Moṅgolbar Kho̠n Uḍạuḱ Gạḍi reaḱ Ghạṭire Ko̠ro̠na Biḍạu E̠hoboḱ Kana

Darakan Moṅgolbar (28 September) kho̠n Hazrat Shahjalal Antorjatik (Bimanbondor) uḍạuḱ gạdi reaḱ ghạṭire tearen RT- PCR Lab re e̠ṭaḱ disomre tahẽn kanko lạgit́ ko̠ro̠na bidạu hoyoḱa me̠nteye bạḍae ocoakana Besamorik Biman poribohon ar porjoton Protimontri Md. Mahbub Ali. Teheń setaḱ okte Socibaloyre porjoton mãhãre gapalmarao tayo̠m uni do̠ noa kathae me̠nket́a.

Inạ chaḍa hõ Civil Surgeon Dr. Moinul Ahsan do̠e baḍae ocokeda, Trial lạgit́ teheń 96 hoṛkoaḱ nạmuna hatao hoeakana. Pe khon pon ghonṭa bhitrirege Test reaḱ result do̠ e̠mo̠go̠ḱa me̠nte as menaḱa. Nit habićte jo̠to̠waḱ sasaṕṛao kodo̠ purạu akana. To̠be̠ fee tinạḱkate e̠moḱ hoyoḱa ona reaṅ do̠ nit dhạbić ạuri goṭae hoyoḱa.

Source: Jamuna news




Kurumuṭu Gidrạ

Heć akanạń paṛhaoḱ cet́joṅ

Skul oṛaḱte,

Sanań kana oloḱ cet́jon

Diṛạmunḍate.

Nawa puthi ńam akat́iń,

Ạḍiń kusiḱ kan;

Usạrage paṛhao sạtiń

Muruk akawan.

Hante nhate beṅget́ baṛae

Opsor bạnuḱtiń,

Jãhãe são galmarao baṛae

Jạruṛ bạnuḱtiń.

Cecet́ićtiń okae lạiạń

Onań atena,

Baṅre ma, okae batlaoań

Khạṭiń pạsuṛa.

Hola oka bharadińae

Paṛhao ceṅgodạń,

Tobe nạ̃hiń lại ańjomae

Khane kusiạń.




Asian Women University re Santal kuṛi gidrạ koaḱ paṛhaoḱ reaḱ Ạt

Khagṛachoṛi Mong Rajaḱ Office reaḱ kuṛpaṛte Parbotto Chottogram re girobasoḱ kan “ Khumi, Mro, Bom, Lusai, Pankhoa, Kheyang, Chak ar Santal” jạti-gosṭhi khon Baṅgladisạm reaḱ mit́ṭen International mananaḱ Bissobiddaloy Asian University For  Women ( AUW) re purạte Scholarchip Undergraduate se̠ Graduate re paṛhaoḱ reaḱ mit́ṭen maraṅ ạt́ do̠ ńamakana. 2008 sermare bandhao akan Asian University For Women (AUW) Baṅgladisạm reaḱ Chottogram re me̠naḱ mit́ṭen sạdhin, Inaternational man reaḱ Bissobiddaloy oka do̠ Asia re nãwãte nãhãḱ jugren ạḱyurko lạgit́ siknạt hameṭ joṅ reaḱe kurumuṭuet́ kana.

Niṭ akat́ Scholarship reaṅ bhạlạetet́ do noa: Tuition fee, Hostel subitạ, Jo̠maḱ, Prathomik sasthoseba hõ ńamoḱa.

Ardas reaḱ mucạt́ tạriḱ do̠: 30 September, 2021.

O̠koe do̠ noare ard̠as em se onḍe paṛhaoḱ sanakanko lạgit́ ardas do̠ Mong Rajaḱ Office re jạṛuṛaḱ kago̠jko são  jo̠mae hoyoḱa ar baṅkhan Email kate kol hoyoḱa  ([email protected] ) noare.

