Disom Phurgạl

Abo do ńel ńel tege disom phurgạl reaḱ 50 serma do bon parom akada. 1971 sal re are cando Pakistan ren dokholiạ hoṛko são mãyãm joro lạṛhại kate ńam akana noa phurgạl. Noa lạṛhạire disomren 30 lak disom duḱlạṛ dilgạriạ hoṛaḱ jiwi alae akan takoa, akoaḱ lajao man ko at́ akada 2 lak gogo/ miseratko. Disom gogo lạgit́ noa emogoḱ do jaejug hạbić sanam koaḱ diḱsạre tahena.

Disom phurgạl reaḱ khaṭo katha:

Pakistan hoyen khonge noa banglaren hoṛkoaḱ mẽt́ do jhijoḱ ehoṕen takoa, Pakistan ren Eḱhopić Mohammod ali jinnah1949 sermare disom reaḱ jạtiạri bhasa/gogo aṛaṅ do urdu hoyoḱa menteye roṛ uduḱ keda. Uniaḱ ona katha cetanre un okteren oloḱ gidrạko ar ạkilan kodo roṛ dodoḱko ehoṕena, ona tayom 1966, 1969 serma kore Pakistan Disom caḱlaoić birud gulmal hoyena. Onako tayom 1970 sermare Pakistanren sadharon bhoṭ hoyena, Unre 6 goṭen khojoḱaḱ samaṅ kate Awamilig ḍher bhoṭe ńam keda. Banglaren hoṛkoaḱ noa jitạu Pakistan disom caḱlaoić do bae aṅgoć let́te aema lekate noa bạtil lạgit́e kurumuṭu keda ar nonka kate disomren hoṛko nosṭo se hạnko reaḱe goṭa akan tahẽ kana.

1971 serma reaḱ 7 March Reskors maidanre Boṅgo Bondhu Sekh Mujibur Rahman do onko bạṛić milimisiạ Pakistan Disom caḱlaoko birud baṅglaren hoṛe husiạrket́ koa, Noa Sobhare uni do sanam ko disom phurgạl lạgit́e uskurket́koa. Onako tayom 1971 serma reaḱ 25 March hiloḱ tala ńindạ baṅglaren hoṛkoaḱ phurgạl kukmu jaejug hạbić marao /meṭao iạte disomren lạṛhại phạd/sena bạhiniye lilkạrket́ koa, Ar onko do jug reaḱ sanam khon Manwakoaḱ Maraṅ botoranaḱ be – bạṛić gopoćko hoe ocokeda, Un oktere aboren aema hoṛge sor disom Inḍia reko asraelena.

Mucạt́re aema mãyãm ar lajaowaḱko at́kate 1971 serma reaḱ teheń aḱ din (16 December) re mitro bạhini ar mukti bạhini ṭhen Pakistani doḱkhol Bạhiniko bhagao ocoyente bohoḱ kuḍbur kate akoaḱ bhagao ocoḱko aṅgoć keda.




Ṃit́ṭen Raj Ar Guṅgạ Ho̠raḱ Katha

Sedae jugre, kathae, oka o̠kte̠ co̠ṅ mit́ṭaṅ khub maraṅ kisạ̃ṛ raje tahẽkana, ar uni eskarge goṭa disạm kathaeye do̠ko̠l akat́ tahẽ̠kana. Ar uniren do̠ ạḍi utạr gại kaḍa, me̠ro̠m bhiḍi, hạti, sado̠m, ũṭ, gadhako tahẽ̠kantaea; ar sor sipạhi hõ̠, ạḍi utạr laskarko tahẽ̠kana- taea, ar amla kapla, dewan mosodi, be̠to̠ṅ be̠to̠ṅre jo̠to̠ge menaḱ idikoa. Ar dho̠nte hõ̠ purun menaete uni raj do̠ ać mone̠re ạḍi rạskại ạikạua, ar mo̠ne̠ mo̠ne̠teye me̠na, Dhạrtijre do̠ iń khon maraṅ do̠ cele hõ bạnuḱkoa. Ado̠ noa kathage uni raj do̠ dinge mo̠nreye me̠njoṅa, ar phuṭạu do̠ o̠ko̠e ṭhen hõ̠ bae phuṭạua, are me̠na, Noa katha do̠ bhala o̠ko̠eko buj daṛeketińa se̠ baṅ? Ado̠ ho̠ṛaḱ mo̠ne ạtkara me̠nte mit́ din do̠ aćren jo̠to̠ no̠ko̠r cako̠r jo̠n munise metat́koa, Gapa do̠ niạ bela niạ o̠kte̠ jo̠to̠ge mit́ mit́te no̠nḍe heć jarwaḱpe, mit́ṭaṅ kathań kulipea.

