JIWI AYUṔ RE

 

Jiwi mucạt́ ạyuṕ o̠kte

Iṛijoḱ jiwi bạti

Calaḱ so̠mo̠e baṅko hoyoḱ

Nut ńindạ reń gate.

Baṅ bahaḱ hạriạṛ dare

Rohoṛoḱa cur-mur

Rasa sendra baṅko hijuḱ

Ńeleko ar dumur.

Dare jo̠kho̠n goć calaḱa

Daḱ bae dula mạli

Jiwi mirue uḍạu calaḱa

Khańca tahen khạli.

Hạriạṛ cẽṛẽ uḍạu calaḱ

Tahẽn eken hoṛmo,

Aḍe pase peṛa-poṛosi,

Rag arko homo̠r.

Dis hudis marshal ḍahar

Nut baṅ tahen hor re,

Cando ńutum roṛ disại bon

Baṅkhan sanam eṛe.




LOBOḰ KÕ̠Ḱ

Ale gạḍiạ piṇḍhạre dingie duṛuṕko̠ḱ,

Mase bhala ńe̠lepe nui loboḱ kõ̠ḱ,

Ghaney kidić ke̠de̠jo̠ḱ,

Ghaney tiạr so̠ko̠jo̠ḱ.

Ńe̠loḱrema ekal mõ̠ńjo̠ko̠ć,

Jo̠mkoae hako kaṭko̠m gạḍiạ ro̠ko̠ć,

Hilạuate gạḍiạ daḱ hõ̠co̠ so̠ko̠ć,

Jo̠m jo̠ṅaḱme kõ̠ḱ cẽ̠ṛẽ̠ mo̠ṭo̠ć-mo̠ṭo̠ć.

Ghaney dạṛ ghaney uḍạu phe̠ḍo̠ḱ,

Hako ńe̠lte hante-nho̠te̠y phe̠do̠ḱ,

Hako do̠e jo̠mkoa kikić ko̠ko̠ć ko̠ṭo̠ḱ,

Coelo ṭhoṇṭa ńe̠ltaepe thutmạ ho̠ṭo̠ḱ.

Ńindạma ho̠po̠n so̠ṅgey hạmbut́ko̠ḱ,

Dinman dinma hako lạgit́e tumbut́ko̠ḱ,

Dạṛete hako do̠e so̠gaḱ,

Gạḍiạ gaḍa ḍobhaḱ.

Kõ̠ḱmale go̠ćkede,

Sunum buluṅ bạnuḱtale,

Ce̠t́tele ro̠ṅ-cho̠ṅe̠a?

De̠n buḍigo sunum buluṅ,

To̠be̠ tho̠rle ro̠ṅ-cho̠ṅe̠a.




Tuṛi jaṅ Soman Pạtiạu

  1. Pạhilre̠ iń do̠ apeko tuṛi jaṅ reaḱ ce̠tʹ bhageaḱtet́ me̠naḱa ona re̠aḱ tho̠ṛań lại abona: A) Tuṛijaṅ khoć abo do̠ Sunum, proṭin, ̣ḍaṅgra koaḱ jo̠m lạgitʹ khoil, daka utu lạgit́ sahan arhõ ran te̠yar lạgit́ hõ niạ do̠ kạmi re̠ko lagaoa; He̠nde̠ se̠ araḱ tuṛi re̠aḱ sunum do̠ mãnda, haso aema rokom bat re̠aḱ ar je̠l haso re̠ko lagaoa. Niạ chaḍa hõ ar araḱ kore̠. Niạ chaḍa Bilạt diso̠m re̠naḱ sasaṅ tuṛi ko hõ aema kạmi re̠ko lagaoe̠da.

Arhõ Markin Jukto rasṭro̠, Europiyo̠ Unio̠n, Amerika ar Kanaḍa re̠do̠ no̠a tuṛi sunum jo̠m do̠ bond gea. Ce̠daḱ je̠ noa re̠do̠ Urik esiḍ karo̠nte̠. Me̠nkhan ho̠ṛmo̠ barhe̠re̠ o̠jo̠ḱ se̠ lagao do̠ baṅ bo̠nda.

Tuṛi dare̠ do̠ tinạḱ lạṭuḱa se̠ tinạḱ lạṭu haraḱa ? Abo do̠ aema hoṛ gebo̠n baḍaea ar hõ aema ho̠ṛge babon baḍaea ṭhik se̠ baṅ ? Niạ do̠ aema maraṅ haraḱa 6 feet khon 20 feet usuloḱa. Ar abo judibon ńe̠l Baṅgladiso̠m re̠do̠ 2 feet kho̠n 6 feet usuloḱa. Niạ do dhe̠r kaite̠ mo̠ddho̠-prajco̠, Afrika ar Amerika re̠naḱ tho̠ṛa jaegare̠ ho̠yo̠ḱa. To̠be̠ jo̠to̠ khon do̠ maraṅ usuloḱa Israe̠l diso̠mre̠ ar noa do̠ re̠aṛ okte̠ mońjge ho̠yo̠ḱa.

