HAHAṚA

Coṭ sermaren Ipil

Jiṛiṕ jiṛiṕ gaṅga gitil

Hahaṛa getam noa sirjon

Soros getam joto khon.

Coṭre uḍạuḱ cẽṛẽko

Gaḍa daḱre chilbilạuḱ hako

Tinạḱ hahaṛa sirjon amaḱ

Soros getam sirjon sanamaḱ.

Bir buru ar jharna

Hira mạnik ar sona

Juḍạsi sirjon ar hahaṛa ạḍige

Sirjon joto amaḱ sorosge.

Dareko jo bahate pereć

Dạr kore cẽṛẽ koaḱ cereć

Jotoko amaḱ sirjonte kusi

Hahaṛa sirjontam ar juḍạsi.

Dhạrti ma pereć Manwa kote

Sirjạu kedam dhạrti sajaote

Dhạrti leka Manwakoaḱ mon

Monre sirjạume hahaṛa sirjon.




Meskoć

                                                   Meskoć

                                                    (1)

Mahasoe ar gidrạ bhitrire ropoṛ hoyoḱ kana:

School re mahasoe do gidrạkoe metaḱ koa class re okoe do gadha menaḱpe ma tiṅgunpe. Ado Cuṛkạ do mit́ ghạṛi hante nate koyoḱ baṛa kateye tiṅgugot́ena. Ar joto gidrạ ko uni ńelte ạḍi ko landa keda. Chuṭi kate oraḱ ruạṛ okte gate ko Cuṛkạko kulikedea! Henda ya, Cedaḱ am dom tiṅguyena, lajao paṛa do? Unre Cuṛkạe menkeda cet́ iń cekaea onte nateń koyoḱ baṛayeda okoe hõ bako tiṅguḱ kana. Eken mahasoe motogeye teṅgu akana onateń tiṅguyena.

                                                    (2)

Mit́ṭen criket Coach mathre gatiḱ net rey bats mankoe practice ocoyet́koa. Ar barbarge batsman kodo ko bold se out ocoḱ kana. Raṅgaote Coach do baṭ koeket́ ko teye aćge baṭẽ saṕkeda ńelme uni hõ pạhil bol regeye outena. Ado usạra roṛ ruạṛgoḱ keda, noḱoe noka valape baṭ eḱ tahẽkantepe outtoḱ kan tahẽna. Nit khon do beste kurumuṭuipe.




Rạjia Rạni

Tuṛuk se Muslạ rajko modre Samsuddin Altamas hõ mit́ṭen ạḍi namḍak rajae tahẽkana. Uni rajren do Rạjiạ ńutuman mit́ṭen hoponerae tahẽkantaea. Rạjiạ huḍiń gidrại tahẽkan jokheć khonge Altamas do uni gidrạ ạpạṛi tuń, borlom sohor, ar sadomre dejoḱ ạḍi bese cet́ ocokedea. Aćren sanam gidrạko khon Altamas do Rạjiạge bạṛtiye dulạṛede kan tahẽkana. Rạjiạ do ạḍi laser bud tahẽkantaea. Gidrạ khonge oloḱ paṛhaoḱre ạḍi mone lagaoet́ tahẽkana, ar thoṛa din kurumuṭutege ḍher puthiye paṛhao cabalet́ tahẽkana. Uni do puthi paṛhao ạḍiye kusiḱa, ona iạte akoaḱ dhorom puthiko hõ ạḍi rạskạteye paṛhaoket́a, ar ona reaḱ leka kạmi lạgit́ ạḍiye guni bhạbilena.

Altamas do Rạjiạwaḱ laser bud ńelte mit́ bar raj kạmiko reaṅ hõe cet́adea. Ar ać goć tayom Rạjiạge aćaḱ rajosṭiren rạni hoe ocoye reaṅ sana tahrekantaea, ar mucạt́re do no asana purạuengetaea. Mit́ dhao Altamas do okate coṅe dukạna, unre Rạjiạge ạḍi beste raj kạmiye calaoket́a. Uni raj kạmiye calao, pạhil do celege bako kusilena. Menkha tayomte uniaḱ akelanaḱ kạmiko ńelte sanamkogeko bhaṛoyena. Uni do ạḍi husiạr ar dilgạriạ maejiue tahẽkana.

