Suluk Ṭhạiko Ńamkeda Rupina Hembromtako

Rupina Hembromaḱ umer nit do̠ 80 serma. Oṛaḱ hoṛ tae do̠e̠ hana puri akana ạḍi laharege. Aćre̠n mit́ koṛa Robeṭ Hembrom, bạhu kuṛi Sukhina  Kisku ar goṛom gidrạ Riyamuni Hembrom ko niye̠te̠ haron kosṭo tala tege akoaḱ din do̠ko khemao̠e̠t́ tahẽkana. Koṛata̠e ar bạhukuṛi do̠ e̠ṭaḱ hoṛaḱ khe̠t baṛge re̠gekin kạmi nalha joṅ kan tahẽklana. Menkhan ona hõ ruạ haso iạte̠ jao̠ge do̠ nalha kạmi lạgit́ baṅkin sen daṛeaḱ kan tahẽkana, ar hõ goṭa serma do̠ oka do̠ kạmi hõ baṅ ńamoḱa.bạhukuṛiaḱ nalha arjao̠ te̠ jãhã lekate̠ noa santal gharońj do̠ calaḱ akan tahẽkana. Rupina ar uni gharońjre̠n koaḱ do̠ akoaḱu nijaḱ jãhãn jumi jaega kodo̠ baṅ tahẽkan takoa. Sarkar bahaduraḱ khas jumire̠ jhạnṭi thopram oṛaḱ benao̠ kate̠ ko tahẽn kan tahẽkana.
E̠nre̠hõ noa mucạt́ pạṛiạre̠ heć kate̠ Rupina ar ać gharońj re̠n koaḱ juṭạu akawat́ koa mit́ṭe̠n mońj bohoḱ umul ṭhạ̃i. Mujib borso re̠aḱ sandes hisạbte̠ adha Iṭạ re̠aḱ oṛaḱ ńam kate̠ niṛai okte̠ seṭerat́koa akoaḱ jionre̠.Ona saõteko ńam keda akoaḱ nijaḱ jumi. Nunạḱ din sarkar bahaduraḱ oka khas hasare̠ ar hõ e̠ṭaḱ santal hoṛko saõte  oṛaḱ duạr kate̠ tahẽnkan ́tahen ona hasage apan ạpin hoṛaḱ ńutumre̠ko ol caṛhaoat́ koa. Rupina ar uniaḱ gharońjre̠n ko do onate̠ ạḍiko kusiḱ kana. Noa buḍhi oktere̠ Rupina thar-tharao̠ateye MaranX Montri Sheikh Hasina Gunman joharez emaea kana arez meneda, “Uni do̠ ale̠ oṛaḱe̠ e̠mat́le̠a, Uni hõ jemon do̠ bogeye̠ tahẽn.ar goṭa jiṅgige jemon nonka ge hoṛkoe̠ goṛo idiako”

E̠ken Rupina Hembrom do̠ baṅ Kbhudro Nrigusṭi santal saõtare̠n  50 goṭe̠n gharońjre̠n sanam hoṛge jaejug bohoḱ aḍoḱ jaeko ńam akada Gobindo ganj Kamdia Union re̠aḱ Caṅgura Ato re̠aḱ Mora bosta pukhri ḍhip re̠aḱ Santal atore̠. Oṛaḱ ar jumi ńam kate̠ nook hoṛko talare̠ nitoḱ do̠ rạskạ re̠aḱ oktege seṭer akana. Hasa oṛaḱ bodolte̠ adha Iṭạ oṛaḱ ńam kate̠ thoṛa niṛại ashrae ko ńm keda noko hoṛko. Ona tege ko onko hoṛ kodo̠ akoaḱ pạrsi teko menkeda, “Manotan Maraṅ Montri am e̠makt oṛaḱ ńamkate̠ ale do̠ ạḍi napae̠ menaḱ lea, AE̠MA SARHAO̠”

Source-Dainik Somokal-03.02.2021




Mit́ Bepari Hoṛ ar Tạruṕ

Mit́ṭeć ho̠r do̠ bir aṛe̠ aṛe̠te̠̠ se̠n akana. O̠na ho̠r aṛe̠re̠̠ mit́ṭe̠ć kũi me̠naḱa. O̠na do̠ Iṭạte̠̠ do̠ baṅ to̠la ar daḱ hõ tho̠ṛage tahẽkana.

Mit́ṭe̠n Tạruṕ  do̠ o̠na kũi aṛe̠te̠̠ paro̠mo̠ḱ jo̠khe̠ć o̠na kũi re̠ye̠  ńure̠na. O̠na jo̠khe̠ćge mit́ṭe̠n be̠pari ho̠ṛ do̠ o̠na kũi ṭhe̠n daḱ ńui lạgit́e̠ se̠n sore̠̠na. daḱe̠ lo̠e̠ jo̠khe̠̠ć, kũi bhitrire̠ uni tạruṕe̠ ńe̠l kedea. Ar bo̠to̠rte̠ ạḍi gar te̠ye̠ kikiạuke̠t́a, are̠ pạc go̠t́e̠na.

Tạruṕ do̠ uni Be̠pariye̠ me̠tadea, “E̠ ho̠, Alo̠m bo̠to̠ro̠ḱa, ma dayakate̠ or rakabińme̠.”

Be̠pariye̠ menket́a, “ce̠kate̠ń rakaṕ me̠a?”