Baṅgladiso̠mre̠n Tuṛi jaṅ eroḱić mạlik

Ce̠daḱ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n do̠ tuṛi jaṅ so̠ṅge̠ ko juri akada ? Karo̠n se̠rma jio̠n do̠ tuṛi jaṅ leka gea o̠ka do̠ mit́ṭe̠n ho̠ṛ khe̠t rey chiṭạu le̠da. No̠a do̠ sanam jaṅ khonaḱ kạṭić gea, ar taeno̠mte̠ noa do̠ aema maraṅ haraḱa. Ar No̠a do̠ mit́ṭe̠n maraṅ utạr gajaṛ te̠aroḱa ar se̠rma re̠n cẽṛẽko he̠ć kate̠ tuṛi ḍạr kore̠ tukạko be̠nao̠ jo̠ṅa.” Probhu Jisu Khrisṭo do̠ phe̠n katha talate̠ ho̠ṛko ṭhe̠n noako sanam kathae ro̠ṛle̠da.

Bible̠re̠ tuṛi jaṅ re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠ ce̠tʹ kana ? No̠a katha re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠ ho̠yo̠ḱ kana Jirạuḱ se̠ o̠ṛaḱ ar noa do̠ menaḱa Mathae 13: 31-32 Mark 4: 32 paṛhao lekhan bon ar hõ bon baḍae daṛeaḱa. Probhu Jisu dọ ãṭ ate̠ tuṛi dare re̠naḱ pe̠a Onoporom (boisisṭoi) saṕ rakaṕn akada:

  1. Tuṛi jaṅ do̠ jo̠to̠ khon kạṭić gea.
  2. Dare̠ soṅge̠ cẽṛẽ koaḱ gate̠ ar 3. Usạra hara rakaboḱa.

O̠ko̠e̠ kodo̠ pro̠bhuaḱ bagwanrez ro̠ho̠e me̠naḱkoa onko do̠ Iso̠raḱ racare̠ ko hara rakaṕa. Sereńko 92:13

Mo̠ńj dare̠ re̠do̠ bạṛ̣ić jo̠ ar bạṛić daṛe̠ re̠do̠ mońj jo̠ baṅ joḱa. Mathae 7:18

Aema ho̠ṛ ḍahar ce̠tan re̠ akoaḱ kicrićko ko aṭe̠t́ke̠t́ takoa. Ar E̠̣ṭaḱ ko do̠ daṛe re̠aḱ ḍạr ge̠t́ katet́ ḍahar ce̠tan re̠ko aṭe̠t́ ke̠da. Mathae 21:8

Tuṛi jaṅ do̠ tahẽkana jo̠to̠ jaṅ kho̠n huḍíń jaṅ, me̠nkhan noa do̠ harale̠n khan do̠ joto aṛaḱ sakamko khon napṛaḱ ge hoyoḱa. Noa do̠ Markaḱ te̠sar galmarao ar phe̠n kathare̠ menaḱa, Jisu do̠ aboe̠ ce̠t́ akat́ bo̠na je̠ Iso̠raḱ  se̠rma jio̠n do̠ kạṭić ge tahẽkana, Jisu ar Aćre̠n ce̠lako ṭhe̠n, ar no̠a do̠ Aćre̠n tho̠ṛagan ce̠lako ho̠te̠te̠ go̠ṭa Dhạrti pasnao̠e̠na. Mark 4:30-32

Tuṛi jaṅ re̠aḱ katha do̠ ce̠t́ kana ? Haoard Marsale̠ o̠l akada je̠ no̠a do̠ rupo̠k kạhni kana “kạṭić kạṭić khon e̠ho̠ṕkate̠ go̠ṭa dhạrtire̠ aema maraṅte̠ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n pasnao̠ re̠aḱ so̠po̠lho̠e̠ e̠moḱ kana.” Ar no̠a kodo̠ Mathae, Mark, Luke re̠ bon ńam daṛe̠aḱa.

Tuṛi jaṅ re̠aḱ  phe̠nte̠t́ do̠ ce̠t́ kana ?

Tuṛi jaṅ re̠aḱ́  phe̠n do̠ ho̠yo̠ḱ kana Isoraḱ rajo̠sṭi re̠aḱ mit́ṭe̠n kạhni. Ho̠r do̠, Isor re̠n kolić (protinidhi) hisạbte̠ kạmiạ ar Tuṛi jaṅ do̠ Iso̠raḱ katha kana. O̠ka le̠ka mit́ ṭe̠n e̠r akat́  Tuṛi jaṅ hara rakaṕa, ona le̠kage Iso̠raḱ  katha kohõ  mit́ṭe̠n ho̠ṛaḱ  mon bhitrire̠ omonoḱa ar hara rakabo̠ḱa. Tho̠ṛa tuṛi jaṅ horre̠ ńurhạ le̠na ar cẽṛẽko ona do̠ko jo̠mle̠da. Ar cẽṛẽko do̠ soetanaḱ ko kạmia (protinidhia).