Altamas goć tayom uniren bikottet́ Phiroj Sah, raje bahalena. Uni eyae cando rajen tayom Rạjiạge rajosṭiren rạniye bahal ocoyena. Uni do herel leka sajkate kacahạriteye calaḱa, ar sanam kạmiko ać nijtege ạḍi hudis bundisteye kạmia. Reṅgeć oṛećkore ạḍiye mãyãḱ kan tahẽkana. Rajosṭiren sanam kạmiạkoge uniaḱ akel ńelteko ṭhak utạrena. Rạjiạ rạni do pe serma tala gan leka raje calaolet́a. Mucạt́re bạiri tire paṛaoenteye goć ocoyena.




Hoṛ Hoponaḱ Pạris

Hoṛ hoponren pạhil go baba do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhiko metakina. Unkin Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhiren eae koṛa hoponko tahẽkantakina, arkin ńutumlet́koa, ar nonkakin parislet́koa: Maraṅ koṛawaḱ pạris do Hãsdaḱ, uni sotoḱ do Murmu, uni sotoḱ do Kisku, uni sotoḱ do Hembrom, uni sotoḱ do Marḍi, uni sotoḱ do Soren ar uni sotoḱ do Tuḍu. Pilcu haṛam ar Pilcu budhi hõkin goćena. Ḍher serma parom calaoena. Sasaṅ beḍako metaḱ mit́ṭeć ṭạnḍire ḍher dinko tahẽkana. Tayomte onako pạris chạda arhõ mõṛẽ goṭećko pạrisena, metaḱme, Baske, Besra, Pạ̃uria, Cõṛẽ ar mit́ pạris do at́ akana, onkoaḱ pạris do Bedea.

Sasaṅ beḍa khon do Jạrpi disomteko hećena. Onḍe khon hõko sen idiyena. Ado maraṅ okoć buruko tioḱket́a; ńindạyenako. Ar horge bako ńam daṛeat́a. Setagoḱ jokheć siń cando rakaboḱ kanko ńelkedea; ado hoṛ do siń candoko sewawadea. Menkhan ona do bhul kana, ente Isorge sińre marsalabon lạgit́ siń cando doe doho akadea;

Ado maraṅ buru hõko parom idiket́a ar Campareko tahẽyena. Ar okoe hõ  onko cetanre raj bako tahẽkana. Akoge raj; Raj doko ńutunket́koa, Rapajko, Rapajko do Kisku hoṛge, Murmuko  do Thạkurge. Sorenko do sipạhi, lạṛhạiko. Hembromko do kũạr, Marḍiko do kipisạ̃r, ar Tuḍuko do tumdaḱ ar ṭamaḱko ruia, ar mẽṛhẽt reaḱ joto lekanaḱko benaoa. Baske hoṛ doko kiriń ạkrińet́ tahẽkana. Sareć pạrsirenko hõ onka cet́ko coṅko kạmi kan tahẽkana.




Khoj

Bohoḱ pereć hende jeleń

Uṕre nạkić oram,

Aynom kajar met́kuṭire

Dulạṛ te thoṛa jot́am.

Jion ḍahar taṛam hor re

Jaoge sajao koḱme,

Ńapam lenre dulạṛ met́te

Thoṛagan koyoḱ ạńme.

Horoḱ kaḱme lutur mũ re

Pagra arhõ mạkṛi

Jaoge kaso bande koḱme

Joroṅ araḱ sạṛi.

Oṛaḱ mutul joba baha

Sut́re bahaḱ mehaḱ

Juri luṭire muluć landa

Thoṛagan emań mehaḱ.

Leṅga tire jeleń rama

JAoge pạlis kaḱme,

Taṛawanaḱ juri kaṭa

Jaoge alta kaḱme.

Lolo setoṅ ńapamlenre

Lajaote alom sãohãḱ,

Coṭ mũ reaḱ udgạr daḱ tam

Jot́ katamạń nahaḱ.

Santal somaj eneć sereń

Jaoge jiạṛ kaḱme

Ponḍge oṛaḱ potao tayom

Araḱ sasaṅ pạṛme.

Akhṛa relaṅ ńapam lenre

Thoṛagan oṛhẽyẽń me,

Udgạr lenre ańcar tamte

Jot́ ocowạńme.

Monre dulạṛ tahẽlen khan

Emme usạrate,

Okte rege bachao joṅme

Jion juri gate.

Sareć lenre hạrić pạsir

Iń hõ emạń me haḱ.

Jahãtis rem disạ lińre

Thoṛagan heloạńme.

Tala ńindạ phesbukre

Ceṭiń re selediń me.

Pạl porob heseć sekreć

Iń hõ disạyiń me,

Jom sareć hạrić pạsir

Gocha cokowạń me.




