Lebṛa Kạhũ

Ale oṛaḱ mutulre

Kạhũ cẽṛẽ menae

Sim hopon ńelte

Cạṛuṕ cạṛuṕ donae.

Sim hopon ńelte

Ulidaḱ joroḱ tae

Dilgema bạnuḱtae

Sim eṅga menae.

Ciạṕ ciạṕ sim hopon

Nana hunạr aṛaṅ

Kumbṛukoae mente kạhũ

Menaege kalaṅ ḍolaṅ.

Raḱ reaḱ dheć bạnuḱ

Eken ka – ka

Thạri perećem emai rehõ

Bae joma daka.

Jeńjle koḱae seta leka

Uni lebṛa kạhũ

Ạkhạiniwantei laga kede

Ale tala bạhu.




Boeha Dulạṛ

Ato reaḱ ńutum do Acinpur, ona atoren mit́ṭen Babaren barea hoponkin tahẽ kana, mit́ ṭenaḱ ńutum do Cunḍạ cõṛe ar mit́ Ṭenaḱ ńutum do Siril cõṛe. Din dinte unkin gidrạ dokin hara idiyena, menkhan oloḱ paṛhaoḱ do ạḍigan do bạkin baḍaekan tahẽkana, Enrehõ thoṛagan dokin baḍae kan tahẽkana. Lạṭu hopon do ać baba soṅge cas abadre ar emanteaḱ kạmi koreye goṛoae kan tahẽkana. Ar kạṭić boeha do bhạṅguạ geye tahẽ kante aćren bạṛić gateko soṅgeye gateḱ kan tahẽ kana, Onate bạṛić gateko soṅge gate gatete uni hõe bạṛićena, mit́ din do onko bạṛić gateko sãote mit́ṭen hoṛ doko goć kedea.

Ado onate thanaren pulis do uni kạṭić boeha Siril ńutuman koṛa laga lagate akoaḱ oṛaḱ teko laga idi kedea, ać dada cunḍạ do oṛaḱ regeye tahẽ kana. Adoe metae kana ‘bańcaoiń me dada’. Ado lạṭu boeha do kạṭić boeha ńelte daya hećadea, ado aćren kạṭić boehae metadea oṛaḱte bolokate ińaḱ aṅgrop horog me ar onem horoḱ akat́ mayamte gabao akan aṅgrop horoḱ kateye oḍokena, ado thanaren pulis uni saṕ kate thana teko ạgu kedea. Uniaḱ bicạr hoyena ar cunḍạ cõṛe dusiko hudis kedea ar phạsi reaḱ hukumko emkeda, ar thoṛadin tayom khange phạsi hoyoḱ reaḱ goṭa hoyena. Ado phạsi hoyoḱ mit́din lahare Siril ać dada do Siril ṭhen mit́ṭen ciṭhiye ol keda.

Dulạṛiạ, Siril

As iń dohoeda besge menaḱmea, ar mońjge tahẽnme, ente iń do am ńutumte jiwiń alae keda, ar oneń em akawat́me sada aṅgrop do tisge ona do alom gabao ocoea.

Niạge

Iń do dada tam

Cunḍạ cõṛe

Ona ciṭhi ol tayom uni lạṭu boeha doko phạsi kedea, ado bar pe din tayom uni kạṭić boeha ona ciṭhi ńam tayome paṛhao keda ar soṅge soṅgete thana ophisteye hećena. Ado thanaren pulis koe metako kana. Iń dada bodol te ińge phạsiiń pe. Unre pulis doko metadea am dada cunḍạ cõṛeaḱ phạsi do hoyen taya. Am do uniaḱ goć hoṛmo oṛaḱte iditae me, unre uni kạṭić boeha do mayaḱ muyuḱ ać dadawaḱ goć hoṛmowante Acinpur atoteye hećena, ar uni ać dada do oṛaḱ sor regeye hasawadea. Ona tayom aćaḱ jiṅgire oneye em akawade sada aṅgrop do tis hõ bae gabao oco leda.




Meskoć

Meskoć

(1)

Mahasoe: Cet́ ya Surju: dinạm school tedo cedaḱ bam calaḱ kana?

