HAHAṚA

Hahaṛa janam tae

Hahaṛa kạmi tae

Hahaṛa gujuḱ tae

Hahaṛa beret́ tae.

Ạḍi maraṅ hoṛ kanae

Ạḍi maraṅ daṛe tae

Ạḍi maraṅ daya tae

Ạḍi maraṅ dulạṛ tae.

Dhạrti teye hećena

Manwa lạgit́e alayena

Miridos mayam joroena

Puruchun kạmi purạuena.

Hoṛ ńutumteye nindhạuena

Hoṛ ńutumteye nacarena

Hoṛ ńutumteye dukena

Hoṛ ńutumte jione alaekeda.

Okoyaḱ noa hahaṛa dulạṛ?

Okoyaḱ noa hahaṛa kạmi?

Okoyaḱ noa hahaṛa katha?

Uniaḱ ńutum Jisu Mạsi!




Mitṭen Lelha Ṭuạr Koṛa

Sedaere, kathae, mit́ṭen ṭuạr koṛae tahẽ̠kana. Ado̠ bại bạite uni gidrạ do̠e hara idiyena; me̠nkhan jãhãnaḱ kạmi eman se̠nte do̠ ḍhere lelhagea. Mit́ dhao eṅgate kulikedea, Henda go̠, ińaḱ bapla do̠ hoe akana se̠ baṅ? Eṅgat do̠e metadea, Amaḱ bapla do̠, bạbu, gidrạre hoe akantama phalna atore. Ado̠ uni koṛa do̠e me̠nket́a, De̠n go̠, sạtu sambarạńme, pańja ạguyeạń. Ado̠ uni eṅgatte̠t́ do̠e sạtu sambaradea. Ado̠e calaoena; calaḱ calaḱteye pańja ńamket́a bạhu oṛaḱ, ar onko do̠ jãwãe gomke me̠nteko ataṅ daramkedea, arko peṛa baṛakedea khub leka. Ar tayo̠mteye pe̠ṛa bhagaoen khan do̠e metat́koa, Calaḱaliń, bidạkạlińpe. Ado̠ko bidạkat́kina. Uni koṛa do̠ lahateye oḍokena, ar uni kuṛi do̠ ạḍi tayo̠m. Ado̠ uni koṛa do̠ mit́ṭen dare buṭạre duṛuṕkateye tạṅgi akadea, are ńe̠l daramedea. Ar uni kuṛi do̠ dustur lekako sindur go̠t́adea. Ar cạndire jo̠ro̠ṅ jo̠ro̠ṅ sindur ńe̠lket́te uni koṛa do̠e me̠nket́a, Bạhu me̠nte mań idiyede, me̠nkhan bo̠ho̠ḱ paṛaḱentae do̠; nui do̠e gujuḱa, bae bańcaoḱa; bạń do̠ho̠yea, nui do̠ń bo̠do̠lea.

Ona takrege mit́ṭen ho̠ṛ ona ho̠rte mit́ṭen ḍaṅgrae idiye kan tahẽ̠kana. Khangeye metadea, Dini ho, nui ḍaṅgra do̠ imạńme, nui iń do̠ń emama. Uni ho̠ṛ hõ̠e kusiyena. Ado̠ uni ḍaṅgrae hataokedea. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ṭen ḍạḍi lekae ńamket́a, ar o̠nḍe̠ye jirạu ńõ̠ḱena; khange uni ḍaṅgra do̠ dustur lekae aḍoyet́ kana. Ado̠ uni koṛa do̠ uni ḍaṅgrae be̠ṅge̠t́ae kana are me̠nket́a, Iń bạhu do̠ bo̠ho̠ḱ paṛaḱentaea, onateń bo̠do̠lkedea, ar nui hõ̠ nitoḱ do̠ lać bo̠go̠ćentaea, o̠ho̠e bańcaolena; nui hõ̠e gujuḱgea, bạń do̠ho̠yea nui hõ̠. Onakoe mo̠ne̠joṅ tak khange mit́ ho̠ṛ ona ho̠rteye hijuḱ kana, mit́ṭen me̠ro̠me idiye kana. Khangeye metae kana, Henda ho, nui me̠ro̠mem e̠mkoḱa? Nui ḍaṅgrań emama. Uni ho̠ṛ do̠ ạḍiye kusiyena. Khange uni me̠ro̠me hataokedea, ar ḍaṅgrae emadea. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ṭen gaḍae ńamket́a, ar o̠nḍe̠ do̠ jo̠m lạgit́e duṛuṕena, cet́ko co̠ṅko kol akawade nạihạr khon, ado̠e jo̠jo̠m kana, ar me̠ro̠m do̠e to̠l akadea. Ado̠e jo̠jo̠m kan tuluć uni me̠ro̠me be̠ṅge̠t́ae kana, ać cet́ leka mocae laṛaoet́a, me̠ro̠m hõ̠ akoaḱ dustur lekae pạḱgur kana. Khane me̠nket́a, Nui me̠ro̠m do̠ ya, ińe besaoiń kan do̠, bań do̠ho̠yea. Ado̠e jo̠m baṛaket́teye jirạu akana. Ińạḱ  khange ho̠ṛ mit́ṭen konḍhae idiyet́a. Khangeye metadea, E̠ ho, ona konḍha imạńme, iń do̠ me̠ro̠m iń emama. Khange uni ho̠ṛ do̠ konḍha bo̠do̠l me̠ro̠me ńamkedete ạḍiye rạskạyena. Khange ado̠e calao idiyena ar oṛaḱe tioḱket́a.

