Amnrura re Pạṭhuạ gidrạkoaḱ Ko̠ro̠na cehaona Seminar

Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re 40 pạṭhuạ gidrạ ko niạ hoy purạuena ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahen cehaona seminar. Teheń 24/04/2021 ạyuṕ ber  4 baja kho̠n 5 baja tala hạbić niạ cehaona seminar do hoena. Niạ seminar mucạt́re  Pạṭhuạ gidrạ koaḱ ti re siknạt jạruṛ jinis ko̠ em cal aḱkoa.

Chapainawabganj jilạ 03 no. Jhilim Union Porisad reaḱ Amnura aḍepase ṭoṭharen 40 goṭen iskul, ko̠lej re paṛhaoḱ kan gidrạ ko noa ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ tahen cehaona ar siknạt jạruṛ jinis em cal seminar re selet́ ko tahekana.

No̠ko selet́en pạṭhuạko modre Santal, Muslạ, Hindu jạtiyạti ren ko tahẽ kana. Niạ seminar re ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n cekate apnar sahaṛ akan bo tahena niạ babo̠t e lạekeda Dr. Simion Kisku. Program re Pạṭhuạko ko̠ro̠na ajaṛ hoelen khan cekate napae bo̠n tahena se ceka lekhan niạ kho̠n mońbo tahẽ daṛekoḱa o̠na babo̠t mit́ sikhạuna video ko ńelkeda oka do̠ World Health Organization (WHO) hotete benao akan.  Niạ cehaona seminar do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman besorkari NGO aḱ ạyurte  hoepurạena. Ar niạ re sanam seć lekate goṛoko em keda Wycliffe Foundation: Relief and Development Foundation, Australia.

Seminar re maraṅ mukhiạ hisạbte selet́ e tahekana National Agency for Green Revolution (NAGR)ren ạyurić Mn. Stephen Soren,  ar hõ selet́ ko tahekana NAGR ren program coordinator Mn. Shamson Soren, Program Officer Prodip Hembrom,  Promila Hasda, volunteer Sumitra Murmu, Amnura Lutheran Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku.

Seminar mucạt́ re joto̠ pạṭhuạ gidrạ ko̠ ono̠l lạgit́ ko̠lo̠m, khata, ar 2 kate mo̠ca poṭo̠maḱ (mask) ko̠ em calaḱkoa. Pạṭhuạ gidrạ ko̠ niạ ńamkate ạḍi rạskạ ko̠ so̠do̠r keda.




Koronate̠ Baṅgladisomre̠ 2 Kạruṛ 45 Lakh Hoṛko Re̠ṅge̠ć Akana!!!

Diso̠m re̠aḱ nonkan mũhin olaḱ do bạń khoj joṅ kana, Menkhan oloḱ reaḱ asol jos se motlob do hoyoḱ kana je̠mo̠n abo Santal boe̠ha miserako talare̠ sanam ṭhạ̃iko khon te̠ṅgo katet́ ro̠pha ruạṛ lạgit́ bon kurumuṭuea. Nonkate̠ abo Santalko diso̠m re̠ mońj tahẽ kate̠t́ dhạrti jiṅgi bon khe̠mao̠ daṛeaḱa. E̠nte̠t́ nonkan mũhin re̠ sạrige jo̠to̠ hoṛkoaḱ goṛo jạruṛa. Ar noa katha te̠ń disạ ke̠da Dr. Abdul Kalam aḱ mit́ katha je;

Iń do̠ ńeloḱ te̠ bạń handsama, Me̠nkhan iń do̠ ińaḱ hand (ti) jãhãi ho̠ṛ lạgit́ iń laha daṛe̠aḱa,

One̠ okoeaḱ do̠ jạruṛ me̠naḱ. Bhageaḱ re̠ tahẽn do̠ sapha soṛa mon jạruṛa, eken moca te̠do̠ baṅ.’

Calaoe̠n se̠rma 8 march diso̠m re̠ pạhil korona rog te̠ ńam akan re̠aḱ kathae̠ so̠do̠r akada diso̠m re̠n sarkar bahadur. Paro̠m calao akan May cando re̠aḱ adha ạdhi khon bạṛti rog ńam e̠ho̠ṕ akana. August cando re̠aḱ te̠sar hapta hạbić rog ńam akan do̠ko tahẽ kana bargel (20) percent cetan. Inạ tayo̠m nãwãte̠ ńame̠t́ ko ho̠ṛ saṅgkha do̠ko tho̠ṛa calao e̠na.  

Onka le̠ka June khon e̠hoṕ katet́ August hạbić pe̠ cando korona rog te̠ko jạbun akana ạḍi bạṛti. Inạ tayo̠m November ar December cando tho̠ṛa bạṛti tahẽ kan re̠hõ tayom te̠do̠ latar seć ge tahẽ kana. Calaḱ kan se̠rma re̠aḱ March cando arhõ eho̠ṕ akana do̠sar te̠. Pạhilaḱ khon niạ baraḱ te̠do̠ ạḍi bạṛti korona rog te̠ko jạbuno̠ḱ kana. Talamala se̠ć do̠ nãwã te̠ ạḍi tho̠ṛa ho̠ṛ ńame̠t́ kote̠ ae̠ma mońj do̠ tahẽ kana ar diso̠m re̠ rugiko hõko tho̠ṛa hijuḱ kan tahẽ kana. Me̠nkhan March cando khon arhõ ạḍi bạṛti korona te̠ko jạbuno̠ḱ kante̠ ho̠ṛ soṅkha hõko bạṛti akana. 

Niạ se̠rma re̠aḱ 14 tạrik April cando khon 7 din lạgit́ ạḍi kajak lockdown ehoṕ akana. Ọna toṅge rege arhõ ar mit́ hapta lạgit́ arhõ kajak lockdown do̠ calaḱ kana. Diso̠m re̠n sorkar nitoḱ doe̠ me̠ne̠t́ kana darakan 28 tạrik hạbić lockdown caba kate̠t́, lockdown do̠ mucado̠ḱa ar gạḍiko do̠ calaḱ e̠ho̠bo̠ḱa lahate̠ le̠ka ge. Calaoe̠n se̠rma do̠ lockdown se̠ć le̠ka tege korona te̠ gujuḱ do̠ko ro̠pha ruạṛ le̠da. Niạ dhao hõ gujuḱ re̠aḱ har do̠ ko̠m he̠ć akana.