Tạruṕe̠ me̠nke̠t́a, “O̠ne̠ tare̠nrem lade akat́ bosta note̠ạńme̠, ar am do̠ saṕ ṭarhao̠ me̠.”

Uni Be̠pari do̠ barahite̠ bo̠sta mucạt́ seće̠ to̠l ke̠t́a. Ar moca se̠ć do̠ baṅ, Are̠ ãṛgoadea. Uni Tạruṕ do̠ o̠na bo̠sta re̠ye̠ sunduće̠na are̠ kapṭao̠ uriće̠na. Khange Bepari do̠e̠ or rakaṕ kedea.

Tạrup do̠ rakaṕe̠n torage, uni Bepari hoṛ jome̠ sanakedea.

Unre̠ bepari do Tạruṕe̠ me̠tadea, “Cet́ kana no̠a do̠? Amaḱ jiviń bańcao̠ ke̠t́ tama, ar do̠m jo̠me̠ń lạgit́ ?”

Ado̠ uni bepari hoṛ ar Tạruṕ mit́ṭe̠n Ḍaṅgra ṭhe̠nkin calao̠e̠na, Je̠mo̠ne̠ bicạr tạkin.

Unre̠ uni Ḍaṅgra do̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠ te̠ye̠ me̠nke̠da, noko hoṛ hopon do̠ ạḍiko haro̠nińa, ar ạḍi hamal hamal bosta koko ladeańa, ar haṭ te̠ko idi ocońa. Ona iạte̠ uni Tạruṕe̠ metadea, “Ma jom got́kae me̠se̠.”

Me̠nkhan Be̠pari do̠e̠ me̠nke̠t́a, “Ẽ̠hẽḱ, baṅ jut le̠na.” Ado ona tayo̠m mit́ Loa dare ṭhẹnkin senena arkin  Lạliskeda.

Loa dare hõ mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye̠ menke̠t́a, Nui hoṛ do̠ Ińaḱ joe̠ goda are̠ joma, Tạruṕe̠ jom lekhan boge koḱa.”

Ona iạte̠ Tạruṕe̠ metadea, “Hẽ ma jom got́kae me̠.”

Ado̠ ar hõ mit́ ṭe̠n To̠yo̠ ṭhe̠nkin se̠ne̠na, Uni To̠yo̠ do̠ bana hoṛaḱ Lạlise̠ ańjom ket́a, ar tạruṕe̠ kuli kedea. “ce̠kate̠ ona bosta re̠ dom bo̠lo̠ye̠na, mase̠ dayakate̠ mit́ dhao̠ uduḱạńme̠.”

Tạruṕ do̠ To̠yo̠ye ̠me̠tadea, “ce̠kate̠ bam bujhạue̠da,” ar me̠nkate̠ usạra ona bosta bhitri se̠će̠ sunduć bo̠lo̠ye̠na,

Uni To̠yo̠ do̠ Be̠pariye̠ me̠tadea, usạra usạra ma tol e̠se̠de̠m,Khange Uni be̠pari ho̠ṛ do̠ ạḍi usạrae̠ tol e̠se̠t́ kedea. Ar uni Be̠pari ho̠ṛ do̠ maraṛte̠ uni Tạruṕ bhage te̠ye̠ do̠mao̠ kedea.




KUDUM KŨṚIT́ KUṚIT́

Dulạriạ Pạthuạko̠!

Gam-kudum do̠ nit kho̠n jao hapta ge chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ado̠ ma ape pe baḍaekan gamkudum hõ ale ṭhen ol kol tabonpe.. Ona hõ ńutum selet́ chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ar Facebook sakam re bhed do̠ o̠l tabo̠npe.

Niạ calao̠en dhao̠ kudum chapayen reaṅ Bhed  do̠ no̠nka:

  1. Bhed: 1.Hukạ. 2.Kaera. 3. Gạsić.4.  Icạḱ hako̠. 5. Ić.

 

(2)

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kuṛit kuṛit́ tege calaoena. Mase lạime cet́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Lipi kaṭa joroṅ joroṅ. Niạ do cet́ hoyoḱa?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kolkataren daroga kewaretae gucu. Lại mese bhala cet́ kana?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ mit́ hoṛ doe meneda ãṅgaḱme ar mit́ hoṛ doe meneda alom ãṅgaḱa. Lạipese cet́?
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kũṛit́ Rajaḱ pạṭkạm dạhṛi caba daṛekea?

 

 




Daṅgra do̠ ce̠kate̠ dhạtire̠ do̠e̠ se̠ṭe̠re̠na!