  1. National NID baṅkhan Circel Cheif reaṅ Certificate Ar baṅkhan Passport reaḱ Photocopy ( jãhãṭaḱ mit́ṭen jo̠ma lekhange hoyoḱa)

Ardas lạgit́ kago̠j do̠ noa link khon download tabonpe.

https://drive.google.com/…/1xRuYAPllkD1jdOdC_JH…




November re SSC Ar Disember re HSC Bidạu Hoedạṛeaḱa

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e me̠nkeda, Calaḱkan serma reaḱ November barabạri se̠ć SSC biḍạu  ar Disember reaḱ pạhil se̠ć do̠ HSC bidạu hatao reaḱ hudis me̠naḱa.

Inạ chaḍa Arhõ uni do̠e me̠nket́a, pe̠ hapta tayo̠m Pre- Primary ren pạṭhuạko iskul calaḱ reaḱ babotre goṭa hoyoḱa me̠nteye baḍae ocokeda. Teheń (25 September) setaḱre Silpokola Academy re Boṅgobundhu- Bapu Digital Exibition akhṛare selet́kate noa khobor do̠e lạiket́a.  

Source: Padmatimes




Bul Ho̠ṛaḱ Katha

Sedae jo̠khe̠n, kathae, so̠hraere mit́ṭen ho̠ṛ do̠ hạnḍi ńũ bulkate kulhi se̠ chaṭka duạr macha se̠n jhạnṭi phe̠ḍreye bul bindạṛ akana, ar cele hõ bạnuḱkoa. Ado̠ kathae, ghaṭao ńindạ jo̠khe̠n raj do̠ hạtire de̠ćkate ona kulhi talatege okate co̠e calaḱ kana.

Khange uni bul ho̠ṛ do̠e disạ go̠t́kedea, ar se̠ beret́ do̠ bae beret́ daṛeaḱ kana. Ado̠ kathae gitić kategeye ado̠p go̠t́ket́a, me̠n gọt́ket́ae, Kiska hạti hae, becega to̠ ham lega. Ketna rupạiya am hoga, ham hạti lega, ar jạruṛ ham hạti lene sakega. Onkaye ro̠ṛket́ khange tho̠ raj do̠e bhaṛo utạrena, me̠nket́ae, O̠ko̠e perja nonka kisạ̃ṛ do̠ menaḱkotińa? Bhala tho̠ń ńe̠le̠gea. Ado̠ oka tin sạṅgiń co̠ṅ calaḱ mo̠tlo̠b tahẽkantaea, ado̠ ona ro̠ṛ ańjo̠mteye hahaṛayente mạhute kulikedea, e̠n kathae, Noa atore o̠ko̠e nonkan ho̠ṛ menaea, je̠ hạtiye hatao daṛeaetińa? Ado̠ mạhute me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae co̠ṅ.

Ado̠ raje me̠nketa, Balaṅ calaḱa, kulhi mucạt́relaṅ ḍeraḱa; judi nui hạtiye hataole khan bogege, ar hõ iń do̠ inạ damtege eṭaḱkoń kirińjoṅa. Onka me̠nkatekin ḍerayena. Ar uni ho̠ṛ do̠ bae baḍaelet́a, je̠ nui do̠e raj kana, ar rajren hạti kanae me̠nte do̠, ar o̠ne̠ raj ar mạhut cet́kokin ro̠ṛ idiket́a, ona ro̠ṛ hõ uni ho̠ṛ do̠ bae ańjo̠mlet́a; me̠nkhan dosra oṛaḱren do̠ko ańjo̠mlet́gea, ar nui ho̠ṛaḱ ro̠ṛ hõko ańjo̠m ṭhiklet́taegea. Ado̠ setaḱko ńe̠lkede do̠, kulhi mucạt́re hạtiye ḍera akan; ado̠ khanko bujhạu go̠t́ ket́te uni ho̠ṛko lạiadea, baṅma, nonka onka raje ro̠ṛ idiket́a me̠nte. Khange uni ho̠ṛ do̠ ać mo̠nreye hudis go̠t́ket́a. Ado̠ je̠ḍe̠r ke̠ṭe̠ćkate khange raj do̠e he̠ć go̠t́enteye kulikedea, Henda ho, e̠n kathae, hola ńindạ jo̠khe̠n ińren hạti hataoeye me̠nlet́ ho̠ṛ do̠e okayena? Delabon do̠r damea. Khangeye metadea, Uni ho̠ṛ do̠ celeaea?