Surju: Mahasoe school te hijuḱ baṅ sanayińa; ar mońj hõ bạń ạikạueda. Hudisedạń ar bạń paṛhaoḱa.

Mahasoe: Tahole cet́em cekaea?

Surju: Hudisedạń cạkriyạń.

Mahasoe: Henda ya Surju; klass seven hạbić paṛhao kate do cet́em cạkriya?

Surju: Cedaḱ mahasoe; ale oṛaḱ sorren Maeno klass five rey paṛhaoḱa, unige privateiń paṛhaoea.

(2)

Kuṛi: Baba iń do niạ bochor am 35,000/- ṭakań bańcao ket́ mea.

Baba: Cekate biṭi?

Kuṛi: Hẽ Baba amem menleda, niạ bochor biḍạu reń pass lekhan ge mitṭen lepṭopeń kirińama, ma ńel tińme ińaḱ result, oka subject rege bạń pass akada, tahole do bam bańcaoena.




Biń Ger

Mitạn ar Campa do gate menaḱ kinạ, ạḍi gate kanakin, menkeam milwạ gate. Mitạn do iskule hijuḱ senoḱa, ar Campa hõ bejae leka ńelme ona hor aṛe tege guriće halaṅ baṛaea. Ar cet́bam men enka, enka ṭera ṭera beṅget́te bana hoṛre dulạṛ do janamat́ kina. Mitạn jãhãleka iskul bae hećlen khan, enhiloḱ do Campa do Mitạn takoaḱ ato hạbić gurić halaṅe calaḱa. Ar Campa hõ jãhã leka gurić halaṅ bae oḍoklen khan enhiloḱ do Mitạn do onko ato sećte ạcur ạcurte oṛaḱe hijuḱa, jãhã tinạḱ onkate hor  baṅkhan rehõ. Ado cet́bam men ne – hoṛ do, miluwạ reaḱ mãyãte Mitạn hõ ado ñoḱõe nonkate iskul calaḱ hõye bạgi atar kada. Ać baba do bogetey men menkat́a, paṛhaolem, bạhuamgeale nahaḱ, paṛhaoḱem cet́ lekhan mit́ din amge sukem joma. Menkhan okare suk, okoe okoeaḱ solha kathaye ańjoma. Mitạn do Campa adere lạgit́e chaṭpaṭao baṛae kana. Hara godoḱ reaḱ miluwạ suk, ona khon do cet́ maraṅa, asokaete niạ bidạlre?

