Boeha Dulạṛ

Pạhil tirem janamena

Hoyenam manwa

Ańjomedam roṛ landa

Eken nãwã nãwã.

Setaḱ ạyuṕ gogo aṛaṅ

Boeha dulạṛ rạskạ

Bại bại tem hiṛiń keda

Ehoṕ kedam hiskạ.

Daṛan kanam oloṅ pholoṅ

Jom ńuedam pạrwạ hạnḍi

Oṛaḱ duạr bạgi kate

Bạihạṛ getam ṭạnḍi.

Hanko ńelkom aḍe gate

School teko calaḱ kan

Puthi khata hobor kate

Oloḱ geko sẽṛa kan.

Hạnḍi pạrwạ bạgi kate

Puthi khata sabme

Oloḱ paṛhaoḱ  sẽṛa kate

Santal somaj ạyur me.

Hạnḍi pạrwạ bis kana

Eken menaḱ jala

Boeha dulạṛ joṛao kate

Gathao me somaj mala.




Daraekan 2 Disember Kho̠n HSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa

Disember cando reaḱ 2 tạrik kho̠n gel mit́ (11) goṭen sikhnạt board re Higher Secondary School Certificate (HSC) biḍạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Sikhnạt Montri Dr. Dipu Moni do̠ kho̠bo̠riạ (Sambadik) ko noa kathae lại so̠do̠r akat́koa.

Nia dhao HSC bidạu re 13 lakh 99 hajar 690 goṭen pạthuạ gidrạ bidạu ko ema. Noko modre koṛa koaḱ soṅkha 7 lakh 29 hajar 738 ar kuṛikoaḱ soṅkha 6 lakh 69 hajar 952.




Meskoć

Meskoć

(3)

Sunil: lahate iń do gaḍa hoń paera parom daṛeaḱ kan tãhẽkana ya lạlu.

Lạlu: noa do jahan bepar kana.

Sunil: cet́ hõ bam moneyeda ya lạlu?

Lạlu: iń ma ona khon lạṭu gaḍa begor paerategeń parom daṛeaḱ.

Sunil: cekate ya?

Lạlu: cedaḱ ya! lạukạ re dećkate.

(4)

Mit́ gidrạ ran jomge bae joma. Ado eṅgattet́ do lạḍu bhitri re tablet bhorao kate jom lạgit́e metadea jomme ar ać do daḱ lui senena. Heć kateye kulikedeya,

Henda Beṭa, lạḍu dom jom keda?

Gidrạ: Hẽ go jom doń jom keda, tobe jaṅ doń giḍikada.




Bhul Re Hõ Apnaraḱge Ṭhik Metaḱ Me

Mit́ṭen hoṛ aṛe re ạḍi maraṅ baṛe dare tãhẽkana. Ona darere do judạsi reaṛ umul tãhẽkante; ona dare re aema lekan cẽṛẽ hook asrayoḱ kan tãhẽkana. Mit́ din ona dare buṭạre mit́ Muslạ ar mit́ Hindu hoṛ kin duṛuṕ jirạu akan tãhẽkana. Ona jokhećge mit́ṭen cẽṛẽ do ona darereye raraḱkan tãhẽkana. Ar ona ańjomte Muslạ do Hindu hoṛe metae kana, mase ańjom me tinạḱ mońj mońj nui cẽṛẽye raraḱkan. Nonkae raḱeda “ Allah Rasul Khoda”.

Menkhan Hindu hoṛ doe menkeda baṅ onka do bae raḱeda monte ańjom me nonkae raḱeda “ Hore Krisno Radha”. Unkin hoṛ do ạḍi ãṭkin kạphariạḱ kan okterege ona dare ṭhene hećena Peaj – rạsun ạkhirinić mit́ bebosa hoṛ. Uni do bar hoṛaḱ kạphạriạḱe kuli ket́kina. Ado uni peaj mạrij bebosa hoṛe metaḱkina aben do bana hoṛge baben ańjom ṭhik daṛeaḱ kana. Uni cẽrẽ do nonkae raḱeda “ Peaj – Rạsun – Ada”. Nitoḱ onko pe hoṛ bhitrire rẽ ạḍi aṭ kạphạriạḱ ko lagaoena. Ṭhik ona okterege ona horte ona disạm ren hopon rạhire dećkatey calaḱkan jokheć ona dare ṭhene heć sorena ar onko ko kạphạriạḱ kane ańjom ket́kote rạhi got́koe teṅgo ocoket́koa.

