12-17 Bo̠cho̠r Ren 30 Lakh Pạṭhuạko Ạḍi Usạrage Ko̠ro̠na Ṭikạ ko Ńama. Sasthomontri

Ạḍi usạrage 12-17 bo̠ho̠r ren pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạko ńama. Onko do Pfizer ar Moderna ṭika ko ńama me̠nte Sasthomontri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Teheń Robibar (10 September) Mohakhali reaḱ Bangladesh college Of Physician And Surgeon re Covid-19 Vaccine ar Somosamoik babotre mit́ sombad sonmelonre Montri do̠ noako kathae me̠nket́a. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, Nitoḱ Pfizer reaḱ 60 lakh ṭikạ puńji menaḱa. Niạ 6o lakh ṭikạ do̠ 30 lakh pạthuạ gidrạko ńama se̠ko emakoa. Arhõ calaḱkan niạ candorege 70 lakh ṭikạ hijugoḱa. Unre pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạ emako okte jãhãn o̠kulạn do̠ baṅ hoyogo̠ḱa.

Tumạl- Kalerkantho




Dare Rohoe Reaḱ Porho

Mit́ dhao mit́ṭen raj do sendra calaḱ sanakedea. Khange ać soṅgeten tin uḍi kạmiạkoe soṅgeket́koa are oḍokena. Senoḱ senoḱte hor aṛe ńõḱre mit́ṭen haṛam tuluće ńapamena. Uni haṛam do ul dareye roḱhoe kan tahẽ kana. Uni raj soṅgeten onko kạmiạkoe metat́koa, “ Mase nui lelha haṛam ńelepe, ać do jạniće menjoṅ kana, nit hõe juạn hoṛ kana, ar ona dare reaḱ jo jom ńam lạgit́ ḍher din jivet́e tahena asoḱ kan.”

Onko do uni haṛamko beṅget́adea, arko landaket́a. Inạkate raj do uni haṛam ṭhene sen sorena, are kulikedea. Tinạḱ umer hoyoḱ kantama? Uni haṛam do raje roṛ ruạṛadea, “ Iń do irạl gel serma umer kạnạń”.

Raj arhõ uni haṛame metadea, Tinạḱ serma arhõ jivet́em tahente noa dare dom roḱhoe kana? Noa dare reaḱ jo do oho com jom ńamle. Cedaḱ ado unạḱ dom haronoḱ kana?”

Uni haṛam do ạḍi mạhir aṛaṅte raje roṛ ruạṛadea. “ Sạrige noa dare reaḱ jo do ohoń jom ńamlea. Menkhan dare rohoe do ạḍi lek kantabona. Ente nitoḱ okako dare reaḱ jobon jomet́ onako dare do aboren baba, goṛom babatekoko rohoelet́a. Onako aloko rohoele khan ohobon jom ńamlea. Nit iń hõ noa dareń rohoet́a, ado ińren gidrạ”.

Raj do uni haṛam hoṛaḱ roṛ ańjomte, ạḍi ãṭe mạluṅena, are rạskạyena, ar ạḍiye sarhaokedea.




Santal Ạricạli Lakcar Rạkhi jogaore Maejiu koaḱ jopoṛao ar jạruṛtet́

Ạdibạsiaḱ ạgil legcar porbosti ar rukhiạ maejiuaḱ bạjhuạ selet́ goṭa dhạrtiren sanam pạrsi ar jatiạr koaḱ legcar bańcao dohoe lagit́ jug khon ge daman dạyiḱ ko manao ạguet́ kana maejiu ko. Legcar do mit́ṭen jatiạraḱ Tangible ar Intangible legacy ( ạgil hapram ko ṭhen khon heć agu akan) se dhara, one oka do mit́ṭen jạtiạr aćre ren bõspirhĩ ko khone ńama. Mit́ṭen jạtiạraḱ legcar sãohẽt́ do barya thamgạḍi cetanre teṅgu akana mit́ do hoyoḱ kana “Tangible legcar” one oka do jak-joṭedoḱ, Jeleka unko niṭ akan jatiạraḱ oraḱ-duạr reaḱ dhoron, duruṕ-tingun se unkoaḱ benaoaḱ ko, jumi reaḱ dhoron, puthi, hunạr, bebohar jinis selet́ aema mare jinisko. Ar mit́ṭen do “Intangible legcar”  one oka do bahre re baṅ ńelńamoḱ menkhan unko niṭ akan jatiạraḱ folklore se gam-kudum, ạri-cạli, pạrsi ar ạkilte aṭkaroḱa. Legcar reaḱ sanamako noa bisoeko reaḱ dhara idi doho jahaẽ jatiạraḱ ạgil legcar rukhiạ porbosti reaḱ ge umultet́.

