Ghonṭare 25 KM To̠ṛte Viaduct Cetante Pạhil Dhao Leka Metrorail Ko Calaokeda

Mimit́ ghonṭare 25 kilometer (km) to̠ṛte viaduct cetante pạhil dhao lekate Metrorail do̠ko calaokeda. Noa talatege anusṭhan lekate biḍạu lạgit́ calaoko e̠hópena kukmu reaḱ Metrorail. Teheń Robibar (29 August) Metrorail Rajdhạni reaḱ uttora Diyabaṛire me̠naḱ station-1 khon calao do̠ko e̠hoṕ akada. Ponea hoṛ dejo̠ḱ boge ar gạḍi reaḱ lahare ar tayomre mit́ṭenkate injin selet́ moṭre 6 goṭen coach se̠ bogeante mit́ṭen gạḍi tahẽkana. Pạhilre so̠ṛo̠ḱ ar Setumontri Obaidul Kader hạriạr jhạnḍi hurlạukate rail calaḱ reaḱe isạraket́a. Ber 11:45 baja o̠kte coach anloding area khon noa jhạnḍi do̠e hurlạukeda. Isạra se̠ soṅket ńamkate siṭikate metro-rail reaḱ 6 number lạn cetante gạḍi do̠ se̠ṭe̠rena coach anload area re. Inạ thoṛa tayom khange arhõ siṭikate viaduct areare he̠ćkate Pollobite calaḱ lạgit́ko aṛaḱkeda. Bidạu lagae lạgit́ noa din Metrorail do̠ ghonṭare 25 kilometer to̠ṛte calaokedako me̠nte Dhaka Mess Transport  Company Limited ren bebosthapona ạyurić M.A. N Siddik do̠e baḍae ocokedae.

Source: Sonali sangbad  

 

 




30 September Bhitrite Mahasoe- Officer ar Kạmiạko Tikạ Hatao hoyoḱtakoa

Darakan 30 September bhitrite disạm re menaḱ jo̠to̠ School-College ren mahasoe, Officer ar kạmiạko ṭikạ hatao hoyoḱtakoa. Sikhnạt Montri Dipu Moni mit́ bạisi talate noa sombat do̠e lại so̠do̠rkeda. Arhõe me̠nkeda, darakan October cando kho̠n sikhnạt gãota ko jhić lạgit́ sanamaḱ sapṛaoaḱ eho̠ṕakana. Ko̠ro̠na mãhãmạri okte, niạko din ma e̠nte ạḍi bo̠to̠r re menaḱbon. Ona iạte Darakan 30 September bhitrite jo̠to̠ School- College ren mahasoe, Officer ar kạmiạko ṭikạ reaḱ pạhil ar dosar doge hatao jạruṛ kantakoa. Sikhnạt Montri arhõe me̠nkeda, sikhnạt gãotako jhić lạgit́le sapṛaoakana. E̠nrehõ jo̠to̠aḱ arhõ nawa te sapha-sạphi jạruṛa. Ar niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ sanamaḱ ạn ạriko manao- ganao salaḱ sikhạuna kạmihora eho̠ṕ lagaoḱa. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, goṭa disạmrege ṭikạ mako emako kan. Me̠nkhan nit dhạbićte aema sikhnạt gãota ren mahasoe ṭikạ do̠ko hataoakat́a. Me̠nkhan tinạḱ do̠ bako hatao akat́ onko kohõ niṭ́ akat́ oktore ṭikạ hatao lạgit́e  nehõrat́koa.

Source: Korotoa  




Mit́ṭen Kombṛo, Kul, Bana Ar Toyo

Mit́ go̠ṭe̠ć kisạ̃ṛren gạiko ar maraṅ utạr mit́ṭen sãnḍe tahẽkana; bir se̠ć idile khać kul do̠e me̠na, Uni sãnḍ iń jo̠mle khan , ạḍi bạṛiće itil akana, ạḍi din iń tehẽkoḱa. Ar mit́ go̠ṭe̠n kombṛoe me̠joṅa, Nui sãnḍ kombṛle khan ạḍi utạr ṭakateń ạkrińkea. Bhado̠r din jo̠khe̠ć tahẽkana; kul hõ ona dine nenḍa thikoana, ar kombṛo hõ.