Te̠he̠ń khon kạruṛ kạruṛ se̠rma lahare̠ hõ ḍaṅgra te̠ge nahe̠l do̠ko sio̠ḱ kan tahẽ̠kana. Khe̠t re̠aḱ hamal kạmi ko hõko o̠re̠t́ tahẽkana. Me̠nkhan o̠na khon hõ laha re̠aḱ katha me̠naḱa. Un o̠kte̠ re̠do̠ dhạrti re̠ ḍaṅgra me̠nte̠ ce̠le̠ janwar hõ bako tahẽkana. Se̠rma re̠ye̠ tahẽkana e̠ke̠n mit́ go̠ṭaṅ ipilge. Manwakoaḱ jiṅgi do̠ tahẽkana mit́le̠ka ạḍi haro̠nanaḱge. Uḍuṛ dhupuṛ khaṭao̠ kate̠ hõ lać pe̠re̠ć jo̠m do̠ bako jo̠gaṛ daṛe̠aḱ kan tahẽkana. Turui mãhã kạmi purạu kate̠ e̠yae̠ mãhã hilo̠ḱ do̠ lać pe̠re̠ć ko jo̠m daṛe̠aḱ kan tahẽkante̠ bhạgan ko hudis le̠na. Se̠rma parade̠s me̠ne̠k jio̠n purire̠n raja do̠ manwa koaḱ no̠nkan halo̠t ńe̠lte̠ ạḍiye̠ mo̠nduke̠na, bhabnate̠ jiwi hõ loe̠ntaya. E̠nre̠hõ mo̠ne̠ muruk kate̠ geye̠ hudisana manwa koaḱ jiṅgi bo̠do̠l lạgit́ do̠ akoge khaṭao̠ḱ lagao̠ akoa. To̠be̠ hẽ ge tho̠ṛa uskur re̠aḱ jạruṛ me̠naḱa. Uskur le̠ko re̠ po̠rho̠ ńamo̠ḱa se̠ baṅ o̠na ńe̠l re̠aḱ ḍhe̠r sanakede̠a. Nonkan hudis kate̠ge se̠rmare̠n uni ipil do̠ aćre̠n go̠ḍe̠t lahate̠ye̠ kol kedea.

Se̠rma parade̠s re̠n Raj do̠ go̠ḍete̠ ko̠l kedea, do̠ calao̠ kate̠ dhạrtire̠n manwa ko lạiako me̠-ape̠ do̠ arhõ ḍhe̠r rạskạte̠ kạmipe̠, e̠nkathae̠ pe̠ dinre̠ mit́do̠m lać pe̠re̠ć jo̠mpe̠ ńam daṛe̠aḱa. Go̠ḍe̠t do̠ dạyike̠ ńam ke̠t́ khan e̠kalte̠ go̠ṛo̠be̠ ạikạuke̠da, e̠nte̠ tis hõ Raj do̠ go̠ḍe̠t le̠ka o̠kate̠hõ bae̠ ko̠l akadea. Go̠ḍe̠t do̠ se̠rma kho̠n oṛgo̠po̠ṛgo ye̠ ńir he̠će̠na dhạrti te̠ ar dhạrtire̠n manwako̠ye̠ jarwake̠t́ koa. Ạḍi as kate̠ se̠rma Rajaḱ katha ańjo̠m lạgit́ lutur ko bit́ke̠t́ takoa. Go̠ḍe̠t do̠ lạlạye̠ e̠ho̠ṕe̠na, me̠nke̠t́ae̠ Se̠rmare̠n Raj do̠ ape̠ dhạrtire̠n manwa ko̠ye̠ me̠tape̠ kana, rạskạ salaḱ kạmipe̠ khange dinạm hilo̠ḱ pe̠ dho̠m kate̠ jo̠mpe̠ ńama. Jo̠m bako ńam ho̠ṛko ṭhe̠n no̠nkan so̠mbat do̠ khạṭige rạskạanaḱ kana, jo̠to̠ manwa ko rạskạe̠na.

Go̠ḍe̠t do̠ lạiat́ko tayo̠m se̠rma parade̠s te̠ye̠ ruạṛ calao̠e̠na. Raj do̠ uniaḱ no̠nkan be̠buj kạmite̠ ḍhe̠re̠ raṅgao̠e̠na. E̠ge̠r ńõḱ kate̠ye̠ me̠tadea, am do̠ lo̠ṛo̠ kanam, ce̠t́ me̠tam iń me̠tat́ me̠a ar ce̠t́ e̠m lại akat́koa! Iń do̠ń me̠tat́me̠a manwa ko lại ako̠me̠- ape̠ do̠ arhõ ḍhe̠r rạskạte̠ kạmipe̠, e̠nkathae̠ pe̠ dinre̠ mit́do̠m lać pe̠re̠ć jo̠mpe̠ ńam daṛe̠aḱa. Me̠nkhan am do̠ o̠nka baṅkate̠ no̠nkam me̠n akada: rạskạ salaḱ kạmipe̠ khange dinạm hilo̠ḱ pe̠ dho̠m kate̠ jo̠mpe̠ ńama. Ce̠kate̠ no̠nka do̠ ho̠yo̠ḱa? Manwa kodo̠ ko kạṭićgea, lo̠co̠t́ duṅgut́ me̠naḱkoa ar daṛe̠ hõ tho̠ṛagetakoa. E̠nre̠hõ am do̠ ińaḱ ńutum me̠nkate̠m lại akat́ koa, o̠nate̠ khạṭige man mano̠t do̠ do̠ho̠e̠ tege ho̠yo̠ḱa. Amge lo̠ṛo̠ le̠ka katham lại akat́te̠ do̠ dhạrtite̠ calaḱme̠ ar manwakoaḱ muskil halo̠t re̠ nahe̠l or go̠ṛo̠ akome̠. Amaḱ go̠ṛo̠ ko ńamle̠khan khạṭige dinre̠ pe̠ dho̠m jo̠mko jo̠m daṛe̠aḱa.