Ayogo na, ńelme mit́ din do Mitạn Campaye ạgu kedea. Mitạn eṅgat – apat cet́kin mena, kusi bạnuḱ rehõ jãhãlekate homoń goroń kate Campakin ataṅ kedea. Menkedakin, Cekayam, koṛa gidrạ aćaḱ kusitey ńam akawana, ado ne – hoṛ do cet́? Ma  jãhã lekatekin ạsul lenkhange. Campa do ado nonḍe do bae ropha lena, Mitạne ạnḍić idi kedea ako oṛaḱte. Mitạn do menkhan bae senlena eken tite do. Oṛaḱre jogaṛ machageko tahẽkante, oko okote ạḍi utạr ṭaka doye moṭra toraket́a. Nạihạr redo Mitạn bogeteko bạsut kedea. Cedaḱ acha baṅ – Mitạn do sentora mit́ arãṛ ḍaṅgra, busạḱ gại, sim – sukri ar bhiḍi – merome kirińket́koa, ar bhagete bhag bhornate casoḱ hõye ehoṕena. Ado cedaḱem mena, hoṛo caole hõ hoyengea ar sim – sukri, bhiḍi – merom hõ onkage guḍ guḍ hãsgem ńelkekoa, mit́ bar bochor regeko saṅgeyena. Taenomte do ado Mitạn do bako jut ae kana, jhogṛako rakaṕkeda. Mitạnren saḍgettet́ tako Mitạn lagayeko meneda. Motlob do uni jãhã lekate mit́domko ocoḱ lekhan, akoaḱge sanamaḱ do hoyoḱa nahaḱ. Mitạn hõ adoye ạṛisena, onko bako sebelae kan khan cekate bhalaye tahena. Ńũ bulkate roṛ ropoṛte lạṛhại lạgit́ khạlạiko ńir laṭkaoḱa. Mit́ dom do jotokote Mitạnko ota baṛa akadegea. Campa hõ ar cet́e mena, apabare soṅge do entet́e daṛeḱa. Enhõ adoye men menkat́gea, Ạlińaḱ ṭaka poesa tegebon saṕ ńamkeda, ado hane nitoḱ o bape jutạliń kana. Campa ać hilittet́ takoko mengoda, Eh… bogeteco hoṛo caole bhạriạ dipil kataben hećlen, ar mĩhũ merom hõben tiạḱ ạgulet́koa, onatem lạṭićet́ kan. Baṅma abenaḱte oṛaḱ duạr perećakan, Chi, roṛte lajaokoḱme, mase bhalako lạima noako katha jãhãe. Ado nonka bako sebelạkin kante Mitạn tạkin do arhõ ako oṛaḱtekin, ruạṛ hećena. Nonḍe hećkate Mitạn do ako atoren sanam hoṛe juṭạu ṭhikket́koa. Ar nạihạr sećren ato hoṛ do oko okote hạnḍiye ńu ocoket́koa, jate jahanaḱ tạkić aloko janam. Ado mit́ din do Mitạn do juṭpaṭe senena nạihạrte atoren hoṛante, bebak gại ḍaṅgrako laga ạguket́koa, sim – sukri celege bako badlet́koa, laga lagateko saṕ ạguket́koa, jako daṛeat́ do hoṛo caole hõko  ạgu daraket́a. Atoren hoṛ do cele hõ bako sorlena. Onko man ente laharey ran ṭhik akat́ko, ado cedaḱko soroḱa. Ar inạma hoṛo caole reaḱ dhomokte, Camparen apa – bare hõ bogeteko bhakayet́ tahẽkan, ne – hoṛ do chiạḱ geko metakokan tahẽkana. Ado onatege atoren do sanam hoṛko ạṛisako kan tahẽkana. Ar baṅkhan mase eṭaḱ atoren hoṛ mit́ṭen atote hećkate hoṛo caole ar gại ḍaṅgrako idikoma?

Camparen apa – bare do ado cet́hõ bako ceka daṛeada, eken ruhạt́ ar eger chaḍa do. Ayo hoṛ do sinḍ bhanḍ hirkhạge Mitạnko eger kedea, roṛ kedako, Mitạn do sea kate nahaḱe gujuḱa, ar happen lohomlen khane gidi kũṛĩt́ko khablao jomea nahaḱ, joma rapaḱ do…. Mitạn tako atoren hoṛko ńam eman leko khan, ńelme onkoaḱ boge judạ baṅ kuli kateko metakoa, Mitạn roga do bhalaye goć akana se baṅa….? Onka ado Mitạnko sarapaea, goṭa duniạ gojoḱ reaḱko bakhẽṛ baṛaea. Ado bam mena, onko do Mitạnaḱ gojoḱ geko koyoḱ hohor kana. Arhõko mena, jãhãrele ̣ńam emanle khan, ekal jiwet́te khurạ khonle jom rakabea nahaḱ, bae baḍae akat́lea, oka atoren ayo kanale..? Nonka lekate ado Mitạn doye biṛkiyena, gojoḱ gojoḱ ko roṛ baṛayet́ khan. Ado cet́e buddhia, mar mit́ din do arhõ dik ar ạṛiste sanam gại ḍaṅgra ar mihũ merom laga idi oṭo kako. Ado cet́ bam men, enhõ Mitạn do bae suk lena bacha, gujuḱ reaḱ botor do bhitri monre gạḍiạuadea. Jạpit́ kaḱ rehõ bogetey botoroḱa, jạpit́ hiṛiń rehõ ti jaṅga irci kate botorgeye raga, ńel lekhan do ne hoṛgem botor koḱa. Nõḱõe nonka talate ado Mitạn do dine khemaoeda. Ado ńelme mit́ din do jao hiloḱ leka kạmiye sen akana khet te. Mitạn do paṭ reaḱ rohoṛ dareye hạr samṭaoeda, ać sor rehõ ạḍi utạr hoṛ onkageko hạhạr kana. Ado ńelme Mitạn do ekal kaṭare, inạ iḍi sećre mit́ṭen jeleń hoṛ ma khablao katem sogaḱ kede, mane bińe ger kedea. Khan Mitạn do, Menya Jạṭu goć kidińam, menkate ekale kekleset́ena, ar ḍhae mente ot reye bhindạṛena, togoć ḍaṭa kateye keṭ keṭe utạrena, dene banar mẽt́ ṭenḍaren taea, ar ghuriạ̃ bae beṅget́ ruạṛ leda.. Nonka dosa ńelte atoren hoṛ do bako jiwi daṛeadea, turạ̃t ado Bohrompur haspatal teko ạtkir kedea, ar uni biń hõ ạḍi hahaṛa, ger kate bam dạṛet́, inạkorege bại bạitem leń baṛae kan. Mar hoṛ do ado mit́ṭen cukạḱre kaḍećte hoṭor adere, ar uni hõ haspatalte idi toraye. Ado cedaḱem mena, Ḍaktar do bogete bis pheḍ ocoe lạgit́ko kurumuṭu keda, pene din, menkhan noa pene dinre mit́ ghạṛi lạgit́ hõ Mitạn bae beṅget́ leda, ar ekal cet́ roṛ hõ baṅ, ado onka pene din mucạt́rey cabaena.