Are kuliket́ koa cet́ lạgit́pe kạphạriạḱ kana? Rajaren Hopon onko pẽ hoṛaḱ joto kathae ańjom ket́ takoa. Onkoaḱ katha ańjomkate Raja hopone metaḱ koa; Ape joto hoṛge hoṛge uni cẽṛẽaḱ raḱ bape bujhạu ṭhik daṛeyaḱkana. Uniye metaḱkoa cẽṛẽ do noṅkae raḱeda “ Tora tin jon gadha”. Ado mase lại tabon pe uni cẽṛẽ do cet́ lekae raraḱ kana? Onate sạraḱ begor baḍae te babon kạphạriạḱ ma.




HAHAṚA

Coṭ sermaren Ipil

Jiṛiṕ jiṛiṕ gaṅga gitil

Hahaṛa getam noa sirjon

Soros getam joto khon.

Coṭre uḍạuḱ cẽṛẽko

Gaḍa daḱre chilbilạuḱ hako

Tinạḱ hahaṛa sirjon amaḱ

Soros getam sirjon sanamaḱ.

Bir buru ar jharna

Hira mạnik ar sona

Juḍạsi sirjon ar hahaṛa ạḍige

Sirjon joto amaḱ sorosge.

Dareko jo bahate pereć

Dạr kore cẽṛẽ koaḱ cereć

Jotoko amaḱ sirjonte kusi

Hahaṛa sirjontam ar juḍạsi.

Dhạrti ma pereć Manwa kote

Sirjạu kedam dhạrti sajaote

Dhạrti leka Manwakoaḱ mon

Monre sirjạume hahaṛa sirjon.




Meskoć

                                                   Meskoć

                                                    (1)

Mahasoe ar gidrạ bhitrire ropoṛ hoyoḱ kana:

School re mahasoe do gidrạkoe metaḱ koa class re okoe do gadha menaḱpe ma tiṅgunpe. Ado Cuṛkạ do mit́ ghạṛi hante nate koyoḱ baṛa kateye tiṅgugot́ena. Ar joto gidrạ ko uni ńelte ạḍi ko landa keda. Chuṭi kate oraḱ ruạṛ okte gate ko Cuṛkạko kulikedea! Henda ya, Cedaḱ am dom tiṅguyena, lajao paṛa do? Unre Cuṛkạe menkeda cet́ iń cekaea onte nateń koyoḱ baṛayeda okoe hõ bako tiṅguḱ kana. Eken mahasoe motogeye teṅgu akana onateń tiṅguyena.

                                                    (2)

Mit́ṭen criket Coach mathre gatiḱ net rey bats mankoe practice ocoyet́koa. Ar barbarge batsman kodo ko bold se out ocoḱ kana. Raṅgaote Coach do baṭ koeket́ ko teye aćge baṭẽ saṕkeda ńelme uni hõ pạhil bol regeye outena. Ado usạra roṛ ruạṛgoḱ keda, noḱoe noka valape baṭ eḱ tahẽkantepe outtoḱ kan tahẽna. Nit khon do beste kurumuṭuipe.




Rạjia Rạni

Tuṛuk se Muslạ rajko modre Samsuddin Altamas hõ mit́ṭen ạḍi namḍak rajae tahẽkana. Uni rajren do Rạjiạ ńutuman mit́ṭen hoponerae tahẽkantaea. Rạjiạ huḍiń gidrại tahẽkan jokheć khonge Altamas do uni gidrạ ạpạṛi tuń, borlom sohor, ar sadomre dejoḱ ạḍi bese cet́ ocokedea. Aćren sanam gidrạko khon Altamas do Rạjiạge bạṛtiye dulạṛede kan tahẽkana. Rạjiạ do ạḍi laser bud tahẽkantaea. Gidrạ khonge oloḱ paṛhaoḱre ạḍi mone lagaoet́ tahẽkana, ar thoṛa din kurumuṭutege ḍher puthiye paṛhao cabalet́ tahẽkana. Uni do puthi paṛhao ạḍiye kusiḱa, ona iạte akoaḱ dhorom puthiko hõ ạḍi rạskạteye paṛhaoket́a, ar ona reaḱ leka kạmi lạgit́ ạḍiye guni bhạbilena.

