HongKong Reaḱ Bissobidaloyre Sikhnạt Goṛo Ńamkate Paṛhaoḱ Reaḱ Ạt

2022 Sikhnạt serma ren  Bidisiạ pạṭhuạ gidrạko sikhnạt  goṛoko e̠makoa HongKong City University. Noa Biswabidaloy do̠ HongKong reaḱ Coulonre me̠naḱa. Sikhnạt goṛo do̠ bar lekate e̠mogo̠ḱa. Mit́ do̠ jo̠to̠ khorca arm it́ do̠ thoṛa  khorca e̠moḱ reaḱ bebostha hoe akana. Ardas tayom aema gunko lekate goṛo e̠moḱ lạgit́ pạṭhuạ gidrạko bachaokoa. Baṅgladisạm selet́ goṭa dhạrtiren pạṭhuạ gidrạko noa sikhnạt goṛo ńam lạgit́pe ardas daṛeaḱa. Bidisiạ pạṭhuạ gidrạ ko do̠ Graduation ar Degree program lạgit́pe ardas daṛeaḱa.  Gagoj menaḱtako pạṭhuạ gidrạko do̠ darakan 15 November bhitrire ardas e̠moḱ hoyoḱa.   

Ạt  Se Subitạko-

  • Sikhnạt goṛo  reaḱ man do̠   1,80,000 HongKong Dolar, Campus re tahẽn, Bạrsik Tuition Fee ar Jion jiṅgi reaḱ khorca lạgit́ e̠moḱ hoyoḱa.
  • Jo̠to̠ tuition fee, sikhnạt bạrsik tuition fee khorca hõ ńamoḱa.
  • Onka leka latarre em akan oprom khon bhurti akan sikhnạt lạgit́ jao serma 30,000 HongKong Dolar goṛo hisạbte ńamoḱa.
  • Sikhnạt reaḱ kuṛại bạrsik tuition fee adha baṅ khan jotoge onḍe kho̠n ńamo̠go̠ḱa.

Ardas lạgit́ do latare lo akan gun tahẽn lagaoḱa.

City University  lạgit́ ardasre pạṭhuạko niṭ akat́ thoṛa man purun lagaoḱa. Ardas e̠moḱkoaḱ do̠  High Skul Certificate tahẽn jạruṛa.

  • Ardas emoḱko do̠ thoṛa Accademic Record ar ạyur reaḱ gun uduḱ hoyoḱa.
  • Ardas  ko e̠m pạṭhuạko do̠ Hong Kong City University re graduation course lạgit́ bhurti hoyoḱtakoa.

 Ardas reaḱ niạm: Noare click hoyoḱa.

(https://www.cityu.edu.hk/sds/web/studentlife_scholarships_esfns.shtml). 

Source: Prothom alo

 




Srimongolre Garo Kuṛi Gidrạ Konac (Dhorson) Nạliste Mit́ Hoṛ Gerepter

Moulvibazar Srimongol re Garo  kuṛi gidrạ konac kede babotre  baḍae ńam akana. Uni kuṛi gidrạ do̠ 7 clas rey paṛhaoḱ kana. Nitoḱ uni kuṛi gidrạ do̠ So̠do̠r Hospitalre cikit́sa okte menaea. Noa ghoṭna do̠ Lukhibar (12 August) ńindạ upạjilạ reaḱ Kalapur Union, Fulchora Garo Atore. Ghoṭna ghoṭaoen torage onko uni kuṛi gidrạ gharonjrenko do̠ Union porisod (UP) chairman ar thana polis ko baḍae ocoket́koa.  Baḍae ńam akana, uni kuṛi gidrạ do̠ Giasnogor Sent Meris Brother Skul ren 7 clas ren pạṭhuạ gidrạ kanae. Skul bond khạtir  uni kuṛi gidrạ do̠ oṛaḱregeye tahẽnkan tahẽna. Oṛaḱ reaḱ jạruṛaḱ jinisko hatao khạtir ako oṛaḱ aṛe dokan calaḱ hijuḱ hor aṛere Lebu bagan ren mạlik Faruq são uniaḱ oprom do̠ hoyentaea. Faruq do̠ uni kuṛi gidrạ mit́ṭen mobile phone do̠e kirińadea. Noa Mobiletege unkin do̠ kathakin roṛet́kan tahẽna.   Me̠nkhan ghoṭna hiloḱ uni koṛa do̠ ńindạ 2 baja okte phone kate acaḱ phone ruạṛ hataoae me̠nte bahre seće hoho oḍoḱkedea. Ar un okte ḍahar aṛe ńutre uni kuṛi gidrại konac kedea. Tayomte ato hoṛko uni koṛako eset́kede khan acaḱ  honḍar gạḍi hõe ńir bạgiada are dạṛkeda. Assistant Sub- Inspector  (ASI) Sarwar Hosain do̠e baḍae ocokeda, Uni do̠ ghoṭna ghoṭaoen dosar  hiloḱ thanatey  ạgukeda. Uni kuṛi gidrạ do̠ sanamaḱ do̠e lạiakadea. Me̠nkhan olaḱte do̠ jãhãn nạlisaḱ do̠ baṅ ńam akana. Union Porisod Chairman Mojibur Rahman Mujul do̠e me̠nkeda, ‘ Uni kuṛi gidrạ ren babage noa ghoṭna do̠e lại akadińa.  Iń do̠ noa mimaṅsa reaḱiń kurumuṭuida. Assistant Sub Inspector Of Polis (ASP) Sohidul Hoqe Munsi do̠e me̠nkeda, ‘ Noa babotre thoṛań hudisoḱ kana. To̠be uni kuṛi gidrạaḱ gharońj seć kho̠n jãhãn ạn reaḱ goṛo bako khoj akada. Unko ko me̠nlekhan ale do̠ jo̠to̠ seć kho̠n goṛole emakoa.

