Porsa re Lạihạite Jo̠kho̠m Akan Ạḍibạsi Do̠e Goćena

Naogan jilạ reaḱ Porsare bar do̠l reaḱ lạṛhạite jo̠kho̠mlen Minu Pahaṛi (45) ńutuman mit́ adibạsi do̠e goćena. Ona upạjilạ reaḱ Taitoṛ Murulia ren goćakan Dulu Pahaṛi ren hopon kanae. Baḍae ńam akana, Sombar (4 October) ạyuṕ bela Murulia pukhrire hako bạṛsi karonte ạdibạsi bar do̠l reaḱ lạṛhạite Minu do̠e jo̠kho̠mena.

Me̠nkhan jo̠kho̠m dosarege pạhilre Porsa sastho complex reko bhurtiledea. Ina tayom ạḍi bạṛić dosa hoyen khan Rajshahi Medical idi okte horrege uni do̠e goćena. Porsa thana Officer Incharge Shofiul Azom do̠ ghoṭna sạriaḱ kana me̠ntey khạtikeda ar noa babotre mamla reaḱ sapṛao calaḱ kana me̠ntey baḍae ocokeda.

Source: adivasinews

 




Dumur

Dumur do̠ mit́tegeko tahẽna. Jãhã ṭhen khonko bhiṛkạuleko khan, ar jãhã sećko uḍạu calaḱ khan, mit́tegeko calaḱa. Pạhilić jãhã ṭhene aboḱ, onḍegeko durum durumoḱa. Onkoaḱ oṛaḱ do chata kana, metaḱako “dumur chata”. Dumur chatare dumurkom ńelleko khan, cet́ baṅ se chata  pereć durum durum, sugu bugu baṛeako: Mit́ chatare mit́ṭen rạni menaea. Uni dumur rạni do mit́ ṭuṅ hõ bae kạmia; oneko mengea, “ Uni do rạni se baṅ!” Uni do ekene belea.

Ona chatare khaṭoya dumur menaḱkoa. Onko do ạḍi uṛum suṛum mit́ kạmigeko tahẽna. Akoaḱ oṛaḱ metaḱme chatako teara. Chatam ńelle khanem mạluṅkoḱa; kaṭ reaḱ hõ baṅ kana, kagoc reaḱ hõ baṅ kana kã creaḱ hõ baṅ kana. Ona chata do kạṭić kạṭić ṭhuiạḱ dead ea ạḍi husnạḱ laṭha mit́ idi akat́ leka ńeloḱa. Uni rạni do onako ṭhuiạḱ bhitriregeye belea. Onko khaṭoya dumur do orapạrite bahako khon rasako cepeć ạguia ar chatareko bhoraoa.

Arhõ tesar lekan dumur menaḱkoa, onko doko metakoa Askotiạ dumur. Rạni dumur do bako kạmire hõ, enre hõ thoko belea arko hoponkoa! Menkhan noko Askotiạ dumur do kuṛhiạ mara asket gidrạ leka chatakorege ekenko lade gugu baṛaea. Noko askotiạ dumur doko haṛam ńoḱlen khan Khaṭoya dumur ṭhenko laga ocoḱa, arko goć ocoḱa. Onate baha- rasako ạgui, ona do ạḍi mõńj rasa hoyoḱa. Chatako tearle khan , hoṛko do tioḱkate rasatet́ doko roḍoć roḍoć oḍoḱa. Ona rasa doko metaḱa “ dumur rasa”. Ạḍi mõńj ńuṭuḱ ńuṭuḱ heṛema ar ran hõ ranoḱa. Onko dumur onḍe khonko dạṛa, ar jãhã ṭhenko sen jarwaḱa ar onḍegeko chataea.

Dumur do darekore, sate latarkoreko chataea, okama cạukaṭkore hõ. Dumur do totoṛ doko totoṛgea, sahao leka, rõ lekanako Menkhan noko khon lạṭu ńoḱ menaḱkoa, loṭoć leka. Onko doko ńele kana. Noko do ạḍi ãṭko totoṛa. Busku kại leko khan laga lagateko totoṛa bis hõ menaḱtakoa.

Tumạl- Ạkil Ḍahar, pạhil hạṭiń




Porsra re Ko Owar Rakaṕkeda Santal Haṛamaḱ Mạ̃ṛi

Naogan reaḱ Porsare Onodia Mardy (Sukṭa) (50) ńutuman mit́ṭen haṛam hoṛaḱ mạ̃ṛi ko owar rakaṕkeda. Uni hoṛ do Naogan jilạ reaḱ Potnitola Mahilipaṛa ạḍibạsi atoren Habil Mardy ren hopon kanae.