Bible do̠Tuṛi jaṅ re̠aḱ (somporke) ce̠t́e̠ me̠ne̠da ?

Ar o̠ko̠e do̠ mo̠ńj hasare̠y e̠r ocole̠na unige̠ uni ho̠ṛ do̠, o̠ko̠e do̠ katha ańjo̠m kate̠ onae̠ bujhạua. Uni do̠ pe-ge̠l, turui-ge̠l se̠ mit́-sae gun pho̠lo̠ne̠ hoe ocole̠da. Jisu do̠ o̠ka phe̠nte̠ abo do̠e ce̠t́at́ bon tahẽkana je̠ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n do̠ e̠ṭ̣aḱ sanamaḱ khon damanaḱ kana ? Ar Jisu do̠ no̠a biso̠ete̠ me̠nle̠da o̠ko̠eaḱ lutur me̠naḱ uni do̠e ańjo̠mma. Mathae 13: 45-46

Ona iạte̠ abo do̠ pạtiạrre̠ Tuṛi jaṅ le̠ka ke̠ṭeć bon tahẽn ma e̠nte̠ soetan do̠ cẽṛẽko le̠ka heć kate aboaḱ mon kodo̠ e̠ṭaḱ seće idie tabona.

Abore̠n Probhu Jisu Mạsiaḱ daya ar Iso̠raḱ dulạṛ ar so̠no̠t Jiu re̠aḱ he̠lme̠l ape̠ jo̠to̠ko tuluć baṛe̠ tahẽnma. Amen.




CEKATE BHALA !

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

Serma do̠ co̠ṭe̠n,

Ho̠ere rimil uḍạuḱkan,

Rimil tala huḍur bijli saḍekan,

Lạṭu kạṭić cẽ̠ṛẽ̠ ho̠ereko uḍạuḱkan,

Lạṭu mẽ̠ṛhẽ̠t́ jãhãj uḍạuḱkan,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

O̠t do̠ latarren,

Kathae dhạrti hõ̠ gulạṇḍen,

Dhạrti cetan latar daḱ thamgiḍien,

Daḱre hakoko paeraḱkan,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

Unạḱ usul-usul lạṭu kạṭić buru do̠,

Burure lạṭu-lạṭu dare,

Bir janwar sãote manwa hõ̠ no̠ṇḍege,

Beṛhaete e̠ke̠n hạriạṛge,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.




30 March khonaḱ Iskul-Kolej Jhijoḱ kana

Korona Mãhãmạri re̠aḱ mit́ serma tayo̠m bond tahẽkan sanam Iskul Kolej do̠ darae kan 30 March jhić hoyoḱ kana tobe nit hõ baṅ jhijoḱ kana Pạhil Iskul ko calaḱ kan gidrạ koaḱ Kilạs do.

Sanicar ńuhum okte̠ Sacibaloere̠ Montri porisod Bibhag re̠aḱ Montri Porisod Kandhare̠ joto Montronaloe ko re̠aḱ dupuṛuṕre̠ noa do goṭa hoe akana.

Dupuṛuṕ mucạt́re̠ siknạt Montri Dr. Dipu Muni noae lại jạhir keda,.

Noa Dupuṛuṕre̠ Cas-bas Montri Md. Abdur Rajjak,Tottho Montri Hachan Mahmud,Sorastro Montri Asadujjaman Khan Kamal,Prathomik ar Gonosikkha Proti-Montri Md. Jakir Hossain setxer ko tahewkana.

Montri doe menkeda Prathimik, Maddhomik,ar Ucco Maddhomik darja re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ darae kan March cando re̠aḱ 30 tạrik jhijoḱa. Pạli-pạlire̠ pạhilre̠ mõṛe̠ kilạs,ge̠l kilạs, ar gel bar kilạs do dinạmge calaḱa. Ar e̠ṭaḱ kilạs re̠aḱ paṛhaoḱ kodo haptare̠ bardin, pe din onkate̠ bại- bạite̠ laha leka ạgu ruạṛ hoyoḱa. Tobe Pạhil kilạs(Prak-Prathomik) darja re̠aḱ Iskulko do̠ noa ko Iskul jhić tayo̠m goṭa hoyoḱa mente̠ Montri doe baḍae oco akana.

Iskul Kolej ko jhić lahare̠ sanam lekanaḱ sapha-sạphi kạmiko sạt akana mente Montro dpe baḍae oco akana. Noa chaḍa hõ Iskul jhić lahare̠ge Joto Mahasoe̠ ar Kạmiạko Korona re̠aḱ Ṭikạko hatao̠ sạta mente̠ Montri doe asoḱ kana.