Ado̠ kul tinre co̠ṅ jonḍra gajaṛreye bo̠lo̠ thir akan tahẽkana, are me̠njoṅ kana, Jạpit́legeko ho̠ṛ, ado̠ nãhãḱ iń kombṛo oḍokea. Khange uni kombṛo do̠e ńe̠lkedea uni kul, ado̠e me̠nket́a, Tinre co̠ṅ sãnde oḍok akan, kombṛo reaṅ jạruṛ do̠ baṅ hoelentińa, aćtegeye he̠ćadińa. Ado̠e to̠lkedea. To̠lkede khan ado̠ cur mare piṭạu idiyedea; khange setaḱ dela dili munḍu se̠ćgeye ṭanaoḱ kana; khange bo̠ho̠ḱ cur mare piṭạu and mandaokedea.

Khange marsalena; ayoge, kul kanae! Raṛa go̠t́kedeae; ać mit́ se̠će dạṛket́a, kul do̠ bir se̠će dạṛket́a ahaṕ cahaṕ. Khange toyo do̠ kule metae kana, Okate, mamo̠, nunạḱ ãṭ do̠ ahaṕ cahaṕem dạṛet́a? Kule me̠nket́a, Bhạgnạ, cet́ iń me̠na? teheń do̠ mit́ ńindạ moḍ ṭhoṭkae saṕlidińa, mit́ ńindại moḍ ṭhoṭkadińa. Cet́ lekanae, mamo̠, moḍ ṭhoṭka do̠? Delaṅ se̠ uduḱạńme. Ado̠ kule  ãme̠nket́a, O̠ho̠ge bạbuń se̠nlena, moḍ ṭhoṭka ṭhe̠n do̠, Hạni ńe̠leme, do calaḱme. Bhala, mamo̠ń ńe̠legea. Ado̠e calaoena. Nui kombṛo ado̠e duruṕ akana, bhabnaḱ kanae, Jo̠mkińae ho̠ne̠ć kul do̠, cet́ iạte co̠ṅ bae jo̠mledińa? Khange toyoe ńe̠l ocoyen khan do̠e gitićena uni kombṛo do̠ oyo po̠ṭo̠mkate. Toyo do̠ beṛhaeteye ạcuroḱ kana, are me̠njoṅ kana, Cet́ lekan moḍ ṭhoṭka kanae, bhalań ńelea. Ado̠e ạcur idiḱ kana bo̠ho̠ḱ se̠ć. Khange bại bạite kombṛo do̠ tiye husiạret́taea; khange phe̠ḍ canḍbo̠lre saṕkate cun lekae ạcurkedea; ạcur ạcurteye laṅgayen khane capat́ go̠t́kadea. Ạḍi bạṛiće bo̠to̠rena toyo do̠, are dạṛket́a le̠ṅge̠t́ sopot́; kule tioḱkede khane me̠nket́a, Baṅ kanae, mamo̠, moḍ ṭhoṭka do̠, ghur pãk kanae, ińgem e̠ṛe̠kidińa.

Khange dạṛ dạṛte banatikinkin ńapamena; ado̠e metae kana, Okate, bhạgnạ, nunạḱ ãṭ do̠m dạṛet́a? Toyoe ro̠ṛ ruạṛket́a, Cet́ baṅ, mamo̠m me̠nte, mit́ go̠ṭe̠n ghur pãke ghur pãkkidińa se̠, gujuḱ lekań ạikạu akat́a. Ado̠ banae me̠nket́a, Cet́ lekan bae, bhạgnạ? Onkanko do̠ ko̠to̠ń jo̠m akat́koa. O̠ho̠ mamo̠m jo̠mlea ho, ińiń baḍaeyet́a; do e̠ntem jo̠me khać. Khangeye calaḱ kana. Uni ho̠ṛ do̠ ado̠e duṛuṕ akana, banae ńe̠lkedea, hijuḱ kanae iń se̠ćte. Khangeye me̠nket́a, Jo̠meńae, darereń de̠joḱa,baṅkhan khạṭigeye jo̠meńa. Ado̠e de̠ćena. Khange le̠ṅge̠t́ sopot́ co̠ṭteye de̠ć idiyena ho̠ṛ do̠, bana hõe de̠ć idiyena; ḍher laphaṅen khan nanha ḍạrte khange hamalte rạput́ena., ńũr go̠t́enakin; bana do̠e latarena ar ho̠ṛ do̠ bana cetanre ; oṛgo poṛgo chaḍaoenteye dạṛket́a bana do̠. Khange toyotikinkin ńapamena, ado̠e me̠net́a Am do̠, bhạgnạ, ạḍim pago̠la, iń do̠m e̠ṛe̠kidińa, baṅma, ghur pãk kanae. Baṅ kanae ghur pãk do̠, upo̠r cap kanae.