Ado̠ ạḍi rạskạte konḍhae ge̠t́ket́a, ar aćgeye utui lạgit́ karahere bhoraokate khange khube jolaḱ kana; tayo̠mte ona do̠ le̠yen khan ona do̠ se̠ṅge̠l tạpiste khub khad he̠ḍe̠jok kana. Ado̠ uni koṛae me̠net́a, Ạijo, iń do̠ me̠ro̠m se̠ celeye mitạń kana, onateye bo̠d bodaoạń kana. Arhõ̠e jol jolaḱ kana, ar onka khad khadge he̠ḍe̠joḱ kana. Khane me̠nket́a, Alom bo̠d bodaoḱa, baṅkhan iń tawaḱ ge̠jermea. Me̠nkhan tinạḱe jolaḱ kan, unạḱge onka saḍe kana. Ado̠ edrete racateye kuṭuṅ oḍokket́a, are tawaḱ ge̠je̠rket́a, are me̠nket́a, Ma nitoḱ do̠ bo̠d bodaoḱme. Ado̠ uni koṛaren eṅgat jo̠to̠ uniaḱ katha ańjo̠mte ar ona kạmi ńe̠lte ạḍiye mo̠n dukena, are metae kana, Cekate, bạbu, unạḱ do̠m lelhawa? Cet́ lekatem ạsuloḱa? Ado̠ tahẽn tahẽnte hoṛo iroḱ din tioḱena. Ar uni koṛa do̠ cet́ kạmi hõ̠ bae baḍaea, cekate hoṛo hõ̠ko ira ona hõ̠ bae baḍaea. Ado̠ uniren eṅgat do̠e metadea, Do bạbu, datro̠m idite hoṛo iroḱ calaḱme. Khange uni koṛa do̠ datro̠m saṕkate hoṛo khe̠tteye calaoena, ar datro̠m do̠ hoṛo budạ ṭhene do̠ho̠ket́a, are me̠nket́a, Ma khub iroḱtalaṅme; iń do̠ dakań ạguia oṛaḱ khon.