Barea Koṛa Ar Bana

Morha ar Sạlkhu do kathae ạḍi oṅsoṅ gatekin tahẽkana. Ạḍikin dupulạṛoḱ kan tah̃kana. Jãhãṭaḱ jãhãnaḱteye ṭonṭa tanaḱlen khan, dosarić do uniye goṛoaea. Moca mocate bạkin mepenre hõ, mone monete do banarge nonkakin monejoṅa, nenka mońj gate tahente do dukoḱre se jãhãn gạr mũhim jokheć hõ gopoṛotekin parom daṛeaḱa. Mit́ din kathae unkin gate Sạlkhui metadea, “ Ạḍi botoriń ạikạuet́a. Khạṭige nãhãḱ jojomić tulućlaṅ ńapamoḱa; ente janwar pańjań ńel ńamket́a. Sạlkhu doe mengot́ket́a, “ Baṅa gate, cet́ botor hõ bạnuḱa. Herel lekalaṅ teṅgo keṭejoḱa. Iń do ạḍi ãṭiń daṛeana, dil hõń dill daṛeaḱa.”

Morha doe mengot́keda, “ Ote ona gajaṛ seć khon cele coe radbad ạguyet́.” Ać gate Sạlkhu do ańjomket́ ńamket́ gatetet́’ Morhae ńir bạgiadea, ar khiriṛ marte darereye ńir deć got́ena. Bạpuṛić Morha do ńir paskaoḱ reaḱ ạt bae bạgiadea. Ado ekalte enḍege sạmbirteye gitić akan hapeyena. Mit́ ghạṛi khange maraṅ okoć mit́ṭen Parkom banae gis gisạu oḍokena. Ar mit́ mohnḍa uni Morha ṭhene sen sor got́ena. Ayoge uni Morhawaḱ mũi jijikan. Menkhan Morha do ekalte laṛao hõ bae laṛaolena. Jiye jokheć Morha do mit́ ghạṛi saḱhet́e thirena. Unre Sạlkhu do dare coṭ khone koḱyoḱ kan tahẽkana, ar botorteye lukur lukudoḱ kan tahẽkana. Bana do goć hoṛ kanae menteye bujhạuket́a. Ado arhõ bir bhitriteye bolo napoṛena. Sạlkhu do banae bolo ruạṛene ńelkede khan, haṛea gaṛea dare khone ãṛgoyena, landa lạphuạte aćaḱ lajao oṭaṅe menwana. Ado aćren gate Mohrae kulikedea. “ Uni bana do luturre moca tomboṅkate cet́ coṅe khae khoe oṭoat́me?”

Morha do Sạlkhui ạcuradea. “ Metadińae, Sạlkhu lekan pocra ar mũhinre ńir bạḱgi gate do tis hõ alom pạtiạuaea.




Kãṛã Ar Gujạ Reaṅ

Sedae jugre kathae, Hãsdaḱ khũṭren bar boehakin tahẽkana , unkin do̠ Kãṛã ar Guja tạkina. Unkin do̠ khub dhinkiạ ho̠ṛkin tahẽkana. Ona jo̠khe̠n, kathae, disạmre kuṛit́ reaḱ ạḍi bagahi holena, baṅma, mit́ṭen darere kuṛit́kin ho̠po̠nlet́ko tahẽkkana, ar unkin kuṛit́ do̠ ho̠ṛ gidrạ ạḍi bạṛićkin ạt́kiret́ko tahẽkana, disạm sudhạkin khaṅkaret́  tahẽkana. Ado̠ unre disạm ho̠ṛko me̠nket́a, Bhala nukin kuṛit́ do̠ cekatebon go̠ćkina? Ado̠ disạm sudhạ ho̠ṛ riạuente raj ṭhenko calaoena, ado̠ rajko rajko metadea, De̠ bhala unkin kuṛit́ do̠ cekatebo go̠ćkina? Disạm sudhạkin khaṅkarket́ do̠. Ma noa reaḱ cet́̃em me̠net́tabona? Ar baṅkhan ale do̠ noa disạmre o̠ho̠le tahẽ daṛelena; jo̠to̠ ho̠ṛ mit́ mit́te noa disạm khonle dạṛa. Ado̠ khange raje me̠nket́a, Hape, alope dạṛa, ado̠bo go̠ć legakina; judi babon go̠ć daṛeakin khan, ado̠pe dạṛa. Ado̠ raje me̠nket́a, Mase̠ bhala, unkin kuṛit́ jãhãegepe go̠ć daṛeakin khan do̠, mit́ nakha disạm iń emapea.