Tumạl- Santal Folk Tales




Court Reaṅ Hukumte Bo̠ndo̠ḱ Kana Pubg Ar Free Fire Gatić, Tiktok- Likee Hõ.

Baṅgla disạmre Pubg ar free fire lekan ‘bagahi’ internet gatić reaḱ link do̠ bond akadako Telejogajog  niyontrok songstha- BTRC. Adalo̠t kho̠n hukum ńam tayom BTRC noa bebosthae hatao akada. Commission vice chairman Subroto Ray Maitra Budhbar hoṛkoe metat́koa, Department Of Telecom (DT) noa babotre batlaoe e̠mlena. Pubg ar free fire bond akana. Arhõ e̠ṭaḱ ‘laksan’ app ko hõ bond reak dhara do̠ e̠hoṕ akana. Tiktok, Bego live ar Likee lekan app selet́ arhõ thoṛa app baṅgla disạmre bond lạgit́ hõ ko kurumuṭu kana me̠nte uni do̠e baḍae ocokeda. Nit app reaḱ link bond lekan hõ VPN teko calao daṛeaḱa me̠nte cal bo̠l kateće me̠nkeda, noa ko bond lekan aleaḱ jãhãn daṛe do̠ bạnuḱtalea. Niạko app ren mạliki ṭhen ciṭhi e̠mkateć bond lạgit́le nehõraea.  BTRC ren mit́ officer do̠e baḍae ocokeda, lahare jãhãn app se̠ website bond hoyoḱ khan Internet Getway, Broadband ar Mobile Operator batlaoako jaruṛa. Calaoen 16 August disạm reaḱ online platform kho̠n pubg, free fire selet́ nonkan ‘bagahi’ jo̠to̠ gatić pe cando̠ bond reaḱe hukum akada Highcourt. Nonkanaḱ online gatić ar tiktok, likee lekan video strim app bond reaḱ hukum cedaḱ baṅ emo̠go̠ḱa, baḍae hatao lạgit́ ạri do̠ jạri akana.