Baḍae ńam akana, Sombar (4 October) tikin okte Onodia Mardy do Porsa upạjilạ reaḱ Bhobanipur ṭola khonaḱ ńũ bulkate oṛaḱe ruạṛ kan tahẽkana. Ar un okte Bhobanipur ṭoṭha reaḱ kolapaṛa khạṛi reaḱ bandhal paromoḱ jo̠khe̠n khạṛi pereć cehel-cepel daḱre do̠e ńurena.

Tikin bela ạcur ạḍepase hoṛko khạṛi daḱre campel akan ko ńel ńamkede khan, Polis ko baḍae ocoket́koa. Inạ tayom polis hećkate goć akan o̠bo̠stare ko owar rakaṕkedea.

Tumạl- adivasinews




Hawagạḍi

Guḍ guḍ saḍeate hane hawagạḍi,

Ńirrate dara kan ạḍi canḍa cạnḍi.

Sadom joṛao baṅ jạruṛ ona gạḍire,

Hoṛe calao kol menaḱ ona bhitrire.

Laharey duṛuṕ akan gạḍi caḱlaoić;

Hopon caḱe capo akat́ ṭhikạn hạbić.                                       

Ṭhik horte calaḱ lạgit́ ona hopon cãḱ,

Nase nasey’ peṭera ạcur baṛae tak.

Ać lahare samaṅ sen hijuḱ senoḱko,

Põḱ põḱate etom końe’ sa ocoko.

Lạṭugea banar cãk ḍaṅgra gạḍi reaḱ;

Kạṭićgea ponon cãk noa gạḍi reaḱ.

Deć nạ̃wạ̃ioḱ ạḍi sad hawagạ̣ḍire,

Legem jutạ ạikạuḱa calaḱ ghuṛire.




Pfizer Reaḱ 6 Lakh Kho̠n Bạṛti Ko̠ro̠na Ṭikạ Disomte Hećena

Pfizer reaḱ arhõ 6 lakh 25 hajar 950 doge ko̠ro̠na ṭikạ do̠ disomte hećena. America kho̠n Covax Fesilities hotete ńamakan niạko ṭikạ Sombar ńindạ Emirates Earlicense reaṅ mit́ṭen uḍauḱ gạḍite Hazrat Shahjalal Antorjatik bimanbondor re hećena. Ṭikạ hećen reaḱ babotre baḍae ocokeda Sastho ar Poribar kollan montronaloy ren mit́ officer. Uni do̠e me̠nkeda, Sombar ńindạ 11 baja 20 miniṭ okte niạko ṭikạ do dhakare hećena.

Source: Bangladesh pratidin




Rel Gạḍi Reaḱ Galmarao

Rạmjit ar Jhade do mit́ atoren kanakin. Rạmjit do ḍher dhao rel gạḍireye deć nạ̃wạ̃i akana. Ar relgạḍi hõ tanmane ńel akat́a; Ar Jhade do baṅ. Eken nase nase hoṛko ṭhene ańjom baṛa akat́a. Mit́ din Jhade do Rạmjite metadea, “Henda ho relgạḍire do bhala cet́ leka ạikạuḱa?”

Rạmjit- Ạḍi mõńj ạikauḱa. Khub ãṭ gạḍi calaoḱre hõ, dećkoḱ jokheć do unạḱ tạpis calaḱkan bam ạikạua. Khiṛki mohnḍam beṅget́le khan dareko ar oṛaḱko dạṛet́ leka ńeloḱa. Menkhan dareko, oṛaḱko ma ńir ruạṛkan. Jhade- Mase arhõ rel gạḍi reaḱ lại idiạń talaṅme. Ạḍi hahaṛa ańjomoḱ kana. Nun maraṅ iń harayenre hõ cedaḱ co relgạḍi bạń ńel akat́.

Rạmjit- Relgạḍi do mit́ṭen do baṅ kana. Boń boń ạḍi utạr gạḍiko toṅgea. Moṭa moṭa mẽṛhẽt́ sikṛiteko toṅgea. Ạḍi mõńj bạḱkuṕaḱ menaḱa. Tinạḱ gạḍi jạruṛa, inạḱko toṅgea. Oka do mõṛẽ gel khon hõ bạṛtige. Mimit́ gạḍi do mit́ṭen hopon oṛaḱ leka. Mit́ kandhagea. Cak do eken mẽṛhẽt́ kana. Ar mẽṛhẽt́ cetante calaḱa, ona mẽṛhẽt́ doko metaḱa rel mẽṛhẽt́. Onate gạḍi ńutum hõ hoe akana “ relgạḍi”. Oka oka cãk calaḱa, ona onate goṭa soṛoḱge rel mẽṛhẽt́ko bạisạu idi akat́a. Laha utạrre do kol oṛaḱ menaḱ. Kol oṛaḱ do Iṅrạjiteko metaḱa “ińjin”. Ińjin ṭhenge caḱlaoić doe tahẽna. Caḱlaoić do Iṅgrạjiteko metaea “ ḍraebhar”.