Disomre̠ calaoe̠n serma 8 March Korona re̠n pạhil jạbune̠n hoṛe ńame̠n tayom1 17 March khonaḱ sanam siknạt gãotako bond menaḱa, ona tayom aema dhao ona bond re̠aḱ dinbaḍhao idi hoe lena.

Maraṅ Montri calaoe̠n 22 February Montri koaḱ d́upuṛuṕ sabhare̠ Iskul-Kolej jhić gapal maraore̠ noa re̠aḱ hudis re̠aḱe̠ metat́koa sanamko. Korona re̠aḱ kạhil ko nit do aema komao akanate̠ tis khonaḱ Iskul-Kolej ko jhić hoe koḱa noa re̠aḱ ganḍon galmaraoe̠  menleda uni do. Ona men katha cetanre̠ gapalarao katege darae kan 30 March khonaḱ Iskul- Kolej jhić re̠aḱ do goṭa hoe akana.

Source-Sonali RR




Pạrsi Dulạṛ

Numin maraṅ Dhạrti re ego towa darim okayena… Santali sereń reaḱ mit́ ganḍoṅ katha kana no̠a do. Sạrige niạ dhạrti re aema lekan sirjạo menaḱa abo manwa ko ren joto kho̠n maraṅ ar sạri dulạṛ do hoyo̠ḱ kana apnar go̠ go̠. O̠koe hotete niạ dhuṛi dhạrtibon lebet́ket́. Abo̠ do̠ abo̠ren janam go̠go̠ cet́ leka bo̠n dulạṛia o̠nkage apnar go̠ pạrsi ho̠bo̠n dulạṛeda. Ente huḍiń huḍiń kho̠n ge abo̠ do̠ apnaraḱ o̠ka jạṛuṛ ona do go̠go̠ ṭhen kho̠n bo kho̠jeda uniye cet́ akawat́bon pạrsite ge. Go̠ pạrsi reaḱ uyhạr do̠ ạḍi ãṭge menaḱa manwa ko̠re.

Niạ dhạrti re nanahunạr pạrsi menaḱa ar nanan ro̠ṅren hoṛ menaḱko̠a. Niạ goṭa dhạrti re 196 go̠ṭen diso̠m menaḱa; Niạ ko̠ mo̠dre 7,097 pạrsi te mawako  akoaḱ kathako roṛeda (Ethnelouge 2019). Asia reaḱ diso̠m ko̠re 2,300 goṭen pạrsite hoṛko roṛeda, enạ chaḍa hõ Africa re 2,143, America 1,060,  Pacific diso̠m ko̠re 1,306  ar Europe re do̠ eken 288 pạrsite hoṛko katha ko roṛa.

Bangladisom do̠ janam akana pạrsi cetan tege. Ente niạ diso̠m ren hoṛ ko do̠ pạchim pakistan ren ko̠aḱ Urdu pạrsite katha ro̠ṛ bako kusilena. O̠nate niạ purub pakistan do̠ diso̠m phurgạl reko ńir khadleyena ar nawa mit́ diso̠m Bangladesh ko̠ sạdhin keda. Diso̠m sạdhin tayo̠m niạ disom reaḱ pạrsi do̠ baṅgla ko chaplao keda. Ar disom ren hoṛko do̠ baṅgali menteko oromena dhạrtiren hoṛ ko ṭhen. Nonḍe bo ńela je hoṛ koaḱ tinạḱ gan pạrsi cetan dulạṛ ar daya tahelen khan jiwi alae ho bako digdhạḱa. Dhạrti re ar oka disom ge baṅ ńamoḱa je akoaḱ jiwi ko emakada pạrsi lạgit́ do niạ baṅgladiso̠m chaḍa. Bangladesh sạdhin se phurgạl re tinạḱgan maraṅ karon tahekan o̠nako modre mit́ do niạ pạrsi.

Dhạrti re ḍher hoṛge akoaḱ apnar pạrsi chaṛa ạḍi thoṛa hoṛ eṭaḱ pạrsi ko baḍaea. Ar noko hoṛ do joto ge akoaḱ go̠go̠ pạrsi do̠ ạḍi ko dulạṛa. Abo̠ santal koaḱ ạḍi go̠ro̠banaḱ mit́ pạrsi menaḱ tabona. Aboaḱ Santali pạrsi do ạḍige kisạṛ mit́ pạrsi kan tabona. Niạ santali pạrsi re katha reaḱ aema likạn goṛhon menaḱa, ar aema heseć sekrećte perećgea. O̠ka do eṭaḱ jahan pạrsi re baṅ ńel ńamo̠go̠ḱa. Santlko do̠ apnar pạrsi iạte gorob do̠hoe jạruṛ takoa. Ente aema jạt menaḱkoa niạ dhạrtire o̠koeaḱ do ako̠aḱ eken pạrsi menaḱ takoa; menkhan o̠nako katha o̠nol do̠hoe lạgit́ jahan horoṕ cinhạ do bạnuḱ takoa. Menkhan abo̠ sanam santal ko do bo bhạgan gea. Abo̠aḱ do̠ joto menaḱ tabona. Aboaḱ sedae jạṛ katha ko̠ puthi lekate o̠l to̠l menaḱa apnar pạrsi ar horoṕtege.