Korona te̠ diso̠m re̠ nãwã te̠ko re̠ṅgeć akana 2 karuṛ 45 lac ho̠ṛ. Niạ 2021 se̠rma re̠aḱ March cando hạbić te̠ diso̠m re̠ re̠ṅgeć hoṛko ḍhe̠r akana 14.75 sotaṅsho. Baṅgladiso̠m re̠ re̠ṅgeć hoṛaḱ lahanti hoe̠ le̠na one̠ oka do̠ hiskạ le̠kan lahanti tahẽ kana. Korona e̠hobo̠ḱ laha hạbić re̠ṅgeć hoṛko tahẽ kana 20 sotaṅsho le̠ka. Ar ạḍi re̠ṅgeć do̠ko tahẽ kana 11 sotaṅgsho. Korona tayom disom re̠ joto le̠kanak ce̠tan re̠ ạḍi ae̠ma e̠ṭke̠ ṭõ̠ṛe̠ he̠ć paṛao̠ akana. Menkhan no̠a do̠ e̠ke̠n Baṅgladisom re̠do̠ baṅ, bickom go̠ṭa dhạrti rege no̠a e̠̣tke̠ ṭõ̠ṛe̠ do̠ he̠ć bolo akana. Noa do ạḍi sạrige je̠, Baṅgladiso̠m lạgit́ do̠ ạḍi do̠sra e̠ṭaḱ diso̠m khon hõ, onage hoyoḱ re̠aḱ katha; ar jo̠to̠ko bon baḍae̠a je̠, kạuḍi ce̠tan re̠ ạḍi ae̠ma loksan do̠ he̠ć paṛao̠ akana. O̠na se̠le̠t́ noa hõ bon baḍaea je̠, diso̠m re̠ 40 sotaṅgsho ho̠ṛ do̠ thoṛa ghạṛić(Oesthayi) kạmi so̠ṅge jo̠po̠ṛao̠ me̠naḱ koa. Samaj re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan muhĩnre̠ nonkan ho̠ṛaḱ do̠ ạḍi bạṛti lakshan hoyoḱa. Korona re̠aḱ maraṅ muhĩn muskil te̠ pạhil rege ạḍi ae̠mako laksan akana. oka kạuḍiko sõćjoṅ akan tahẽ̠n, ona do̠ pạhil regeko jo̠m caba ke̠da. ar do̠sar dhao he̠ć paṛao̠ akan koronate̠ do̠ hoṛmo re̠aḱ ḍanḍa rạput́ akan le̠ka hoe̠ akan takoa. Nonkan hoṛko goṛo ako lạgit́ ạḍi jạruṛ diso̠m sarkar bahadur aḱ kạmi.       

E̠ke̠n nonko hoṛ do̠ baṅ-huḍiń londbondić ko hõ ạḍi laksan re̠ko paṛao̠ akana. Ar onko re̠n kạmiyạkoaḱ katha do̠ ar ce̠t́ e̠m me̠na. Jãhã le̠kan muhĩn muskil rege nonkan ho̠ṛaḱ do̠ ạḍi muskil hoyoḱa. Korona te̠do̠ ar hõ ạḍi bạṛti laksan hoe̠ akan takoa. Onate̠ nit do̠ ạḍi ṭhikaḱ kạmi kana sarker bahadur je̠mon ạḍi usạra nonkan hoṛ lạgit́ buge hudis te̠ goṛo emako lạgit́e̠ be̠bosthae ar komte̠ sud se̠le̠t́ kạuḍi e̠mako lạgit́ ạḍi jạruṛa. Lahanti lạgit́ ạḍi jạruṛ dhạrti jiṅgi mọńj khe̠mao̠. Diso̠m re̠aḱ lahanti saṕ do̠hoe̠ lạgit́ ạdị jạruṛ sarkar bahaduraḱ mo̠ńj hudis se̠le̠t́ kạmi e̠ho̠ṕ.

Maraṅ muhĩn korona te̠ muskil re̠ me̠naḱ ko lạgit́ calaḱ kan se̠rma re̠aḱ kạuḍi budgetko ńe̠l doṛha ke̠da se̠ ńe̠l jut hoe̠ e̠na. Je̠mon diso̠m re̠ bạṛti bhage kạmi e̠hobo̠ḱ. Diso̠m re̠ Maraṅ Mantri Shekh Hasina aḱ bạisi mukhiạte̠ NEC sabhare̠ 1 lac 97 hajar 643 kạruṛ ṭaka re̠aḱ do̠ṛha budget hoe̠ akana ar ADP doe̠ aṅgoc ke̠da. One̠ o̠ka do̠ calaḱ kan 2020-2021kạuḍi mãhãre̠ paṛaḱa. Secretary doe̠ baḍae̠ ocoke̠t́ koa; apnaraḱ kạuḍi khon 11 hajar 628 kạruṛ 90 lac kạuḍi te̠ go̠ṭa se̠rma re̠ye̠ laṛcaṛa. Noa se̠le̠t́ e̠ṭaḱ aḱ khon 7 hajar 753 kạruṛ 90 lak ar diso̠m barhe̠ khon 3 hajar 875 kạruṛ kạuḍi e̠mo̠ḱa. Noako kạuḍi ce̠t́ kạmi kore̠ laṛcaṛo̠ḱa, ona do̠ latar re̠ ol caṛhao̠ e̠na;

Atoko lahanti lạgit́ kạuḍi e̠m hạṭiń akana ADP 15 hajar 555 kạruṛ khon bạṛti hoe̠ akana ADP 18 hajar 290 kạruṛ, one̠ o̠ka do̠ 9.25 sotaṅgsho. De̠labon baḍae̠ lege ce̠t́ko kạmire̠ noako kạuḍi laṛcaṛo̠ḱa;

Ho̠ṛmo hạṭiń, Daṛeanaḱ(pusṭi) jo̠maḱ, ho̠r sȯngkha ar gharo̠ńj ce̠tanre̠ hạṭiń akana 13 hajar 33 kạruṛ khon ḍhe̠r kate̠t́ 14 hajar 922 kạruṛ, one̠ oka do̠ joto kạuḍi hạṭiń khon 7.55 sotaṅgsho.