Ado̠ raje me̠nket́a, Ńutum do̠ bạń kuliledea, me̠nkhan noa oṛaḱren kangeae; niạ chaṭka ṭhen khongeye metadińa. Ado̠e metadea, Hẽ ho, noa oṛaḱrege okaren co̠ṅ mit́ ho̠ṛe he̠ćkengea; ar amren hạti hataoegeye me̠nlet́a, ado̠ uni ho̠ṛ ma enan sim    raḱrege oka se̠n co̠e calaoen, bạnugićan; ado̠ holanaḱ tho̠ nui hạti ạkrińe reaḱ katha do̠ baco̠m  metade, onate enan ńindạrege  oka se̠n co̠e calaoen. Ado̠ noa reaḱ bhe̠d do̠ noa kana, Bulkate do̠ ạḍi lekako bhakaea, ńe̠lme, linḍhire bhagwa hõ bạnuḱtaea ar uni hõ ya hạti kirińeye me̠nlet́a, ar ńe̠lme ṭhik kathageye ạcuradea; e̠nte uni ho̠ṛmo̠re nisạ tahẽkana; ado̠ uni nisạgeye ro̠ṛ ocoledea; ado̠ nisạ mae oḍok calaoen, se̠ye cetaoena, ado̠ kajege uni ho̠ṛ do̠ bae calaoengea?

Ado̠ ona iạte hạnḍi ńũan ho̠ṛaḱ mambla ạḍi utạr do̠ bako saba; cedaḱ? E̠nte bin disạge ro̠ṛo̠goḱa, ona ghuṛi do̠ cet́ko co̠m ro̠ṛket́ge, ar tayo̠mte do̠ bam disạ daṛeaḱa; ma ńe̠lme nui ho̠ṛ bul jhũkte hạti hõ hạtiye kiriń aḍoyede tahẽkana. 

Tumạl- Santal Folk Tales




Bo̠cho̠r Mucạt́re Arhõ Irạl Gel Are (89) Lakh Ṭikạ Hijuḱ Kana

Calaḱkan bo̠cho̠r mucạt́ se̠ć disạmre arhõ 89 lakh doge ko̠ro̠na ṭikạ do̠ hijuḱkana. Noa modre me̠naḱa, 71 lakh doge Pfizer ar 18 lakh doge Moderna ṭikạ. Juktorasṭro ar Covax po̠rho̠ reaḱ tạritege Baṅgladisạm do̠ noako ṭikạye ńam akada.  Arhõ note 19 September dhạbić disạmre ṭikạ he̠ćakana  4 karoṛ 95 lakh 85 hajar 80 doge.

Nit́ dhạbić Ṭikạko hataoakat́ ho̠ṛkoaḱ soṅkha 3 karoṛ 73 lakh 15 hajar 7 goṭen hoṛko. Noko modre pạhil dogeko hatao akat́a 2 karoṛ 24 lakh 94 hajar 565 goṭen hoṛko. Ar dosar dogeko hatao akat́a 1 karoṛ 48 lakh 20 hajar 442. Niako oktere disạmre Astrazeneca, Moderna, Pfizer ar Sinopharm reaḱ ṭikạko emako kana.

Source: Korotoa




Haptare Bar Din kate Kelas Hoyoḱa Tesar ar Ponaḱ Kelas Reaḱ

Darakan hapta kho̠n tesar ar ponaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ haptare bar din kate kelas hoyoḱa. Prathomik sikkha odhidaptor ren mit́ maraṅ Officer do̠ noa kathae lạiket́a.

Arhõ noa babotre odhidaptor ren Maran ạḱyurić Alomgir Muhammod Monsurul Alom (21 September) Moṅgol hiloḱ noa kathae me̠nket́a, hukum kate noa bisoiko baḍae ocoḱa. Me̠nkhan calaḱkan serma ar darakan sermaren SSC, HSC pạthuạkoaḱ ar mõṛeaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ do̠ din hiloḱ kelas hoyoḱ kantakoa.

Ar e̠ṭaḱ e̠ṭaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ haptare mit́ din kate kelas hoyogo̠ḱkanre hõ noa do̠ bại bạite bạṛti calaḱ kana.