Se̠rma parade̠sre̠n Raj do̠ uni go̠ḍe̠t ḍaṅgra rupe̠ e̠made̠te̠ dhạrtite̠ye̠ ko̠l kedea. Un hilo̠ḱ khon nit hạbić ḍaṅgra kodo̠ manwakoaḱ sio̠ḱ nahe̠l ko o̠re̠t́kana. Ḍaṅgra lạgitt́tege manwa ko do̠ pe̠ do̠m jo̠mko ńame̠t́a.




JULI – 5

Rupge Juli Paṭnate̠ hijuḱ re̠aḱ sãhãs do̠e̠ e̠made tahẽna. Aćte̠ ạgu hõe̠ ạgu o̠ṭo̠ kade tahẽna. Pạhil ńindạ do̠ mit́ṭe̠n Ho̠ṭe̠lre̠kin tahẽkana. Ar o̠na ńindạge Juli, Rupaḱ ho̠bo̠rre̠ agam re̠aḱ kukmũ ńe̠l ńe̠lte̠ye̠ jạpit́ le̠da. Ar o̠na ńindạre̠ge pase̠ć Juli do̠ Shikạrpur khon doe̠ racaḱ chaḍao̠ oco̠le̠na. Shikạrpur re̠aḱ hasa khon mit́ṭe̠n ḍhe̠lka o̠co̠ḱ le̠na; buru lo̠dam re̠aḱ husnạḱ ṭho̠no̠k khon mit́ṭe̠n pińcạr ńurle̠na o̠na ńindạ. Ar Juli aćaḱ o̠nto̠rre̠ ce̠t́ co̠ rạput́e̠n le̠kae̠ ạikạu le̠da.

Ar bar bo̠cho̠r din he̠lme̠l ar he̠se̠ć-se̠kre̠ć kate̠ Rupe̠ calao̠e̠na, o̠kate̠? O̠ko̠e̠ salaḱ? O̠na do̠ Juli unre̠ hõ bae̠ baḍae̠kan tahẽna ar nit hõ bae̠ baḍae̠a. Aćaḱ janam dhạrti khon racaḱ chaḍao̠ kate̠ Rup canḍbo̠l ipil le̠kae̠ at́e̠na…tin din lạgit́? Tinạḱ bo̠cho̠r lạgit́? Se̠ jae̠jug lạgit́. O̠ho̠e̠ me̠nle̠a.

Bar bo̠cho̠r din dhạbić Rup, Juli sanam le̠kate̠ye̠ khạtir o̠co̠ akade tahẽna. Mit́ ghạṛi lạgit́ hõ Juli bae̠ hudis le̠da Rup jãhãtis unie̠ bạgiwae̠a…no̠nka, tala ṭạnḍi kate̠. Rup khạtirte̠ Juli o̠ṛaḱe̠ bạgiada, pe̠ṛa-pạrbhạe̠ bạgiat́koa, aćaḱ jo̠no̠m hasae̠ bạgiada….me̠nkhan o̠ko̠e̠ lạgit́? Rup lạgit́? Se̠ ać lạgit́? Se̠ o̠ko̠e̠ lạgit́?

Juli ce̠t hõ bae̠ hudis ńama.

Rupe̠ calao̠e̠n mit́ bo̠cho̠r din Juli Rup lạgit́e̠ ko̠yo̠ḱ ho̠r ke̠da, me̠nkhan baṅ do̠ Rupgeye̠ he̠ćle̠n baṅ do̠ Rupaḱ jãhãn kho̠bo̠rge ńam le̠na. Haro̠n kate̠, aschuṭạu kate̠ ar tayo̠m daram dinko disạ kate̠ Pre̠m ńutuman ko̠ṛawaḱ tiye̠ saṕ le̠da. E̠nte̠ ać samaṅre̠ purạ-puri jio̠n hahaṅkar le̠ka jo̠lo̠ḱ kane̠ ńe̠le̠t́ tahẽna. No̠a katha Juli khub be̠ste̠geye̠ aṭkar akat́ tahẽna je̠ bin o̠wariste̠ nun maraṅ dhạrtire̠ e̠skar do̠ o̠ho̠e̠ taṛam daṛe̠le̠a. Rup mae̠ bạgiade. Nit do̠ ce̠t́e̠ ce̠kaya? Mit́ṭe̠ć khut do̠ jạruṛgea. Pre̠maḱ ti do̠ nonkan o̠bo̠stare̠ Julie̠ saṕ le̠da.

Shikạrpurre̠ do̠ Julie̠ṭe̠ tahẽkana. Rupaḱ tire̠ do̠ Julie̠ṭ khon Julie̠na. Pre̠m Juli são̠ ńapamo̠ḱ lahare̠ do̠ ạḍi e̠skar ar Mukhco̠ra ko̠ṛae̠ tahẽkana. Juli salaḱ ńapame̠n khan ini Pre̠mge Juli upạrte̠ aćaḱ ho̠k ar ạidạri uduḱe̠ e̠ho̠ṕ ke̠da. O̠ka-o̠ka do̠ Juli ạḍi bạṛić-bạṛić katha hõe̠ bhe̠nṭawae̠a.