Atoren hoṛ do arhõ atore goḱ ạgu kateko bae kadea mãṛi poḍare. Ado ńelme, ińaḱ khange nạihạrren bahońhartet́ takoma juṭ paṭko juṭạu hećena. Onkoge uni lãṅgãe tahẽkanre mit́ ghạṛi lạgit́ hõ ńeńel bako hećlena. Ńelme onkoge nitma heć kateko menet́, Cekate ạḍi usạra nonka do hoe got́ena, caḱ daḱpe ạtu ocoket́a, cet́ dusi menaḱ anaṅ, onabo ńel sojhea. Hanḍekin tahẽkan redo okor cet́ hoelena, ar nonḍe do bejae hoyen do…? Mitạn tako atoren hoṛ doko bujhạuat́ koa, noko do lebṛa caṭa, khoroc oco lạgit́ko don heć akana, mar ado ako hõ jhũkoḱ. Ado cet́ bam men, pocra gạnḍi phạsiyạra hoṛ, botor aḍoyenako, nokoaḱ husrại ńelte, ado apan ạpinko gusạu baṛayena bại bạite. Ar baṅkhan hutkạm khạṭigeko domao oco koḱa honeć…    

Tumạl- Kạhni Mala




Meskoć

Meskoć

(1)

Daktar: Ma lại me cet́ hoeakan tama?

Rugi: Besgodeńme, ar baṅ khan 10 miniṭ porgeń gujuḱa.

Daktar: Tobe khan do 20 miniṭ tayomiń hijuḱ kana.

(2)

Mahasoe : Mase cunḍạ daḱre tahẽn nonkan moṛẽ goṭen jiwianaḱ ńutum lạime.

Cunḍạ: Mahasoe, Ro̠ṭe̠, ro̠ṭe̠ ać gogo ać baba, ro̠ṭe̠ren kuṛi boeha ar ro̠ṭe̠ okoye dulạṛi uni.




Baṅgladisom

Baṅgladisạm ạḍi mońj

Ńeloḱ bagan leka

Ona talare menaḱ bona

Abo baha leka.

Menaḱ bona hindu camar

Ar hõ muslạ ar hõ kamar

Ar hõ aema jạti.

Hiskạ bạḍae bạgikate

Tãhẽnabon mit́ sate

Mońjge milạuate

Jomabon ńuyabon

Disạm talarege

Disạm tabon dulạṛabon

Mone jiwitege.