Source: Padmatimes




Mohadevpurre Hoyena Karam Po̠ro̠b

“Ạdibạsikoaḱ ạprug paltuṛ, pạrsi ar legcar do̠ mit́ten jạtiaḱ oprom kana” noa  nisạna samaṅre do̠ho kate ạḍibạsi jạti-gosthikoaḱ Karam p̠ro̠ro̠b do̠ hoyena. 21 September Moṅgolbar tikin 2 baja okte Naogan jilạ reaḱ Mohadevpur upạjilạ reaḱ Ḍakbaṅglo maṭhre jạtiyo ạdibạsi porisod reaḱ bo̠ndo̠bo̠ste 26 naḱ kạhtur Karam po̠ro̠b do̠ hoe purạuena. Noa kạhtur Karam po̠ro̠bre gapalmarao ar eneć, sereń akhṛa hõ hoyena.

Karam po̠ro̠bre ḍho̠l, dumdaḱ ante aema ṭotha ren ạdibạsiko ạḍi jo̠mo̠ḱte e̠neć, sereń haparaoreko selet́lena. Noa bo̠cho̠r do̠ Ḍakbaṅglo maṭhre hoeyen Karam po̠ro̠bre Munḍa, Orao, Bedia (Mahato), Ganju, Santal, Lohar, Kharia, Bhumij selet́ aema jạti- gosṭhi ren 20 goṭen ạdibạsi do̠lko selet́lena. Noa akhṛare  manotan kodo̠  ạdibạsikoaḱ ạdibạsi hisạbte akoaḱ ạidạri ar Soman otren ạdibạsiko lạgit́ alada Montronaloy ar Sạdhin bhumi commission goṭhon se̠ benao, Ạdibạsikoaḱ legcar rukhiại selet́ ạdibạsikoaḱ 9 kạni  dạbi hoe purạu lạgit́ rasṭro ṭhene dạbiket́a. Inạ chaḍa hõ ạdibạsiko hạṭiń ko birudre sontor tahẽnoḱ reaḱ hõko galmaraokeda.

Noa akhṛa kho̠n jitạuen pe do̠lko bachaoket́koa. Pạhil do̠l do̠ Potnitola upạjilạ reaḱ Coknondon atoren, dosar do̠l do̠ Naogan so̠do̠r upạjilạ reaḱ Kirtipur atoren ar tesar do̠l do̠ Sapahar upạjila reaḱ Phokonda atoren. Noko jitạu akan pe̠ do̠lge kuṛại hisạbte LED Tv ko e̠mat́koa. Inạ chaḍa hõ tinạḱ do̠l noa haparaoreko selet́len jo̠to̠ do̠lko mit́ seṭ  irạl (8) goṭen kate sạṛi sandes ko emawat́koa.




Robarṭ Brus

Mit́ṭen rajae tahẽkana. Uniaḱ ńutum do̠ Roberṭ Brus. Uni do̠ lạṛhaireye bhagaoena, ar aćaḱ disom hõe reć ocoyena. Mucạt́reye as chuṭạuena. Ado̠ jivi bo̠to̠rte mit́ṭen birreye okoyena. Ona birreye dãṛã baṛae kan tahẽkana, ar bir reaḱ jo̠e jo̠met́ kan tahẽkana.

Mit́ din tikin jo̠khe̠ć mit́ṭeć danderreye duṛuṕ akan tahẽkana. Mit́ṭaṅ bindi do̠ acka–geye ńũr go̠t́ena, ar mit́ṭeć sutạm leka bindi kho̠ne oḍokena, are jhiloḱ kan tahẽkana.

Robarṭ Brus do̠ uni bindiye ńelkedea. Ạḍi dhao ona sutạm sutạmte rakabo̠ḱe kurumuṭuket́a, thoṛa rakaṕ ńõḱlen khangeye ńuroḱ kan tahẽkana. Mucạt́re do̠e rakaṕengea. Roberṭ Brus do̠ uni bindi ńelkate mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye me̠nket́a. “Nui hopon hopon bindi are dhaote bae rakaṕ daṛeat́a. E̠nre hõ bae as chuṭạulena: Menkhan gelaḱ dhaore do̠e dećengea. Iń hõ ińaḱ disom hatao lạgit́iń kurumuṭuia, khạṭigeń daṛeaḱa ”.