Ado̠ sạri sanam ho̠ṛko lạpạiyente ona o̠kte̠ do̠ jo̠to̠ge uni raj ṭhenko hạjirena. Ado̠ raje oḍokenteye kuliket́koa, e̠n kathae, Jo̠to̠kogepe heć akana se̠ baṅ? Ado̠ko me̠nket́a, Am oṛaḱre ạcuroḱ kan ho̠ṛ do̠ bale ạgulet́koa, e̠ke̠n amren gutikogele heć akana. Ado̠ raje me̠nket́a, Baṅ, ape mo̠to̠geń kho̠jet́pea, disom perja do̠ baṅ ńam kana. Ado̠ko me̠nket́a, To̠be̠ khan jo̠to̠gele hạjirena. Ado̠ ma cet́ko katha lạgit́em to̠lo̠pketlea, ona do̠ phuṭạleme, to̠be̠ bale buja. Ado̠ unre raje me̠nket́a, To̠be̠ khan ma ańjo̠mtińpe. Oka katha iń metape, ona reaḱ jobab emańme. Ado̠ko me̠nket́a, Ma ro̠ṛme. Ado̠ unre raj do̠ jo̠to̠ ho̠ṛ samaṅreye me̠nket́a, Mase̠ lạiańpe bhala ińaḱ mo̠nre do̠ cet́ bhabna me̠naḱtińa se̠ baṅa; ińaḱ mo̠nre cet́ iń me̠net́a, ona lại ruạṛańpe. Ma inạge katha do̠; ona lạgit́ge ape do̠ń to̠lo̠p akat́pea. Ado̠ inạ katha ro̠ṛkatege uni raj do̠e thirena. Ado̠ sanam ho̠ṛge ako akoaḱ mo̠nre cet́ lekako bujket́a, onka lekako lại idiket́takoa. Ado̠ e̠ke̠ e̠ke̠te jo̠to̠geye ńum idiket́koa; o̠ko̠e do̠ko lạiketa, o̠ko̠e do̠ cet́ hõ̠ bako lạilet́a. Ado̠ uni raj okae me̠n akawana, ona tuluć do̠ o̠koe̠aḱ katha hõ̠ baṅ ńapamlentakoa. Khange raje me̠nket́a, Apeaḱ katha do̠ ińaḱ mo̠n reaḱ katha tuluć baṅ ńapamlena. To̠be̠ cet́ iń me̠na?  Khange raj do̠ dewane hukumadea, baṅma, Ińaḱ mo̠ne̠r mo̠to̠n ho̠ṛem ńam ạguańa. Nonkan ho̠ṛem ńamea, o̠ko̠e ińaḱ mo̠ne reaḱ katha je̠mo̠ne lại daṛeań. Onkan ho̠ṛ niạ mit́ cando mo̠to̠rem ńam ạguạńa. Ma inạge katha do̠. Ma ado̠ apan ạpin kạmi ńe̠ltape. Ado̠ e̠ne̠ko uṭhạu baṛayena. Khange uni dewan se̠ mo̠ntri do̠ bhar paṛaoade khan, mo̠nre ạḍi bhabnae ạikạuket́a, me̠nket́ae, Durre̠! Nonkan ho̠ṛ do̠ okareń ńamkoa? Ado̠ e̠n hõ̠ rajaḱ katha leka ho̠ṛ ńańame calaoena. Ado̠ okakore co̠e ńam baṛa legaket́koa, ado̠ bae ńam daṛeat́kote, kathae, mit́ din do̠ ać oṛaḱrege kirdhume duṛuṕ thirena, ar cele tuluć hõ̠ bae ro̠ṛ baṛayet́a, hape akageae, ar belayenre hõ̠ bae um hijuḱ kana. Ado̠ onka momoyet́ ńe̠lte ho̠po̠nerat do̠ se̠n sorenteye kulikedea, Henda baba, caḱ onka bạpuṛić do̠m duṛuṕ akana?  Cet́em bhabnaḱ kana? Enan khon mulinge duṛuṕ akan iń ńe̠let́mea; belayena, do um hijuḱte jo̠mme. Ado̠ e̠nre hõ̠ apatt́e̠t́ do̠ cet́ bae roṛlet́a, hape akangeye tahẽyena. Ado̠ enka me̠n baṛakatege uni kuṛi do̠ oṛaḱ se̠ne calaoena. Ado̠ ona tayo̠m arhõ̠e ńe̠le kan do̠e duṛuṕ akange.