Ńui daḱ ar o̠ṛaḱ duạr lạgit́ hạṭiń hoe̠ akana 26 hajar 492 kạruṛ, onẹ ọka dọ pạhil tahẽ kana 25 hajar 795 kạruṛ. ADP 13.40 sotaṅgsho, noa kạuḍi budget do̠ dosaraḱ maraṅ budget se̠ hạṭiń kana.

Ńe̠l doṛhae̠ hoe̠ akana 24 hajar 570 kạruṛ ar no̠a doe̠ ńam akada Sikhnạt ar dho̠ro̠m kạmi re̠ laṛcaṛ lạgit́. Pạhil do̠ tahẽ kana 23 hajar 390 kạruṛ kạuḍi. hạṭiń akan kạuḍi do̠ ADP re̠aḱ moṭre̠ 12.43 sotaṅgsho.

ADP re̠aḱ ńe̠l doṛhae̠ re̠ joto khon bạṛti kạuḍi hạṭiń te̠ye̠ ńam akada Gaḍi (Poribohon) re̠. Pạhilaḱ ADP 52 hajar183 kạruṛ khon ko̠m kate̠t́ 49 hajar 213 kạruṛ kạuḍi. Hạṭiń kate̠t́ ńam akana 24.90 sotaṅgsho.

Ńe̠l doṛhae̠ re̠ karen marsal bakhra hạṭiń tahẽ kana 24 hajar 804 kạruṛ kạuḍi, no̠a khon ko̠m kate̠t́ 21 hajar 945 kạruṛ kạuḍi hoe̠ akana. Jotote̠ hạṭiń kate̠t́ ńe̠lo̠ḱ kana 11.10 sotaṅgsho

Bigyạn(Biggan), Tolas hatao (tothoyo) ar Jopoṛao (jogajog) ce̠tan re ADP 18 hajar 448 kạruṛ tahẽ kana. Ńe̠l doṛha kate̠t́ 11 hajar 576 kạruṛ kạuḍi ar go̠ṭate̠ hạṭiń kate̠t́ ńe̠lo̠ḱ kana 5.86 sotaṅgsho.

Noako chaḍa hõ ADP re̠aḱ Krisi re̠ko e̠m hạṭiń akada 7 hajar 734 kạruṛ kạuḍi. O̠ka do̠ joto budget khon hạṭiń le̠khan 3.91 sotaṅgsho. Mo̠ṭ re̠aḱ 3.39 sotaṅgsho se̠ 6 hajar 709 kạruṛ doe̠ ńam akada ńui daḱ ce̠tanre̠. ar Shilpo nakha re̠do̠ hạṭiń hoe̠ akana amdaj 3 hajar 500 kạruṛ kạuḍi, o̠ka do̠ 1.77 sotaṅgsho. Secretary doe̠ baḍae̠ ocoke̠t́ le̠a je̠, ADP re̠ moṭre̠ 1 hajar 785 kạmi ho̠ra hatao̠ hoe̠ akana. O̠na bhitrire̠ Biniog  kạṃi ho̠ra lạgit́ 1 hajar 640 goṭe̠n ar kạrigol lạgit́ go̠ṛo kạmi ho̠ra 145 goṭe̠n, noa chaḍa apnarte̠ se̠ korporation hote̠te̠ 101 go̠ṭe̠n kạmi ho̠ra purạu lạgit́ hatao̠ hoe̠ akana. (thefinancialexpress.com.bd March 3, 2021)

Diso̠m re̠ korona karonte̠ arhõ bạṛti re̠ṅgeć ḍhe̠r akana amdaj 1 kạruṛ 50 lac hoṛ. (deshebideshe.com April 22.2021)

Diso̠m re̠ nito̠ḱ 3 kạruṛ 85 lac re̠ṅgeć ho̠ṛko hoe̠ akana. Diso̠m re̠n joto ho̠ṛ soṅgkha se̠ć te̠ ńe̠l le̠khan 24.5 sotaṅgsho. O̠ka re̠ do̠ me̠no̠go̠ḱ kana ạḍi re̠ṅgeć 1 kạruṛ 57 lak ho̠ṛ do̠ ạḍi re̠ṅgeć joto ho̠ṛko mo̠dre̠ 10.64 sotaṅgsho. 

Re̠ṅgeć cetan re̠ mit́ survey do̠ hoe̠ purạu akana mit́ be̠sorkari re̠n hoṛ koaḱ go̠ṛo̠te̠. O̠nate̠ ńe̠lo̠ḱ kana ato o̠ṛaḱ re̠n ho̠ṛko khon so̠ho̠r bajar kore̠ me̠naḱ ko bostibasi koge bạṛtiko re̠ṅgeć akana. Noa gobesona se̠ research kạmi re̠ko tahẽ kana Pawer and Participent Research Center (PPRC) ar BRAC Institute of Governance & Development (BIGD). (Prothom Alo, Economic Page; 20 April 2021)

Diso̠m re̠ 3 kạruṛ 85 lakh ho̠ṛko re̠ṅgeć akana noa Korona le̠kan maraṅ muhĩn se̠ć le̠kate̠. (songbad protidin 24.com reak report lekate.) Noa galmarao̠ o̠ktere̠ mano̠tan Polli Kormo Sohayok Foundation ren Chairman Dr. Kaji Kholikujjaman Ahmod doe̠ me̠ne̠t́ kana; ‘ Aboaḱ hoṛmore̠ mo̠ńjaḱ sirjạu, onkan bhage jo̠maḱ jo̠m jạruṛa. Bise̠s Kaete̠ diso̠m lahanti lạgit́ manwako nonkan mońj jo̠maḱ jo̠m jạruṛa ho̠ṛmoko mo̠ńj dohoe̠ lạgit́. Manwa be̠gor tis hõ bam lahanti daṛe̠aḱa. O̠nate̠ onkoaḱ hok do̠ e̠mako jạruṛa. Diso̠m re̠aḱ so̠maj re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan bhage ạtko e̠mako jạruṛa.