Ona me̠nkateye calaoena oṛaḱte. Ado̠ eṅgat do̠e kulikedea, Tinạḱ e̠m irket́a, bạbu? Uni do̠e me̠nket́a, Datro̠mgeń me̠n oṭo akawadea, khub leka iroḱtalaṅme, dakań ạguitalaṅa; de̠n bar bakhra daka imạńme, datro̠m jạnić re̠ṅge̠ćedea, calao go̠doḱạń. Khange uniaḱ katha leka eṇgat do̠ bar bakhrae emadeteye calaoena. Ado̠ se̠nkateye ńe̠lket́a, baṅ ir akana, enkage menaḱa. Ado̠e me̠nket́a, baṅ do̠ teheń do̠e ruạḱ kan, ona iạte baṅ iroḱ kan. Khange datro̠m saṕkateye tunumket́ do̠ lo̠lo̠ kan, ado̠e me̠nket́a, Uh, ruạḱ kantege bae irlaḱa. Ado̠e me̠nket́a, Cekateye bogeḱa? Ado̠ mit́ṭene hudisket́a, Baberte pạsikate kũireń ãṛgoea, pase̠ye bogeyenge. Sạrige datro̠m baberte pạsikate kũireye ãṛgoket́a; ado̠ daḱre topoyen khan do̠ reaṛena; ado̠e me̠nket́a, Nit do̠e bogeyena; e̠nte lo̠lo̠ do̠ cabayena, reaṛ kanae. Ona thoṛa din tayo̠mte eṅgatte̠t́e ruạyena, khange ado̠ disạ he̠ćadea, baṇma, Mit́ dhao datro̠me ruạyenre iń do̠ kũireń ãṛgoket́a are bogeyena, to̠be̠ nitoḱ nui hõ̠ń onkale khan do̠ pase̠ dhorageye bogeḱa. Ona me̠nkate eṅgatte̠t́ ho̠ṭo̠ḱre pạsikedete kũireye ãṛgokedea. Khange uni eṅgat do̠e pạsikedeteye go̠ćena; are o̠r rakaṕkedere uni do̠e isiṛ akat́a. Khangeye me̠n go̠t́ket́a, Nitoḱ iń go do̠e bogeyenteye landawạń kana. Ado̠ o̠r rakaṕkateye ńe̠lkede do̠e go̠ć akan.

Khange me̠nket́a, Ho̠rko ma akoren go̠ć ho̠ṛ gaḍateko idikoa, iń do̠ okateń idiyea? Ho, iń do̠ buruteń idiyea. Ado̠ mit́ṭen  pạṭiạteye po̠ṭo̠mkedea, are he̠rme̠t́kedea, ar buruteye mohnḍayena.Ado̠e calao idiḱ kana; calaḱ calaḱte  ho̠rre tinre co̠ṅ eṅgatte̠t́ do̠e bujurena, ar uni do̠ e̠ke̠n pạṭiạte̠t́ge burureye giḍi oṭokat́a. Khane ruạṛ hijuḱ kana, ar ho̠rre eṅgatte̠t́e ńe̠lkedea, ado̠e me̠nket́a, O̠ko̠e ren buḍhi ho̠ṛ co̠e go̠ćente no̠nḍe̠ do̠ko giḍi akade, jạnić toyo eman nãhãḱko jo̠mea; cedaḱ co̠ṇ no̠nḍe̠ do̠ko giḍi akade? Iń go̠ hana buruteń idi oṭokade. Ado̠ bạgiadeteye ruạṛena oṛaḱte.

Source: Santal Folk Tales




Tạṅgi

Amem hijuḱa ińiń baḍaea

Sombhuri bạnuk monre,

Tirem hećena iń samaṅre

Rạskạeinań monre.

Aema katham lạiạdińa

Hukum koyem imadiń

Ona leka calaḱ lạgit́

Batao daṛe bạnuḱtiń.

Kạmi kedam, harketenam

Kosṭoenam iń lạgit́ge

Enhõ amre pạtiạu ińaḱ

Digdhạ menaḱ khạṭige.

Calaḱ oktem metadińa

Tahenme am suluk re

Tãhẽinań iń do amaḱ

Dosar hijuḱ tạṅgi.




12 December kho̠n Metrorail Calaoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana

Uttora khon Agargao habić pạhil dhao Metrorail biḍau legae lạgit́ darakan 12 December do calaḱa. Noa lạgit́ rail line, bijli (Electric) calao hijuḱ reaḱ line ar station reaḱ sanam lekan kạmiko reaḱ saṕṛao do̠ mucạt akana.

Metrorail reaḱ jo̠to̠ seṭ re tahẽna hoṛko dejoḱ lạgit́ ponea seṭ, ar bar aṛe barea injin tahẽna. Msss Rapid Transit ren mạliki calaoić (kotripokho) do̠e baḍae ocokeda, jo̠to̠ square meter re 8 goṭen hoṛkoaḱ hisạb lekate bhiṛ okte amdaj 1 hajar 700 hoṛko calao heć daṛeaḱa.

  




Dulạṛ Piyạ

Do calaḱ me dulạṛ piyạ, do uni lạiaime,

Uniaḱ met́ muṭhạn tinạḱ ũihạranaḱ,

Uniaḱ met́ kin tinạḱ mayawan.