Katha Ar Kạmi

Som do ać gogowaḱ kạumạu hoho ar ṭhelao te oṛgo poṛgoye don beret́ena. Met́ itkit́ itkit́ te beṅget́ marsal reaḱe kurumuṭu keda. Menkhan oṛaḱ bhitrireye tãhẽkante ạḍi ńut geye ńelkeda. Hudisanae siń cando jạniće hạsurena; menkhan acka pạchim khon purub nakha utạr serma re maḱ paṛaḱ ket́ lekae bijli ar sãote serma oṛejoḱ leka ạdị caraṭ huḍur te somaḱ dhiri lekan hoṛmo reho thoṛa botor rumuń doe aṭkar keda. Ạḍi usara barhe te don oḍoḱ kate eṅgattet́ ńelkedea ạḍi hare phare mucạt́ jion re kaḍa koḍo gunṭhi capo capote sahan sakam koe ader kana. Ać gogo do Some metadea; Ma beṭa ạḍi usạra oṛaḱ reaḱ cal ko do ńel jut kate tol keṭejme. Ar baṅkhan teheń hoe daḱte rohoṛ mat́ sakam leka sanam cal reaḱ ṭinkoe oṭaṅ idia. Usạra calte dejoḱ men oṭo kate Som ać gogo do ḍãṛok akat́ko merom ạguye calaoena.

Aṛisoḱ tulućge Som do oṛaḱ reaḱ chapra ṭin ko reaḱ bata ar khunṭi ko tol jujute ehoṕena. Totol tulućge uni do pea ać dada takowaḱ katha koye disạ hudiseda. Som ren pea ać dada tako bahre re bhage cạkri ko kạmiyeda. Onko do jaoge chuṭi re era hopon ko soṅge kate oṛaḱ heć kate gogo towa dareko golpo mạluṅ oṭokaya je, noa mare oṛaḱ rạput́ kate iṭạte maraṅ bakhol oṛaḱ bon benaoa. Ar hana noa aema lekanaḱ ko cekaya mente gogoko eṛe oṭokaea. Noako sanam katha do Som aema din khon geye ańjom ạguyeda menkhan kạmi do nit hạbić bae ńel leda. Som ać baba do joto gidrạ oloḱ paṛhao cet́ oco kate onkoaḱ daṛe jom laharege noa dhuṛi dhạrti ye bạgi oṭowada. Ona iạte oṛaḱ redo Som ar ać gogo tạkin moto gekin tahẽna. Som do ạḍi hare phare oṛaḱ reaḱ hana nawa tol jujute dhurạu akana; ackage pạchim utạr kona khon maraṅ hoe ar ona soṅge dhuṛi oṭaṅ hećente goṭa dhạrti ye ńut cabakeda. Botorte Som do cuṭiạ leka oṛaḱ bhitriteye bolo bayena.

Ackage Som do ać gogo ye disạ kedea, merom ạguye calaolena menkhan nit hõ bae ruạṛ akana. Som doe hudis keda jạnić hana kulhi mucạt́ senaḱ jahaeaḱ oṛaḱ kore geye umul akana. Adha ghonṭa gan hoe daḱ thir tayom Som do oṛaḱ khon oḍokente kuḍạm seće ạcurena, maraṅ oṛaḱ reaḱ kuḍạm cal doe hoe ńurhạ akada ar cal reaḱ aema ṭin do banuḱe ńelkeda. Onako bạgi oṭo kate Som do ać gogo sendraye oḍok calaoena. Kulhi mucạt́ Sokol takowaḱ oṛaḱe tioḱket́ khan mutul khon pea merom hopon doko raḱ daram adea. Menkhan ar barea buḍhi merom ar ać gogo tako do ko okayena?