Kobi Robindronath Ṭhạkure̠ me̠n akada; Jom be̠gor do̠ okoe̠ hõ bako gujuḱa, me̠nkhan Rạskạ baṅ tahẽ le̠n khan ho̠ṛko gujuḱa. O̠nate̠ de̠labon mimit́ ho̠ṛ mimit́ go̠ṭe̠n bhạlại kạmiko kạmite̠ aboaḱ diso̠m bon tul rakaba. Abo santal so̠maj re̠n joto koaḱ boge judạ hatao̠ mabon ar go̠ṛo̠ko jạruṛ khan apan ạpin ṭhạ̃iko khon e̠m hạṭiń tabonp̠e̠.O̠nkale̠ka abore̠n ho̠ṛko je̠mon rạskạ re̠ko tahẽnte̠ dhuṛi dhạrti jiṅgiko khe̠mao̠. E̠nḍe̠khan abo santalko bon rukhiạko ma ar diso̠m re̠n joto santalko mo̠ńj bon tahẽn te̠ abore̠n sisirjạuićaḱ hirlạ re̠ napae je̠mon bon tahẽn.




Calaḱ kan lockdown thoṛa rawal ńoḱ daṛeaḱa-Jonoprosason Montri

Korona bhairas pasnaoḱ teṅgo daramre calaḱkan bond se manaoḱko thoṛagan alga se rawal ńoḱ daṛeaḱa mentey baḍae oco akana Jonoprosason proti Montri Forhad Hossain. Uni doe̠ men akada,Ona khạtir ạḍi keṭećte̠ hoṛmo ạri manao̠ kate̠ senoḱ hoyoḱa No Musk No Service noa do khạṭiy jạruṛa.

Teheń Sokolbar tayom bela Khbor sakamre̠ kol akat́ mit́ khoborre jonoprosason Proti-Montri noako kathae baḍae̠ oco akana.28 April bhitrire̠ noa re̠aḱ mońj mit́ṭen goṭawaḱ hatao hoyoḱa men tehoẽ lạ keda.

Source- Amader somoe




D U L Ạ Ṛ

Baba-gogo boeha- mise̠ra

Topol me̠naḱbon sirjon to̠ra.

Kạṭić kho̠naḱ mit́ são te̠

Nit me̠naḱbon hante̠-note̠

Hame̠ṭ lạgit́  oloḱ – paṛhaoḱ

O̠na Sãota re̠ me̠naḱ baṛhao̠ḱ.

Gharo̠ńj lạgit́ sạṅgiń kạmi

Jibo̠n dhara tho̠ṛae̠ dạmi .

Mại do̠ nito̠ḱe̠ hara lạṭuye̠n

Asol oṛaḱ do̠ talas hoe̠n .

Sirjo̠n sajao̠ no̠age ạri

Bạgi abonae̠ boe̠ha chạṛi .

Jãwãe ṭhe̠nge mạiaḱ oṛaḱ

Ne̠ota po̠ro̠b – re̠i he̠ć baṛaḱ

Okoe̠ dulạṛ te̠i harale̠n

Mońj biṭi abo ṭhe̠n

Do̠ho̠yepe̠ bạhu abon

Amaḱ – ińaḱ dulạṛ me̠naḱ

Orom hoṛ re̠ janam kho̠naḱ

Jiwe̠t́- jio̠n re̠ dulạṛ bon kajak

Chaḍao̠ lạgit́ alobon racaḱ.

Dupulạṛ mane̠ dhiṅgạl saṅgal

Dulạṛ mane̠ suk suluk

Ńuṭuḱ heṛem soro-boro

Dupulạṛ mane̠ himạl hisit́ hoe̠

So baha bagwan .

Ar jaoge roṛ-landa

Dupulạṛ mane̠ suk jion re̠ mẽt́daḱ

Sạrige dulạṛ baṅ ce̠t́ ?

Ona do̠ jãhãebon baḍae̠a?




Kuli-Kupuli-3

  1. Te̠bhaga Andolon re̠ Pạhil gujuḱ (Sohid) kin do̠ okoe̠ kin tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: Dinajpur Jilạ re̠aḱ Cirirbondor re̠n Sibram ar mit́ dekoe̠ tahẽkana. din do̠ 4 January, 1947 tạrik tahẽkana.

  1. Nachole Bidroho re̠ Santal Ranimata mente̠ye̠ bikạu ocoakana okoe̠ṭaḱ Deko Ayohoṛ?

Roṛ ruạṛ: Nitoaḱ Chapainowabgonj re̠aḱ Nachole e̠laka re̠ hoe̠le̠n bidrohore̠ Mrs. Ila Mitra do̠ santalko sãote̠ye̠ gatemit́ le̠na. Santalko dulạṛ ar o̠nkoaḱ monre̠aḱ kathae̠ lại saḍe le̠da. O̠natege Santal rạnimata me̠nte̠ko bahna akadea?

  1. Nachole Bidrohore̠ ae̠ma Santal hopon Mukhiạko tahẽkana. Onko do̠ okoe̠ koko tahekana?

Roṛ Ruạṛ: Matla Mạjhi, Ṭuṭu Mạjhi, Cito̠r Mạjhi, Chutạr Mạjhi, Haṛma Mạjhi, Cuṛkạ Mạjhi, Jhuṛu Mạjhi, Maraṅ, Chotur Mạjhi, Jạdu Mạjhi, Channa Mạjhi, Dukhu Mạjhi, Bhoton Mạjhi, Suphol Mạjhi, Somae̠ Sore̠n, Indrio Murmu.