Roberṭ Brus do̠ ona bir khone oḍokena, ar aćren sipạhiye jarwaket́koa, ar aćaḱ disom do̠ arhõe hatao ruạṛket́taea.




At́ Cabaḱ Kana Guṛgu Dhiri

Mit́ okte tahẽkana, unre sasaṅ, dhạniạ, mạric, mosola ko samamaḱ goṭate hạṭiạ- bajar re ńamoḱ kan tahẽna. Ar noa mosola ko rit́ gunḍại lạgit́ ato-ṭola ren hoṛko dhiriko beoharet́ tahẽkana. Ar onate Ato-ṭolare jo̠to̠ hoṛ koaḱ gharońjre ge dhiri-gurgu do tahẽkana. Aṅga simraḱ kho̠nge maejiu kodo̠ mae-mosola rit́ okte ạḍitet́ kajaḱ guṛgute dhiriko kuṭạmet́ tahẽkan ona reaḱ saḍe do̠ mit́ oṛaḱ kho̠n ar mit́ oṛaḱ ańjo̠m calaḱ kan tahẽkana.

Noako dhiri do̠ hako, baha e̠manteaḱ nana parkan naksa kote ạḍi napae sajaoge ńe̠loḱ kan tahẽkana. E̠nte Dhiri ḍaṭayet́ kan hoṛko akoaḱ monere gadao akanaḱ do̠ naksa talate dhirireko phuṭạuet́ tahẽkana. Mimit́ hoṛ do̠ E̠nrehõ apnaraḱ kusi sana leka hõko naksa ocoyet́ko tahẽna. Ente ạkhrińko do̠ guṛgu dhiri dipil kate mit́ mit́te jo̠to̠ ṭolako dãṛã arko asen ạcuret́ tahẽkana. Ar onate sanam hoṛko ạḍi algateko kiriń daṛeaḱ kan tahẽkana. Guṛgu dhiri akrińko do̠ caole, takate ato-ṭolaren hoṛko ṭhenko ạkhrińet́ tahẽkana.

Ar sạrige dhirire rit́ akat́ mosola te utu lekhan ạḍitet́ so̠ro̠ma. Niạ sibil so̠ṛo̠m o̠koe do̠ baṅko hiṛiń daṛeaḱ kan onko do̠ netar hõ dhiri ko beoharet́ kana. Ar un okto re bon ńel lekhan maejiu ko ạdi haron kosṭo kate dhirire mosola rit́ kate uture ko lagaoet́ kan tahẽkana. Arhõ lahaten hoṛko do̠ ruạ okte dactor ṭhen bako senoḱ kan tahẽna. Mimit́ ṭolaren murubbi ko ạḍi ãṭ ran rehet́ ko badạe kan tahẽkana. Bo̠ho̠ḱ haso, lać haso, jaṅga haso, gunṭhi haso emanteaḱ hasore aema lekan ran rehet́ko beoharet́ tahẽkana. Noa ranko ho rit́ gunḍạ kate beohar lạgit́ dhiri reaḱ beohar tahẽkana. Me̠nkhan nãhãḱ jugre maejiu ko lạgit́ ạḍi bhạlại hoe akana ente, Rit́ gunḍa (blanding) Mesin upel akante uture beoharoḱkan jo̠to̠ lekan mosola ko rit́ gunḍa aḱge hạṭiạ- bajarre kirinte ńamoḱ kana.

Ona iạte nãhãḱ jugre ma e̠nte, ato-ṭolare mimit́ hoṛaḱ gharońj kho̠n dhiri guṛgu bại bạite at́ idiḱ kana. Ar naṅgra kore ma blanding mesin se rit́ gundạ aḱ mesin ar noako gunḍạ mesin reaḱ factory ko  khạtir sanam guṛgu-dhiri hiṛińoḱ kana. Enre hõ dhiri re rit́ reaḱ sebel mosola kaṭko̠m sipi ar utu reaḱ sebel soṛom do baṅ hiriňoḱa. Onate aema hoṛge kiriń mo̠so̠la utureko beohareda. Ar nonkate ńeloḱ kana gharońjko kho̠n bại bạite dhiri-gurgu do̠ adoḱ seć mohnḍhaḱ akana. Ar thoṛa din tayom do paseć dhiri-gurgu ar baṅ ńel ńamoḱa.