Ado̠ uni kuṛi ar eṅgatte̠t́ jo̠to̠ ho̠ṛge unit ̣hen he̠ć sorenteko kuliyede kana, uni kuṛigeye kukli kana, metae kanae, Henda baba, cedaḱ bam um hijuḱ kana? Cet́ bhabna me̠naḱtama? Ma lạime. Ado̠ unre uni mo̠ntri dewane me̠nket́a, Iạ, biṭi, am do̠ cet́em baḍaekea, am gidrạ ho̠ṛ do̠? Ad̠o erate̠t́e me̠nket́a, mase̠ e̠nte lạialeme, pase̠ dole̠ bujhạuket́ge. Ado̠ unre unu dewane me̠nket́a, Rajiń do̠ nonkae akawadińa, baṅma, Niạ mit́ cando mo̠to̠rege nonkan mit́ṭaṅ ho̠ṛ ńawańme, ińaḱ mo̠n reaḱ katha je̠mo̠ne lại daṛeạń; ińaḱ mo̠nre cet́ iń me̠net́a arc et́ iń hudiset́a, ona katha reaḱ je̠mo̠ne ro̠ṛ ruạṛạń, onkan ho̠ṛ iń do̠ ạguạńme. Ado̠ biṭi, oinkan ho̠ṛ do̠ okareń ńamkoa? Dãṛãket́ạń, niạ dhara dhạrtiren ho̠ṛ do̠ jo̠to̠ń kuli baṛaket́koa, ado̠ onkan ho̠ṛge bạń ńam daṛeat́koa. Ar se̠ din hõ̠ tiogoḱ kana, ado̠ raj do̠ cet́ iń ro̠ṛ ruạṛaea, onań bhabnaḱ kana. Ado̠ ona katha ańjo̠mkate uni ho̠po̠nerat do̠e me̠n go̠t́ket́a, Noa do̠, baba, cet́em bhabnaḱ kana?  Ma um hijuḱte daka jo̠mme. Ma onkan ho̠ṛ do̠ ińiń ńawana. Ado̠ oka hiloḱ raj ṭhen do̠ calaḱ hoyoḱa? Ado̠e me̠tadea, Nẽ̠ḱẽ̠ tioḱena, gapa meaṅ khange. Ado̠ kuṛiye me̠nket́a, Acha, calaḱ hiloḱ do̠ lạiańme, ińiń ńam ạguama. Ado̠ kathae, mo̠nre thoṛae bhorsa  ńõ̠ḱena, arhõ̠ thoṛa do̠e dhokaḱ kangea. Ado̠e me̠net́a, O̠ko baḍae, pase̠ noa do̠ bȧń jo̠met́te, daka jo̠m ocoń reaḱko rikạyet́te pase̠ onka do̠e me̠net́. Arhõ̠e me̠nket́a, Achań ńe̠lletaege. Ado̠ enka me̠n baṛawanteye thirena. Ado gapa leka calaḱ din ado̠ teheń lekare kuliyede kana, metae kanae, Iạ biṭi, okor ho̠ṛ do̠m ńawạń kana? Gapage co̠ń calaḱ din do̠. Ado̠ kuṛiye me̠nket́a, Iạ baba, e̠nḍe̠khan gapa setaḱge uni ho̠ṛ iń hạjirama. Ado̠ kathae, luṭuḱ luṭuḱe gitić ańgayena. Ado̠ setaḱ khange uni kuṛiye me̠n go̠t́ket́a, Ma baba, umoḱte jo̠m daṛeḱme, uni ho̠ṛ iń ạguam kana.  Ado̠ kathae, uni dewan hõ̠e umebteye jo̠m daṛeyena. Ado̠e me̠nket́a, Dini mạ̃i, uni ho̠ṛ ạguańme. Ado̠ kathae, akorenge bhiḍi gupi guti koṛae tahẽ̠kantakoa; ar uni koṛa do̠e guṅgạgea, ro̠ṛ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeaḱa, ar ańjo̠m hõ̠ bae ańjo̠m daṛeaḱa- onkan ho̠ṛe tahẽ̠kana. Ar koṛaren hõ̠ judạge bhiḍi me̠ro̠m do̠ me̠naḱkotaea, ar uni dewanren hõ̠ bhiḍi me̠ro̠m me̠naḱkotaea, ar gupi do̠ uni guṅgạ ho̠ṛgeye gupi kantakoa. Ar uni gạṅgaren hõ̠ pea bheḍa me̠naḱkotaea. Ado̠ uni guṅgạ koṛage uni kuṛi do̠e ho̠ho̠ ạgukedete dakako emadea are bhe̠dadea, baṅma, Iń baba sãote raj ṭhen ben calaḱa. Ado̠ uni guṅgạ koṛa do̠ cet́ hõ̠ bae me̠nlet́a. Ado̠ daka jo̠m baṛakate uni kuṛi do̠e me̠nket́a, Ma baba, sapṛaoḱme. Ado̠ dewane me̠nket́a, Ukurić, mạ̃i, uni ho̠ṛ do̠?  Ado̠ uni kuṛiye me̠nket́a, Uni baba, aboren bhiḍi gupiyićge, idiyem tho̠. Ado̠ apate me̠nket́a, Henda mạ̃i, uni mae guṅgạ co̠ṅ, uni do̠e ro̠ṛ daṛeaḱa? Ado̠ kuṛiye me̠nket́a, Am do̠ uni baṛe̠ idiyem tho̠, rajaḱ mo̠ne̠ reaḱ katha do̠ unigeye lại daṛeaḱa, ar baṅkhan do̠ o̠ko̠e hõ̠ o̠ho̠ko lại daṛelea. Ado̠ ona katha ańjo̠mte dewan hõ̠e me̠nket́a, Sạrige co̠ṅ cet́ co̠ṅ; unre unạḱ ho̠ṛle jarwalena, okorle lại daṛeat́a? Sạri tho̠ bhalań idi legalege. Ado̠ onka me̠nkate, Delań ya guṅgạ, raj ṭhenlań calaḱa. Ado̠ e̠ne̠kin calaoena. Ado̠ ona katha ańjo̠m lạgit́ uni raj ṭhen do̠ aema ho̠ṛko jarwa hataṛ akana; e̠nteko baḍae akat́ tahẽ̠kana se̠ baṅa, mo̠ne̠ reaḱ katha lạlại ho̠ṛ dewan do̠ nãhãḱ  niạ din hiloḱ onkan ho̠ṛe ạguyea me̠nte, ona iạte ho̠ṛ do̠ko jarwa tear akana. Ar ghạṛi ghạṛiko ko̠yo̠ḱet́a, okor bae hijuḱ kana? Ado̠ sạńgińreko ńe̠l ńamkede khan do̠ rajko lại go̠t́adea, dewan do̠ mit́ ho̠ṛe aguyede kana me̠nte.