Ado̠ sạri raj onkae hukumket́ khan, unkin kuṛit́ go̠ćkin lạgit́ ho̠ṛko dhurạuena. Ar kathae, unkin kuṛit́ do̠ ho̠ṛaḱ ãṛgo̠m ar nahe̠lkokin tukạ akat́ tahẽkana, onate tuńkinre hõ, unkin do̠ bako tuń ńam daṛeakin kan tahẽkana. Ado̠ kathae, sanam ho̠ṛko tuń bhagaoen khan, se̠sre kãṛã ar Gujạkin me̠nket́a, Bhala sanam ho̠ṛpe tuń bhagaoen khan, ạliń aṛaḱạlińpe. Ado̠ unre, kathae, Kãṛã ar Gujạko aṛaḱat́kina. Ado̠ unkin do̠ aṭakin bạisạuket́a; ado̠ unkin kuṛit́ do̠ ho̠po̠nkin ajo̠ako jo̠khe̠n tukạ ṭhenkin he̠ćena. Un jo̠khe̠n, kathae, ãṛgo̠m bhugạḱ khonkin tuńlet́kina,- sạri banar kuṛit́kin tuń ńũr go̠t́ket́kina. Ado̠ unkin kuṛit́ do̠ Gạṅgi jạmin jharnarekin ńurhạyena, ar onakin ńurhạlen ṭhen do̠ ạḍi maraṅ ṭhạ̃ikin paska gaḍaket́a. Ado̠kin go̠ćen khan do̠ raj ṭhenkin go̠ḱ ạguket́kina. Ado̠ uni raj do̠ disạm ho̠ṛe maṅgaoket́koa, ado̠ unre mit́ nakha se̠n disạme emat́kina. Ar o̠ne  kuṛit́kin paska gaḍalet́ ṭhen do̠ maraṅ utạr mit́ṭen ḍhabko benaoket́a. Ar ona ḍhab do̠ unkinge mạnko emat́kina. Ado̠ unkin Kãṛã Gujạ do̠ onakokin ńawan khan do̠, ạḍikin rạskayena. Ado̠ unkin Kãṛã Gujạ do̠ ona birkoregekin tahẽna, emateaḱ bir reaḱ paṛahuṛikokin dukhmạ baṛajoṅa. Ar mit́ṭen dhiri danderrekin jaegaḱ kan tahẽkana, ar ạyuṕ jo̠khe̠n do̠ o̠nḍegekin daka mạnḍijoṅa, ar at aser hõ o̠nḍegekin rapaḱ baṛajoṅa. Ado̠ tahẽn tahẽnte, kathae, kul do̠e ciạket́kina. Ado̠ mit́ din do̠ at aserkin rapaḱ kan jo̠khe̠nge  uni kul do̠e calao go̠t́ena, ado̠e metakin kana, Henda ya, cet́ben raḱpaḱ kana? Den iń hõ emańben, ar baṅkhan iń jo̠mbena.

Ado̠ at aser do̠ rapaḱkate ạkingekin jo̠ma ar ona kuilạko do̠ uni kulkin capat́ oḍoḱ go̠t́aea, khange ado̠ khạyur khạyure jo̠m go̠da. Arhõ oka do̠ besaḱkin capat́ to̠t́ go̠t́aea. Ado̠ uni hõe jo̠m pạrkạuen khan do̠, uṭhạuge bae uṭhạuḱ kana. Khange ado̠kin me̠nket́a, Durre! bae calaḱ kan do̠, pase̠ye jo̠mlaṅ. Cekate nui do̠laṅ lagayea? Khange Gujạ do̠e chuṭạu go̠t́enteye ńir calao go̠t́ente canḍsbolreye saṕ go̠t́kedete cure mareye pe̠ṭe̠rket́taea. Khange bhạiye pe̠ṭe̠r topaḱet́tae khange uni kul do̠e aḍrao go̠t́ket́teye dạṛket́a.