Do calaḱ me dulạṛ piyạ, do

Uniaḱ met́ha muṭhạn reaḱ Sarhao oṭo kaeme.

Uni lạiaime amaḱ joha kin do

Bera hạsur okte rimil leka,

Amaḱ luṭi kin do Kisṭu cuṛạ baha leka jeńget́ araḱ.

Do calaḱ me dulạṛ piyạ, do uni lạiaime,

Amaḱ moloṅ reaḱ ṭikli

Setaḱ tora rakaṕ cando leka

Ińaḱ moneye marsal leda.

Ente uni bae baḍaea ać

Noa kote tinạḱ mońj – e sajao akana.

Do calaḱ me dulạṛ piyạ, do luturre khai khoiai me,

Mạhir monte metae me,

Aben dene – banarge dulạṛ nạṛi teben tol akana.

Dulạṛ piyạ do lạiaeme, noa tonol do tis hõ

Topagoḱ reaḱ do bań

Tahẽna juge – jug jug mucạt́ hạbić.




Teheń Khon Higher Secondary School Certificate (HSC) Bidạu Do̠ Ehoṕena

Teheń khon Higher Secondary School Certificate (HSC) bidạu do ehoṕ akana. Niạ biḍạure 14 lakh  pạthuạ ko seledoḱ kana. Bidạu je̠mon mońj mońjte hoe purạuḱ ona lạgit́ sikhnạt board do jo̠to̠ lekan bo̠ndo̠bos do̠e hatao akat́a. Jao serma reaḱ April candoge HSC biḍạu ehoṕ baṛaḱ rehõ, ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir okte nạpit re niạ serma reaḱ bidạu baṅ ehoṕ akana.

Enrehõ teheń khon biḍạu do ehoṕ akana. HSC se̠ ona man reaḱ bidạu khạtir darakan 3 January dhạbić jo̠to̠ koching center bond dohoe lạgit́ Sikkha montronaloy doe batlao akada.

Tumạl- Bangladesh pratidin




Lebṛa Kạhũ

Ale oṛaḱ mutulre

Kạhũ cẽṛẽ menae

Sim hopon ńelte

Cạṛuṕ cạṛuṕ donae.

Sim hopon ńelte

Ulidaḱ joroḱ tae

Dilgema bạnuḱtae

Sim eṅga menae.

Ciạṕ ciạṕ sim hopon

Nana hunạr aṛaṅ

Kumbṛukoae mente kạhũ

Menaege kalaṅ ḍolaṅ.

Raḱ reaḱ dheć bạnuḱ

Eken ka – ka

Thạri perećem emai rehõ

Bae joma daka.

Jeńjle koḱae seta leka

Uni lebṛa kạhũ

Ạkhạiniwantei laga kede

Ale tala bạhu.




Boeha Dulạṛ

Ato reaḱ ńutum do Acinpur, ona atoren mit́ṭen Babaren barea hoponkin tahẽ kana, mit́ ṭenaḱ ńutum do Cunḍạ cõṛe ar mit́ Ṭenaḱ ńutum do Siril cõṛe. Din dinte unkin gidrạ dokin hara idiyena, menkhan oloḱ paṛhaoḱ do ạḍigan do bạkin baḍaekan tahẽkana, Enrehõ thoṛagan dokin baḍae kan tahẽkana. Lạṭu hopon do ać baba soṅge cas abadre ar emanteaḱ kạmi koreye goṛoae kan tahẽkana. Ar kạṭić boeha do bhạṅguạ geye tahẽ kante aćren bạṛić gateko soṅgeye gateḱ kan tahẽ kana, Onate bạṛić gateko soṅge gate gatete uni hõe bạṛićena, mit́ din do onko bạṛić gateko sãote mit́ṭen hoṛ doko goć kedea.