Juli bae̠ hudis ńam daṛe̠aḱkan tahẽna Rupaḱ jae̠ga Pre̠m e̠m kate̠ boge akadae se̠ bạṛić. Rup do̠ Julie̠ luṭuć akade tahẽna, ṭhikgea; me̠nkhan mit́ din hõ Juli bạṛić katha bae̠ ro̠ṛ le̠gawakade tahẽna. Pre̠m do̠ Rup bo̠do̠le̠ tahẽkana, ṭhikgea; me̠nkhan turui cando̠re̠ge Juli ạuri-pạthạuṛi ro̠ṛ-ro̠ṛte̠ye̠ ạṛis caba akade tahẽkana. Rup do̠ aćte̠ Julie̠ se̠ndra ńam lede̠a ar Pre̠m do̠ Juli aćte̠ye̠ ńawan tahẽna.

Juli Pre̠m ṭhe̠n jãhãe̠ aso̠ḱkan tahẽna o̠na do̠ Pre̠m Juli bae̠ e̠m daṛe̠wae̠ kan tahẽna ar jãhã Pre̠m Julie̠ e̠m daṛe̠wae̠kan tahẽn o̠na do̠ Juli bae̠ hatao̠ daṛe̠aḱ kan tahẽna.

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol to̠ṅge̠ḱa.




Mirajaḱ Ojoḱ Sae rante bhorsa kate Baṅgladiso̠maḱ 430

Teheń setaḱre̠ Liṭon Ouṭ tayo̠m Sakib sãote̠ gate̠ḱ lạgit́e heće̠na mehedi Hasan Miraj. Un khonge mit́ mit́ teko oḍok akana Sakib, Taijul, Naim Hasan. Ạḍi gạkguṛ beṭ kate̠ Ṭesṭ Krikeṭre̠ ojoḱ rege sae rane(dạṛ) hatao̠ keda Mehedi Hasan Miraj. Ṭos re̠ Jitạu kate̠ pạhil Innings re̠ joto Uikeṭ at́ kate̠ 430 Ran(dạṛ) ko ńam akada Baṅgladiosm. 160 Bolte̠ 13 goṭe̠n 4 (Ponea) sãote̠ aćaḱ gate̠ḱ jion re̠aḱ soros 103 Rante̠ noa rane̠ ńam keda. Noa lahare̠ 2018 sermare̠ Jimbabuye̠ birud re̠ 68 Rante̠(dạṛ) oporajito Innings ge tahẽkan taea.

Noa lahare̠ gãota lạgit́ Mirajaḱ beṭ khon gãota re̠aḱ 400 ran re̠aḱ́ ḍhip doe parom leda Baṅgladisom.

Noa lahare̠ are̠aḱ Uikeṭ tạkin mit́te̠ Miraj ar Naim Hasan 57 Ran re̠aḱ mit́ juṭikin tear leda. Tobe aćaḱ 24 Ran okte̠re̠ Bolṭ ouṭ kateye ouṭ ena Naim do.

Miraj sãote̠ 44 Ran (dạṛ) re̠aḱ juṭi be̠nao̠ kate̠ aćaḱ 18 Ran (dạṛ) Kate̠ bidạe̠ hatao keda Taijul Islam.

Nijaḱ 68 Ran (dạṛ) kate̠ Sakib hõ gelari teye ruạṛe̠na.150 Bol eneć kate̠ 5 goṭe̠n Four(pon) dalte̠ aćaḱ Inningse̠ sajao̠ leda Sakib.

Sakib Al Hasan ar mehedi Hasan Mirajaḱ beṭte̠ Baṅgladisom do̠ 300 sae Ran (dạṛ) doe̠ parom leda.

Ca-ńu tayo̠m do eneć ko eho̠ṕ akana west Indies.

Source- Dainik Jonokontho.




Baḍae̠joṅ- 6 “Kolom”

Dhạrti re̠aḱ dạṛ lahaḱ ar o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ, bud ạkil arjao̠ se̠ ge̠n-biggan re̠aḱ hõ lahantire̠ ḍhe̠r kae̠te̠ jạruṛaḱ do̠ ho̠yo̠ḱ kana Ko̠lo̠m ge. Hẽ ge o̠ne̠ o̠kaṭaḱ te̠bo̠n o̠le̠t́ kan. Tho̠ṛabon hudis ma ko̠lo̠mge baṅ tahẽn khan ce̠kate̠bon paṛhao̠ko̠ḱa. Puthi ko hõ ce̠kate̠ ko o̠l ke̠ya! Ado̠m ko do̠ko me̠na, ko̠lo̠m be̠nao̠ḱ laha re̠ge kago̠j do̠ sirjạu akana. Ṭhik ma ṭhik katha kan ge, cahe̠ kajo̠c ge baṅ tahẽn khan ce̠kate̠ ko̠lo̠m re̠aḱ jạruṛ do̠ bujhạuḱa. To̠be̠ sạri katha do̠ ho̠yo̠ḱ kana kago̠j be̠nao̠ḱ ạḍi lahare̠ge ko̠lo̠m re̠aḱ janam do̠ hoe̠ akana. Se̠dae̠ jugre̠ guha se̠ ḍo̠nḍho̠rre̠ tahẽn manwa ko do̠ ḍo̠nḍho̠r re̠aḱ kãtre̠ ae̠ma le̠kan dag se̠ cinhạ ko lase̠r datro̠m te̠ko ãkaue̠t́ tahẽkana. No̠a kangea ko̠lo̠m re̠aḱ go̠ṛo̠mbaba do̠. Tayo̠m daramte̠ o̠ko̠e̠ ko do̠ dag se̠ cinhạ be̠nao̠ lạgit́te̠ dare̠ re̠aḱ rasa ar o̠ka do̠ jan-janwarkoaḱ mãyãm re̠ kạṭuṕ caḍo kate̠ kãtre̠ko ãkaue̠t́ tahẽkana. Un o̠kte̠ do̠ kạṭuṕge ko̠lo̠m re̠aḱe̠ kạmi akada. Tho̠ṛadin tayo̠m do̠ manwa kodo̠ ke̠ṭe̠ć hasa re̠aḱ ḍhe̠lak se̠ kaḍe̠ć ko be̠bo̠hare̠t́ tahẽkana. Ḍhe̠rdin lahare̠ge China diso̠mre̠n hoṛ ko do̠ ũṭ canḍbo̠l re̠aḱ uṕte̠ tuli be̠nao̠ kate̠ o̠nate̠ko o̠le̠t́ tahẽkana. Dare̠ ro̠s se̠ janwarkoaḱ mãyãm do̠ kạli me̠nte̠ko be̠bohare̠t́ tahẽkana ḍo̠nḍho̠r re̠aḱ kãtre̠ o̠lo̠ḱre̠.