Source: Adivasi News

 




Mit́ṭaṅ Lelha Kala Ho̠ṛ

Sedae do̠, kathae, Ho̠ṛ ho̠po̠n ạḍi lelhako tahẽkana, ar deko ho̠po̠n do̠ ạḍiko bo̠to̠rako kan tahẽkana. Ona pạṛiạrege, kathae, uni lelha ho̠ṛ hõ̠e tahẽkana. Ado̠ mit́́ṭaṅ goḍa tạnḍireye sioḱ kan tahẽ̠kana, ar uni sioḱ ṭhe̠n ho̠r do̠ docaṅgagea, o̠nḍe̠ do̠ barea ho̠r hạṭiń akana. Ado̠ mit́ṭaṅ Deko ho̠r ho̠rteye he̠ćena uni ho̠ṛe sioḱ kan ṭhen. Ado̠ khangeye kuliyede kana, Hã hõ, mạńjhi,ye rasta kidhar jaega? Aur ye rasta kidher jaega?

Ado̠ khange uni ho̠ṛ do̠e haemoekaṭena, ado̠e me̠nket́a Nui Dekoge cet́e me̠net́a? Nui ḍaṅgra ińren, nui ḍaṅgra ińren! Tis eṅgate amren ḍaṅgra do̠le ạgu akat́kina, onate onka do̠m metań kana? Khange ado̠ uni Deko do̠ o̠ṇḍegeye duṛuṕena, ar ona kathage ghạṛi ghạṛiye kuliyede kana, ado̠ bae bujhạuet́ khan, ar baṅkhan kãṛã ho̠ṛe kuliyede kana, Henda mạńjhi, noa ho̠r do̠ okate calaḱa, ar noa ho̠r do̠ okate? Ado̠ ona katha do̠ bae bujhạuet́a. Ad̠o ghạṛi hõ̠ ghạṛiye me̠net́a, Tis amren ḍaṅgra do̠le ạgu akat́kina?

Nui ma jom daka kane, ar nui ma jạituk kane. Tis amaren do̠le ạgu akat́kina? Khange arhõ̠e kuliyede kana, Hã hõ, mạńjhi, ye rasta kidher jaega? Ado̠ khange uni ho̠ṛe me̠n go̠da, Nui ma jo̠m daka kane, ar nui ma jạituk. Ado̠ khange uni Deko hõ̠ bae bujhạuet́te ghạṛi ghạṛigeye kuliyede kana. Khange ado̠ uni ho̠ṛ do̠ be̠bạṛiće bo̠to̠roḱ kana; ado̠ ać mo̠nereye me̠njoṅ kana, Durre̠! Niạ sorkore o̠ko̠e hõ̠ bạnuḱkoa.