Ado onate thanaren pulis do uni kạṭić boeha Siril ńutuman koṛa laga lagate akoaḱ oṛaḱ teko laga idi kedea, ać dada cunḍạ do oṛaḱ regeye tahẽ kana. Adoe metae kana ‘bańcaoiń me dada’. Ado lạṭu boeha do kạṭić boeha ńelte daya hećadea, ado aćren kạṭić boehae metadea oṛaḱte bolokate ińaḱ aṅgrop horog me ar onem horoḱ akat́ mayamte gabao akan aṅgrop horoḱ kateye oḍokena, ado thanaren pulis uni saṕ kate thana teko ạgu kedea. Uniaḱ bicạr hoyena ar cunḍạ cõṛe dusiko hudis kedea ar phạsi reaḱ hukumko emkeda, ar thoṛadin tayom khange phạsi hoyoḱ reaḱ goṭa hoyena. Ado phạsi hoyoḱ mit́din lahare Siril ać dada do Siril ṭhen mit́ṭen ciṭhiye ol keda.

Dulạṛiạ, Siril

As iń dohoeda besge menaḱmea, ar mońjge tahẽnme, ente iń do am ńutumte jiwiń alae keda, ar oneń em akawat́me sada aṅgrop do tisge ona do alom gabao ocoea.

Niạge

Iń do dada tam

Cunḍạ cõṛe

Ona ciṭhi ol tayom uni lạṭu boeha doko phạsi kedea, ado bar pe din tayom uni kạṭić boeha ona ciṭhi ńam tayome paṛhao keda ar soṅge soṅgete thana ophisteye hećena. Ado thanaren pulis koe metako kana. Iń dada bodol te ińge phạsiiń pe. Unre pulis doko metadea am dada cunḍạ cõṛeaḱ phạsi do hoyen taya. Am do uniaḱ goć hoṛmo oṛaḱte iditae me, unre uni kạṭić boeha do mayaḱ muyuḱ ać dadawaḱ goć hoṛmowante Acinpur atoteye hećena, ar uni ać dada do oṛaḱ sor regeye hasawadea. Ona tayom aćaḱ jiṅgire oneye em akawade sada aṅgrop do tis hõ bae gabao oco leda.




Meskoć

Meskoć

(1)

Mahasoe: Cet́ ya Surju: dinạm school tedo cedaḱ bam calaḱ kana?

Surju: Mahasoe school te hijuḱ baṅ sanayińa; ar mońj hõ bạń ạikạueda. Hudisedạń ar bạń paṛhaoḱa.

Mahasoe: Tahole cet́em cekaea?

Surju: Hudisedạń cạkriyạń.

Mahasoe: Henda ya Surju; klass seven hạbić paṛhao kate do cet́em cạkriya?

Surju: Cedaḱ mahasoe; ale oṛaḱ sorren Maeno klass five rey paṛhaoḱa, unige privateiń paṛhaoea.

(2)

Kuṛi: Baba iń do niạ bochor am 35,000/- ṭakań bańcao ket́ mea.

Baba: Cekate biṭi?

Kuṛi: Hẽ Baba amem menleda, niạ bochor biḍạu reń pass lekhan ge mitṭen lepṭopeń kirińama, ma ńel tińme ińaḱ result, oka subject rege bạń pass akada, tahole do bam bańcaoena.




Biń Ger

Mitạn ar Campa do gate menaḱ kinạ, ạḍi gate kanakin, menkeam milwạ gate. Mitạn do iskule hijuḱ senoḱa, ar Campa hõ bejae leka ńelme ona hor aṛe tege guriće halaṅ baṛaea. Ar cet́bam men enka, enka ṭera ṭera beṅget́te bana hoṛre dulạṛ do janamat́ kina. Mitạn jãhãleka iskul bae hećlen khan, enhiloḱ do Campa do Mitạn takoaḱ ato hạbić gurić halaṅe calaḱa. Ar Campa hõ jãhã leka gurić halaṅ bae oḍoklen khan enhiloḱ do Mitạn do onko ato sećte ạcur ạcurte oṛaḱe hijuḱa, jãhã tinạḱ onkate hor  baṅkhan rehõ. Ado cet́bam men ne – hoṛ do, miluwạ reaḱ mãyãte Mitạn hõ ado ñoḱõe nonkate iskul calaḱ hõye bạgi atar kada. Ać baba do bogetey men menkat́a, paṛhaolem, bạhuamgeale nahaḱ, paṛhaoḱem cet́ lekhan mit́ din amge sukem joma. Menkhan okare suk, okoe okoeaḱ solha kathaye ańjoma. Mitạn do Campa adere lạgit́e chaṭpaṭao baṛae kana. Hara godoḱ reaḱ miluwạ suk, ona khon do cet́ maraṅa, asokaete niạ bidạlre?