One oka do mit́ṭen maejiu ać aḱ jingi reaḱ jotoaḱ dhapre  tinre do adh-juan, tinre do juan, tinre do gogo, baṅ do groom burhi hoe kate gharońj metakme sãotare nij legcar porbostire, beohar/hewa, pạtiạr-mon doho ar tayom daram ren ko lagit keṭećtet́ reaḱ mạruk ko dohoeda. Jodi hõ Ạdibạsi sãotare legcar hewa se hara-buruire maejiu-herelaḱ selet́ do mit́ soman ar dene-banaraḱ sạbit́ menoga. Ạdibạsiaḱ kisim reaḱ rehet́ te Tangible legcar reaḱ haṭń lekate akoaḱ oraḱ goṛhon reaḱ begartet́, kisimtet́ do ạgil legcar reaḱ haṭiń. Mit́ṭen santal ato-ṭola do ạdi algatege eṭaḱ ato-ṭola khon begaroaḱ. Hasa oraḱ korenaḱ bhit́re leńjer potaore santal maejiu aćaḱ mon reaḱ naksa Intangible se uko legcar ko sodora. Hasa oraḱ reaḱ goṛhon asol jhakao dhạt ar aḍepase sapa-sapi santal jatiạr likhon goṛhon edako okado keteć tite ko saṕ dohoakat́ santal maejiuko.

Santal ato se ṭola orom reaḱ armit́ṭen asol cinhạ do hoyoḱ kana “Mạńjhi than” “Mańjhi haramaḱ cinhạ” one oka do Mańjhi haramaḱ oraḱ samaṅre tãhen. Santal ato-ṭolako ạyur lạgit́ mimit́ goṭen santal ato-ṭolare meneḱa Mạńjhi porisod ar noa ren mukhia doe hoyoḱ kana “Mạńjhi”. Ar noa “Mạńjhi than” tear, potao ar jotonre menaḱa santal maejiuaḱ bhumika. Noa chada santal salat́ uttar-pachim nakha reaḱ eṭaḱ Ạdibasi ato-ṭla reaḱ amdaj joto ghãrojre ge bises jonoḱ unko ko beobohara. Ona do hoyoḱ kana “cirạm jonoḱ”. Bajarre baha jonoḱ, nạ̃ṛkoṛ reaḱ jonoḱ ma bogete ńamoḱ. Menkhan noa lạe calaḱ kanaḱ jonoḱ tear lagit́ santal maejiuko do gaḍa aṛe se patharre sirạm dạndhi khon dãṛã dãṛãte ko cirạ aguya. Noa sãote jạruṛ bisoe do hoyoḱ kana unko do tishõ sirạm dạndhi selet́ do bako tut́ aguya menkhan aḍi jotonte mit́ṭeć mit́ṭec kate sirạmko cirạya. Jemon daṛe reaḱ khuti alo hoyoḱ boroṅ kalom se tayom serma arhõ bạṛti bạrtiko cirạ daṛeaḱ. Ona sirạm ạgu kate hot́ ar rohoṛ kate jonok galaṅ reaḱ gạkhurtet́ do santal maejiu ko nij gharońj khonge ko cet́eda. Noa din hiloḱaḱ baoboharaḱ bises jonoḱte santal maejiu ko do oraḱ ar chaṭka ko joḱ sapaeda. Ona chaḍa raca gurić kạmi re siram jonoḱ do ạprug one oka  raca mojge tahẽn. Santal selet́ eṭaḱ eṭaḱ Ạdibạsi maejiuko oraḱre tahẽn okte  khijur sakam reaḱ pạṭyạ galaṅ ko kusiaḱ okado ạgil kuṅkạl reaḱ nạmuna tet́Ạdibạsi maejiuaḱ nipun  tẽhẽń hõko jiaṛ dohoakada. Intangible legcar”re aema mahto bisoe ko menaḱa. Oka do maejiuko jahan cecet́ ṭhại re cet́ se jahan ssunidriṭo goṭ̣awaḱ lekate do baṅ. Menkhan mit́mit́te gharońja ar sãotare heṛan kạmite ko bhijạu idiyeda. Jahãṭaḱ jatiạr ge oprom reaḱ eṭaḱaḱ rehet́ do hoyoḱ kana pạrsi. Noa tayom do hijuḱa folklore se gam-kudum ar sãota reaḱ kạhtuk akel.