  1. Rajshahi central Jail khana re̠ak sedae̠ ńutum do̠ ce̠t́ tahẽkana?

Roṛ ruạṛ: 1855 re̠ak maraṅ Santal Hulre̠ se̠ onako o̠ktere̠ Hulre̠ jopoṛao̠ ko sarkar doe̠ saṕe̠t́ ko tahẽkana, onko saṕ ạgukate̠ Rajshahi Central Jail re̠ko dohoe̠t́ko tahẽkana. Un o̠kte̠ ńutum do̠ tahẽkana Santal Punishment Jail.

  1. Sidu-Kạnhu-Phulmoni Podok do̠ okoe̠ ko ko ńam akada?

Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh Adibhasi Odhikar Andolon ńutuman soṅgoṭhon khon Santal bidroho re̠aḱ 154 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kakon bibi (Disom sạdhin Lạṛhạyić) ar 155 se̠rma dinisạ mãhãre̠ Mrs. Kumudini Hajoṅge e̠m ocole̠na.




Nahaḱ Jugren Paṛhaoḱ Gidrạko̠aḱ Tayo̠m Daram?

Calaḱ kan Ko̠ro̠na mãhãmạ̣ri re̠ ạḍi ae̠ma le̠kan eṭkẽ ṭõṛe abo̠ diso̠m ar dhạrtire he̠ć paṛao̠ akana. O̠na talatege manwa ko do̠ akoaḱ jio̠n jiṅgi ko̠ khemao idiye̠da niạ dhuṛi dhạrti re̠. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i te calaḱ hijuḱ okte̠re̠ soṅgere̠ye̠ tahẽna Amnura Mission Hospital re̠n Manotan Daktor Suvas Candra Sarker. Din hilo̠ḱ office re̠aḱ gapal marao̠̠ chaḍa hõ e̠mante̠aḱ ae̠ma bisoeko̠ selet́ galmarao hoyoḱa. Bus ar rail gạḍiko ko̠ro̠na karo̠nte̠ bo̠nd gea, o̠nate̠ no̠ako din re̠ dinạm ge office reaḱ gạḍite̠ calak hijuḱ ho̠yo̠ḱ kana. O̠nate̠ ạḍi bạṛti ko̠ro̠na ar sikhnạt babo̠t galmarao ho̠yo̠ḱ kana. O̠nako mo̠dre ạḍi bạṛti galmarao hoyoḱa SIKNẠT babo̠t. O̠ṛaḱ re gidrạko o̠lo̠ḱ paṛhao̠ḱ lạgit́ bạko mo̠ne joṅ kana. Cet́ ce̠ka le̠khan gidrạko paṛhao̠ḱa, Ạḍi aema din se o̠kte̠ school, college, university ko̠ bo̠nd menaḱa. Cet́ ho̠yo̠ḱa nahaḱ jugren paṛhaḱ gidra koaḱ tayọ̠m daram?  

Siknạt do̠ ho̠yo̠ḱ kana jạtiyạri se manwa ko̠aḱ bisi jaṅ. Siknạt bego̠rte o̠ko̠e jạti hõ bako lahanti daṛe akada. Siknạt te marsal akan ho̠ṛ ge lahanti akanako ar laha seć ko rakaṕ akana. No̠nkan ho̠ṛge jo̠to̠ le̠kan jaega re ạḱyur koko ho̠e̠ akana. Menkhan no̠a Ko̠ro̠na reaḱ muhim re cet́ ho̠yo̠ḱa darakan din re paṛhaoḱ gidrạko̠aḱ dhạrti jiṅgi.

Nahaḱ jug redo̠ o̠ko̠e jạtiạri renko̠ tinạḱ bạṛti sikhnạtko̠ hame̠ṭ akada, onko do̠ unạḱ geko lạhanti arko̠ gạkhuṛ akana. Sikhnat mente do̠ abo do̠bon baḍaea, jahan bisoe baḍae se bujhạu. Menkhan abo jo̠to̠ko bon baḍae gea je, manwa do̠ janam tayo̠m kho̠n ge aḍepase reaḱ poribes ko ńel katet́ aema utạr do̠ko cet́ daṛeak kana. O̠nate Kobi doe men akada; ‘Bisshow joṛa paṭshala mor sobar ami chatro’. Menkhan School, college re paṛhao katet́ ạkil hame̠ṭ jo̠ṅge abo̠ do̠ sikhnạt bo̠n metaḱ kana. Sikhnạt tedo̠ manwa ko̠aḱ mo̠no̠sutto hame̠ṭ lạgit́e̠ go̠ṛo̠e̠a. O̠nate̠ me̠no̠go̠ḱ kana Sikhnạt ge jatiaḱ bisi jaṅ kana. Sikhnạt tedo manwa koaḱ hataṅ laseroḱa, hudis dạre̠ ḍhe̠roḱa, mo̠ńj so̠mporo̠ko benao̠ḱa, bạrić aḱ ko̠ kho̠n sahaṛ akae tahẽ̠n selet́ so̠majko̠ marsaloḱa. Sikhnạt do̠ bar hạṭiń te̠ko hạtiń akada; mit́ do̠ general re sadharo̠n o̠lo̠ḱ paṛhao̠ ar do̠sar do̠ scholar se kạrigol sikhnạt. Nahaḱ jugredo general se sadharon o̠lo̠ḱ paṛhao so̠ṅgete kạmi re jo̠jaoḱ sikhnạt hameṭ katet́ ge laha seć bon laha daṛe̠aḱ se lahanti hoyoḱa. O̠nate̠ kạmi re̠ jo̠jaoḱ sikhnạt hame̠ṭ ge bhạlại ar lahanti lạgit́ ạḍi so̠rosaḱ.   

Oṛaḱ re tahẽ kate̠t́ ạḍi ãṭ ko lo̠bdhao akana mobile game, eman teaḱ gateko ar telivision cartoon ńelte. O̠loḱ paṛhaḱ re mo̠nge bako bạisạu daṛeaḱ kana. O̠lo̠ḱ paṛhaoḱ reaḱ katha me̠tako kan khan do̠ ạḍi geko raṅgaoḱ kana.