Nui Deko do̠ dhorage nãhãḱ teheń do̠e dal go̠jeńa. Me̠n iń e̠m dapo̠ṛaea: Ar uni ho̠ṛ do̠ kala hõ̠e kala machangea. Ar noa hõ̠e bujhạuket́a, paset́ nuiren ḍaṅgrage jo̠m daka ar jạituk do̠ko e̠m akawat́le, pase̠ne ńe̠l oromket́kin. Onka bujhạu baṛakate ado̠ banar ḍaṅgrae aṛaḱketkina, ar ona joteteye joṛaoket́kina; ado̠e laga go̠t́adea are metae kana,Nukin idi dapor̠kinme. Enan khon eṅgateye ạṛi laṛaokidińa, iạ Dekoge. Ma idi dapoṛkinme. Ado̠ khangeye laga idiade khan, nui Deko hõ̠e bujhạu go̠t́ket́a, baṅma, Nukin ḍaṅgra do̠ ińgeye emań kana.

Khange ado̠e beret́ go̠t́ente unkin ḍaṅgra do̠e laga idiket́kina. Tho̠ṛa sạṅgiń hạbić do̠ be̠ṅge̠t́ ruạṛ be̠ṅge̠t́ ruạṛtegeye lagaket́kina; ado̠ birre danaṅ ńõ̠ḱen khan, ạḍi ãṭ ado̠e khudạuket́kina. Ar uni ho̠ṛ do̠ o̠ṇḍegeye duṛuṕ jhạpuṅ thirena. Ado̠ ona jo̠khe̠ćge uniren eṅgat buḍhi baskeaḱ daḱ mạnḍiye ạguadea. Ar uni buḍhi hõ̠e kạligea. Ado̠ daḱko dạtạunikoe emadea; uni koṛa hõ̠e dạtạuni hutum baṛaen khan, daḱ mạnḍiye emadea. Ado̠ un jo̠khe̠ć uni koṛa do̠ eṅgatte̠t́e lạiae kana, E̠ go̠, okaren Deko co̠e hećlen; ado̠e me̠net́a, kathae, Nukin ḍaṅgra do̠, mạńjhi, ińren kanakin. Cedaḱpe ạgu akat́kina? Nukin do̠kin ińren kana.Ar iń do̠ń metae kana, Amren do̠kin baṅ kana, Deko, mit́ do̠e jo̠m daka kana, ar mit́ do̠e jạituk kana.

Onkań metadea; ado̠ e̠nre hõ̠ bae bataoet́a, no̠ṇḍegeye duṛuṕena. Ado̠ ạḍiye jidket́ khan do̠ raṛakateń joṛa go̠t́adea. Khange ado̠ uni eṅgat buḍhi do̠e me̠net́a, O̠ko̠e baḍae , bạhu, bạhuge e̠nteye sajao go̠t́adińa, baṅdo̠e buluṅat́, baṅdo̠ baṅa; e̠nte re̠t́re do̠ bae emadińa. Tin dhao uni koṛae  ro̠ṛet́a, un dhaoge nui e̠ṅgat buḍhi hõ̠ ona kathageye ro̠ṛet́a. Ghane hõ̠ ghaneye me̠net́a, O̠ko̠e baḍae , bạbu, bạhuge e̠nteye sajaoadińa, baṅdo̠e buluṅat́, baṅdo̠ baṅ. Ma enkate baṛe̠ jo̠mkaḱme. Khageye jo̠m cabaket́ khan do̠ bạṭi celaṅkoe sajaoket́te O̠ṛaḱteye hećena.

Ado̠ uni buḍhiren haṛamtet́ do̠ oṛaḱ mutul se̠nre toke lahaḱ kan tahe̠kana. Ado̠ buḍhi do̠ se̠ṭe̠r torage haṛamte̠t́e lạiae kana, Bạbu teheń do̠ bogeteye ruhet́kidińa. Bạhuge e̠nte daḱ mạnḍiye sajaoadińa, baṅdo̠e buluṅat́ baṅdo̠ baṅ, re̠t́ hõ̠ bae re̠t́ go̠t́adiń khan. Onate bogeteye ruhe̠t́kidińa. Khange uni haṛame ro̠ṛ go̠t́ket́a, O̠ko̠e baḍae, toktam co̠ṅ ukhuṛtam co̠ṅ. Ar se̠ uni haṛam hõ̠e kalagea. Ado̠ onka uni buḍhi do̠ ạḍiye lại baṛayet́a. Khange ado̠ uni haṛam do̠ ạḍi garteye ro̠ṛ go̠t́ket́a, Ho̠ko̠ baḍae, toktam co̠ṅ ukhuṛtam co̠ṅ. Iń do̠ alom ạṛisińa.