Ạdibạsi sanam jatiạrkoaḱ ge menaḱa nij go pạrsi. Pạrsi bisoe tinre hijuḱ un do pahilre ge okoeaḱ bhumika hijuḱa uni doe hoyoḱ kana gidrạ ren gogo. Cedaḱ je, gidrạ eṅgat kukhire doho khon ehoṕ kate janami ar gidrạ haraye belare mit́ṭen maejiuaḱ bhumika besimạ. Jion cạrit lekate maejiu kukhire gidrạ dohoye lekman. Eṅgat kukhire tãhẽn okte  eṅgat são gidrạwaḱ bukạ sećte gidrạ do jomaḱ ńama kate hoṛmo sećte haraḱ são sãote gidrạwaḱ hataṅ aćtegi parsi reaḱ aṛṅe aṭkar dareyaḱa. Congnitive Nuroscientist Eino Partanen of the University of Helsinki – reaḱ gobesona lekate- nij tite moca bond kate jahan katha ṛoṛ lekhan cet́ leka aṅjomoka ṭhik onkage bond katha reaḱ aṛaṅ gidrạ uni eṅgat kukhireye aṅjom ńamae ar aema aṛaṅ eṅgat bhạrti dosare aṅjom katege uni doe janamoa. Gidrạwaḱ parsi baṛhon/bolman ehoṕoḱa ać eṅgat kukkhi khon one okado  bhạṛti hoṛmo okte reaḱ mucạt́ 10 haptare hoyoḱ, noa do Sweden ar USA reaḱ gobesonare rakaṕ heć akana. Noa khatirte ge mit́ṭen bhạṛti hormo oktore ona sãote caecolon, pusṭi jomaḱ, jirạo joto bisoe ge adi daman kana cedaḱ je jotowaḱ ko ge gidrạ cetanre joto dhomos paraḱa. Gidrạ janam tayom acy gogo oka pạrsiteye ṛoṛa ona pạrsige gidrạ hõe ceda. noa belare mit́ṭen gidrạ do pạrsi ceda ać go-baba, aḍepaserenko ar gidraren gatiko ṭhen khon; oke são uni do ḍher oktoe khemao. Gidrạ do nonkate ać go pạrsi cecet́e ehoboa,oka dp mit́ṭen maejiu daman bhumika paloneda. ( Ol tuṅgeḱa)…




Lalociạ Seta

Mit́ṭen laloc setae tahekana. Mit́ din mit́ reṅgeć hoṛaḱ daka oṛaḱ khon jel kuṭie kombṛo keda. Ar ona jel do mocare ger kateye dạdạṛ kan tahekana. Ona jel kuṭi jojom lạgit́ mit́ṭen ṭhạianaḱ jaegae ńańam kan tahekana. Mocare jel tahe okte rege uni seta do mit́ṭen daḱ ạtuḱkan gaḍa cetan sako teye paromoḱ tahekana, Ar paromoḱ okte uni seta do latar daḱ seće koyoḱ ket́ khan ać leka ar hõ mit́ṭen seta jel kuṭi ger akat́e ńel ńam kedea.

Uni seta do bar kuṭi jel hoyoḱtaea menteye menjoṅkan tahekana. Ona iạte ạḍi usạrate uni seta do aćaḱ gatere BHU- BHU kateye dongot́ kada, ar ńelme unrege ona moca reaḱ jel do ńurhạyen taea ar daḱre ạtu senen taea. Ar onkate uni laloc seta do jel kuṭiye at́keda, mit́ṭen jel kuṭi hõ bae ńam daṛeada, ar onkate sanamaḱe at́keda.




Rohoṛ Sakam

Rohoṛ sakam hae! Bes dintamkore,

Hạṛiạrgem ńellen dare cetanre;

Hẽ, dare sajaotet́ baḍhaoledam,

Ohae! Bhabnage nit ńeloḱ kana.

