “ Ńelpe beṭa nonka leka ape hõ mit́ mom arm it́ jomkao ar sulukrepe tahẽn khan aperen bạiri ohoko ṭasaḱ daṛelepea. Menkhan nonkagepe kạphạriạuḱ khan, ar bape sulukoḱ khan, sanam ṭhenpe posṛa maṅgal ocoḱa.” Ado enhiloḱ khon onko hopontae do kạphạriạuḱko bạgiket́a, ar sulukteko tahẽyena.




Daḱ Do Dhone Ạtu Idiet́ Kana (Paṭh-5)

Rạskạ do puthi paṛhaokateye landayet́ tahẽkana. Sumie kulikedea, “ Am cedaḱem landayet́ kana? Rạskạe menkeda, “ Noa puthire olakana: Daḱ do dhone ạtu idiet́ kana.” Sumi hõe landakeda. Uni doe kulikedea, “ Oka lekate daḱ do dhone ạtu idiet́ kana?” Rạskạe menkeda, “ Daḱ do ińaḱ has aye ạtu idiet́ kana. Phosol do hasare hoyoḱ kana. Hasa do iń dhone emạń kana.” Noa lekare daḱ do dhone ạtu idiet́ kana.” Sumie kulikedea, “ Alaṅ do hasa ạtuḱ khon cekatelaṅ rukhiạya?” Rạskạ do ar hõ puthiye paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Tinre ot do darsãṛge tahẽna unre hasa do ạtuḱ kana. Darsãṛ otre do nala benaoḱ kana.

Sumie menkeda, “ Alaṅaḱ mit́ṭen khetre nala benao akana.” Rạskạe menkeda, “ Judi daḱ do alaṅaḱ dhone ạtu idikeda. Iń doń paṛhaoa nala cekateń meṭao daṛekea.” Rạskạ do ar hõ puthiye paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Judi ot darsãṛge khan ona do pinḍhạte aṛeme. Pinḍhạ reaḱ goṛote darsãṛ do meṭaoḱa. Pinḍhạ reaḱ goṛote hasa baṅ ạtuḱa. Darsãṛ ot do teraṅte si me. Enḍekhan daḱ do hasa bae ạtu daṛeaḱa. Enḍekhan daḱ do nala bae benao daṛeaḱa. Itạ do pantere rohoeme. Itạ do teraṅ teraṅ pantere rohoeme. Rạskạe menkeda, “ Abo do adomaḱ itạ pantere bo rohoeda. Menkhan abo do joto itạ pantere rohoe jạruṛkan tabona. Iń do niạ bochor darsãṛ otre son iń rohoea. Pinḍhạ reaḱ goṛote darsãṛ meṭaoḱa. Iń do darsãṛ ot teraṅ teraṅ iń siya. Enḍekhan iń do son itạ pantereń rohoea. Enḍekhan daḱ ińaḱ hasa bae ạtu daṛeaḱa.” Sumi do landawateye menkeda, “ Enḍekhan daḱ do alaṅaḱ dhon bae ạtu daṛeaḱa.” Rạskạ do darsãṛ ot pinḍhạteye aṛekeda. Rạskạ do khet teraṅ teraṅte sikeda.

Rạskạ do sone rohoekeda. Rạskạ do son teraṅ teraṅe rohoekeda. Enḍekhan daḱ do hasa bae ạtu daṛeada. Ar daḱte hasa do cet́ge baṅ ạtulena. Ar daḱte nala baṅ benaolena. Jạṛi daḱ do khetre tahẽyena. Aḍepaseren hoṛko do Rạskạwaḱ khet ko ńelkeda. Rạskạe menkeda, “ Jạṛi daḱte aboaḱ dhon do ạtuḱkan tahẽkana. Iń do puthiń paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Darsãṛ ot do pinḍhạte goṛo emaḱme. Pinḍhạ reaḱ goṛo te darsãṛ meṭaoḱa. Khet do teraṅ teraṅ si me. Son do pantere rohoeme. Ona iạte iń do khet pinḍhạ reaḱ goṛoń emat́a. Ona iạte iń do khet teraṅ machań sikeda, Ona iạte iń do son pantereń rohoekeda. Nitoḱ daḱ do ińaḱ hasa bae ạtu daṛeaḱa. Aḍepaserenko landakeda. Aḍepaseren menkeda,  “ Rạskạ do husiạr hoṛ kanae. Uni doe paṛhao daṛeaḱ kana. Uni do dhone arjaoet́ kana. Abobo kusigea uni do aboren sarpońc kanae.” Rạskạ doe landakeda.

 Uni doe menkeda, “ Am do amaḱ darsãṛ khet pinḍhạte goṛo emaḱme. Pinḍhạ reaḱ goṛote darsãṛ meṭaoḱa. Khet do teraṅte si me. Itạ pantere rohoeme. Enḍekhan amaḱ dhon bae ạtu daṛeaḱa.”

 

 

 




KUKMŨ RẠNI

Iń ren menae kukmũ rạni

Ńutum tae do Suru Dhạni.

Jaogiń ńapam jạpit́ okto

Iń do uniren ạḍi bhokto.

Aenom kajar mẽt kuṭi

Golap baha tae roṅ luṭi.

Lutur re tae jhạmkur pagra

Uni lạgit́ ińma pagla.

Hoṭoḱ re tae toa mala

Tire tae sona bala.

Mũ tae ma meru ṭhonṭa

Ona ńelte ińma koṅka.