Niạ Bharat Upo̠mohadisom reaḱ India, Bangladesh, Nepal niạko diso̠m re Santali pạrsite roṛ hoṛko ko ńamoḱa. Ar niạko diso̠m chaḍa ho eṭaḱ nit mit́ bar ho̠ṛ ko̠ menaḱ ko̠a diso̠m re menaḱ koa. Abo sanam Santal ko̠ do̠ mit́ girạ tebo tol akana ona do hoyoḱ kana pạrsi ar do̠sar do ạricạli. Abo̠ goṭa dhạrtiren santal ko̠aḱ ạricạli do mit́ gea. Dheṛ do̠ ferao do̠ bạnuḱa enre hõ okte ar jaega jaega do mit́ bar ṭhại re  santal hoṛ koaḱ ạri cạli thoṛ ferao hoy daṛeaḱa.  Menkhan ḍher bhag aricạli ge do̠ mit́ ge menaḱtabona.

Calaoen serma khon niạ diso̠m re baṅgla chaḍa hõ abo̠ santali, kuṛuk pạrsi ar eṭaḱ jạt ko ho̠ apnar pạrsi te nia̠ pạrsi mãhã ko mano̠teda. Se apnar pạrsi lạgit́ ho dulạṛ ko so̠do̠r daṛeada. Ente 21 February goṭa dhạrti reaṅ apnar pạrsi mãhã hisạbte manotoḱ kana.

Joto hoṛaḱ pạrsi lekage abo̠ santal ko̠ ho̠ apnar go̠ pạrsi santali ge ạḍi napae tabo̠na.




CEDAḰ CO̠ ?

Cedaḱ co̠…

Koṛage ńuiako hạṇḍi,

Ńameam goṭa ṭạṇḍi,

Cakhnatae do̠ Sim sạṇḍi,

Ać do̠ bole Jharkhaṇḍi.

Cedaḱ co̠…

Aṅga puṭạḱ godam suṇḍi,

Sãote tahe̠n lać kaṭa In kuṇḍi,

Calaḱ ako Bagmuṇḍi Jarmuṇḍi,

Aema ro̠ko̠m Iṅgrạji baraṇḍi,

Ge̠l mit́ pạris Hembrom,

Hansdaḱ,Baski,Besra,Soren,

Ṭuḍu,Kisku,Pauria,Cõ̠ṛẽ̠,Murmu,Maraṇḍi.

Cedaḱ co̠…

Bako bachao bạhu kuṛi,

Ńamkedeae mit́ ge̠le̠ gidrạ eṅgat ayo rạṇḍi,

Cahey menet́ chại baṅ se̠ nạṇḍi,

Oṛaḱre do̠ jo̠mạkin daka daḱ mạṇḍi,

Menaḱkore hõ̠ caole pe̠re̠ć jạrṇḍi.

Cedaḱ co̠…

E̠ke̠n menaḱtape kạu-kạu,

Metape kạnạń hendạ hạu,

Alosepe ńuia hạu,

E̠nho̠ bape bujhạu,

Ar tinạḱiń ro̠ṛa,

Iń rạput́ moca phogṛa.




Santal kạhniante̠ darae kana baṅgla cinema SUJUKI

Darae kan Eid-Ul-Phito̠r re̠ oḍoko̠ḱ kana santal ho̠ṛ koaḱ kạhni niye̠ te̠ar akan baṅgla cinema SUJUKI.

Noa cinema babo̠t cine̠ma director soib sadike meneda,disom re̠n ho̠ṛko Santali ạri cạli ar itihãs ko baḍae daṛe̠ḱa.

Diso̠mre̠n aema ho̠ṛge santal leg ạri cạli ce̠t́le̠kana o̠na bako baḍaya o̠na hudis khonge no̠a cinema do̠ te̠ar ho̠e akana.

No̠a cinema do̠ MAHI KOTHA CITRO aḱ be̠narre̠  pro̠jo̠jo̠na akadae Mostafijur Rahman ar kạhini doe o̠l akada Borzahan Hossain.

Cinema re ko ovine  akada Bangladesh jatio colocitro Siropa (puroskar) ńam akat́ ko Dilara jaman, Sahid Alom Saccu, Parveg Murad, Koci Khandakar, Kaji Raju, Kohinur Alom ona são̠te̠ 30 go̠ṭe̠n santal ovine gainahako.