Source: Sonali sangbad




Bo̠so̠t Bhiṭạ Kho̠n Laga Ńir Bo̠to̠rre Me̠naḱkoa Santalko

13 sermare birgajaṛ reaḱ loksan man 61.61 persent. Birgajaṛ rạkhi jogao khạtir ḍhip (soikot) dhasaoḱ́ kan babotre teṅgo daram lạgit́ goṭaedako co̠lo̠nti ko. Prossason do̠e me̠ne̠t́ kana, Gaibandha reaḱ Gobindogonj re Rangpur ciniko̠l reaḱ jumire Export Prossesing Zone (EPZ)  hoelen khan aema silpạkạrkhana do̠ benao rakaboḱa. Ar o̠nḍe kạmi lạgit́ ạt ko ńama santal ko hõ. Me̠nkhan noa katha do̠ bako hetaoaḱ kana. Santalko me̠neda, noa jumi do̠ bapa-purkhạ takoaḱ kana. Nonḍe EPZ hoylen khan onko do̠ jumi khonko laga ńir ocoḱa. Sanamaḱ at kate horre duṛuboḱ hoyoḱ takoa. EPZ birudre Moṅgolbar do̠ maṭh reko tahẽkana santal ko. Noa ko ṭoṭha hiri idikeda EPZ ren mạliki ren nirbahi Chairman. Rangpur re ciniko̠l me̠naḱ ona jumire EPZ benao reaḱe goṭa akada Sarkar. Maraṅmontri aḱ hukum ńam tayom kạmi ko eho̠ṕ akada Bepza. Me̠nkhan noa jumi se̠ hasare hoyoḱ kante ạḍi raṅgao ar bo̠to̠r re̠ menaḱkoa o̠nḍenko santalko. Rangpur ciniko̠l ṭhe̠n kho̠n baḍae ńam akana, 1953 sermare Gobindogonj upạjilạ reaḱ Mohimagonj ṭoṭhare Rangpur ciniko̠l do̠ benaolena. Ciniko̠l ren mạliki 1954 sermare upạjilạ reaḱ Sapmara union reaḱ Sahebgonj  Baghda Firm ṭoṭhare 1 hajar 832 akor jumi bhar ko hataokeda. Un kho̠nge o̠nḍe do̠ ạk cas abado̠ḱ kana. Ciniko̠lrege ạk do̠ dal hoyoḱ kan tahẽna. Me̠nkhan ạk baṅ kulạuḱ kan khạtir calaoen sarma do̠ ciniko̠l bond reaḱ sarkare jạhirakada. Aḍepase̠ se̠ o̠nḍenko santalko do̠ bapa- purkhạ jumi me̠nteko dạbi kana. 2016 serma reaḱ talamala okte Ando̠lolon ko benao rakaṕkeda. Jumi rạkhi jogao lạgit́ benao rakaṕena Sahebgonj Baghda Firm Bhumi Uddhar Committee. Ona sermage 6 nambar jumi reaḱ ạk get́ khạtir ciniko̠l mạliki são santalkoaḱ lạṛhại hoyena. Ar Santal jạti-gosṭhi ren pe hoṛko goćena ar polis selet́ 20 hoṛko akaham akana. Inạ tayom ciniko̠l ren mạliki do̠ tarte beṛhae kate jumi akoaḱ do̠kho̠leda. Me̠nkhan (3) pe serma lahare santalko do̠ ona tar beṛha rạput́kate jumi ko do̠kho̠lleda. Un khonge onḍe do̠ aema lekan pho̠so̠l ko casa bad ạ̣guiet́ kana. Noa khạtir santal hoṛko do̠ Gobindogonj- Dinajpur ṭoṭha reaḱ ḍaharre Sahebgonj ṭoṭhareko manobbondhonkeda. Noa kormosuci se̠ program ạyurkedae Barnabus Tudu. Santal ko do̠ aḱ- ãpạri ante EPZ bond lạgit́ upạjilạ hoṛko baner ante Gobindogonj so̠ho̠r reaḱ carmatha ṭoṭhare ko manobbondhonkeda.

Source: Prothom alo




BAKḌULU

Bakḍulutiń, E bakḍulu!

Oka khon co, E bakḍulu,

Ińaḱ jhiṅgạ jhaṭarege,

Aṕ hapeyenam eh mońjge.

Mạluṅoḱ kạnạń bakḍulu,

Phạkṛạ̃ḱ ńelte bakḍulu;

Tire aṕkamge sanań kan,

Asen ạcurmeń menjon kan,

Hape se, thir hapelenme;

Mit́ dom ma saṕ ocoạńme.

Baṅa baṅa, bạń thirama;

Saṕ hõ bạń saṕ ocoama,

Aloge, men alom soroḱa,

Nonḍe khon ma coń uḍạuḱa;

Uḍạuḱ lạgit́ mońj phạkṛạ̃ḱtiń

Am do ekenem rạput́kạtiń;

Nitge nẽḱẽ uḍạuḱ kạnạń;

Am cetante manḍraoḱ kạnạń;

Hanko gateń darako kan,

Iń ṭhen nitko seṭer akan.

Aema nitle jokaoena,

Rạskạgele eneć kana;

Beṛhaele manḍrao  ạcur kan,

Ale ńelte bam rạskạḱ kan?




Birgajaṛ re Tahẽnko Laga Ńirre Rạpudo̠ḱ Kan Mạnmi Ạidạri

Sherpur reaḱ Sribordi, Jhinaigati ar Nalitabaṛi upạjilạ Garo pahaṛre 9 goṭen ạdibạsiko girobasoḱ kana. Noko modre Mandi (garo), Coach, Bormon, Hajong, Ḍalu,  Hodi ar Rajbonsi jạti-gosṭhikoaḱ soṅkha amdaj 80 hajar. Bo̠s budạ kho̠nge onko do̠ pahaṛ reaḱ jumire cas abad kate jion jingiko khemaoet kana. 