Khạṭige ko̠lo̠m me̠nte̠ o̠kaṭaḱ me̠no̠go̠ḱ kan, o̠na re̠aḱ janam do̠ mit́le̠ka Miso̠r diso̠m se̠ Egypt ko me̠taḱ kana. O̠na diso̠mre̠n ho̠ṛ ko do̠ tãmba re̠aḱ tarte̠ o̠lo̠ḱ lạgit́ mit́ le̠kan ko̠lo̠m ko be̠nao̠le̠t́a. Be̠nao̠ akat́ ko̠lo̠m re̠aḱ bo̠ho̠ḱ do̠ nanhã ar khacaṛge. Me̠nkhan te̠he̠ń khon 4000 se̠rma lahare̠ Greece diso̠mre̠ o̠ka ko̠lo̠m ńam akan, o̠na hõ tho̠ṛa do̠ nito̠ḱaḱ le̠kage. O̠nko do̠ ko̠lo̠m ko be̠nao̠e̠t́ tahẽkana jaṅ, mẽṛhet́ se̠ ivorete, ar mo̠mte̠ makhao̠ akat́ thạri le̠kanaḱ re̠ko o̠le̠t́ tahẽkana. Inạ tayo̠mge no̠l khagṛa (Chuchi) re̠aḱ o̠kaṭaḱ do̠ phạpa ge o̠na re̠aḱ ḍo̠gte̠t́ he̠se̠ ńõḱ kate̠ ko̠lo̠m be̠nao̠ḱ kan tahẽkana. Kago̠j be̠nao̠ e̠ho̠ṕe̠nre̠ ko̠lo̠m hõ mo̠j ko be̠nao̠ idike̠t́a. Ge̠ḍe̠, kạ̃hu, sãkaḱ il re̠aḱ go̠nḍa se̠ć he̠se̠ ńõḱ kate̠ ko̠lo̠m le̠ka ạḍi din ko be̠bo̠harle̠t́a. Ko̠lo̠m se̠ Englishte̠ Pen katha re̠aḱ janam do̠ latin pạrsi Pe̠nna katha khonge. Bhoṅte̠t́ do̠ cẽṛẽaḱ il o̠ka do̠ baṅglate̠ palo̠kbon me̠taḱ kan.

Still re̠aḱ ko̠lo̠m be̠nao̠ do̠ e̠ho̠ṕe̠na 1780 se̠rmare̠ Bilạt diso̠mre̠. O̠na tayo̠m do̠ nib lagao̠ akat́ ko̠lo̠m hõ manwa ho̠po̠n ko kusiat́a. Iń hõ gidrạ pạṛiạre̠ń ńe̠l ńamle̠t́a. Jharna ko̠lo̠m do̠ be̠nao̠le̠na 1880 se̠rmare̠ Americare. Nonkan ko̠lo̠mre̠do̠ o̠kte̠ o̠kte̠ hõ kạli bho̠rao̠ baṅ jạruṛ kan tahẽkana. Jharna ko̠lo̠m re̠do̠ mit́do̠m re̠ge ae̠ma kạliko e̠mat́ re̠ ḍhe̠r din paro̠mo̠ḱ kana, cabale̠n re̠ko giḍikaḱ kana. Nito̠ḱ do̠bon ńam akat́a boll pen se̠ boll ko̠lo̠m. Lahate̠aḱ khon no̠a do̠ ḍhe̠rge ko kusiada e̠nte̠ kicrić hõ baṅ bạṛijo̠ḱa. Go̠ṭa dhạrtire̠n manwa ko do̠ nito̠ḱ ball pen se̠ ko̠lo̠m re̠aḱ latar re̠ me̠naḱbona.




JULI – 4

“O̠ko̠e̠? 4 NO. be̠ḍre̠n?” Rose do̠e̠ disại tuluće̠ kuli do̠hṛa kedea, are̠ lại adea – “Be̠s geae̠. Ce̠t́ ado̠?

“Dr. e̠ ńe̠l kedea?”

“hẽ ke̠nsar re̠aḱ ke̠s kana.”

“Ke̠nsar?”

“Hẽ, dạbi latarre̠ me̠naḱ tae̠a. Hopeless.”

“Ce̠t́?”

“As bạnuḱa.” Rose-e̠ me̠nke̠da, “Ado̠ ce̠t́ ho bala e̠ra?”

