Meskoć

                                                   Meskoć

                                             (3)

Raja ar Montri kin galmaraoeda,

Raja: Onko do̠ ko okoe kana je, ińaḱ SMS reaḱ ro̠ṛ ruạṛ bako e̠mạń kana.

Montri: Mạlik, noko do̠ hoyoḱ kana onko cuṭhiạ ho̠ṛ okoe do̠ akoaḱ oṛaḱre se̠ṅge̠l lagaolenre phayar sarbhis ren ho̠ṛ ṭhen Miss kol ko e̠m.

                                            (4)

Mit́ din uṕ get́ lạgit́ aćren gidrạ lạpit́ ṭhene idi akadea,

Lạpit́: Cet́ lekań ged tama bạbu?

Gidrạ: Iń baba leka, cetan seć do̠ je̠mon phaka tahẽn.




 Meskoć

                         Meskoć

                             (1)

Kạmiạ ar Officer kin galmraoeda,

Kạmiạ hoṛ: Mahasoe, Manwa geko Bạrija baṅ se?

Officer: Hẽ, tobe Officer ona jotowaḱ bae ikạya.

                            (2)

Kirińić: Sạbun menaḱa?

Dokandar: Hẽ, menaḱgea.

Kirińić: Minarel daḱ menaḱa?

Dokandar: Hẽ, Menaḱa,

Kirińić: Tahle Sạbun ar ona daḱte sapha kate bar taka khạjạṛi emạń mese.




Hisi Cẽṛẽ

Hisi cẽṛẽ cero bero

Tale dare coṭre,

Tukạ tako latar duạr

Ṭamkurakan ḍagṛaṛe.

Khijur sakam ciri biti

Tukạ benao khatuạḱ,

Inạ chaḍa menaḱ tako

Eman teaḱ khatuạḱ.

Khijur sakam ạgukate

Benao ako tukạ,

Reṅgeć tetaṅ tahen tako

Eken khạli tukạ

Purub khone hisit́ hoeaḱ,

Hoete laṛaoḱ tukạ,

Benao ako keṭeć machi

Baṅ ńuruḱ tukạ.

Bạnuḱ tako resa- risi

Tahenako sukre,

Hoe bharḍote tukạ ńuruḱ

Unrekopaṛaoḱ dukre.




Niạ Serma Pạthuạ Gidrạkoaḱ JSC Ar JDC Biḍạu Baṅ Hoyoḱ Kana

Niạ serma pạṭhuạ gidrạkoaḱ Junior School Certificate (JSC) ar Junior Dakhil Certificate biḍạu baṅ hoyoḱa menteye baḍae ocoakana Sikhnạt Muntri Dr. Dipu Moni. Uni do̠e aehõye me̠nkeda, pạthuạko do̠ akaoḱ kelas reaḱ tojbij talatege cetan kelasreko rakabo̠ḱa.

Hola Moṅgolbar (28 September) Rajdhạni reaḱ Gonobhobon High School re Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 serma janam mãhã ńutumte sạibut akan dare ro̠ho̠e kạmihora akhṛa mucạt́re kho̠bo̠riạkoaḱ aema lekan kukli reaḱ ro̠ṛ ruạṛ okte noa kathae metawat́koa. Sikhnạt Muntri  do̠e arhõe me̠nkeda, khạli khạli GPA- 5 tayo̠mre dạṛ lekhan baṅ hoyogo̠ḱa. Me̠nkhan, Pạthuạ kodo̠  aso̠l bud- ạkil hameṭjo̠ṅ lagaoakoa. Aso̠l sikhnạt hameṭjo̠ṅ talate je̠monko hara buru dareak.

Tumạl- Bss news




Santal Hoṛ

Santal ho̠ṛ ho ạdibạsi

Reṅgeć- tetaṅre tahenako ạḍi kusi.

Bir- buru sendra daṛanre

Aḱ- sar tahẽntako banar tire

Kulại, maraḱ ar eṭaḱ janwar

Goć ạgukoako nana hunạr

Tirio- murli oroṅkate

Ar hohoeako ạḍi jomkaote.

Tumạl: BAḌAEJOṄ HOR, Pạhil hạṭiń




Teheń Do̠ Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 Serma Janam Mãhã

Aema eṭkeṭõrẽć paro̠mkate 75 serma umer re lebetkeda disom ren Maraṅ Muntri Sheik Hasina. Uni do̠ 28 September Gopalgonj reaḱ Tungipaṛa atore teheńaḱ dinre do̠e janamlena. Sạdhin baṅgladisom ren maraṅ bandhaoe jạtiạko ren baba Boṅgobondhu Sheik Mojibur Rahman ar Boṅgomata Fazilatunecha ren maraṅ kuṛi kanae Sheik Hasina. Uniaḱ ạḱyurte 1996 sermare 21 bo̠cho̠r tayo̠m arhõ rastro do̠kho̠lreko he̠ćena Awami league. Sheik Hasina nit ponaḱ dhapte baṅgladisạm reaḱ dạyike manaoeda. Nit hạbicte 2009 serma kho̠n mit́ lagaote pe̠ dhao Maraṅ Muntri reaḱ dạyikre menaea uni. Disom reaḱ itihạs re nonkan record do̠ okoeaḱ hõ bạnuḱanaṅ.      