Khange ado̠ uni buḍhi do̠ kiminte̠t́ ṭhene calaoena, ar uni kiminte̠t́ hõ̠e kạligea; ado̠ pinḍareye taḱkoe kan tahẽ̠kana. Ado̠ unit ̣hen se̠nkateye lạiae kana, Henda bạhu, daḱ mạnḍi do̠ben buluṅat́a se̠ baṅa? Teheń do̠ koṛa bogeteye ruhet́kidińa; re̠t́re hõ̠ baben kolat́liń khan, sabaḱtegeye jo̠mket́a. Ońa kathage he̠ćkate ạpumliń lạiae kan khać do̠ uni hõ̠ ruḱhet́geye chuṭạuḱ kana.

Ado̠ uni kiminte̠t́ do̠e ro̠ṛ go̠t́ket́a, O̠ko̠ baḍae , go, cet́ leka co̠liń takoyet́, ḍambaḱ co̠ṅ ḍomboḱ co̠liń cuṛa doroḱkaḱ kana. Onka lekate onko kạli kala ho̠ṛren ḍaṅgrakin calaoena, huni eṭagaḱ ro̠ṛ khan, nhui do̠ eṭagaḱ. Onka lekate onko ho̠ṛ do̠ko re̠ṅgećena.

Source: Santal Folk Tales 




HSC Mõṛẽaḱ Hapta Reaḱ Assignment So̠do̠rena

2022 serma ren HSC pạṭhuạ gidrạkoaḱ pạhil hapta reaḱ Assignment do̠ so̠do̠rena. Secondary ar Higher education odhidaptor (Mausi).  Robibar (15 August) mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment so̠do̠r hoeakana. Teheń (16 August) kho̠n Higher Secondary Certificate (HSC) pạthuạ  gidrạkoaḱ mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment kạmihora eho̠bo̠ḱ kana. Assignmentre me̠n akana, 2022 serma reaḱ HSC pạthuạ gidrạkoaḱ mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment so̠do̠rena. Ko̠ro̠na virus khạtir calaoen amdaj mit́ serma tala khon sikhnạt gãotako bond menaḱa. Noa o̠kte pạṭhua gidrạko do̠ sikhnạt kạmiko são jopoṛao tahẽn lạgit́ 6 class kho̠n 9 class ren pạṭhuạ gidrạko lạgit́ hõ assignment so̠do̠r akana. Noare arhõ me̠n akana, assignment hotete pạṭhuạ gidrạkoaḱ hameṭ akat́ siknạt reaḱ jo̠ do̠ mulại hoyoḱa. Hạṭiń akan puthi reaḱ suci lekate jao hapta reaḱ assignment tear hoeakana.

Source: Bd-  pratidin   

 