Ayogo na, ńelme mit́ din do Mitạn Campaye ạgu kedea. Mitạn eṅgat – apat cet́kin mena, kusi bạnuḱ rehõ jãhãlekate homoń goroń kate Campakin ataṅ kedea. Menkedakin, Cekayam, koṛa gidrạ aćaḱ kusitey ńam akawana, ado ne – hoṛ do cet́? Ma  jãhã lekatekin ạsul lenkhange. Campa do ado nonḍe do bae ropha lena, Mitạne ạnḍić idi kedea ako oṛaḱte. Mitạn do menkhan bae senlena eken tite do. Oṛaḱre jogaṛ machageko tahẽkante, oko okote ạḍi utạr ṭaka doye moṭra toraket́a. Nạihạr redo Mitạn bogeteko bạsut kedea. Cedaḱ acha baṅ – Mitạn do sentora mit́ arãṛ ḍaṅgra, busạḱ gại, sim – sukri ar bhiḍi – merome kirińket́koa, ar bhagete bhag bhornate casoḱ hõye ehoṕena. Ado cedaḱem mena, hoṛo caole hõ hoyengea ar sim – sukri, bhiḍi – merom hõ onkage guḍ guḍ hãsgem ńelkekoa, mit́ bar bochor regeko saṅgeyena. Taenomte do ado Mitạn do bako jut ae kana, jhogṛako rakaṕkeda. Mitạnren saḍgettet́ tako Mitạn lagayeko meneda. Motlob do uni jãhã lekate mit́domko ocoḱ lekhan, akoaḱge sanamaḱ do hoyoḱa nahaḱ. Mitạn hõ adoye ạṛisena, onko bako sebelae kan khan cekate bhalaye tahena. Ńũ bulkate roṛ ropoṛte lạṛhại lạgit́ khạlạiko ńir laṭkaoḱa. Mit́ dom do jotokote Mitạnko ota baṛa akadegea. Campa hõ ar cet́e mena, apabare soṅge do entet́e daṛeḱa. Enhõ adoye men menkat́gea, Ạlińaḱ ṭaka poesa tegebon saṕ ńamkeda, ado hane nitoḱ o bape jutạliń kana. Campa ać hilittet́ takoko mengoda, Eh… bogeteco hoṛo caole bhạriạ dipil kataben hećlen, ar mĩhũ merom hõben tiạḱ ạgulet́koa, onatem lạṭićet́ kan. Baṅma abenaḱte oṛaḱ duạr perećakan, Chi, roṛte lajaokoḱme, mase bhalako lạima noako katha jãhãe. Ado nonka bako sebelạkin kante Mitạn tạkin do arhõ ako oṛaḱtekin, ruạṛ hećena. Nonḍe hećkate Mitạn do ako atoren sanam hoṛe juṭạu ṭhikket́koa. Ar nạihạr sećren ato hoṛ do oko okote hạnḍiye ńu ocoket́koa, jate jahanaḱ tạkić aloko janam. Ado mit́ din do Mitạn do juṭpaṭe senena nạihạrte atoren hoṛante, bebak gại ḍaṅgrako laga ạguket́koa, sim – sukri celege bako badlet́koa, laga lagateko saṕ ạguket́koa, jako daṛeat́ do hoṛo caole hõko  ạgu daraket́a. Atoren hoṛ do cele hõ bako sorlena. Onko man ente laharey ran ṭhik akat́ko, ado cedaḱko soroḱa. Ar inạma hoṛo caole reaḱ dhomokte, Camparen apa – bare hõ bogeteko bhakayet́ tahẽkan, ne – hoṛ do chiạḱ geko metakokan tahẽkana. Ado onatege atoren do sanam hoṛko ạṛisako kan tahẽkana. Ar baṅkhan mase eṭaḱ atoren hoṛ mit́ṭen atote hećkate hoṛo caole ar gại ḍaṅgrako idikoma?