Tahẽkanam tis dare cetanre,

Cet́ dukge bam baḍaeleda unre;

Rereń ar cẽṛẽko sereńat́me,

Nitoḱ do hae amko hiṛińket́me.

Sisirtem purṭhạḱ kan tahẽkan coṅ,

Hoe hõe hoyoṅet́me tahẽkan coṅ;

Ohae okayen baṅ ona mantam!

Janwar ar hoṛ nit lebet́me am!

Dare cetanrem tahẽkan jokheć,

Amaḱ umulre hoṛko asraelen;

Janwarko jirạulen am latarre,

Jotoko sarhaolet́mea unre.

Nitoḱ do muhinrem paṛao akante,

Hiṛińket́meako hae! Algate.

Nonkage ńeloḱ dhạrti dosa do,

Ạḍi sondhe hae, dukre gate do!

Hae sakam! Hoṛ hõ am lekage co,

Dhon tahen hạbić manot ńamako;

Nandanlen khanko am lekage co.

Sesantire do hae ḍhilạuḱako.

 




Pakistan reaḱ Balochistan re Dhạrti Laṛaote Bar Gel (20) Hoṛko Gurena

Pakistan ren Officer ko baḍae ocokeda , teheń Lukhibar setaḱ paha-poho jo̠khe̠ć Balochistan ilạka re dhạrti laṛaote nit dhạbić bar gel (20)  hoṛko gurena. Ona disomren Durjog Bebosthapona Officerko menet́kana, gujuḱ soṅkha arhõ ḍher daṛeaḱa me̠nte ko aṭkareda. Pạhil kho̠bo̠r lekate, dhạrti laṛao reaḱ  Rikhṭar iskel do̠ tahẽkana 5.7 matra. Noa dhạrti laṛaore arhõ ko̠mkate mit́ sae mõṛẽ gel (150) hoṛ do̠ko jo̠kho̠m akana, onko modre thoṛa hoṛ do̠ ạḍi kạhil o̠bo̠stare haspatalre ko bhurti akat́koa.

Jo̠to̠ kho̠n ḍher khoti se loksan hoeakana ilạka reaḱ Rajdhạni Queta purub ṭoṭha reaḱ Harnai jilạ, Oka do khoni ilạka hisạbte oprom menaḱ. Khoti akan ilạka re uddhạr kạmiko do calaḱ kana.

Source: bbc news




Porsa re Lạihạite Jo̠kho̠m Akan Ạḍibạsi Do̠e Goćena

Naogan jilạ reaḱ Porsare bar do̠l reaḱ lạṛhạite jo̠kho̠mlen Minu Pahaṛi (45) ńutuman mit́ adibạsi do̠e goćena. Ona upạjilạ reaḱ Taitoṛ Murulia ren goćakan Dulu Pahaṛi ren hopon kanae. Baḍae ńam akana, Sombar (4 October) ạyuṕ bela Murulia pukhrire hako bạṛsi karonte ạdibạsi bar do̠l reaḱ lạṛhạite Minu do̠e jo̠kho̠mena.

Me̠nkhan jo̠kho̠m dosarege pạhilre Porsa sastho complex reko bhurtiledea. Ina tayom ạḍi bạṛić dosa hoyen khan Rajshahi Medical idi okte horrege uni do̠e goćena. Porsa thana Officer Incharge Shofiul Azom do̠ ghoṭna sạriaḱ kana me̠ntey khạtikeda ar noa babotre mamla reaḱ sapṛao calaḱ kana me̠ntey baḍae ocokeda.

Source: adivasinews

 




Dumur

Dumur do̠ mit́tegeko tahẽna. Jãhã ṭhen khonko bhiṛkạuleko khan, ar jãhã sećko uḍạu calaḱ khan, mit́tegeko calaḱa. Pạhilić jãhã ṭhene aboḱ, onḍegeko durum durumoḱa. Onkoaḱ oṛaḱ do chata kana, metaḱako “dumur chata”. Dumur chatare dumurkom ńelleko khan, cet́ baṅ se chata  pereć durum durum, sugu bugu baṛeako: Mit́ chatare mit́ṭen rạni menaea. Uni dumur rạni do mit́ ṭuṅ hõ bae kạmia; oneko mengea, “ Uni do rạni se baṅ!” Uni do ekene belea.