Mãhãmạri ko̠ro̠na te amdaj 14 cando̠ bo̠nd me̠naḱa jo̠to̠ siknạt ṭhạ̃iko. O̠na selet́ biḍau hõ̠ bo̠nd gea. Menkhan siknạtko calao idi lạgit́ ạḍi kurumuṭu calaḱ kana o̠nline se hand note ko ho̠tete. Ạḍi mit́ bar siknạth thạ̃ikorẽ biḍạuko hatao̠ e̠da. No̠nkate ạḍi aema siknạt reaḱ lahanti baṅ hoyoḱ kan rehõ paṛhao gidrako siknạt selet́ tho̠ṛa jo̠po̠ṛao do̠hoe reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Menkhan calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil te o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ kana gidrakoak tayom daram dhạrti jiṅgi khemao lạgit́ ạḍi ńut seṭeroḱ kana. Diso̠m re dome dom ạḍi ae̠ma dho̠m do̠ sikhnạt ṭhạ̃iko jhić re̠aḱ kurumuṭu kate̠t́ hõ bako daṛeaḱ kana. No̠ṅka te diso̠m re Santalko selet́ jo̠to jatre̠nko amdaj 4 karuṛ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạko aḱ dhạrti jiṅgi do̠ ạḍi muskil seć mo̠nḍhaḱ kana.

Ponḍit ko̠ko menet́ kana; ko̠ro̠nate sikhnạt reaḱ do baṛti lo̠ksan ho̠e akana. Noa reaḱ bạrićtet́ do̠ ạḍi din hạbić calaḱa. Aema lekan siknạt ṭhạ̃i ar mahasoe koaḱ jiṅgiko do̠ be bạṛić seć monḍhaḱ kana. O̠nate jo̠to seć tojbij katet́ mo̠ńj hudis selet́ kạmi hora ko bandhao ạḍi jạruṛ kana menteko hudiseda. 

Niạ babot Primary School ren (Headmaster) Maraṅ Mahasoe “Manotan. Sontos Tudu doe hudis eda; Niạ ko̠ro̠na o̠kte mit́ serma kho̠n hõ ḍher din hoyo̠ḱ kana iskul do̠ bo̠ndgea. Niạ ko̠ dinre gidrạ ko̠ do̠ iskul pindạge ge bako̠ lebet́ akada. Ar oṛaḱ re hõ ṭhikleka bako paṛhaoḱ kana.  Ale do̠ iskulren pạṭhuạ gidrạko oṛaḱ oṛaḱ daṛeaḱ bhor tite tear paṛhao khata (hand note) le idi seṭer akokana. Jemon niạko bondh dinre hõ gidrạko paṛhao re lạgiạ paṛaoko tahen. Menkhan ḍher gidrạ ge oṛaḱ re bako paṛhaoḱ kana go̠go̠ baba bako cehaoe̠t́ kote̠. Ar ale̠ mahasoe̠ ko hõ ạḍi muskil re me̠naḱlea e̠nte̠ niạ bond akan okte̠ tolob reaḱ e̠ṭekẽṭoṛete gharońj calaobanao hõ muskilrele paṛao akana. Joto kho̠n bhabna do̠ ḍher gidrạ ge ako̠aḱ paṛhao do̠ ko hiṛińeda. Ar niạ okte akoren gogo baba nalha kạmireko go̠ṛo̠ akokana. Ar noa karon te ḍher gidrạko do oloḱ paṛhaoḱ ko bạgiya menteń aṭkareda. ”  

Noa babot re ar hõ Mundumala Govt. High School, Tanore, Rajshahi ren Maraṅ Mahasoe̠ (Headmaster) “Manotan. Kamiel Mardi  tuluć ropoṛ re uni doe men keda; Santalko thoṛabon laha kan tahẽkana O̠lok Paṛhao sećte, Menkhan Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskilte arhõ aemabon tayomoḱ kana o̠nkań hudiset́ kana. Entet́ abo Santalko do̠ ạḍi bạṛtige din kạmi katet́ jojo̠m hoṛ kanabo̠n. Onate  keṭeć goṭawaḱ (challenge) do hatao jạruṛa, jemo̠n Ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil bo̠n taṛam paro̠m daṛeaḱ. Ho̠ṛ koaḱ bujre niạ okte nonka menaḱa je, abo do̠ nalha kạmi hoṛ abo do̠ niạ ro̠g do̠ baṅ ńambo̠na. Ar jahãe niạ babot metako̠ khan ko meneda ale do̠ nalha kạmi hoṛ ce̠kate niạ lokdaon le bataoa. O̠loḱ paṛhaoḱ kan gidrạ ko hõ akoren gogo baba ko̠ nalha kạmireko go̠ṛo ako kana. Santal hoṛ ko do̠ ḍheṛ hoṛ ge ato̠ reko bosoto̠ḱ kana o̠nate niạ okte iskul, kolege bondh oktere pạṛhaoḱ do̠ aema ko̠ tayo̠mena ạḍi bhabna.”   

Calaoen serma reaḱ march 8 tạrik diso̠m re pạhil ko̠ro̠na rugi ńam katet́ march cando reaḱ 17 tạrik kho̠n joto le̠kan Siknạt ṭhạ̃iko bonḍ akada. Niạ serma reaḱ march cando 30 tạrik siknạt ṭhạiko jhić reaḱ kathako lại pasnao leda. Menkhan Ko̠ro̠na ro̠g arhõ bạṛtiyente May 22 tạrik hạbić arhoko ḍher keda. Aema Sikhnạt ṭhạ̃iko online sećte kelasko, biḍạuko hatao katet́ rehõ,̃ joto siknạt gidrạko do̠ bako selet́ daṛeaḱ kana.

January cando̠ reaḱ mit́ survey te baḍae akana je, amdaj 30% percent siknạt gidrạ do online te̠ko hatao dare akada. Diso̠m reaḱ NGO BRAC survey seć te baḍae ńam akana; Ṭelevision reaḱ siknạt hotete 56% percent paṛhaḱ gidrạko selet́ lena. Metaḱ me, adha 50%  percent gidra ge online/Television reaḱ siknạt bako hatao daṛe akada se bako ńam akada. Menkhan diso̠m sorkarak Siknạt Ministry doe menet́ kana; 92% percent siknạt gidra ̣selet́ko tahẽkana. Ar siknạt ṭhạ̃i ren mahasoeko hotete 85% percent oṛaḱ kạmi (assignment) hotete o̠lo̠ḱ paṛhaḱ re selet́ko tahẽkana.