Khange unkin Kãṛã Gujạ do̠ ona canḍbol do̠ rakaṕkatekin jo̠mket́a; ado̠ cet́ baṅ se̠, ạḍi bạṛić sebelket́kina. Ado̠kin me̠nket́a, Durre! ạḍi sebel kana; delalaṅ sendra go̠jea. Khange, bhại, bana ho̠ṛkin jhũkente sesendrakin po̠rto̠nket́a. Khangekin sendra ńamkedete lagakin lagakedea se̠, ḍiglạ ḍigkin khudạukedea, ado̠kin go̠ćkedea. Ado̠ se̠ṅge̠l jolkatekin ro̠kedea, ado̠ o̠nḍegekin rapaḱ jo̠mkedea. Ado̠ inạ jelkotegekin jo̠m biyen khan, laćte̠t́ do̠ bakin jo̠mlet́a. Kãṛã do̠e me̠net́a, Laćte̠t́ hõlaṅ jo̠ma, ar Gujạ do̠e me̠net́a, Baṅ. Khange tho̠ Kãṛã do̠e go̠ḱket́tạkina; ado̠ o̠nḍe khonkin calaoena. Ado̠ ho̠r aṛere mit́ṭen baṛe dare umulrekin duṛuṕ akan tahẽkana. Ado̠ ona se̠ntege okaren raj bạriạtko co̠ko calaḱ kan. Ado̠ onkokin ńe̠lket́ko khan, ona baṛe daretekin de̠cena, ar ona kul lać hõkin rakaṕ toraket́a. Khange onko bạriạtko hõ ona are dare buṭaregeko duṛuṕ jarwayena, ar ado̠mko do̠ko gitićena. Ado̠ raj hõ khuṛkhuṛi khon oḍokente uni hõ ona dare umulregeye gitićena. Ado̠ uni kãṛã do̠e me̠net́a, Henda ye, Gujạ, laćte̠t́ do̠ń ńũr go̠t́kaḱ se̠? Ado̠ Gujại me̠net́a, Alo ya, baṅkhan nãhãḱko saṕlaṅa.

Ado̠ kãṛãe me̠net́a, E̠ ya, ho̠bo̠rteń laṅgayen do̠. Arhõe metae kana, Alo ya, sapkelaṅako. Ado̠e ho̠bo̠r laṅgayen khan do̠, kathaeye ńũr go̠t́kat́a; ado̠ ona kul lać do̠ e̠kkalte uni rajaḱ laćrege ńurhạ go̠t́ena. Ado̠ jo̠to̠ bạriạtkoko bo̠to̠rente ạḍi garteko kikiạuket́a, Rajar pe̠ṭ bhoskaelo̠ re̠, rajar pe̠ṭ bhoskaelo̠ re! Onka me̠nkate jo̠to̠ bạriạtko ar Ḍo̠m kahaṛko mit́ mit́teko dạṛket́a; jo̠to̠ asbabko ńir bạgiat́a. Arhõ thoṛa sạṅgiń se̠n ńõ̠ḱkate do̠ko me̠nket́a, Durre! jo̠to̠ asbabbon ńir bạgiat́ do̠; nonkate do̠ cekate bạriạt do̠bon cakaḱa? Delabon ruạṛgea; bhalabon ńe̠lea, cekate lać do̠ oḍokentaea se̠ celeye nonkaket́bona. Delabon ruạṛkatebon ńe̠llege. Onka mo̠ne̠teko hudiset́a arko galmarao kana. Ar nuking Kãṛã Gujạ do̠ dare khon ãṛgoyente kićrićko se̠ bhale bhale jinis do̠ jo̠to̠kin hame̠ṭana, ar daretekin rakaṕket́a. Ar uni Kãṛã do̠ ona ḍho̠l hõ̠e rakaṕket́a, ar ona ḍho̠l do̠ mit́ se̠ne bhugạḱket́a ho̠po̠n ho̠po̠n. Ar ona darerege, kathae, ńe̠le̠ko tahẽkana; ado̠ onko ńe̠le̠ do̠ mit́ mit́te jo̠to̠ ona ḍho̠lreye bhoraoket́koa. Ado̠ onko bạriạtko phạdko he̠ćena, ado̠ko ńe̠lket́kin do̠kin ho̠ṛ kan. Ado̠ unkinko metakin kana, Aleren raj cedaḱben be̠mano̠tkedea? Aben do̠le go̠ćbena. Ado̠kin me̠nketa, Ma e̠ntepe go̠ć daṛealiń khan; e̠k do̠ ạlińpe go̠ćliń, e̠k do̠ apeliń go̠ćpe.