Dilara Zamane me̠ne̠da, pạhil dhao̠ le̠ka santal hisạbte̠ń ovine ke̠da, ạḍi ko̠sṭo̠ ho̠ele̠na. aso̠ḱ kạnạń ạḍi mo̠ńj mit́ṭe̠n cinema pe̠ ńe̠l ńama.

No̠a cinema re̠ bare̠a se̠re̠ń ko se̠re̠ń akada diso̠mren gạkhuṛ se̠re̠ń do̠l SEṄGE̠L.Se̠ṅge̠l banḍ re̠n ạyurić john hembrome me̠ne̠da, noa cimena do̠ se̠dae re̠aḱ santal koaḱ ạri cạli ar aboaḱ jibo̠n japo̠n uduḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada.cinema re̠aḱ kạhni ar saṕdaṕ babo̠t ale̠aḱ me̠nte̠aḱ do̠ ce̠t́ hõ me̠nte̠aḱ do̠ bạnuḱa.ale̠ do̠ e̠ke̠n noa bare̠a se̠re̠ń são tege jo̠po̠ṛao̠ do̠ me̠naḱle̠a.mit́ṭe̠n se̠re̠ń do̠ jhumur rạṛ re̠aḱ kana ar do̠saraḱ do̠ bhinsạr rạṛ re̠ tho̠ṛa baṅgla rạṛ jo̠po̠ṛao̠ kate̠ḱ le̠ te̠ar akada.banar se̠re̠ńge  Santali ar baṅgla banar aṛaṅte̠ se̠re̠ń ho̠e akana.

No̠a cinema do̠ shoot ho̠e akana Rajshahi ar Dinajpur re̠aḱ aema jaega re̠.




Kuṛi ho̠po̠n koaḱ lahanti ar ạidạri lạgit́ GO̠GO̠ BABA aḱ ge dạyik .

Gharo̠ń̠j  me̠naḱ́ te̠ So̠maj ṭikạu me̠nak̇́ a . gharo̠ńj baṅ tahẽle̠n khan so̠maj baṅ tahẽko̠k̇ a . So̠maj me̠nak̇ te̠ ḍ̣anṭao̠ me̠nak̇a, ạn me̠nak̇a, o̠nkate̠ ạri cạli le̠ka o̠kte̠ nạpit re̠ak̇ kạmi ko napae̠ te̠ paro̠mo̠k̇ kana.

Gharo̠ńj re̠ mae̠jiu se̠ kuṛi ho̠po̠n ko bako tahẽle̠n khan ạḍi mo̠ńj gharo̠ńj do̠ baṅ ho̠yo̠k̇a .gharo̠ńj re̠ak̇ kạmi ko ạyur idi lạgit́ kuṛi ho̠po̠n se̠ maejiu ko̠ak̇ do̠ ạḍi ge jạṛur me̠nak̇a .Dhạrti sirjạu o̠kte̠ re̠ak̇ bon disạ le̠khan bon bujhạu daṛe̠ak̇a , sisirjạuić̕ jo̠to̠ak̇e  sirjạuke̠t́ o̠kte̠ re̠ jo̠to̠ ge manan se̠ sajao̠ do̠e̠ ńe̠l ke̠da, me̠nkhan manwa se̠ baba ho̠ṛ do̠ be̠manan ge̠y ńe̠l kedea,tinre̠ maejiue̠ te̠ar kedea un o̠kte̠  manwa do̠ manan ge̠y ńe̠l kedea . O̠na te̠ aboaḱ jio̠n kore̠ bo̠n hudis jo̠ṅa kuṛi ho̠po̠n se̠ mae̠jiu koaḱ do̠ tinạḱ jạruṛ me̠naḱa gharo̠ńj kore̠ .

Santal so̠maj re̠ kuṛi hopon koaḱ jion bon ạri bạndhie ma, onko do̠ ạḍi huḍiń huḍiń khon ge gharońj re̠aḱ kạmi ko̠re̠bon he̠wa koa ar o̠nkate̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi ko do̠ ạ̣ḍi ko gạkhuṛo̠ḱa  . O̠nate̠ tayo̠m din ko̠re̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi lạgit́  jãhãn muskil do̠ bako bujhạua. Kuṛi ho̠po̠n ko do̠ gharo̠ńj re̠ tahe̠n o̠kte̠ re̠ gharo̠ńj re̠ak̕ kạmiko sambṛao̠ kate̠ bahre̠  income̠ se̠ upại lạgit́ hõ ạḍi ko gạkhuṛa , ar daya mãyã te̠ hõ ạḍi ko pe̠re̠ć a .