Me̠nkhan, calaoen 12 August upạjilạ, Simul Union reaḱ Balijuri atore jumi jaega ńam ruạr ńutumte 5 goṭen Mandi gharoń reaḱ 1/2 akor jumi reaḱ aṛaḱ sakam ar guạ bagan maḱ cabaket́ako Birgajaṛ bibhag ren hoṛko. Birgajaṛ bibhag hoṛkoaḱ nonkan beohar ńe̠lte ạdibạsiko do̠ aema lekan samajik- sanskriti soṅgoṭhon bikhob jarwaḱ ar manobbondhon kedako. Dhaka Bissobiddaloy ren nri- totto bibhag ren goṛoić professor Jobaida Nasrin aḱ ạyurte bahal do̠lre tahẽkana Islami Bissobiddaloy kạuḍinity (orthinity) bibhag ren Mahasoe Fharha Tanjim Titil, Bangladesh Adibasi Forum bhumi ar ạn sompadok ujjol adibasi nari network ren sodosso Chonchona Chakma, Ạdibạsi pạṭhuạ ạyurić Olik M, Adv. Bulbul Ahmed, Sherpur jonouddog convener Abul Kalam Azad ar Sherpur Pressclub ren sadharon sompadok Meraj Uddin. Ghoṭna ghoṭao akan ṭhạ̃i, Balijuri reaḱ Christian ato se̠nkate khoti se̠ laga ńir ocoḱkan hoṛko são katha roṛkeda. Tayomte Balijuri Range jilạ birgajaṛ rạkhi jogao Prantosh Rai Birgajaṛ bibhag ren Officer sãoe galmarokeda.

Sherpur jilạ prosasok Mominur Roshid ar sribordi upạjilạ nirbahi officer Nilufa Aktar soṅge hõ katha ko roṛkeda bahal do̠l ren sodosso. Jila prosasok  onko as kathae emat́koa khotra ocoakan gharońren ko khoti akan do̠ko e̠makoa.  Sherpur pressclub re soṅbad sonmelon ol akat́ roṛlet́ Fharha Tanjim Titil do̠e me̠nkeda Balijuri atore ghoṭao akan ghoṭna leka niạ lahare arhõ ńe̠l ńam akana noa atore. Rasṭro tin o̠kte manwako bạgi kateć lahanti reaḱ prokolpo goṭhone mo̠nejoṅ, un okte nonkanaḱ ghoṭna do̠ ghoṭaoḱa. Onkoaḱ nonkanaḱ be̠do̠kho̠l kạmite laga ńir ocoḱ kana ko birgajaṛre tahẽn kan ạdibạsiko akoaḱ ạidạri kho̠n. Jobaida Nasrin do̠e me̠nkeda, Noa ghoṭna lạgit́ dạyi Birgajaṛ bibhag ren jopoṛao me̠naḱko Officer koaḱ bicạr reaḱe dạbikeda.

Source: Samakal

 




Natorre Dalkate Ko Reć Kedea Dho̠ro̠m Poporcarić Maejiu (sister)

Nator re chiṛi chunti (chintaikari) hotete ạḍi kajaḱe akham ocoakana mit́ dho̠ro̠m poporcarić  maejiu (Sister). Noa ghoṭna do̠ Boṛaigram upạjilạ reaḱ Joaṛi Bhobanipur Srikhonḍi ṭoṭhare cando hạsur okte ghoṭao akana. Akham ocoakan Scholastica Gomez (50) Bhobanipur mission atoren dho̠ro̠m poporcarić maejiu ar Bonpaṛa Sent Josephs Iskul And College Assistant se̠ goṛoić Mahasoe kanae. Sister Scholastica Gomez do̠e la̠i keda, cando hạsur 6:30 baja okte mission atote ruạṛ lạgit́ Bonpaṛa bajar kho̠n bhe̠n gạḍirey dećena. Amdaj 25 serma umerren mit́ koṛa hõ ona bhe̠nrey dećena. Sister do̠ mission ato kho̠n sạṅgińre Srikhonḍi maraṅ ḍaharrey phe̠ḍen khan uni koṛa hõ sister tayom tayomtey mohnḍayena. Nirjon thạ̃irey se̠ṭe̠ren khan uni koṛa do̠ sister ṭhen tahẽkan beg reć hatao reaḱe kurumuṭukeda. Me̠nkhane aṭkaokede khan uni koṛa do̠ sister re kuhạu akamkedete beg reć hataokate ạḍi usạrae dạṛkeda. Inạ tayom sister do̠ aḍepase̠ mit́ Clinic re cikit́sae hataoket́a. Bonpaṛa polis todonto centre ren Sub- Inspector Abdul Barek do̠e bạdae ocokeda, uni koṛa sendra ńame reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. To̠be hola ạyuṕ dhạbićte hõ bako ńam daṛeakadea.