Kuiri Ar Nạ̃u Reaḱ

Sedae jugre, kathae, mit́ṭen atore mit́ṭen kuiri ar mit́ṭen nạ̃u unkin  do̠ oḍok duạr oṛaḱ  tahẽkantạkina. Uni kuiri do̠ khub kisạ̃ṛe tahẽkana, ar uni nạ̃u do̠ re̠ṅgećgeye tahẽkana. Khange ado̠ nạ̃u do̠ ać mo̠ne̠ mo̠ne̠teye me̠njoṅa, Durre, nui kuiri do̠ cekate baṅ nonka do̠e kisạ̃ṛ akan, ar ale do̠ cekatele re̠ṅge̠ć akana? Ale do̠ cele, noko leka do̠ bale kạmi kan co̠ṅ cet́ co̠ṅ, onate nonka do̠le re̠ṅge̠joḱ kana. Ado̠ onka leka uni nạ̃u do̠ mo̠ne̠reye hudis baṛajoṅa. Ado̠e me̠nket́a, Ne̠s do̠ bhala ale hõ̠ noko lekagele kạmi legaea; bhala hoyoḱa se̠ baṅa; bhala ona reaḱ tak iń biḍạua. Ado̠ mit́ din do̠ ako oṛaḱren sanam ho̠ṛ ạyuṕ jo̠khe̠će galmaraoat́koa; Ne̠s do̠ o̠ko̠e hõ̠ alope kuṛhiạḱtabona! Kurumuṭutebon kạmia. Nõ̠ḱõ̠e      kạmibo ḍhil idiyet́tebo re̠ṅge̠joḱ kana. Ado̠ń me̠tabon kana, ne̠s do̠ jidạ jidbo kạmia. Bhalabon ńe̠la, hoyoḱtabona se̠ baṅ. Khange ado̠ sanam ho̠ṛko me̠nket́a, Acha bogege. Ado̠ sạri khange uni nạ̃u do̠ e̠n hiloḱ khon do̠ cun thamakur jo̠m lasaṛhẽ̠te onko kuiri oṛaḱte do̠ dinạmgeye calaḱa; cun thamakur ać ṭhen tahẽnre hõ̠, e̠nre hõ̠e calaḱgea. Oka ma ako oṛaḱre se̠ṅge̠l  tahẽnre hõ̠, e̠nre hõ̠ hukạ ńũi lạgit́ se̠ṅge̠l ko̠e onko oṛaḱteye calaḱa, ar oka do̠ e̠ke̠n ajaregeye calaḱa. Me̠nkhan uni do̠ e̠ke̠n ajare se̠ cun thamakur jo̠m do̠ bae calaḱa, tãhã uni do̠ katha cecet́e calaḱa. Uni do̠ ać mo̠ne̠reye me̠na, Bhala teheń do̠ oka kạmi reaḱe batlaoakoa. Ado̠ okakoe batlaoako, onkage ać hõ̠ ao̠ oṛaḱre hećkate akorenkoe batlaoakoa. Ar ạyuṕ jo̠khe̠ć hõ̠ onkogeye ate̠n baṛakoa; bae gitić ho̠doḱa; onkoe ańjo̠m jagakoa, e̠nḍe̠ ane̠ć ać do̠e jagaḱa. Ar tinre kaḍa ḍaṅgrako aṛaḱkoa, unrege ać hõ̠e aṛaḱkoa, ar tin jo̠khe̠ć sioḱko joṛaoa, unrege ako hõ̠ko joṛaoa, ar oka berko aṛaga, inạ berge noko  hõ̠ sioḱko aṛaga. Ado̠ din hiloḱ onkage uni do̠ onkogeye ate̠n baṛakoa. Uni kuiri kisạ̃ṛ okakore sioḱe metako, ona ańjo̠mkate ać hõ̠ akorenkoe metakoa, ar oka hiloḱ okako itạko e̠r, ado̠ ako hõ̠ onako itạgeko e̠ra se̠ko apho̠ra; ar onko kuiri do̠ bako baḍae akadea, baṅma, nui nạ̃u do̠ aboaḱ batlao cet́te ać hõ̠e kạmi kana me̠nte. Me̠nkhan ḍher din tayo̠mko baḍaekedea, baṅma, aboaḱ batlaoaḱ kạmi ańjo̠mtege nui nạ̃u do̠e kạmi kana; ado̠ e̠nre hõ̠ cet́ hõ̠ bako metadea. Khange sạri ado̠ e̠n se̠rma do̠ uni nạ̃uaḱ cas hõ̠ khubge hoeyenta, jonḍra, bajra se̠ je̠ kichuye caslet́, jo̠to̠ge hoeyetaea. Ado̠ ạḍi rạskạkate rihṛạḱe bạndiket́a; Ado̠e me̠nket́a, Nõ̠ḱõ̠e  katha ar bud iń cet́ket́te abo hõ̠bo arjaoket́re; me̠nkhan iń do̠ katha ced do̠ o̠ho̠ń bạgilea. Ado̠e arjaoket́re hõ̠ onko oṛaḱte calaḱ do̠ bae bạgilet́a. Ado̠ Mag boṅga tioḱen khan, uni kuiri do̠e metat́koa, Ma ne̠tar do̠ ạkbo ro̠ho̠ea. Khange uni nạ̃u  hõ̠e ańjo̠mket́ khan do̠, ako oṛaḱte se̠nkateye metako kana, E̠ ya, ma abo hõ̠ ạk ro̠ho̠e lạgit́ si lạhudtabonpe. Khange sạri si lạhut́ket́teko ro̠ho̠eket́a. Ado̠ uni nạ̃u ma cas kạmi reaḱ mo̠ro̠m bae baḍae, arc as mae casket́; ado̠ onko kuiri kisạ̃ṛren cet́ lekako kạmi, ado̠ onko hõ̠ onkageko kạmia. Khange sạri tahẽn tahẽnte ado̠ ona ạk do̠ harayena, onkoaḱ hõ̠ ar nuiaḱ hõ̠. Khange ado̠ uni kuiriye me̠nket́a, Nui nạ̃u do̠ ya abo ańjo̠m ańjo̠mtegeye kạmi kan do̠; eṇgate bhala teheń do̠bo biḍauea. Khange ado̠ ạyuṕen khan, uni kuiri do̠e metat́koa, Eya guti kạmiạ, gapa do̠ ạk ãṛgo̠mkatabonpe. Khange ado̠ uni nạ̃u hõ̠e ańjo̠mket́ khan, aćren hõ̠e metako kana, E̠ ya, abo hõ̠ gapa do̠ ạk ãṛgo̠mkatabonpe; ado̠ Khange aṅgayen khan do̠, ãṛgo̠mko joṛao go̠t́ket́a; ado̠ ona hoe ạkge curmarko ãṛgo̠mket́a, sanamko ãṛgo̠m gitićket́a. Ar uni kuiri do̠ bae ãṛgo̠mlet́a. Khange ado̠ ạḍiko landawadea. Ado̠ inạ tayo̠m khange uni nạ̃uaḱ ạk do̠ mõṛã mõṛãyena se̠, ạḍi bạṛić candheṛ oḍokentaea; ado̠ ạḍi bạṛić hoeyentaea. Uni kuiriaḱ khon do̠ nuiaḱge so̠ro̠sentaea. Ado̠ inạkate mit́ din do̠ uni kuiriye galmarao kantakoa, baṅma, Gapa do̠ buṭbon e̠ra; ma ona buṭ bạndi bo̠go̠jte teheńre baṛe ata do̠ho̠kape; atale khan do̠, mit́ dhaote nãhãḱ janam go̠doḱa, ar bin atawaḱ do̠ baṅ batraoḱa. Gapa do̠ tinrepe ataea? Bilo̠moḱale nãhãḱ; ma teheńre baṛe ata do̠hokape. Ado̠ onka uni kuiri do̠ ạuṛiaḱgeye ro̠ṛket́a, ado̠e thirene.