Ume̠r hoe̠le̠n khan kuṛi ho̠po̠n ko do̠ bon bapla ye̠t́ koa , ar jãhãn so̠mpo̠d do̠ babon e̠ma ko kana ,e̠ke̠n o̠ka danko ńame̠t́ o̠na moto̠ ge bon e̠mako kana . Bapla tayo̠m do̠ janam o̠ṛaḱ re̠aḱ ce̠t́ ạidạri hõ baṅ tahe̠n taya, uni do̠ e̠ṭaḱ ho̠ṛ̣ e̠nte̠ bidạ hilok̇ ge bon jimạ akadea e̠ṭak̇ ho̠ṛaḱ tire̠, niạ kan gea ạn se̠ dhara kuṛi ho̠po̠n be̠la re̠. Bapla  kate̠ ge bo̠jha do̠ rawalo̠ḱ tabona, uni lạgit́ te̠ ḍḥe̠r bhabna do̠ cabaḱa. No̠nka obostha do̠ se̠n idiḱ kana kuṛi ho̠po̠nko  lạgit́ . No̠nka ge se̠n idiḱa ạn se̠ dhara do̠? Se̠ bon phe̠rao̠a? Khạṭi ge bon phe̠raoa, gharo̠ńj re̠n gogo baba ge kin daṛe̠ak̇a no̠a dhara phe̠rao̠ do̠ . Khạṭi ge gharo̠ńj re̠n kụri ho̠po̠n kan khane̠ uni hõ bakhra doe̠ ńama gogo babaaḱ o̠ṅso̠ khon . E̠nte̠ lạṛhạ̣i re̠n o̠lo̠k̇ić  KAZI NUJRUL ISLAM do̠ maejiu ko̠aḱ Ono̠ṛhẽ̠ re̠y me̠n akada ,” DHẠRTI RE̠ JÃHÃNAḰ MARAṄ AR MOŃ̕jAḰ  JAE̠JUGAḰ TE̠ARAḰ ORDHE̠K DO̠ MAE̠JIU AR O̠RDHE̠K DO̠ BABA  HO̠ṚE̠ TE̠AR AKADA”   o̠na  te̠ gogo ar babawaḱ te̠araḱ khon o̠rdhe̠k baṅ re̠ hõ tho̠ṛa bakhra ńam le̠k kanae̠ e̠nte̠ gogo baba re̠n ho̠po̠n kan ge̠ae̠. O̠nkate̠ janam o̠ṛaḱ khon ge ạidạri do̠ tahẽ̠n kan taya ar o̠na ạidạrian te̠ Jãwãe̠ o̠ṛ̣aḱe̠ se̠n le̠n re̠ o̠nḍe̠ hõ ạidạri do̠ tahẽ̠n taya ,ar ạidạri khon ge lahanti ho̠yo̠k̇ taya ar lahanti khon ge dar̠e̠ do̠e̠ ńama ar man mano̠t hõ tahẽ̠n taya .




Gogo Aṛaṅ

Calaoen 21 February do tãhekana Go̠ṭa Dhạrti Go̠go̠ Pạrsi Mãhã. Ko̠ro̠na lekan mũhim muskilko̠ o̠ktere ạḍi jãhaleka noa goṭa dhạrti go̠go̠ pạrsi din do̠ko manao̠ ganao̠ keda. Ạḍi so̠nto̠r selet́ Sohid Minar re baha emoḱ te disạ/unhạr ruạṛ ket́ koa pạrsi lạgit́ go̠ć o̠co̠lenko. Delabo̠n ar mit́ dho̠m bo̠n baḍae kaḱ ge, Go̠ṭa Dhạrti Go̠go̠ Pạrsi Mãhã babo̠t; 21 February do Bangladiso̠m selet́ Pạchim diso̠m Inḍia ar go̠ṭa dhạrtire menaḱko Baṅgla pạrsite ro̠po̠ṛ manwa lạgit́ do̠ ạḍi maraṅ go̠ro̠b reaḱ din kana. O̠nate no̠a do̠ko metaḱ kana ‘So̠hid Dibo̠s’ se ‘Go̠ṭa dhạrti Go̠go̠ Aṛaṅ Mãhã’ hisạbte ạḍi ńutum do̠ damḍahi akana. 1952 serma reaḱ no̠a dinre Baṅgla pạrsite hamesa diso̠m re ropoṛ ar niạ baṅgladiso̠mre Raj pạrsi mente thamgạḍiy lạgit́ ạḍi maraṅ pạrsi lạṛhại re iskul kolegeren pạṭhuạ gidrạko̠ ko ehoṕleda ar onko̠ cetanre Police do sẽṅgel sar reaḱ teraṅte thoṛa juạnko do̠ko goć oco̠lena. O̠na bhitre reko tãhekana; Rofiq, Jo̠bbar, Sho̠fiq, Salam, Borkot selet́ arhõ aema ńutum baṅ baḍaeko. O̠nate noa din ‘Sohid/Guć o̠co̠len mãha’ hisạb te tonol kajak akana. 2010 serma do ‘Jatiso̠ṅgho̠’ seć kho̠n go̠ṭa akan lekate jao serma ge 21 February do̠ ‘Goṭa Dhạrti Go̠go̠ Aṛaṅ Mãha’ hisạb teko manao ganao agueda.