“De̠la se̠ bon ńe̠l lege” ro̠ro̠ṛ tuluć Juli 4 No. be̠ḍ seće̠ laha idie̠na. 4 No re̠aḱ be̠ḍre̠ mit́ṭe̠ć ko̠ṛa ho̠ṛ mẽt́ jạpit́ kate̠y gitić akan tahẽkana sạmbirte̠. Eto̠m nakha ti latarre̠ mit́ṭe̠ć sitạn-e̠ do̠ho̠ akat́ tahẽna. Mẽt́ muthạn se̠ćte̠ do̠ mo̠ńj o̠ko̠ć ko̠ṛa. Bar pe̠ din khon gocoko hara akan tae̠a. Juli khub tan mane̠ be̠ṅge̠t́ adea. Ṭhik-ṭhak e̠kkalte̠ Rup le̠ka. Ae̠ama ghạṛi thir tahẽkate̠ uni ko̠ṛae̠ be̠ṅge̠t́ ke̠da. O̠nakin mẽt́re̠ bańcao̠ḱ re̠aḱ asambhe̠ṛ as tahẽkana ar gujuḱ re̠aḱ bhabna hõ. Juli tako ae̠ma ho̠ṛ ńe̠lke̠t́kote̠ pạri-pạrite̠ mit́ mucạt́ khon saname̠ be̠ṅge̠t́ ạcurat́koa. Sanam be̠ṅge̠t́ mucạt́ kate̠ Julie̠ ko̠yo̠ḱ hape kedete̠ye̠ kuli kedea: “Sister, Ḍakto̠r ce̠t́e̠ me̠ne̠da?”

Sule̠manaḱ kukli aňjo̠m kate̠ Juli do̠e̠ akbakao̠e̠na. Ce̠t́ baṅe̠ me̠tae̠? Ce̠kate̠ baṅe̠ me̠tae̠? Ce̠t́ kathage nạnḍri khon baṅ bahre̠ le̠n tae̠a. Sule̠man do̠ Juligeye̠ ko̠yo̠ḱ hape̠ akade tahẽna. “Hẽ be̠so̠ḱ am. Ạḍi usạra.” Julie̠ lại adea. Sister, iń do̠ e̠nte̠ alope̠ e̠ṛẹyińa. Sule̠mane̠ ro̠ṛ ruạṛ ke̠da. E̠nkathae̠ Juliaḱ kathare̠ bae̠ pạtiạu le̠n le̠ka.

Baṅ, e̠ṛe̠ do̠ baṅ, sạri sạrige. Juliaḱ luṭi khon ackage̠ o̠ḍo̠ke̠na. Ar aćaḱ ro̠ṛ ańjo̠m kate̠ aćte̠geye̠ co̠mkao̠ go̠t́e̠na. Sule̠man arhõe̠ ja̠̣pit́ aro ke̠da. Juliaḱ mẽt́kin khon mẽt́ daḱ bhuṛkạu o̠ḍo̠ke̠na. Ar baṅ sambṛao̠ le̠kae̠ ạikạu ke̠t́te̠ o̠nḍe̠ khone̠ ńir o̠ḍo̠ke̠na. Juliaḱ mẽt́kin samaṅre̠ do̠ Sule̠man do̠ baṅ bicko̠m Rupe̠ tahẽkana.

Ward khon o̠ḍo̠k kate̠ Juli aćaḱ quarter te̠ye̠ mõhnḍae̠na. Juliaḱ mo̠nre̠ Rupaḱ umul ghane̠ me̠tao̠aḱkan tahẽna, ghane̠ jhalkaoḱkan tahẽna. Rupe̠ calao̠e̠n khon bar bo̠cho̠r paro̠me̠na. Bar bo̠cho̠r din Juli mit́ ńindạ hõ be̠ste̠ bae̠ jạpit́ daṛe akawada. Juli lạgit́ Rup do̠ ce̠t́e̠ tahẽkana o̠na do̠ Juli hõ bae̠ baḍae̠kan tahẽkana. E̠ke̠n ninạḱgeye̠ ạikạue̠t́ tahẽna je̠ Rup be̠go̠rte̠ Juli do̠ adhage me̠nae̠a. E̠ke̠n aćaḱ hoṛmo̠ge aćaḱ tahẽkana jiwi ar mo̠ne̠ do̠ Rup sãoge ar Rup ṭhe̠nge tahẽkana. Rup be̠go̠rte̠ purun do̠ bae̠ ạikạue̠t́ tahẽna. Rup ṭhe̠n Julie̠ luṭuć oco akana be̠-digdhạ. E̠nhõ mae̠jiuaḱ mo̠n, oho̠ me̠nle̠ o̠ka se̠ćaḱ hoe̠te̠ Juliaḱ o̠nto̠r Rup lạgit́e̠ raḱe̠t́ tahẽna.

 

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol to̠geḱa.




Phonte̠ ho̠ho̠ oḍok kate licu bagwanre̠ Ạdibạsi kuṛiaḱ Be-abruk.

Dinajpur re̠aḱ Ghoṛaghaṭre̠ dulạṛiạ oporom em kate̠ ạḍi calaki kate̠ Mobail phonte hoho ạgu kate gel kilạs re̠n mit́ pạṭhuạ Ạdibạsi kuṛi gidrạ goṭa ńindạ aema hoṛte̠ be-abruk re̠aḱ nạlis hoe akana. Uni Iskul pạṭhuạ kuṛiren ać gogo bạdi kate̠ thanare mamla tayo̠m dosreko ńum uduḱ akan  pe hoṛko saṕ ket́ koa pulis.