Jatisoṅgho reaḱ sadharon porisodre 76 dhao reaḱ bạisire (odibeson) seledoḱ lạgit́ Maraṅ Muntri nit do̠ Juktorastrore menaea. Uni bạnuire hõ niạ din ạḍi rạska salaḱko manaoeda Awami league selet́ aema rajnoitik, sãota ar legcar gãotako.

Source: Prothom alo




Toareye Caḍolen Cuṭiạ

Mit́ṭen mahrae tahẽkana. Uni do toa ạkrińkataye ạsuloḱ kan tahẽkana. Setaḱre toae duhạua, ar mit́ṭeć lạṭu karahireye dul jarwaea. Mit́ din mit́ṭeć cuṭiạ do̠ cekate co̠ṅ ona toareye caḍoyena. Tala karahi toa tahẽkana. Oḍoṅoḱ lạgit́ ạḍi ghạrić ona toareye paera baṛayena, menkhan bae odoṅ daṛeat́a. Ar paera paerate hõe laṅgayena. Ado bogeteye cõ cõket́a. Uni mahraren mit́ṭen pusi hõe tahẽkana. Ona karahi bhitrire cõ cõye ańjomket́a, ar caḍaḱ cuḍuḱ hõ saḍekan tahẽkana. Uni pusi do̠ ạdi ãṭe hahaṛayena. Ar karahi ṭhen hako pakoye ńir senena, are oyoṅket́a.

Cuṭiạ do̠e koyoḱ rakaṕket́a, ar pusiye metadea, “Ạḍi muskilreń paṛao akana, ma dayakate bańcaoińme ạḍi ãṭiń laṅgayena. Bam bańcaoliń khan do̠ń unum gujuḱa. Noa karahi dayakate ulṭạu go̠t́kam.” Pusi do̠e ro̠ṛ ruaṛket́a, “Baṅ bạń ulṭạua. Ulṭạule khan do̠ń jo̠to̠ toa hirijoḱa, iń pạri nãhãḱ muskilreń paṛaoḱa; ar ạḍi maraṅiń dosa, Hapeń hudis baṛalege.”       

Pusi do̠ mo̠ne mo̠nete nonkae hudisket́a “Nui cuṭiạń oḍokea, ado̠ niạ setaḱre ạḍi sebel baskeaḱ hoyoḱtińa.” Uni pusi do̠ cuṭiại metadea , “Acha ińaḱ canḍbo̠l toareń caḍoea. Am do̠ canḍbo̠lre deć kajaḱkoḱme adoń or oḍoḱmea.” Cuṭiạ do̠ ạḍi ãṭe rạskạyena, are men go̠t́ket́a, “Hẽ to̠be, ạḍi ṭhikem budket́a.” Pusi hõ̠ usạra aćaḱ canḍbol toareye caḍoket́a. Cuṭiạ hõ̠ pusiaḱ canḍbo̠lreye kapṭao go̠t́ena, ar ạḍi usạra pusiaḱ deareye ṭunḍạṅ rakaṕ go̠t́ena, ar o̠treye do̠n aṛgoyena,  ar bhugạḱreye ńir bo̠lo̠yena.

Pusi do̠ ona bhugạḱ ṭhene senena, ar bhugạḱ ṭhen moca do̠e lahaket́taea. Cuṭiạ hõ̠ bhitri seć kho̠n do̠e oḍoḱ ńo̠ḱena, ar pusiye metadea, “Cet́ katham ạgu akawadińa? Ha ha ha.” Pusi do̠ cuṭiại metadea, “Am do̠ cuṭiạ ạḍi ạḍitet́ bam ṭhika. Am do̠ń bańcaoket́mea, ar nitoḱ do̠m ńir pharakena!” Uni cuṭiạ do̠ muluć muluće landaket́a, ar pusiye metadea, “Am do̠ iń jo̠meńem menwan tahẽkana, onatege nonka do̠ń mo̠ńjket́mea.” Ado̠ pusi o̠nḍe khone ocoḱena.




14 November Kho̠n SSC Biḍạu Ar HSC Do̠ 2 Disember Kho̠n Eho̠bo̠ḱa

Niạ bo̠cho̠r reaḱ (2021) Secondary School Certificate (SSC) ar Higher Secondary School Certificate (HSC)  bidạu reaḱ okto Sarkar do̠e so̠do̠rkeda. Darakan November cando reaḱ 14 tạrik kho̠n SSC ar Disember reaḱ 2 tạrik kho̠n do̠ HSC biḍạu eho̠bo̠ḱa. Ko̠ro̠na mãhãmạri kạtirte hoṛmo hạṭiń reaḱ jo̠to̠ lekan ạn ạriko manaokate biḍạu do̠ hoyoḱa.