Former caretaker government Adviser, Gonoshakhorota Obhijaner Maraṅ Mạńjhi Raseda K. Chaowdhuri menet́ kana; Ko̠ro̠na sikhnạt, hapṛaoḱo ar saõtare aema lekan ẽṭke ṭoṛẽ, lạgti do̠ heć paṛaḱa. Noate aema gidrạko do̠ o̠loḱ paṛhao ko mucạt́eda, din kạmi reko jopoṛoḱa, boyos ho̠yo̠ḱ laha reko baplaḱa, gidrạ gujuḱ reaḱ soṅkha hõ bạṛtiaḱ. Ko̠ro̠na khạtirte o̠loḱ paṛhaoḱ gidrạko do̠ bar karonte siknạt ṭhạ̃ite bạṅ ruạṛoḱ ṛeaḱ ńeloḱ kana. Pạhilạk do̠ ho̠yo̠ḱ kana; ḍher din siknạt ṭhạ̃i bond tahẽkana, be̠gor paṛhao ar baṅ buj khạtirte. Do̠saraḱ do hoyoḱ kana; nacar ar reṅgeć khạtir te go-baba soṅge kạmi re ehoboḱ. Ar o̠loḱ paṛhaoḱ bond khạtir kuṛi gidrạko doko baplakoa. Ar bapla hoe len khanko bhạṛti hoṛmoḱa, gidrạko ńam okte̠ re gujuḱ reaḱ botor hõ menaḱa. No̠nkanaḱ ghoṭnako hoe paṛao len khan diso̠me̠ hame̠ṭ akat́ Siknạt, Maeju siknạt ar gidrạko janam o̠kte gujuḱ renaḱ har komao noako joto hame̠ṭge arhõ tayo̠m seć pheḍoḱ se cabaḱ reak botor me̠naḱa. 

Diso̠m sorkar bahadur ren high school ar college department ren Secretary Md. Mahabub Hosen doe men akada; Noa do ạḍi sạriaḱ katha kana je, ko̠ro̠na te siknạt reaḱ aema loksan do hoe akana. Noa muskilaḱ se tạkićaḱ do eken Baṅgladiso̠m redo baṅ bickom goṭa dhạrti reaḱ. Joto jạtrenko ge apnaraḱ hudis, kạmi katet́ ge rakaboḱ lạgit́ko kurumuṭu kana. Aleho Ko̠ro̠na ehoṕ khon ge daṛeaḱ bhor joto lekan kạmi horage hatao hoe akana. Online ar Television seć te oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ kurumuṭu hoe akana. Mahasoeko hotete oloḱ paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ soṅge jopoṛao ar oṛaḱ hiriko lekan kạmi hora taṛam laha akana. Assignment seć te gidrạkoaḱ parhao calao idi, noa chaḍa hõ hoṛmo seć te boge tahen lạgit́ ho̠le kạmi akat́da. Ona reaḱ jo hõ do̠ ńam akana. O̠kare interneṭ ạḍi bes tahe kana onḍe do online te kelas hatao ho̠e akan ar o̠kare bạnuḱ onḍe lạgit́ do assignment hotete goṛo em hoe akana. Jahan kạmi ge purạu akat́ pạhil do apnaraḱ jiwi hạtiń inạ tayom eṭaḱa. Calaḱ kan upạs mucạt́ katet́ EID re siknạt ṭhạ̃iko baṅ jhić len khan do eṭaḱ hoṛge uduḱ hoyoḱa ar kajakte o̠loḱ paṛhao calao idi reaḱ kurumuṭu jạruṛa. 

Abo joto hoṛbon baḍaea je, nes do SSC biḍau e̠moḱ kodo̠ pre-ṭest se ṭest biḍạu do̠ bako em daṛe akada. Gel (10) kelas re onko do e̠ke̠n bar cando talako kelas akana. HSC biḍạu emo̠ḱ ko do̠ auto pass katet́ko rakaṕ ket́ koa. Menkhan nit hạbićte 12 kelas rendo samaṅ so̠̠do̠̠r kelas re ạt ge bako ńam akada.

University, research ko do bond akana. Online kelas ar biḍoako bond akana. Darakan din re cet́ hoyoka babon baḍaea. (Sonali Songbad april 17, 2021)

Dhạrti reaḱ do̠sar lạṭu diso̠m do̠ ho̠yo̠ḱ kana Canada. O̠na Canada diso̠m ren hoṛ soṅkha do̠ko hoyoḱ kana 3 kạruṛ. Onkate ńel lekhan Baṅgladiso̠m reaḱ Etohoṕ Siknạt hatao gidrạ soṅkha doko hoyoḱ kana 2.5 kạruṛ kho̠n ho̠ ḍher. Metaḱme Canada diso̠m ren ho̠ṛ so̠man baṅgladisom ren etohoṕ siknạt hatao gidrạ oloḱ paṛhao re menaḱ koa. Numin maraṅ dạyik kạmi purạu ar gidrạko siknạt em hạtiń do ạḍi harongea. O̠nate noa ko̠ro̠na okte joto seć tojbij katet́ aboren gidrạko siknạt seć te hara buruko lạgit́ arhõ bạṛti mon selet́ kạmi jạruṛa. 