Khange raj do̠ ona kathae ańjo̠mket́ khan do̠e oḍoḱ he̠ć go̠t́ena; ado̠ aćaḱ duṛuṕaḱreye duṛuṕ akana. Khange ado̠ unkinkin se̠ṭe̠ren khankin ḍonḍobot́adea, ado̠ o̠nḍe̠ge uni samaṅrekin teṅgo akana, ar uni guṅgạ do̠ raj se̠ngeye be̠nge̠t́ akat́a. Khange tho̠ raj do̠ uni koṛa mit́ kạṭuṕe uduḱ go̠t́adea. Khange tho̠ uni guṅgạ do̠ barea kạṭuṕe uduḱ go̠t́ket́a. Khange raj do̠ pea kạṭuṕe uduḱ go̠t́ket́a. Khange tho̠ guṅgạ do̠ ona pe̠a kạṭuṕe ńe̠lket́ khan do̠, ạḍi ãṭteye hutmạ go̠t́ena ar o̠nḍe̠ khone calao utạrena. Khange raj do̠ mo̠ne̠reye rạskạyente muluć muluće landaket́a. Ar onko jarwa akan ho̠ṛ do̠ ńe̠ltegeko ̣hahaṛayena, ṭo̠ro̠ḍaṅ lekako cahaṕ hapeket́a, ar cet́te̠t́ge bako bujlet́a. Khange raj do̠ landawate me̠nket́a, Do do do ruạṛpe. Khange uni ruạṛe lạgit́ bar ho̠ṛkin ńir calaoena; ado̠kin metae kana, Dela ruạṛlenme; raje me̠net́a, Do ruạṛ ạguyepe. Ado̠ kathae, baṅte hõ̠ baṅgeye ruạṛlena. Khangekin ikạ dapoṛ-kedete ruạṛkate rajkin metadea, e̠n kathae, Baṅgeye ruạṛ kana. Ado̠ raje me̠nket́a, Acha ikạkaepe; oka mo̠nre tahẽ̠kantiń, ona do̠e lạiadińa.  Ado̠ raje me̠nket́a, Baṅa, dewan, khub bhage ho̠ṛem ńam ạguadińa. Acha ṭhike utạr ruạṛadińa, bes iń khusi utạrena. Ape do̠ nunạḱ ho̠ṛ, inạ hõ̠ bape buj daṛeadińa. Khange sạri o̠ko̠e hõ̠ cet́ hõ̠ bako ro̠ṛ ruạṛadea. Ar uni dewan do̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠teye me̠net́a, Noa kạṭuṕkin uduḱ baṛawana, ona reaḱ do̠ cet́ bhe̠d kana?  Ạkin makin bujket́, iń tho̠ bạń bujlet́a. Acha, noa katha do̠ raj iń kuliyegea. Ado̠ kathae, dewan do̠ bae jivilet́te raje kulikedea, Henda raja, aben ma bhalaben bujket́ge, ale ńe̠ńe̠l ho̠ṛ tho̠ bale bujlet́a; e̠ke̠n kạṭuṕge uduḱ baṛawanle ńe̠lket́bena. Ado̠ onate do̠ cet́ben bujket́a, onageń kulijoń kana; iń do̠ mit́ kạṭuṕ iń uduḱadea- ona do̠ń kulikedea, Raj do̠ iń eskargea se̠ko tinạḱa? Uni do̠ bareae uduḱket́a-ona do̠e me̠nket́a, baṅma, Bar ho̠ṛaben, mit́ do̠ am arm it́ do̠ Thạkurge- onae metadińa. Ado̠ arhõ̠ń kulikedea, baṅma, Pe̠a raj menaḱkoa? Ado̠ unrege ạḍi ãṭteye hutmạ go̠t́ena. Me̠nket́ae, baṅma, Bareage menaḱkina, mit́ do̠ amge ar mit́ do̠ Thạkurge. Ado̠ sạri utạrgeń pạtiạuengea, e̠nte noa kathage din hiloḱ mo̠nreń bhabnaḱ kan tahẽ̠kana, raj do̠ń iń e̠skargea me̠nte. Me̠nkhan nui ho̠ṛe bujadińa, baṅma, bar ho̠ṛaben. Ado̠ sạri utạr bar ho̠ṛge. Ado̠ sạri dewan hõ̠e pạtiạuena; ado̠ e̠nekin thir baṛayena.

Ado̠ ạyuṕ jo̠khe̠n dewan do̠ oṛaḱre he̠ćkate uni guṅgạ koṛae kulikedea, Henda ya, e̠n kathae, enanoḱ raj ṭhen iń idilet́mea, ado̠ unre raj do̠ cet́e metat́mea, me̠nkhan ale do̠ bale bujlet́a.  Pe̠a kạṭuṕe uduḱat́me khange am do̠ huń martem he̠ć utạrena. Ruạṛ ruạṛkat́meako, ado̠ bam ruạṛlena. Ado̠ mase̠ bhe̠daleme, bale bujlet́a. Ado̠ kathae, uni dewanḱ katha ma bae bujhạuet́; ado̠ dosra ho̠ṛko lại bulhạuadea. Khange uni guṅgạ do̠e me̠nket́a, Raj do̠ bheḍae ko̠eyeń kana. Judi am baṛeye ko̠elem khan huteć, bam saṕ idikea?  Ado̠ ińe ko̠eyeń kana. Raje me̠nket́a, Mit́ṭaṅ bheḍa emańme. Ado̠ń me̠tadea, Raj kanam mit́ṭaṅ do̠ caḱ? Bareań emama. Ado̠ bareań go̠ḱket́ khan, raj do̠ pe̠ae ńam kana. Ado̠ e̠nḍoḱań e̠moḱań. Ado̠ e̠nḍekhan itạm maraokotińa? To̠be̠ ạkhirge ba ạkhir mit́ go̠ṭe̠n hõ̠ balaṅ emama! Unre iń do̠ edreteń he̠ćena, onate ruạṛ idińre hõ̠ bań ruạṛlena. Ado̠ e̠ne̠ cabayena. Ar uni dewan do̠ tinạḱ gan co̠ṅ boskise e̠ṛe̠ dapoṛana. Ado̠ e̠ne̠ cabayena.