Biḍạu eho̠bo̠ḱ (30 miniṭ) adha ghonṭa lahare biḍạu e̠moḱko do̠ bidạu oṛaḱre bo̠lo̠kate nij nij duṛupaḱre duṛup hoyoḱ takoa. Biḍạu reaḱ okto do̠ hoyoḱ kana mit́ ghonṭa tala. Ar biḍạu do̠ hoyoḱa 10 baja kho̠n 11 baja tala hạbić.  MCQ ar CQ  hạṭiń reaḱ bidạu talare jãhãn jirạu baṅ tahẽna.

Source: Korotoa




September reaḱ 28 Tạrik Kho̠n Disom Ren Jo̠to̠ Ho̠ṛ Ko̠ro̠na Ṭikạ Ko Ńama

Sasthomontri Jahid Malek do̠e me̠nkeda, Maraṅ Montri Sekh Hasinawaḱ janam mãhã ńutumte darakan 28 September kho̠n ko̠ro̠na mãhãmạri birudre teṅgo daram lạgit́ arhõ ṭikạ kạmihora do̠ ehbo̠bok kana. Mit́ hapta lạgit́ noa camp do̠ calaḱa.

E̠nte 28 September do̠ Maraṅ Montriwaḱ janam mãhã kana. Ona iạte uniaḱ janam mãhãrege niạ ṭikạ kạmihora hõ eho̠boḱa. Goṭa disomre amdaj 6 hajar ṭikạ centre kho̠n ko̠ro̠na ṭikạ do̠ e̠mo̠go̠ḱa. 28 September setaḱ kho̠naḱge ṭikạ e̠m do̠ e̠ho̠boḱa. Niạ dhao do̠ din hiloḱ 80 lakh doge ṭikạ e̠moḱ reaḱ bejha (target) do̠ me̠naḱa. Niạ bejha ạuri purạu dhạbić din hiloḱ reaḱ ṭikạ kạmihora do̠ calao idiḱa.  

Source: Prothom alo  




Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsalare Bego̠r Kạuḍite Cikitsa Seba Emena

Baduḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala reaḱ pinḍạre (25 September) bela 11 baja kho̠n ạyuṕ bela 3 baja dhạbić bego̠r kạuḍite cikitsa seba ko ńamkeda (98) are gel irạl goṭen ạdibạsi ar Diko ko. Rajshahi reaḱ Godagaṛi upạjilạ, Mohonpur union reaḱ Babuḍaṅ skul pinḍare Chapainawabgonj reaḱ samajik soṅgothon ‘ sompritir’ Benarre noa sebae e̠mat́koa Dr. maruf Hasan. Niạ okte rogiko do̠ bego̠r kạuḍite ranko ńamkeda.

Maraṅ peṛa hisạbte cikitsa ḍera do̠e uḍhạuket́a Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala ren kạmi kho̠n jirạu akan benaoić Maraṅ Mahasoe Kanai Chondro Das. Ar ona okte seṭerko tahẽkana soṅgoṭhon ren sabha mukhiạ Nahidul Hoqe, Sadharon sompadok Ziaur Rahman, Member Sohidul Hoqe, Yusuf Ali, atoren mạńjhi Kartik Kol Tudu, Madhob Kol Soren, Toriqul Islam, Skul ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, São goṛoić (Assistant) maraṅ mahasoe Sonkor Chondro Das, Luis Murmu selet́ jo̠to̠ mahasoe ar songoṭhonren memberko. Bego̠r kạuḍite cikitsa seba ńam khạtir mimit́ ho̠ṛ ạḍi ãṭ rạskạ ko bujhạukeda. E̠nte bego̠r kạuḍite mońj seba ar ranko ńamkeda. Ona iạte Doctor ạḍi johar ko emadea. Songoṭhon ren Sabha mukhiạ do̠e me̠net́kana, Ale do̠ sãota reaḱ seba kạmikole kạmi baṛaea. Niạ ṭoṭha ma je̠leka jo̠to̠ lekan subitạ kho̠n e̠ṛaṅgea. Ona iạte ale do̠ nonḍe bego̠r kạuḍite seba kạmi reaḱle goṭa akada. Dr. Md. Maruf Hasan do̠e me̠nkeda, sãota reaḱ dạyik kạmiko kho̠n abo laha hijuḱ hoyoḱtabona. Onako mo̠tlo̠b kho̠nge onkoko ho̠ṛko ṭhen he̠ć hoeakana. Onkoaḱ  niropon hoṛmo aodhanoḱ lạgit́le uskurakat́koa. Asle do̠ho̠et́kana, candore mit́ dhao katere hõ noko ho̠ṛko talare he̠ćkate cikitsa sebale e̠makoa.

Tumạl- Adivasinews