Altamas do Rạjiạwaḱ laser bud ńelte mit́ bar raj kạmiko reaṅ hõe cet́adea. Ar ać goć tayom Rạjiạge aćaḱ rajosṭiren rạni hoe ocoye reaṅ sana tahrekantaea, ar mucạt́re do no asana purạuengetaea. Mit́ dhao Altamas do okate coṅe dukạna, unre Rạjiạge ạḍi beste raj kạmiye calaoket́a. Uni raj kạmiye calao, pạhil do celege bako kusilena. Menkha tayomte uniaḱ akelanaḱ kạmiko ńelte sanamkogeko bhaṛoyena. Uni do ạḍi husiạr ar dilgạriạ maejiue tahẽkana.

Altamas goć tayom uniren bikottet́ Phiroj Sah, raje bahalena. Uni eyae cando rajen tayom Rạjiạge rajosṭiren rạniye bahal ocoyena. Uni do herel leka sajkate kacahạriteye calaḱa, ar sanam kạmiko ać nijtege ạḍi hudis bundisteye kạmia. Reṅgeć oṛećkore ạḍiye mãyãḱ kan tahẽkana. Rajosṭiren sanam kạmiạkoge uniaḱ akel ńelteko ṭhak utạrena. Rạjiạ rạni do pe serma tala gan leka raje calaolet́a. Mucạt́re bạiri tire paṛaoenteye goć ocoyena.




Hoṛ Hoponaḱ Pạris

Hoṛ hoponren pạhil go baba do Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhiko metakina. Unkin Pilcu haṛam ar Pilcu buḍhiren eae koṛa hoponko tahẽkantakina, arkin ńutumlet́koa, ar nonkakin parislet́koa: Maraṅ koṛawaḱ pạris do Hãsdaḱ, uni sotoḱ do Murmu, uni sotoḱ do Kisku, uni sotoḱ do Hembrom, uni sotoḱ do Marḍi, uni sotoḱ do Soren ar uni sotoḱ do Tuḍu. Pilcu haṛam ar Pilcu budhi hõkin goćena. Ḍher serma parom calaoena. Sasaṅ beḍako metaḱ mit́ṭeć ṭạnḍire ḍher dinko tahẽkana. Tayomte onako pạris chạda arhõ mõṛẽ goṭećko pạrisena, metaḱme, Baske, Besra, Pạ̃uria, Cõṛẽ ar mit́ pạris do at́ akana, onkoaḱ pạris do Bedea.

Sasaṅ beḍa khon do Jạrpi disomteko hećena. Onḍe khon hõko sen idiyena. Ado maraṅ okoć buruko tioḱket́a; ńindạyenako. Ar horge bako ńam daṛeat́a. Setagoḱ jokheć siń cando rakaboḱ kanko ńelkedea; ado hoṛ do siń candoko sewawadea. Menkhan ona do bhul kana, ente Isorge sińre marsalabon lạgit́ siń cando doe doho akadea;

Ado maraṅ buru hõko parom idiket́a ar Campareko tahẽyena. Ar okoe hõ  onko cetanre raj bako tahẽkana. Akoge raj; Raj doko ńutunket́koa, Rapajko, Rapajko do Kisku hoṛge, Murmuko  do Thạkurge. Sorenko do sipạhi, lạṛhạiko. Hembromko do kũạr, Marḍiko do kipisạ̃r, ar Tuḍuko do tumdaḱ ar ṭamaḱko ruia, ar mẽṛhẽt reaḱ joto lekanaḱko benaoa. Baske hoṛ doko kiriń ạkrińet́ tahẽkana. Sareć pạrsirenko hõ onka cet́ko coṅko kạmi kan tahẽkana.




Khoj

Bohoḱ pereć hende jeleń

Uṕre nạkić oram,

Aynom kajar met́kuṭire

Dulạṛ te thoṛa jot́am.

Jion ḍahar taṛam hor re

Jaoge sajao koḱme,

Ńapam lenre dulạṛ met́te

Thoṛagan koyoḱ ạńme.