 




Durgạwạti Rani

Gaṛmanḍalren raja Dalpoti Raeren mit́ṭen raniye tahẽkana. Ńutumtae do Durgạwạti. Bapla tayom thoṛa din khange rajae goćente rạni doe rạnḍiyena. Aćren gidrạ Bir Narayan kạṭićgeye tahẽkante aćge raj karbar sambṛao hoyentaea. Noa kạmi hõ ạḍi hisiạrteye sambṛaokeda. Porjako ạḍi suk nirạiteko tahẽnkan tahẽna. Un jokheć Dillire Akbar maharaje rajoḱkan tahẽkana. Aćren karbạriạko phuslạukede khan Garmanḍal jitạu lạgit́e monekeda. Asaph  Khã ńutumanić mit́ṭen kaptan sipạhiyenteye kolkedea. Asaph doe bujhạuet́ tahẽkana rạni do nãhãḱ botorgeye keklesedoḱa ar bae lạṛhạia.

Bạiriko darako kan ańjomkate Durgạwạti rạni do thoṛa hõ bae botorlena. Sạrige baḍaekan tahẽkangeae maharajren sipạhiko  tuluć daṛeḱ do mohńjorgea. Enrehõ disom rukhiại lạgit́ lạṛhạigeye goṭakeda. Porjako hõ ona ańjomkate akoaḱ disom rukhiạiko sapṛaoena. Bar-pe dintege irạl hajar aswariko lạṛhại lạgit́ sapṛao akan rạni ṭhenko jarwayena. Durgạwạti hõ sadomre dećkate onko laha lahateye lạṛhại ṭạnḍiteye oḍok senena.

Ghaṭamar lạṛhại hoyoḱ kana. Rạniaḱ dil ńelte uniren sipạhiko do hoe daḱ leka bạiriko capoṭket́koa. Asaph Khã ar uniren sipạhiko canḍbol guṛpućkate dạdạṛtege hoyenatakoa. Ạḍi muskilte Asaph Khãe ńir bańcaoena. Noa sombat ńamkate Akbar do be bạṛiće lajaoena.  Mit́ bochor tala khange bujuk bujuk sipạhiạnte arhõ Asaph Khãye kolkedea. Becara Asaph Khã nia ̣ dom hõye dạr pạnḍućkeda. Menkhan Dillite ruạṛ do bae dilleda. Niạ dom do calakite kạmiye ehoṕkeda. Gaṛmanḍalren jhogṛae janam ocokedea. Rạniren sipạhiko adom do lạṛhạire mon bako lagaoleda. Ja uḍić sipạhi ar aćren gidrạ koṛa Bir Narayan sãotege rạni do arhõ lạṛhạie ehoṕkeda. Lạṛhại Lạṛhạite eṅgahon khad bidkin ghạl ocoena. Enrehõ lạṛhại do bakin thirlena. Sesre bạiriko ṭhen alo saṕ ocoḱ lạgit́ rạni do aćtegeye maḱ topaḱena. Okarem ńam nonkan dilgạriạ do?

 




Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre Santal Goćen Koaḱ Bicạr ko Khojena Gobindogonj Re

Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre 11 December 2021 Sunibar 1:30 baja okte Joypur khon Gobindogonj kaṭamoṛ ṭoṭha re Sahebgonj Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ar ạdibạsi songhoti porisod reaḱ ạyurte mit́ bạisi se̠ somabes ko hoe ocokeda.

Sahebgonj – Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ren sabha mukhiạ Philimon Baske aḱ ạyurte hoyen bạisi re kathae roṛkeda Gaibandha jilạ ren sadharon sompadok  ar ạdibạsi – bangali songhoti porisod ren bạisi hohoić Ad. Sirajul Islam Babu, Naogaon jilạ ren bạisi hohoić Joynal Abedin Mukul, Samajik songram porisod ren hohoić (convener) Jahangir Kobir Tonu, Ạdibạsi Bangali Songhoti porisod, Sodor upạjilạ ren hohoić Golam Rabbani Musa, Mạnmi ạidạri kormi Asaduzzaman Rimu, sangothonik sompadok Sapon Sheikh, Adibasi ren ạyurić Pricila Murmu, Trisa Murmu, Mạnmi ạidạri ren kormi Onjoli Rani Debi, Ạdibạsi ko ren ạyurić Sufol Hembrom, British soren hõ selet́e tahẽkana.   

Bạisi re sawaliạ (bokta) ko menkea, Adibasi hoṛko cetanre mạnmi ạidạri khạtir aema ghoṭna jaoge ghoṭaoḱ kana. Onate onko do akoaḱ ạidạri ńam jạruṛ kan takoa. Adibasi ko do aema lekate akoaḱ bhiṭa se̠ jaega khonko laga ńir ocoḱ kana. Nebetar hõ santal ko akoaḱ jumi bańcao lạgit́ jiwi alae hoyoḱ kantakoa. 5 serma paromoḱ kan rehõ santal atore oka ghoṭna hoelen, hoṛkoaḱ oṛaḱ duạr jeret́, sompot luṭpaṭ reaḱ se̠ santal ko goć ocoyen reaḱ cet́ bicạr ge nit hạbić baṅ hoyoḱ kana. Enre ho nit hõ Gobindogonj ren adibasi santal hoṛko laga ńir babotre EPZ ńutuman benao reaḱ kurumuṭu calaḱ kana.