Source: bdnews24

 




Jatiyo Bissobiddaloy Reaḱ Bond Tahẽkan Mucạt́ Dhap Reaḱ Masters Biḍạu Do̠ 8 September

Jatiyo Bissobiddaloy reaḱ 2018 serma reaḱ bond tahẽkan Masters mucạt́ dhap reaḱ baṅ hoypurạu  akan biḍạu do̠ darakan 8 September e̠ho̠bo̠ḱ lạgido̠ḱ kana. Arhõ ṭhik hoeakan somoysuci lekate darakan 29 September dhạbić noa biḍạu do̠ calaoḱa. Setaḱ 9 baja o̠kte eho̠ṕkate kukli kago̠j (prosnopotro) re ulek tahẽn o̠kte dhạbić. Jatiyo Bissobiddaloy reaḱ Website re (22 August) Robibar biḍạu ạyurić Bodruzzaman suhi akat́ mit́ dhạrwạḱre me̠n akana, 2017- 2018 sikhnạt  Sermaren jaoge, 2016- 2017 ar 2015- 2016 sikhnạt sermaren do̠jnap (oniyomito) ar grade lahanti ar CGPA lahanti, MA, MSS, MBA ar SSC mucạt́ dhap (ICT) selet́ biḍạu e̠moḱ Masters mucạt́ ren bidạureko selet́ daṛeaḱa. Niạ ko bidạu do̠ arhõ ṭhik akat́ tạrik ar somoysuci lekate hoyoḱa.  Masters mucạt́ dhap reaḱ practical ar mocateaḱ biḍạu reaḱ tạrik ar o̠kte do̠ tayomte baḍae ńamoḱa.

Source: Bss news

    




Dhamoirhaṭre Ạdibạsi Kuṛi Gidrại Pạsi Go̠ć Akanko Ńamkede

Naogan reaḱ Dhamoirhaṭ re Ạdibạsi mit́ kuṛi gidrạ pạsi  goć akan mạ̃ṛi ko ńamkeda polis. Gujuḱ reaḱ sạriaḱte̠t́ baḍae ńam lạgit́ (23 August) moyna todonto lạgit́ko kulleda uni kuṛi gidrạwaḱ mạ̃ṛi. Noa babotre Dhamoirhaṭ thanare mit́ṭen UD ko mamla akada. Aḍepase̠ hoṛko ṭhen kho̠n katha tumạl kateć baḍae ńam akana, Upạjilạ reaḱ Beniduạr Mission dạkhinpaṛa atoren go̠ć akan Daniel Maraṅ ren kuṛi Basonti Maraṅ (11) din okte do̠ ać mama Topnowaḱ oṛaḱrey tahẽkana, Ać gogo Luchi Topno do̠ Dhaka so̠ho̠rre e̠ṭaḱ hoṛaḱ o̠ṛaḱrey kạmia. Robibar (22 August) cando hạ̃sur okte Basonti Maraṅ do̠ ho̠ṭo̠ḱre oṛna bedhao kateće aka akan  ńe̠lte ać ghorońjren hoṛko do̠ bo̠to̠rteko kikiạukeda. Kho̠bo̠r ńam tayom polis do̠ ghoṭna thạ̃ire se̠te̠r kateć mạ̃ṛi ko toraokeda. To̠be ać mama do̠ noa ghoṭna khạtir okoe hõ bae dusiakat́ koa. Uni kuṛi gidrạ do̠ ako sor upạjilạ reaḱ Goborchopa Lukhikul Mission rey paṛhaoḱ kan tahẽna, me̠nkhan ko̠ro̠nare mission bond khạtir ać mama takoaḱ oṛaḱrey tahẽkana.  Dhamoirhaṭ thana ren OC Abdul Momin do̠e baḍae ocokeda, nui kuṛi gidrạwaḱ gujuḱ khạtir okoeaḱ hõ jãhãn digdhạ baṅ tahẽnma ona lạgit́ge moyna todontore kul hoylena. Moyna todonto reaḱ report lekate sạriaḱ ghoṭna baḍae ńamoḱa.

Source: jaijaidin