Landa tae ma muluć muluć

Sạṅgiń khoniń ńele poloḱ poloḱ.

Muṭhạn tae ma ạḍi coṛoḱ

Ńel lekhanem ạḍi bhoṛoḱ.

Roṛ tae ma keneć doṛeć

Rạskạ monre kedeć kedeć.

Beṅget́ tae ma dulạṛ pereć

Ńapam toraliń coḱ cereć.

Nui monren kukmũ rạni

Tis bae hoyoḱ ińren sạri juri.

 




Rạskạ Do Sahan Lạgit́ Dareye Rohoeda (Ponaḱ Porbo)

Rạskạ do khobor kagoje paṛhaoḱ kan tahẽkana. Sumi doe kulikedea, “ Am do khobor kaojre cet́em paṛhaoeda?” Rạskạ doe menkeda, “ Khobor kagojre olakana: Sahan lạgit́ dare rohoe jạruṛa. Judi am ṭhen aema sahan menaḱ khan. Tobe khan am do gurić reaḱ khot otrem giḍi daṛeaḱa. Gurić reaḱ khot do phosol lạgit́ ạḍi besa. Sahan lạgit́ dare rohoe me.” Rạskạe menkeda, “ Alaṅ ṭhen ot menaḱa. Ona khet do baṅ gobrawa.” Khobor kagojre olakana: Kom gobrao otre sahan lạgit́ dare rohoeme. Abo do sahan lạgit́ darebon rohoe daṛeaḱa. Khobor kagojre noa hõ olakana: Gabla do sahan lạgit́ ạḍi bhage dare kana. Gabla do ạḍi usạra dareḱa. Ona iạte sahan lạgit́ gabla rohoeme.

Khobor kagojre noa hõ olakana: Nim hõ sahan lagit́ ạḍi bhage dare kana. Nim dare hõ ạḍi usạra dareḱa. Nim dare do umul lạgit́ hõ besgea. Ni mar gabla dare rohoeme. Ul dare rohoeme. Ul dare te hõ ạḍi bes umul hoyoḱ kana. Ona reaḱ jo hõ ạḍi besa. Rạskạ do khobor kagijreye paṛhaokeda. Khobor kagojre olakan tahẽkana: Gel din tayom dare rohoe reaḱ mit́ din hoyoḱa. Nim, gabla ar ul dare rohoeme. Enḍekhan Rạskạ do aḍepaseren hoṛko lạgit́ khobor kagoje paṛhaokeda. Khobor kagojre olakan tahẽkana: Gabla nim sahan lạgit́ ạḍi besa. Nim ar ul umul lạgit́ ạḍi besa. Dare rohoe lạgit́ mit́ din hoyoḱa. Gel din tayom dare rohoe din hoyoḱa.

Rạskạ do ać aḍepaseren hoṛe metat́koa, “ Abo joto hoṛ dare rohoe dinre dare bon rohoea.” Khobor kagoje menet́ kana, Sahan lạgit́ dare hoyoḱ jạruṛ kana. Enḍekhan am do khetre gurić reaḱ khotem giḍi daṛeaḱa. Gurić reaḱ khot khetre lạgit́ ạḍi besa. Kom gobrao otre abo do dare bon rohoea. Dare khon abo do sahan bo ńama. Khobor kagoj noa hõe menet́ kana, Gabla dare khon ạḍi mońj sahan hoyoḱ kana. Nim dare khon ạḍi mońj sahan hoyoḱ kana. Nim umul do ạḍi juḍạsiya. Ul umul do ạḍi juḍạsiya. Ul jo hõ ạḍi bhagea. Aḍepaseren renko menkeda, “ Abo do dare rohoe dinre nim darebon rohoea. Abo do dare rohoe dinre ul darebon rohoea. Abo do dare rohoe dinre gabla darebon rohoea.”

Dare rohoe dinre Rạskạ do sahan lạgit́ dareye rohoekeda. Uni do sahan lạgit́ kom gobrao otre dareye rohoekeda. Uni do bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlaḱe lakeda. Uni do gabla, nim ar ul dareye rohoekeda. Rạskạ ar uni aḍepaseren hoṛko do ul dare ko rohoekeda. Onko do hor aṛere ul dareko rohoekeda. Rạskạ ar uni aḍepaseren hoṛko do nim dareko rohoekeda. Onko do hor aṛere nim dareko rohoekeda. Onko do nim ar ul dare atoreko rohoekeda. Gel bochorte dare do haraena. Gel bochor tayom hor aṛere umul hõ juḍạsi hoena. Gel bochor tayom atore umul do juḍạsi hoena. Gel bochor tayom atore sahan hoena. Gel bochor tayom ato do ạḍi mońj hoena. Rạskạ doe menkeda, “ Nitoḱ abo do gurić reaḱ khotbon benao daṛeaḱa. Gurić reaḱ khot ot lạgit́ bhagea.” Aḍepaseren hoṛko menkeda, “ Rạskạ do ạḍi husiạr hoṛ kanae. Uni doe paṛhao daṛeaḱa.

Gel bochor tayom uni do ato ạḍi mońje benaokeda. Gel bochor tayom atore umul do juḍạsi hoena. Gel bochor tayom atore sahan dare hoena. Kạṭić dare harakate dare hoena.” Onko doko menkeda, “ Abo do Rạskạ sarpońc ko benaokedea.” Joto hoṛ ko menkeda, “ Rạskạ do husiạr sarpońc kanae.” Uni doe paṛhao daṛeaḱa. Uni do aboaḱ ato ạḍi mońje benaokeda.