Jisuaḱ Hahaṛa Janam

Jisu Mạsi aḱ janam do aboaḱ janam leka do baṅ hoyakana. Uniaḱ janam reaḱ sae sae bochor lahare aema nạbiko hotete roṛ odoṅlena. Agosto kạisạr do un okte Rome sashonet́ tahẽkana ar Herod Raj do Jihuda disom. Ṭhik ona okte mit́ din Isor Gạlil naghraha ren Mạriạm ńutuman dhorom ar kũạṛi kuṛi ṭhen Gabriel dute kol kedea. Raja Dạvid bõs ren mit́ hoṛ okoe do Joseph ko metae uni tuluć uni Mạriạmaḱ bapla reaṅ horoḱ cikhnạ do hoyakan tahẽkana. Onako din rege Mạriạm ṭhene sodorena ar nonka menkateye joharadea “ Johar e dayakawat́meić, Probhuge am tuluć”. Ar niạ katha ańjomkate Mạriạm do ạḍigeye botorena ar hudisena, niạ do cet́ lekan johar kana?

Unre uni dut doe metadea Mạriạm am dom bhạrti hoṛmoḱa ar mit́ṭen koṛa gidrạm janamea. Ar uniaḱ ńutum do Jisu dohoetaya. Uni do maraṅ hoyoḱa ar uni do Isor ren hoponko metaya. Isor do aćren ạgil hapṛam Dạvid rajaḱ sinhạsone emaea. Uni do Jakob ren bõs ko cetane rajoḱa, ar uniaḱ raj do jaejug tahẽna. Mạriạmaḱ bapla do baṅ hoeakan tahẽkana, onte uni do dute kulikedea “ niạ do cekate hoe daṛekoḱa?” Ińaḱ ma baplage baṅ hoeakan.’ Dute metadea, ‘Sonot jiu am cetan reye aṛgona ar Isoraḱ umul am cetan re paṛaoḱ ar onate okoe sonot gidrạe janamoḱ kan, uni do Immanuel ko metaea.’ ‘Ado Mạriạme roṛ ruạṛ keda iń do Probhu ren kạmṛi uniaḱ katha lekage baṛe hoyoḱtae ma.’ Inạ tayom Gabriel dut do unit ̣hen khone calaoena.

Inạ tayom  dutaḱ katha leka Mạriạm doe bhạrti hoṛmoyena. Ar Mạriạmaḱ niạ obostha baḍaekate Joseph do uni hape hapete uni bạgiye goṭa keda. Joseph do mit́ṭen mońj hoṛe tahẽkana onate joto hoṛ samaṅre Mạriạm lajaore baṅe paṛao oco lạgit́ nonkanaḱe goṭa keda. Menkhan Isor ren dut Joseph ṭhen kukmũtey ńelocoyena ar Mạriạm ataṅe metadea. Uni do baḍae ocokedea je uni hoṛmore menae gidrạ do sonot jiu hoteteye hoeakana. Karon uni do Isor ren hopon kanae. Ar Joseph do dutaḱ katha leka Mạriạmaḱ e ataṅ kedea.

Tayomte Agosto kạisạr okte disomre ńutum ol reaḱ hukum hoyena ar ńutum ol lạgit́ joto hoṛ do ako nij niij atote calaḱko ehoṕena. Joseph do Jihudạ bõs ren hoṛe tahẽkana. Raja Dạvid do Jihudạ disom reaḱ Bethlehem atoren. Onate Joseph hõ ńutum ol lạgit́ gạlil reaḱ Nasarat naṅghraha khon Bethlehemteye calaoena ar soṅgete Mạriạm hoe  iditorakedea. Menkhan onḍe do aema hoṛko jarwalente, Bethlehem reaḱ oka oṛaḱ re hõ ṭhạ̃i bakin ńamleda. Aema sendra sendra tayom mit́ṭen gạigoṛa nandware ṭhạ̃ikin ńam keda. Ar ona gại goṛa nandwa rege jisui janamena. Ona ńindạ ge Bethlehem ato reaḱ sur ṭanḍire gupiko do akoren bheḍiko horho kan tahẽkana. Un okte Isorren mit́ṭen dut do onko ṭhen sodor kate Jisui janamen rạskạ sombat e jạhirkeda. Onkoe metaḱkoa teheń do Dạvidaḱ naṅgraha re mit́ṭen babańcaoić janamakan ar unige Mạsi kana, unige Probhu.’ Dut do onko mit́ ṭen cinhạe emawat́koa ar ona do hoyoḱ kana, ‘ Uni gidrạ do gendrećte bedhaoakan ar nandware gitić akan pen ́el ńamea.’ Ona sombat ańjomkate gupiko do Jisu gidrạ ńeńelko calaoena. Gupiko do usạrage Joseph Mạriạm ar nandware gitić akan gendrećte bedhao akan Jisu gidrạ ko sendra ńamkedea. Ar apnar met́te gidrạ Jisu ńel kate Isor ko sarhao kedea.