1952 serma kho̠n nit hạbić te no̠a din do̠ mano̠t selet́ ganao ạgu akana. Nahaḱ din rehõ Ḍhaka University aḱ ạyurte 21 February ńindạ 12 baja 1 minute re pạhil Diso̠m ren President, ena tayom Prime Minister, Mo̠ntriko, Ḍhaka University ren Upocharjo, mahasoeko, Ḍhaka re menaḱ ko̠ mimit diso̠m ren dutko, po̠liticianko, mimit protisṭhan, o̠rganization selet́ joto hoṛ do̠ ‘Kendrio Sohid Minar’ re heć katet́ baṅgla pạrsi lạgit́ goć aḱanko disạ/unhairko lạgit́ mano̠t selet́ gutu galaṅ baha malako do̠ho̠yeda. Noa okte re ạḍi khandri mon o̠ntor khon bhabna selet́ko sereń eda; ińren bo̠eha aḱ mãyãm te jodbodao akan 21 February, iń do̠ń hiṛiń daṛeaḱ? Baṅgladiso̠mre do̠ Sạdhin tayo̠m kho̠nge 21 February do̠ So̠rkaraḱ chuṭi din mente manao ganao hoyoḱ kana. Menkhan chuṭi din kanreho Reḍio, Television, eneć sereń, o̠noṛhẽ, ropoṛ selet́ aema lekan o̠nusṭhan do̠ko ho̠e purạo ocoyeda. Baṅgla Academy do goṭa February cando̠ ge 21 reaḱ puthi melako hoe o̠coyeda.

O̠nka leka eken baṅgla pạrsi do baṅ bicko̠m Santali Pạrsi ho Sarkari seć khon puthi oloḱ ar santal gidrạko talare paṛhao o̠coko lạgit́ aema protisṭhan se NGO kodoko kạmi kana. Rajshahi, Chapainawabgonj, Naogaon, Gaibandha, Dinajpur, Rangpur, Thakurgaon jilạ koreye kạmi kan Tabitha Foundation ar National Agency for Green Revolution hõ santal gidrạko go̠go̠ pạrsi jemo̠nko cet́ ar santalaḱ ạri-cạliko baḍae daṛeaḱ karonte 15 goṭen school kore santali pạrsi te oloḱ paṛhaoḱ ko̠ cet́ ako kana huḍiń gidrạko.  Je leka Pạhil puthi, Do̠sar puthi, Baḍaejoṅ Hor selet́ arho eṭaḱaḱ puthiko, o̠naka leka Caritas Baṅgladesh hõ santal gidrạko talare santali te pạhil kho̠n moṛe kilas hạbić ạḍi mońj sikhnạtko em ạgu ako kana.

O̠nka leka Santali Pạrsi diso̠m Sarkar kho̠n puthi kho̠jo̠k lạgit́ ạidạri so̠bha doko hoe purạo o̠co̠ akada “Utorbango Adibasi Fouram”. Calao en 22 tarik February cando Santali Parsi te puthi o̠lo̠ḱ lạgit́ maraṅ dạbi do tahẽ kana. Entet́ jo̠to̠ko bo̠n baḍaea je; Bangladesh re pạhil goṭa aḱ tahe kana 6 goṭen go̠go̠ pạrsite te puthi ologoḱ ar chapa so̠do̠r. Jemon apnar pạrsi ko cet́ joṅ arko baḍae daṛeaḱ. Menkhan eken 4 goṭen pạrsi te puthi o̠l akana ar school re paṛhao hõ ehoṕ akana. Ạḍi bhabna je Santalko lạgit́ puthi do̠ nit hõ baṅ oloḱ kana; enkathai horop lạgit́ santalko do̠ bar hạtiń re menaḱ koa. Jotoko bon baḍae kaḱma; Baṅgladesh re Roman horoṕ te 90 percent doko khojok kana jemon Roman horop te puthi do oloḱ, ar eken 10 percent hoṛ doko khojoḱ kana Baṅgla se Olcikite. Onate Sorkar doe menet́ kana ape lahare saphak pe, ado Sorkar do kạmi horai puraoa.

Bangladesh ren Maraṅ Montri Shekh Hasina do̠e men akada; “Nanan Jatiari ak Pạrsiko̠ rạkhi jogao Doho Jạruṛa” (Bangladesh Protidin 22 February 2021)

Mucạt́ re rạskạ selet́ iń baḍae ocoyet́ bon kana je; Santali pharsi te 2021 serma reak February cando mucạt́ seć  Ekushe Boi Mela re so̠hor seteroḱ kana Santals Times reaṅ onol tumạl halaṅ puthi ar Santali poem reak dosar O̠noṛhẽ puthi `Ẽlaṅ’. Koyok horre tahen mabon ar ńamlenre kiriń hatao ma bo sanam ko.