Ona ṭhạ̃i re merom dạ̃ṛok ko tãhẽkan onte ge uni do senoḱe dhurạuena; Ackage Som do ać gogoe ńel kedea pinḍhạ latarre meromaḱ dạ̃ṛok baber teye jhạli guṛdạu akana. Jãhã seṭer kateye ńelkedea ać gogo do ạḍitet́ liṭạṕ liṭạṕ hũs ge bạnuḱtaea. 9/10 moka pharak re unkin merom eṅga hõkin goć akana. Som do met́ daḱ joroḱ tuluć ać gogo ye hobor rakaṕ kedea. Ar ato re bolo kate joto hoṛte haspatal ko ạtkir kedea, gạḍi cetan re joha capo kate Som do guni bhạbiḱe lagaoena. Hudis kedae bạṛti katha roṛ baṅ kate thoṛa kạmige budan hoṛaḱ ạkil do. Uni do ać dada takowaḱ kathage ghane ghạṛić disạ heć adea ar met́ daḱ jot́ jot́te ać gogowaḱ jạpit́ akat́ met́ seće beṅget́ hape keda.




Jisuaḱ Dulạṛ

Iń do jisuń dulạṛede kana.

Onare bạnuḱ jãhãn mana.

Leḍha ṭhunṭạ ar kãṛã,

Jisue hoho abon kana.

Onate sanam boeha misera,

Jisu dulạṛ tahẽn tabon ma.

Hindu, boddho, muslạ kristan,

Jisue dulạṛet́bon kan.

Jisue dulạṛet́bon kana,

Onare banuḱ jãhãn mana.




Meskoć

Meskoć

Mahasoe: class re gidrạe kuliet́koa….

Mase lại pe Cyclone do cet́ ko metaḱa?

Cunḍa do: hante nate koyoḱ got́ kate usạra tinguyenteye menkeda. ‘Mahasoe, Cyclone do hoyoḱ kana emon mit́ṭen loan okaṭaḱ te saikel kiriń ńamoḱ.




Akbor

Sedaere Humayũn ńutuman mit́ṭen Tuṛuk raje tahẽkana. Humayũn raj goć tayom aćren hopon Akbore rajena. Unre uniaḱ umer do gel pe serma tahẽkana. Akbor ren guru do Baeram Khãye tahẽkana. Uni ṭhenge Akbor do jotowaḱ reaḱe cet́ana. Akbor do gidrạgeye tahẽkante, aćren guru Baeram Khã do raj- kạmiye calao goṛowae kan tahẽkana. Menkhan Baeram Khã do Akbor tuluć ạḍi jut bae beboharlet́a. Akbor doe sẽṛayena, ar aćtege raj kạmi calao lạgit́ hõe lekena. Menkhan Baeram Khã do raj kạmi Akbore aṛaḱ utạrae do baṅ sanaledea.

Akborren go ar Baeram latarren sordarko hõ Baeramaḱ bebohar ńelteko ạṛisena, ar bako sahao daṛeat́a. Onate Akborko metadea, jemon raj kạmi do aćtegeye calao. Menkhan Baeram aṛag lạgit́ bae rebenlena. Mucạt́re doko aṛaḱ ocokedegea. Onate Baeram do ạḍiye raṅgaoena, ar Akbor ṭhen khone calaoena.

Baeram Khã do Akbor tuluć lạṛhại lạgit́ aema hoṛe juṭạuket́koa. Menkhan Baeram Khã do ekalteye bhagao utạrena, ar koejoṅ hoṛ leka Akbor ṭhen ikạ koye senena. Menkhan Akbor do Baeram aćren guru kanae mente ona do bae hiṛińlaḱa. Ać upạrteye lagaolenre hõe manotkedea. Ar Baeram do jãhãṭaḱ lạṭu kạmigeye kusiat́, Akbor do ona kạmi Baeram emae lạgit́e goṭakeda. Menkhan Baeram do okaṭaḱ kạmi hatao lạgit́ hõ bae rebenlena. Onḍe khon Mokka naṅgrahataye senoḱ jokhen, horre Aphgan jạtko goćkedea. Akbor do ạḍi dilgạṛiạ, khaṭoya ar daṛean raje tahẽkana, Hindu hõ onkageye dulạṛet́ko tahẽkana. Banar jạtrenge sulukteko tahen, ona reaḱ ạḍiye kurumuṭuyet́ tahẽkana. Akbor do mõṛẽ gel serma raje calaolet́a.