Ar hõ Purub serma re rakaṕ akan ipil ńelńelte pạchim disom ren ponḍit ko do Jisu ko sendra ńam kedea. Ar uni gidrạ akoaḱ sandes Sona, Kundoru, Gondoros ko samaṅ adea ar ekṛumate ko sewawadea. Jisu janamen tayom erạl din tayom Jihudi koaḱ ạri – cạli leka uni gidrạwaḱ ńutum do Jisu ko dohoket́taya.




Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahman Aḱ 100 Serma Ar Bangladesh Reaḱ 50 Serma Furgạl Mãhã Ńutumte Kolhe Koaḱ Porob Ar Gaota Cehaona Gapalmarao Ar Eneć Akhṛa

Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahman Aḱ 100 Serma Ar Bangladesh Reaḱ 50 Serma Furgạl Mãhã Ńutumte Kolhe Koaḱ Porob Ar Gaota Cehaona Gapalmarao Ar Eneć Akhṛa tumdaḱ – ṭamaḱ ante gogo aṛaṅ se̠ nij pạrsite sereńate ạḍi jo̠mo̠ḱate ko enećena ge̠l goṭen legcar do̠l ko. Onkoaḱ eneć – sereńte teheń Sunibar goṭa din andoṛ cabalena Bạrin ṭoṭha reaḱ bhitrire menaḱ Rajsahi reaḱ Godagari Upạjila, Mohonpur Union reaḱ Babudang Adibasi Alor Pathsala maṭh. Kolhe hoṛkoaḱ akhṛa hoelenre hõ noa re Santal ar Mahle jạtigosṭhi ren legcar (sanskritik) do̠lko selet́ena.  Ona akhṛa re tahẽkana gapalmarao bisoi ko hõ. Boṅgobondhu aḱ sãe serma janam mãhã ar Furgạl reaḱ jubilee ńutumte Kolhe hoṛko koaḱ akhṛa ar sãota aodhanoḱ cetanre gapalmarao sabha ar legcar akhṛa reaḱ sapṛaote Samar Institiute Of Linguistic (SIL) International Bangladesh.

Noare goṛoko emkeda Rajshahi bibhag reaḱ Santalkoaḱ Cultural Academy Ar National Agency For Green Revolution (NAGR). Rajshahi bibhag reaḱ Cultural Academy ren gobesona kormokorta Benjamin Tudu aḱ ạḱyurte akhṛare maraṅ peṛa hisạbte kathae roṛkeda Godagari Upojila ren Nirbahi Kormokorta (UNO) Jane Alom. Arhõ eṭaḱ ko modre noa akhṛa re selet́ ko tahẽkana nawatey bachao ocoakan Mohonpur Upojila Porisod ren chairman Khairul Islam, SIL ren Rajshahi Area Manager Nikolas Murmu, NAGR ren Program Coordinator Shamson Soren, Kolhe jạtigosṭhi ren ạḱyurić Rumali Hasda, Kolhe pạṭhuạ Joyonto Soren, Chapainawabgonj ren Prothom alo ren khoboriạ Anwar Hosen.

Arhõ seṭerko tahẽkana Rajshahi bibhag ren Santal Cultural Academy ren Nirbahi Committee ren member Jogendronath Soren, Colistina Hasda, Cittoronjon Sordar, Shusen Kumar Shemduar, NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom, Banudang  Alor Pathsala benaoić Maraṅ Mahasoe Kanai Chondro Das, Maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur hõ seṭere tahẽkana. Noa akhṛa do̠e ạḱyurkeda Rajshahi bibhag ren Santal Cultural Academy ren sereń cecet́ić mahasoe Manuel Soren. Manotan peṛako ko menkeda, noko Kolhe jạtren hoṛko jo̠to̠ seć khon ạḍi tayomre menaḱkoa. Sarkari seba khon hõko eḱṛe ocoḱkana. Ḍher hoṛge khas jumireko basoḱ kana. Pạthuạ gidrạko do̠ Sikhnạt goṛo selet́ aema lekan goṛo khon ko eḱṛe ocoḱ kana. Noa goṛo ńam do̠ nokoaḱ ạidạri kana. Noa akhṛa re legcar do̠lko okoe eneć sereń haparao reko selet́len, ona ńutumte jitạu akanko puruskar ko em hạṭińat́koa.




Isoraḱ Dan

Serma seć ti tul kate

Juri gunṭhi ikṛum kate

Isor sarhaoebon dela,

Sirjạu kedae bir buru

Sirjạu kedae jharna gaḍa

Isoraḱ dan tinạḱ rilạmala.

Jo baha joto dare pereć

Ḍạr re cẽṛẽkowaḱ sereń ar cereć

Joto ge noa Isoraḱ dan,

Gogo baba ar boeha joto

Tinạḱ menaḱ ko gate peṛa joto

Isor baba geye em akan.

Lili bici coṭ serma ipil

Jiṛiṕ jiṛiṕ ńeloḱ gaṅga gitil

Ńeloḱ hahaṛa Isoraḱ sirjon,

Siń re lạgit́ menae siń cando

Ńut re lạgit́ menae ńindạ cando

Marsal kin emet́ coṭ serma khon.

Coṭ sermare ńeloḱ uḍạuḱ gạḍi

Daḱ cetan latar daḱ gạḍi

Benao lạgit́ babae emen daṛe

Sukre teheń manwa cehel cepel

Dhạrti pereć teheń bud ar ạkil

Joto ge Isoraḱ dan ar daṛe.