Saṕ oco akan ko doko hoyoḱ kana ghoṛaghaṭ upojilạ re̠aḱ baupukur atore̠n hanapuri akan Lal Mia ren koṛa(okoe doe̠ sajao akan dulạṛiạ Labu Mia (28), ona atorenge Ahamod Aliren koṛa Rajmistri Asraphul Islam (35), ar Belal Hosainren koṛa Rajmistri Omor Pharuk (21)

Mamla re̠aḱ Ijạhar khonaḱ baḍaeo̠ḱ kana 17 se̠rma umerren uni Ạdibạsi pạṭhuạ kuṛi gidrạ sãote̠ ona atorenge hana puriakan Cuṛkạ hasdaḱren koṛa Raju são dulạṛ dupulạṛ sạgại benao̠ rakaṕ akan tạkina. Unkinaḱ ona dulạṛ dupulạṛ sạgại ar Mobailte̠ roṛ-ropoṛ re̠aḱ katha do baḍae kate̠ ạḍi calakite̠ uni kuṛiaḱ Mobail Nomborer̠ panja ńamkeda Labu ńutuman uni deku koṛa. Tayo̠mte̠ ać nije do Raju oporom emkate uni kuṛi sãote katha ropoṛe ehoṕkeda. Mit́ okte  calaoe̠n sanicar hiloḱ ńindạ amdaj 3 baja seć uni Iskul pạṭhuạ gidrạ tako oṛaḱ sorre̠ Abdur Rahmanaḱ Licu bagwanre ać são̠te̠ ńapamo̠ḱe me̠tadea.

Bagwanre̠ senkate̠ uni kuṛi do aćre̠n dulạṛiạ Raju bodolte̠ e̠ṭaḱić ar mit́ koṛa ńel kedete Kạumạu kate̠ oṛaḱ seć dạṛ lạgit́e̠ kurumuṭu leda. Ona oktere̠ Labu sãote̠ laha khonge tãṛãḱ rekin tahẽkan unire̠n goḱṛokin Omor Pharuk ar Asraphul uni kuṛiaḱ mocakin be̠t́ke̠t́ taea. Ado ona tayo̠m ona bagwanre̠ pạri-pạrite̠ onko pe hoṛ uni kuṛiko be-abruk kedea arko ńir bạg̣iyadea.

Uni kuṛire̠n ać gogoe̠ lại keda, setaḱre̠ jạpit́ khon beret́ kate̠ oṛaḱre̠ kuṛi gidrạ bạń ńam ledete̠, ạḍi sendra tayo̠m mit́ okte oṛaḱ sor Licu bagwan khon mãyãm akan ạḍi ghạl hoṛmo oṛaḱteń ạgu kedea.Tayo̠mte̠  kuṛiaḱ moca khon ona re̠aḱ purạ puri ghoṭna ańjom kate̠ kuṛi sãote̠ thanateń calaoe̠na ariń mamla keda.

Ghoṛaghaṭ thanare̠n OC Ajim Uddine baḍae oco akana, Aṭhwar hiloḱ ńindạ uni kuṛi sãote̠ ać gogo heć kate̠ pe hoṛ birudre be-abruk re̠aḱ mit́ mamlae̠ em akada. Tayo̠mte̠ Upojilạ re̠aḱ aema ṭhạ̃ikore sendra ar ḍunhạu kate̠ onko pea koṛako do saṕ hoe̠ akana. Saṕ oco akanko birudre̠ Ghiṛaghaṭ thanare̠ “Nari O Sishu Nirjaton Domon” Ayinre Be-abruk re̠aḱ mit́ mamla em hoe akana.

Uni do arhõe̠ baḍae̠ oco akana, saṕ oco akan onko pene hoṛ do̠ Dinajpur Adalot teko kol oco akana, Ar Uni kuṛi do hoṛmo biḍạu lạgit́te̠ Dinajpur M Abdur Rahman Meḍikel Kolej Haspatalte̠ye̠ kol hoe̠ akana.




AMDO̠ PẠURẠ

Amdo̠ pạurạ…..

Hudis ocońam,

Gunạn ocońam,

Okareń ńam?

Amdo̠ pạurạ…..

Ghane̠ń dul milạume,

Ghane̠ń hilạume,

Setaḱ ạyuṕ baco̠ń ḍhilạume.

Amdo̠ pạurạ….

Ghane̠m bhindạṛ ocoń khe̠tre,

Ghane̠m bhindạṛ ocoń le̠ḍtre,

Cetan latar co̠ṭ phe̠ḍre.

Amdo̠ pạurạ….

Ghane̠m chilkạuḱ,

Mõ̠ńjem ạikạuḱ,

Ho̠ṛmo̠ mo̠ne̠ hilạuḱ.

Amdo̠ pạurạ….

Cedaḱ co̠?

Era uru kho̠n jạstiń dulạṛme,

Dho̠n durib kho̠n ḍhergeń dulạṛme.

Amdo̠ pạurạ….

Cahe cabaḱtiń khet baṛge,

Cahe cabaḱtiń hasa jumige,

E̠nhõ̠ dulạṛmeạń bạṛtige.

 

Onoṛiạ do Inḍiaren kanae.