Ińaḱ oloḱ mucạt́ seć ar hoń disa ̣ocobona, siknạt do hoyoḱ kana jạtiaḱ bisi jaṅ. Onate bisi jaṅ jemon o̠koe hõ bako rạput́ daṛeaḱ khạtir tear se be̠nao jạruṛa. Aboaḱ siknạt bebosthako do ạḍi sedae re be̠nao se heć ạgu akan lekage menaka. Onate noa siknạt bebostha te mit́ te oloḱ paṛhao hameṭ joṅ kan lạgit́ darakan din re nukri ńam do haron gea. Siknạt do ạḍi beste sajao rakaṕ jạruṛa, je leka siknạt hameṭ katet́ ge mit paṛhaoḱ koṛa se kuṛi jemon apnar kusiaḱ lekan nukri doe ńam daṛeaḱ. Abo diso̠m reaḱ mit́ hewa menaḱa, one oka do ạḍi bhabna gea, Siknạt hameṭ katet́ joto hoṛge govt. kạmi se nukri hatao lạgit́ ko kurumuṭu kana. Menkhan abo sanamko baḍae jạruṛabona, govt. kạmi se nukri do ạḍi thoṛa gea. Onate aboaḱ jos hoyoḱ jạruṛ mit́ ṭe̠n mońj nukri. Ar noa nukri ńam khạtir pạhilte apnaraḱ mońj siknạt hameṭ jạruṛa. Entet́ jaha lekate siknạt hameṭ katet́ nukri ńam do ạḍi haron gea. Onate calaḱ kan ko̠ro̠na lekan maraṅ muhim muskil talate rehõ, jemon mońj siknạt aboren tayom daram gidrako siknạt bon em hatiń daṛeako.




Giriptare̠nae̠ He̠phajot ren ạyurić Mamunul Hauque

Hephajo̠t Islamren Kendro jugmo mohaso̠cib ar Dhaka maraṅ naṅgrharen secretạri Maolana Mamunul Haque ko̠ giriptar akadea Dhaka maraṅ naṅgraha goyenda (DB) police. Teheń robibar (18/04/2021) tikin 1 baja seć Mohammodpur Jamiya Rahmania Arabia Madrasa kho̠n  uni do̠ ko̠ giriptar akadea.

Dhaka maraṅ naṅgraha DB police ren jugmo̠ ko̠miso̠nar Mahbubul Alam e̠ baḍae oco̠ḱ kana baṅma, 2013 serma reaḱ 5 May Sapla co̠tto̠r re gho̠ṭaolen gho̠ṭo̠na reaḱ mamla rege nui do̠ ko̠ giriptar akadea. No̠a chaḍa ho̠ uni birudre So̠nargã thana ar Dhaka reaḱ Motijhil thanare mit́ṭen cetan kate mamla menaḱa. Niạko̠ mamlare nui do̠ remand re hatao̠ kate ko̠ kuliyiya.




Lockdown arhõ mit́ hapta bạṛti daṛeaḱa

Korona Bhairasaḱ hạn se jạbun do̠ ạḍi muskilge ḍheroḱ kante̠ calaḱkan sanam ṭhạ̃i kore̠naḱ Lockdown ar hõ mit́ hapta bạṛti re̠aḱe̠ hudiseda Diso̠m sarkar. Calaḱ kan Lockdown re̠aḱ obostako selet́ gapal marao̠ ar guni bhabiḱ lạgit́ daraekan Som hiloḱ mit́ dupuṛuṕ sabha hoho hoe akana. Onḍege noa ko sanamaḱ metaḱme̠ Lockdown re̠aḱ tayo̠m daram kạmi horako selet́ galmarao̠ goṭa hoyoḱa.

Montri porosod pạ̃hṭa re̠n Mit́ maraṅ hudạ ạpisar teheń sanicar prothom Alo rene metaḱkoa, Korona Halot do̠ nit hõ ạḍi ḍhergea, onate̠ Lockdown do̠ arhõ mit́ hapta ḍher hoe daṛeaḱa, enre̠hõ noa re̠aḱ gũṭ goṭawaḱ 19 April sabhare̠ goṭaḱa.

Source-Dainik Prothom Alo




Teheń diso̠m̠ re̠aḱ 5 Bibhagre̠ Birbão hoe-bharḍo ar arel são daḱ re̠aḱ lại laha hoe akana.

Diso̠m re̠aḱ 5 Bibhagre̠ teheń heć dar̠eaḱa Birbão hoe-Bharḍo. Ona sãote̠ arel daḱ re̠aḱe̠ lại laha akada Hoe-daḱ (Abohaoa Odhidoptor) bichnạu ạpis. Ona chaḍa hõ niạ oktere̠ calaḱ kan lolo setoṅ hõ̠ thoṛa kom hoe daṛeaḱa.

Sokol hiliḱ (16 April) setaḱ 9 baja khonaḱ tayom 24 ghonṭa re̠aḱ lại laha khoborre̠ men hoe akana, Jessor,Kusṭia ṭotha são Dhaka,Mymenshing,Rangpur,Chottogram ar Shylet Bibhag  rezaky mit́-bar jaega/toṭha kore̠ thoṛa ghạṛić lạgit́ birbão hoe selet́ daḱ ar huḍur daḱ hoe daṛeaḱa.

Ona são-sãote̠ oka kore coṅ mit́-bar ṭhạikore̠ arel são daḱ hoe daṛeaḱa, Ona chaḍa diso̠m re̠aḱ adom adom ṭhại korẹ do̠ serma rimil tahẽ daṛe̠aḱa.

Source-Dainik Ittefak




Dhuṛi Dhạrtiye̠ bạgiyada Mn. Dr. Junas Maranḍi

Mn. Dr. Junas Marandi do holano̠ḱ Ḍumkạre noa dhuṛi dhạrtiye bạgiada. Uni do abo Santal koaḱ ạḍi oporom “Peṛaho̠ṛ” kagoj ren Sasapṛaoiće tahẽkana, ar ona sãote P O Bodding Memorial Trust ren mit́ Founder Trustee hõe̠ tahẽkana.Uniaḱ noa dhạrti bạgiaḱte̠ The Santals Times do̠ gạhir bhabnae̠ sodoreda ar uniaḱ atma sulukre tahen reaḱ ase̠ koejoṅ kana, ona são-sãote̠ unire̠n tinạḱ apnar hoṛ ar peṛako noa dhạrti puri re̠ye̠ bạgi oṭo akat́ko onko sanamko lạgit́ hõ jiwi raṛeće solhawako kana.