Horoḱ kaḱme lutur mũ re

Pagra arhõ mạkṛi

Jaoge kaso bande koḱme

Joroṅ araḱ sạṛi.

Oṛaḱ mutul joba baha

Sut́re bahaḱ mehaḱ

Juri luṭire muluć landa

Thoṛagan emań mehaḱ.

Leṅga tire jeleń rama

JAoge pạlis kaḱme,

Taṛawanaḱ juri kaṭa

Jaoge alta kaḱme.

Lolo setoṅ ńapamlenre

Lajaote alom sãohãḱ,

Coṭ mũ reaḱ udgạr daḱ tam

Jot́ katamạń nahaḱ.

Santal somaj eneć sereń

Jaoge jiạṛ kaḱme

Ponḍge oṛaḱ potao tayom

Araḱ sasaṅ pạṛme.

Akhṛa relaṅ ńapam lenre

Thoṛagan oṛhẽyẽń me,

Udgạr lenre ańcar tamte

Jot́ ocowạńme.

Monre dulạṛ tahẽlen khan

Emme usạrate,

Okte rege bachao joṅme

Jion juri gate.

Sareć lenre hạrić pạsir

Iń hõ emạń me haḱ.

Jahãtis rem disạ lińre

Thoṛagan heloạńme.

Tala ńindạ phesbukre

Ceṭiń re selediń me.

Pạl porob heseć sekreć

Iń hõ disạyiń me,

Jom sareć hạrić pạsir

Gocha cokowạń me.




Barea Koṛa Ar Bana

Morha ar Sạlkhu do kathae ạḍi oṅsoṅ gatekin tahẽkana. Ạḍikin dupulạṛoḱ kan tah̃kana. Jãhãṭaḱ jãhãnaḱteye ṭonṭa tanaḱlen khan, dosarić do uniye goṛoaea. Moca mocate bạkin mepenre hõ, mone monete do banarge nonkakin monejoṅa, nenka mońj gate tahente do dukoḱre se jãhãn gạr mũhim jokheć hõ gopoṛotekin parom daṛeaḱa. Mit́ din kathae unkin gate Sạlkhui metadea, “ Ạḍi botoriń ạikạuet́a. Khạṭige nãhãḱ jojomić tulućlaṅ ńapamoḱa; ente janwar pańjań ńel ńamket́a. Sạlkhu doe mengot́ket́a, “ Baṅa gate, cet́ botor hõ bạnuḱa. Herel lekalaṅ teṅgo keṭejoḱa. Iń do ạḍi ãṭiń daṛeana, dil hõń dill daṛeaḱa.”

Morha doe mengot́keda, “ Ote ona gajaṛ seć khon cele coe radbad ạguyet́.” Ać gate Sạlkhu do ańjomket́ ńamket́ gatetet́’ Morhae ńir bạgiadea, ar khiriṛ marte darereye ńir deć got́ena. Bạpuṛić Morha do ńir paskaoḱ reaḱ ạt bae bạgiadea. Ado ekalte enḍege sạmbirteye gitić akan hapeyena. Mit́ ghạṛi khange maraṅ okoć mit́ṭen Parkom banae gis gisạu oḍokena. Ar mit́ mohnḍa uni Morha ṭhene sen sor got́ena. Ayoge uni Morhawaḱ mũi jijikan. Menkhan Morha do ekalte laṛao hõ bae laṛaolena. Jiye jokheć Morha do mit́ ghạṛi saḱhet́e thirena. Unre Sạlkhu do dare coṭ khone koḱyoḱ kan tahẽkana, ar botorteye lukur lukudoḱ kan tahẽkana. Bana do goć hoṛ kanae menteye bujhạuket́a. Ado arhõ bir bhitriteye bolo napoṛena. Sạlkhu do banae bolo ruạṛene ńelkede khan, haṛea gaṛea dare khone ãṛgoyena, landa lạphuạte aćaḱ lajao oṭaṅe menwana. Ado aćren gate Mohrae kulikedea. “ Uni bana do luturre moca tomboṅkate cet́ coṅe khae khoe oṭoat́me?”

Morha do Sạlkhui ạcuradea. “ Metadińae, Sạlkhu lekan pocra ar mũhinre ńir bạḱgi gate do tis hõ alom pạtiạuaea.