Khange ado̠ uni nạ̃u hõ̠ onae ańjo̠mket́ khan, oṛaḱre se̠nkate ać hõ̠ buṭ bạndiye bo̠go̠ćket́a, are ata ocoket́koa. Khange ado̠ dosar hiloḱko e̠rket́a. Ado̠ uni kuiriaḱ do̠ mit́ sãote jo̠to̠ janam go̠t́entaea, ar uni nạ̃uaḱ do̠ jãhã kãhã mit́ bar janamena. Khange ado̠ uni nạ̃ue me̠net́a, Henda ho, amaḱ do̠ mit́ dhaote jo̠to̠ o̠mo̠n go̠t́entama, ińaḱ do̠ cekate baṅ o̠mo̠n cabalena? Ado̠ uni kuiriye me̠nket́a, E̠ ho, ale do̠ atakatele e̠r akat́a, onate janam go̠t́entalea. Ado̠ uni nạ̃ue me̠n go̠t́ket́a, Ale hõ̠le atalet́gea. Ado̠ kuiriye me̠ket́a, Pase̠ć ape do̠ atare bape batraolet́? Khub leka bape ata ro̠ṅgo̠ea? E̠ne̠ ńe̠lme, okako ro̠ṅgo̠lentape, inạge janamena, ar oka baṅ ro̠ṅgo̠len, ona do̠ baṅ janamlentapea. Ado̠ uni nạ̃ue me̠nket́a, Hẽ̠ ho, cele atarege ale do̠ bale ṭhiklet́a. Ado̠ oṛaḱre he̠ćkate ạḍi bạṛić kạhur mạhure ruhet́ baṛaket́koa. Ado̠ inạ mit́ baraḱgeye tahẽ ocoat́a. Ado̠ inạ buṭge, cet́ bȧ se̠, uniaḱ khon bạṛti hoeyentaea, ar e̠n jaṅkate hõ̠ nuiaḱge ḍherentaea. Khange ado̠ pe̠ pon sermatege uni kuiri khon do̠ nuige bạṛtiye kisạ̃ṛena, ar uni kuiri do̠e  hẽ̠ṭena. Onko lekate uni nạ̃u do̠e kisạ̃ṛlen tahẽkana. 

Source: Santal Folk Tales

 




Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã

Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã. Boṅgo bondhu Shekh Mujibur Rahmanaḱ 46 aḱ  gujuḱ bạchri. Teheń noa din disạite Jạtiạriren Baba Boṅgo bondhu Shekh Mujiburaḱ citạr re baha malate manote samaṅ keda Maraṅ Montri  Manotan Shekh  Hasina. Teheń Aṭhoar din setaḱ 6 baja okte Dhanmonḍi reaḱ 32 nombor oṛaḱ ṭhen menaḱ Boṅgo bondhu Dinisạ Jadu ghor samaṅre Boṅgobondhuaḱ citạr re baha malate noa man- Manot doe samaṅ akada. Sanam kobon baḍae gea 1975 serma reaḱ 15 August Disomren ̌thoṛa Bạṛíć hoṛko tite Boṅgo bondhu do gharońj renko sãote ạdi ackageye ko goć ocolena.