Ona chatare khaṭoya dumur menaḱkoa. Onko do ạḍi uṛum suṛum mit́ kạmigeko tahẽna. Akoaḱ oṛaḱ metaḱme chatako teara. Chatam ńelle khanem mạluṅkoḱa; kaṭ reaḱ hõ baṅ kana, kagoc reaḱ hõ baṅ kana kã creaḱ hõ baṅ kana. Ona chata do kạṭić kạṭić ṭhuiạḱ dead ea ạḍi husnạḱ laṭha mit́ idi akat́ leka ńeloḱa. Uni rạni do onako ṭhuiạḱ bhitriregeye belea. Onko khaṭoya dumur do orapạrite bahako khon rasako cepeć ạguia ar chatareko bhoraoa.

Arhõ tesar lekan dumur menaḱkoa, onko doko metakoa Askotiạ dumur. Rạni dumur do bako kạmire hõ, enre hõ thoko belea arko hoponkoa! Menkhan noko Askotiạ dumur do kuṛhiạ mara asket gidrạ leka chatakorege ekenko lade gugu baṛaea. Noko askotiạ dumur doko haṛam ńoḱlen khan Khaṭoya dumur ṭhenko laga ocoḱa, arko goć ocoḱa. Onate baha- rasako ạgui, ona do ạḍi mõńj rasa hoyoḱa. Chatako tearle khan , hoṛko do tioḱkate rasatet́ doko roḍoć roḍoć oḍoḱa. Ona rasa doko metaḱa “ dumur rasa”. Ạḍi mõńj ńuṭuḱ ńuṭuḱ heṛema ar ran hõ ranoḱa. Onko dumur onḍe khonko dạṛa, ar jãhã ṭhenko sen jarwaḱa ar onḍegeko chataea.

Dumur do darekore, sate latarkoreko chataea, okama cạukaṭkore hõ. Dumur do totoṛ doko totoṛgea, sahao leka, rõ lekanako Menkhan noko khon lạṭu ńoḱ menaḱkoa, loṭoć leka. Onko doko ńele kana. Noko do ạḍi ãṭko totoṛa. Busku kại leko khan laga lagateko totoṛa bis hõ menaḱtakoa.

Tumạl- Ạkil Ḍahar, pạhil hạṭiń




Porsra re Ko Owar Rakaṕkeda Santal Haṛamaḱ Mạ̃ṛi

Naogan reaḱ Porsare Onodia Mardy (Sukṭa) (50) ńutuman mit́ṭen haṛam hoṛaḱ mạ̃ṛi ko owar rakaṕkeda. Uni hoṛ do Naogan jilạ reaḱ Potnitola Mahilipaṛa ạḍibạsi atoren Habil Mardy ren hopon kanae.

Baḍae ńam akana, Sombar (4 October) tikin okte Onodia Mardy do Porsa upạjilạ reaḱ Bhobanipur ṭola khonaḱ ńũ bulkate oṛaḱe ruạṛ kan tahẽkana. Ar un okte Bhobanipur ṭoṭha reaḱ kolapaṛa khạṛi reaḱ bandhal paromoḱ jo̠khe̠n khạṛi pereć cehel-cepel daḱre do̠e ńurena.

Tikin bela ạcur ạḍepase hoṛko khạṛi daḱre campel akan ko ńel ńamkede khan, Polis ko baḍae ocoket́koa. Inạ tayom polis hećkate goć akan o̠bo̠stare ko owar rakaṕkedea.

Tumạl- adivasinews




Hawagạḍi

Guḍ guḍ saḍeate hane hawagạḍi,

Ńirrate dara kan ạḍi canḍa cạnḍi.

Sadom joṛao baṅ jạruṛ ona gạḍire,

Hoṛe calao kol menaḱ ona bhitrire.

Laharey duṛuṕ akan gạḍi caḱlaoić;

Hopon caḱe capo akat́ ṭhikạn hạbić.                                       

Ṭhik horte calaḱ lạgit́ ona hopon cãḱ,

Nase nasey’ peṭera ạcur baṛae tak.

Ać lahare samaṅ sen hijuḱ senoḱko,

Põḱ põḱate etom końe’ sa ocoko.

Lạṭugea banar cãk ḍaṅgra gạḍi reaḱ;

Kạṭićgea ponon cãk noa gạḍi reaḱ.

Deć nạ̃wạ̃ioḱ ạḍi sad hawagạ̣ḍire,

Legem jutạ ạikạuḱa calaḱ ghuṛire.