Ado̠ onkakin me̠nket́ khan, lạṛhạiko e̠ho̠pket́a. Khange bạndukteko ṭhuyet́kina, me̠nkhan baṅgeko ṭhu ńam daṛeakin kana. Ado̠ ṭhu ṭhuteko laṅgayena, baṅgeko ṭhu jo̠s daṛeakin kana; sanam guli dạru cabayentakoa. Ado̠ khange unkin kin me̠nket́a, Cele nitoḱ do̠ ạliń bape aṛaḱalińa? Ado̠ko be̠ṅge̠t́ baṛawakin kan do̠, mit́ṭen ḍho̠l chaḍa cet́ hõ bạnuḱtakin. Khangeko me̠nket́a, Male aṛaḱaben kana. Khange ado̠ ḍho̠lkin ru go̠t́ket́a arkin me̠net́a, Laṛo bacha, laṛo bacha. Ado̠ khange onko ńe̠le̠ do̠ ona ḍho̠l khonko uḍạu tot́ go̠t́ente onko bạriạtko do̠ toṛko toṛket́koa se̠. Khange tho̠ onko bạriạtko do̠ko dạṛ tapket́a. Khange cet́ baṅ se̠, laga lagateko toṛket́koa, ado̠ ghuriạ̃ onko bạriạtko do̠ bako ruạṛlena. Ado̠ je̠ kichu asbab tahẽkantako, onako do̠ nukinaḱge hoeyentakina. Ado̠ onako asbabkin ńawan khan, maraṅ rajko ńutumket́kina, ado̠ ạkin oṛaḱrekin tahẽyena.  

Tumạl-Santal folk tales




Bhagao

Lạkạ cetan celakoma

Ạḍi ãṭ ko botoren

Thoṛa ghạṛi tayom khange

Jisu Mạsie seṭeren.

E guru bańcao bonme

Celako menlet́

Jisu tiye tulket́

Sokojoḱ ḍheoko bhagaoket́.

Jerusalem naṅgrahare

Soetan jisue biḍạudi

Ona biḍạure jisu do

Soetane bhagao kedi.

Kại manwako bańcao lạgit́

Jisu jiwie emket́

Pe din tayom Jisu Mạsi

Gujuḱe bhagaoket́.

Jisu Mạsiaḱ dosar hijuḱ

Joto manwa bon disạema,

Ona khạtir apan – ạpin

Kại kobon bhagao ma.




Bagdah Farm re EPZ Bond Reaḱ Dạbi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm re ạ̃k khamar reaḱ hạlmạl jumire EPZ benao kamihora ko bond khạtir santal ko mit́ teṅgo daram bạisi ko hoe ocokeda. Calaoena Sunibar (13 November) tikin okte Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondoboste Gobindagonj – Dinajpur ṭotha reaḱ upạjilạ kaṭamoṛ re noa do̠ hoyena.

Songram committee ren sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạḱyurte noa bạisire sawaliạ (bokta) hisabte katha ko roṛkeda, committee ren mukhiạ Hazi Nurul Islam, Sadharon sompadok Rezzul Korim Master, Ạdibạsi Baṅgali Songhoti Porisod Upạjilạ bibhag ren convener Sowpon Sekh, Ạdibạsi ạyurić Prisila Murmu, Committee ren são goṛoić Somapadok Sufol Hembrom, Pea santal ko gur ocoakan, noa mamla rey bạdi akan Thomas Hembrom hõ seṭere tahẽkana.

Niạ lahare hõ Madarpur, Joypurpaṛa, Sahebgonj selet́ aema ṭoṭhako re baba hoṛ  ar maejiu ko jhạnḍi, Benar ante mit́te gãota kate ho̠ho̠ se̠ ko michil keda.

Mit́ṭen cạtur mo̠ho̠l EPZ benao ńutumte jumi do̠kho̠l hatao reaḱko kurumuṭuieda. Onkoaḱ nonkan be̠ beạṛić kạmiko birudre do̠ teṅgo daram hoyoḱa. Noa jumire EPZ je̠no aloko benao daṛeaḱ.




Meskoć

                                         Meskoć

Aema din hoyen re hõ rogi do̠ bae mońjoḱ kana. Ona iạte arhõ ḍaktor ṭhene senena-

Rogi: Cet́ kho̠bo̠r amaḱ mo̠lho̠m ma bae kạmiet́ kan do̠?

Ḍaktor: Cet́em me̠net́ kana, bae kạmia cedaḱ? Thik lekam lagaoet́ kana to̠.

Rogi: Hẽ, ḍaktor Saheb.

Ḍaktor: Mo̠lho̠m do̠ okrem lagao akada?

Rogi: So̠ dare re.

Ḍaktor: So̠ dare re do̠ cedaḱ?

Rogi: Am ge co̠m me̠nakat́, Oka jaegarem tạkić akana onḍege lagaome.