Camparen apa – bare do ado cet́hõ bako ceka daṛeada, eken ruhạt́ ar eger chaḍa do. Ayo hoṛ do sinḍ bhanḍ hirkhạge Mitạnko eger kedea, roṛ kedako, Mitạn do sea kate nahaḱe gujuḱa, ar happen lohomlen khane gidi kũṛĩt́ko khablao jomea nahaḱ, joma rapaḱ do…. Mitạn tako atoren hoṛko ńam eman leko khan, ńelme onkoaḱ boge judạ baṅ kuli kateko metakoa, Mitạn roga do bhalaye goć akana se baṅa….? Onka ado Mitạnko sarapaea, goṭa duniạ gojoḱ reaḱko bakhẽṛ baṛaea. Ado bam mena, onko do Mitạnaḱ gojoḱ geko koyoḱ hohor kana. Arhõko mena, jãhãrele ̣ńam emanle khan, ekal jiwet́te khurạ khonle jom rakabea nahaḱ, bae baḍae akat́lea, oka atoren ayo kanale..? Nonka lekate ado Mitạn doye biṛkiyena, gojoḱ gojoḱ ko roṛ baṛayet́ khan. Ado cet́e buddhia, mar mit́ din do arhõ dik ar ạṛiste sanam gại ḍaṅgra ar mihũ merom laga idi oṭo kako. Ado cet́ bam men, enhõ Mitạn do bae suk lena bacha, gujuḱ reaḱ botor do bhitri monre gạḍiạuadea. Jạpit́ kaḱ rehõ bogetey botoroḱa, jạpit́ hiṛiń rehõ ti jaṅga irci kate botorgeye raga, ńel lekhan do ne hoṛgem botor koḱa. Nõḱõe nonka talate ado Mitạn do dine khemaoeda. Ado ńelme mit́ din do jao hiloḱ leka kạmiye sen akana khet te. Mitạn do paṭ reaḱ rohoṛ dareye hạr samṭaoeda, ać sor rehõ ạḍi utạr hoṛ onkageko hạhạr kana. Ado ńelme Mitạn do ekal kaṭare, inạ iḍi sećre mit́ṭen jeleń hoṛ ma khablao katem sogaḱ kede, mane bińe ger kedea. Khan Mitạn do, Menya Jạṭu goć kidińam, menkate ekale kekleset́ena, ar ḍhae mente ot reye bhindạṛena, togoć ḍaṭa kateye keṭ keṭe utạrena, dene banar mẽt́ ṭenḍaren taea, ar ghuriạ̃ bae beṅget́ ruạṛ leda.. Nonka dosa ńelte atoren hoṛ do bako jiwi daṛeadea, turạ̃t ado Bohrompur haspatal teko ạtkir kedea, ar uni biń hõ ạḍi hahaṛa, ger kate bam dạṛet́, inạkorege bại bạitem leń baṛae kan. Mar hoṛ do ado mit́ṭen cukạḱre kaḍećte hoṭor adere, ar uni hõ haspatalte idi toraye. Ado cedaḱem mena, Ḍaktar do bogete bis pheḍ ocoe lạgit́ko kurumuṭu keda, pene din, menkhan noa pene dinre mit́ ghạṛi lạgit́ hõ Mitạn bae beṅget́ leda, ar ekal cet́ roṛ hõ baṅ, ado onka pene din mucạt́rey cabaena.

Atoren hoṛ do arhõ atore goḱ ạgu kateko bae kadea mãṛi poḍare. Ado ńelme, ińaḱ khange nạihạrren bahońhartet́ takoma juṭ paṭko juṭạu hećena. Onkoge uni lãṅgãe tahẽkanre mit́ ghạṛi lạgit́ hõ ńeńel bako hećlena. Ńelme onkoge nitma heć kateko menet́, Cekate ạḍi usạra nonka do hoe got́ena, caḱ daḱpe ạtu ocoket́a, cet́ dusi menaḱ anaṅ, onabo ńel sojhea. Hanḍekin tahẽkan redo okor cet́ hoelena, ar nonḍe do bejae hoyen do…? Mitạn tako atoren hoṛ doko bujhạuat́ koa, noko do lebṛa caṭa, khoroc oco lạgit́ko don heć akana, mar ado ako hõ jhũkoḱ. Ado cet́ bam men, pocra gạnḍi phạsiyạra hoṛ, botor aḍoyenako, nokoaḱ husrại ńelte, ado apan ạpinko gusạu baṛayena bại bạite. Ar baṅkhan hutkạm khạṭigeko domao oco koḱa honeć…    

Tumạl- Kạhni Mala