BUẠṄ BHẠṄKUR

Delaṅ juạn,

Oṛaḱ duạr-duạrbo dukạn,

Jo̠to̠ boeha kumạṅ,

Koe jugilekabo buạṅ.

Dhuti dạhṛi de̠bo e̠ne̠ć so̠go̠e,

Pińcạr maraḱ il lo̠bo̠e-lo̠bo̠e,

E̠ne̠ć koṛa hilạu likir-likir,

Tumdaḱ ṭamak suyuṛ phir-phir.

Re̠ṅge̠ć jala te̠le̠ nonḍoṅakan,

Rạskạ jala te̠le̠ bahe̠rakan,

Hilạu hipiṛle̠ khe̠ńce̠r e̠ne̠ć,

Mõ̠ńjle̠ ńe̠lo̠ḱ to̠be ane̠ć.

Saj tale̠ baj tale̠,

Jho̠mo̠k jho̠to̠r e̠ne̠ć ale̠,

Buạṅ bhạṅkur-bhạṅkur,

Jo̠to̠ ho̠ṛaḱ mo̠ne̠re rạskạ ạṅkur.




PẠRSI REAḰ PAHṬA

Dalahi Khon Talamud, Disomre ạḍi ńut

Jạt bitoṅ,ńutumre, hohore santal,

Siṛog,sipạd,santao abo bin-ạidạri

Lumusuru gạhi meae, doho meae bin-tal.

Berup,risạ tạsil,gạkhuṛ ar ạgil

Alom tahen ramṛa koca roḍroḍo,

Eken ge am, ti samṭao teljo duṛuṕ

Pạrsi rạkhi jogao re ircime boḍ boḍo.

Gabla bir re duṛuṕ akan tirio oroṅ

Gamcha dạhṛi heṛan juạn gupi koṛa,

Jug-jamana sạr sojhe akan parsaṛakan

Pạrsi rạkhi jogao re pahṭa olme thoṛa.

Rạskạ hulạs jiṅgi bitạu manwa jionre

Ạikhạ niạ disomre bin-dam ronoṛ-ead,

Bin raj-ạriạ rehõ sik sipạhi bon dohoe

Okte calaḱ okte hijuḱ pahṭa oloḱ bon buniạd.




Janam- Gujuḱ Reaḱ Ol Caṛhao (Registration) Lạgit́ Sarkaraḱ Nawa Goṭa Katha

Jãhãe gidrạko janamlen khan se̠ jãhãe hoṛko goćlen khan 45 din bhitrire ńutum ol caṛhao ( Registration) lạgit́ nawa ạn do̠e e̠mkeda Sarkar. Ạn lekate nit́ kho̠n Union porjaire noa ol caṛhao do̠ hoyoḱa. So̠mbar (9 August) hoeyen Montrisabha reaḱ mit́ dupuṛuṕre noa khobor baḍae ńam akana. Noa khạtirte nit́ kho̠n jao serma reaḱ (6 October) do̠ jatiyo janam ar gujuḱ mãhã hisạbte manao hoyoḱa.  Lahate noa din do̠ khạli janam ol caṛhao mãhã hisạbte manaoḱkan tahẽkana.