Casa Bhagmat

Teheń hạṭiạre Bhagmat haṛam tuluć iń ńapamlena. Uni do bora caole sagaṛre ladekate hạṭiạre ạkrińe ạgulet́a. Bhagmat haṛam da cas baste nahaḱ do ḍhere kisạ̃ṛ akana; menkhan horoḱ ḍeṅgan seć, jom ńu seć, ạḍi ạdại bạdại do bạnuḱtaea. Ar colon ar gun hõ ạḍi bogetaea. Sedae leka bạpuṛić geye tahena. Reṅgeć oṛeć goṛoako ạḍiye rạskạḱa, ar peṛa pạrbhạko ạḍi manotkateye ataṅkoa ar khube peṛakoa.

Bhagmat haṛam caoleye ạkrińet́ tahẽkan jokheć, Haṛmae ńel ńamkedea. Bhagmat ar Haṛma dokin mit́ atoren kana. Haṛma hõe casa kangea menkha ạḍiye reṅgećgea, ona iạte udhạr caole hatao lạgit́ hạṭiạteye senlena. Menkhan okare hõ udhạrte bae ńamlet́a, ar hemẽṛmẽyoḱ̃e teṅgo akan tahẽkana. Bhagmat haṛam do Haṛmae hohoadea, are kulikedea, “ Henda Haṛma, cekate nonka mulin dom ńeloḱ kana?” Haṛmae roṛ ruạṛket́a, “ Iń do ạḍi gạr ar muskilreń paṛao akana. Nes do cas bale hoe ocolet́te ạḍile ṭana ṭipạ akana, ar kạuḍi ḍhibuạ ema hõ baṅtalete mit́ din gan hõ lać bioḱ do bale jomet́a.” Khange Bhagmat haṛam do Haṛmae kulikedea, hoponme do cet́e kạmi kana? Haṛmae roṛ ruạṛket́a, “ Uni do oṛaḱrege menaea, oṛaḱ reaḱ emanteaḱkoe kạmi baṛayet́ talea, thoṛa thuṛi oloḱ paṛhaoe cet́ akat́a, kạmiye ńam baṛayet́a. Uni thoṛa thuṛiye rojgarle khan, inạtege dinle ṭalaokea. E ho teheń do dayakate thoṛa thuṛi caolem emliń khan ạḍim beskea baṅkhan teheń do reṅgećte tahen hoyoḱtaea.”

Bhagmat haṛam do bora khon gel pạilạ caole oḍokkate Haṛmae emadea are metadea. “ Noa reaḱ dam do baṅgeń hataoa, ar gapa tikin jokheć hoponme koṛa ale oṛaḱte kolkaeme; aleaḱ kocare utu durib aema menaḱa; thoṛae ạguapea. Bhagmataḱ daya ńelte Haṛmawaḱ mẽt́ daḱ hiḍir mente joroyentaea, arm one monete Bhagmate sarhaokedea.

 




Maraṅ Din

Nijum ńindạ kãṛãṅ ńut

Arhõ reaṛ rabaṅ

Ḍigḍigạuen dhạrti puri

Ańjomoḱ sereń aṛaṅ

Sereń ate dutko lạiyet́

Seṭeren bańcaoḱ din

Bochor mucạt́ seṭerena

Rạskạ maraṅ din.

Laṅga hoṛmo manwa joto

Jạpit́ kan do ạḍi

Reaṛ rabaṅ guti koma

Meneḱ ko bathan ṭạnḍi,

Acka bathan marsalena

Gutiko botorena

Dutko lạiyet́ jisuaḱ janam

Maraṅ din seṭerena.

Purub disom gonok ponḍet

Ontor pereć ạkil

Ńel kedako acka teheń

Ḍigḍigạuḱ kan ipil,

Ponḍetko guni ńam keda

Nawa raje janamen

Dhạrti re hećen suluk

Manwako kusiyen

Joseph, mạriạm soṅge kate

Betlehem kin seṭeren

Bhạrti hoṛmo mạriạmaḱ hõ

Duṛuṕ dinge tiạḱen

Nandware jisui janamena

Meṭao lạgit́ kại rin

Rạskayenako dhạrti manwa

Seṭerena maraṅ din.




Jatiyo Bissobiddaloy Re Honors Dosar Bo̠rso̠ Reaḱ Bidạu Do̠ 29 January Eho̠bo̠ḱa

Jatiyo Bissobiddaloy re 2020 serma reaḱ Honors Dosar Bo̠rso̠ ren pạṭhuạ koaḱ (Niyomito, Oniyomito ar Grade Unnoyon) bidạu do̠ darakan 29 January eho̠bo̠ḱa. Hapta reaḱ chuṭi se̠ Sarkari chuṭi chaḍa din hiloḱ setaḱ 9 baja kho̠n bidạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Ar darakan serma reaḱ 15 March biḍạu do̠ mucạdoḱa.

Inạ begor hõ 2020 serma reaḱ Honors Tesar bo̠rso̠ ren pạṭhuạ koaḱ biḍạu hõ darakan serma reaḱ 26 February eho̠bo̠ḱa ar 27 March bidạu do̠ mucạdoḱa. Noa biḍạu reaḱ Somoysuci Bissobiddaloy reaḱ website (www.nu.ac.bd) re e̠m akana. Hola (8 December) Budhbar ńindạ Bissobiddaloy reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ talate noa  kho̠bo̠r do̠ baḍae oco akana.