Noa babotre Montrisabhare gapalmarao mucạt́re Montriporisod bibhag re̠n Socib Khondokar Anwarul Islam do̠e baḍae ocokeda, SDG lekate 2030 serma bhitrire 80 percent manwako ol caṛhao talare ạgu lạgit́ noa do̠ goṭa hoeakana. No̠a nawa ạn re jo̠to̠ko janam ar gujuḱ mit́ cando  tala bhitrire ol caṛhao kạmi do̠ purạu hoyoḱa. Netar do̠ noa ol caṛhao lạgit́ Union Porisodre 75 tk fee ko hataoda. Calaoen 5/6 cando kho̠n Sarkar noa do̠e kạmi kana. Ṭhikte ol caṛhao bạnuḱ khạtir aema hoṛ do̠ umer ko ukuieda. Nawa ạnre ona do̠ sombhob baṅ hoyoḱ me̠nte Socib do̠e lại so̠do̠rkeda. No̠a lahare, Sthanio Sarkar bibhag re̠n Sinior Socib Helaluddin Ahmed suhiat́ ńum uduḱ (prostab) re me̠n akana, Montriporisod bibhag 2018 serma reaḱ 23 October jao serma 6 October do̠ ‘Jatiyo janam ol caṛhao mãhã’ hisạbte jạhir akadae ar ‘C’ hudạ reaḱ mãhã lekate jopoṛao menaḱ poripotrore lekha midoḱa. Hoṛkoaḱ janam din ol caṛhao são sãote  uniaḱ gujuḱ din hõ ol caṛhao jạruṛa. Sustainable Development Goals ( SDG) reaḱ as matra do̠ 16.9 ar Sucok 17.19.2 re 2030 serma bhitrire 100%  janam din ol caṛhao 80% gujuḱ din ol caṛhao babotre ulek menaḱa. Noa as hameṭ lạgit́ Jatiyo janam ar gujuḱ gujuḱ ol caṛhao mãhã  manao talate janam ar gujuḱ ol caṛhao babotre hoṛko talare jagwar hoe daṛeaḱka. No̠are arhõ me̠nlena, ‘Janam ar gujuḱ ol caṛhao ạn – 2004 ( Sudhrạu 2013)’ noa dhare 8 lekate gidrạ janam 45 din bhitrire  Janam ol caṛhao ar jãhãe hoṛaḱ gujuḱ 45 din bhitrire gujuḱ ol caṛhao reaḱ lạgti menaḱa. Me̠nkhan janam ol caṛhao reaḱ tulạu lekate okte nạpitre gujuḱ ol caṛhao reaḱ percent as leka do̠ baṅ hoyoḱ kana. Darakan dinre disạm ren jo̠to̠ horko lạgit́ sapha baḍeteaḱ gola (tothobhandar) tear belare eṭaḱaḱ tạkićaḱko do̠  hoyoḱ kana goć akan hoṛren piṛhikoaḱ gujuḱ ol caṛhao ar gujuḱ certificate reaḱ jạruṛ babotre jagwar ṭonṭa menaḱa. ‘ Janam ar gujuḱ ol caṛhao ạn- 2004’ re 18 dhara  reaḱ upo-dhara (3) lekate latarre bisoiko lekate jãhãe hoṛ gujuḱ proman lạgit́ certificate e̠moḱ lạgti e̠m akana-

a.      Succession Certificate ńam,

b.     Gharońj Pension ńam,

c.      Goć akan hoṛaḱ Life Insurance reaḱ dạbi,

d.     Namjari ar jomabhag ńam.

‘ Jatiyo janam ol caṛhao (registration) mãhã’ reaḱ bodolte ‘ Jatiyo janam ar gujuḱ ol caṛhao mãhã manao hoelenre janam ol caṛhao soṅge soṅge gujuḱ ol caṛhao babotre jo̠to̠ seć kho̠n hoṛko talare jagwar hoyoḱa me̠nte as hoelena ona ńum uduḱ (prostab) re.

Source: Somoynews




16 Cando Tayom Bankre Teheń Kho̠n Sabhabik Lo̠nbo̠n

Mãhãmạri ko̠ro̠na rog  birudre teṅgo daram lạgit́ Sarkare lại jạhirlet́ kajaḱ manao ganao do̠ teheń Budhbar (11 August) kho̠n thoṛa rawal ńõḱ akana. Ar onate 16 cando tayom teheń kho̠n Bank reaḱ kạmihora do̠ sabhabik lekate lo̠nbo̠n eho̠ṕena. Jhić tahẽna jo̠to̠ bibhag ar office ko. Noa lahare 2020 serma reaḱ 25 March dhạbić lockdown reaḱ niạm lekate  Bankre lo̠nbo̠n calaḱkan tahẽkanrehõ caloen 29 March kho̠n aṭgaṭe lekate jhić tahẽlena. Nãwã goṭa katha lekate teheń kho̠n dinạm lo̠nbo̠n kạmi calaoḱa setaḱ 10 baja kho̠n ạyuṕ ber 4 baja dhạbić. Ar Bank reaḱ eṭaḱ jạruṛaḱ kạmiko kạmi lạgit́ ạyuṕ ber 6 baja dhạbić jhić tahẽna. Calaoen 9 August Bangladesh Bank Department Ab Off- Site Supervision kho̠n noa babotre mitṭen hukum jạri hoeakana. Kendrio Bank reaḱ nãwã hukumre me̠n akana, 11 August kho̠n Bank reaḱ kạmi ko calao idiḱa . Office reaḱ kạmi okte niropo̠n hoṛmo reaḱ ạn ko manao ganao salaḱ mask do̠ ho̠ro̠ḱ hoyoḱa.

Source: Sonali Songbad