Ińjin motote do baṅ calaḱa. Daḱ reaḱ bhap ar koela reaḱ daṛetege. Ona kol oṛaḱrege daḱ ar koela bhorao lạgit́ jaega menaḱa. Uni ḍraebhar do koelae jol ocokoa ar daḱ do loloḱa ar bhapoḱa. Mit́ṭeć gol gol jeleń moṅgra coṭ ̣seć menaḱa. Onatege bhap ar dhũạ̃ oḍokoḱa. Tayom utạr kandhare do tạḱnkhiyiće tahẽna. Iṅgrạjite uni doko metaea, “ gard”. Siń marsal lạgit́ do barea jhạnḍi tahẽntaea; araḱ ar hạriạṛ. Tinre gạḍi thiroḱa unre oka do mit́ ghạṛi gạḍi khone ãṛgona ar baṅkhane dećkoḱgea, ar laha seće  beṅget́ baṛaea. Ar mit́ṭeć oḱroṇaḱ tahẽntaea. Tinre gạḍi laṛao hoyoḱa, unre uni garḍ do hurlạia jhạnḍi uni ḍraebhar seće hurlạia. Ḍraebhar do Iṅjine peṭergoda, ar kĩkĩṛ marte saḍea. Lutur hõ tiṅgit́koḱtama. Ona saḍe doko metaḱa “siṭi”. Siṭi lekange gạḍire deć akako doko bujhạua nitoḱ gạḍi laṛaoḱa.

Pạhil do bại bạiteye calaoa. Inạkate doe usạra idia, Ar ona moṅgra khon dhũạ ar bhap ạḍi tạpis khuṭlạu oḍokoḱa. Ar nonka saḍea, khoko khoko, khoko khoko, khoko khoko……Tinạḱ usạra gạḍi calaḱa, saḍe hõ unạḱge usạraḱa. Okare gạḍi teṅgoe hoyoḱ, ona khon thoṛa laha ńoḱ khon ḍraebhar do bại bạite gạḍi doe ṭạhri idia. Gạḍi thiroḱ tora o gạḍire deć akanko doko bidnạḱ godoḱa. Gạḍi teṅgoḱ thạ̃i do Ingrạjiteko metaḱa “ sṭeson”. Ńindạ lạgit́ do mit́ṭen diuhe tahẽntaea. Onarege araḱ, hạriạṛ, sasaṅ- daḱ kãc menaḱa. Onkage tinre gạḍi laṛao hoyoḱa, unre, ona hạriạṛ kãce marsala are hurlạia.

Sṭeson ṭhen gạḍi seṭeroḱ jokheć hoṛ do thoṛa pharak ńõḱregeko teṅgona, Ente ạḍi tạpis hoe ṭhelao hijuḱa. Gạḍo bhitri seć or aderoḱ lekam ạikạua. Jhade- Relgạḍire eken hoṛko dejoḱa? Rạmjit- Hoṛ mako dejoḱge onko chaḍa gại ḍaṅgra, merom, sadom eman janwar hõko deć idikoa. E Jhade – Baṅko don ãṛgona? Rạmjit- Baṅ, onkoaḱ kandha do mẽṛhẽt́ pińjrạ reaḱ kana. Jomaḱ hõ onḍege ader akoa.

Jhade- Ar cet́ko lade idia?

Rạmjit- Ciṭhiko, kaṭko ar emanteaḱ jinis ko lade idia. Sedae do taṛamte ạḍi sạṅgiń calaḱ hoyoḱ kan tahẽna, ar ạḍi laṅga harontem tioga. Nãhãḱ do relgạḍi menaḱte sạṅgiń sạṅgiń ạḍi usạram sen daṛeaḱa, ar sạṅgiń sạṅgiń reaḱ ciṭhi hõ ńam godoḱ kana.

Jhade- Inạgelaṅ galmaraoa. Oka hiloḱ relgạḍiń ńel enhiloḱ beste doń baḍae daṛeaḱa.

Tumạl- Ạkil Ḍahar, pạhil hạṭiń

 




Cikit́sa Bigganre Nobel kin Ńamkeda

Calaḱkan sermare cikit́sa bigganre Nobel puruskar kin ńamkeda America ren David Julius ar Lebanon ren Ardem Patapoutian.

Lo̠lo̠-reaṛ soṅ ar jaḱte lo̠lo̠ reaṛ aṭkaroḱ jontro abiskar akat́ iạte unkin do̠ cikit́sa bigganre nobel puruskar 2021 ko emat́kina.

Source: Bigganchinta




Isoraḱ Mạhima

Iń Bebenaoić do jotoaḱge;

Ṭhosoḱ mõńj sirjontae sanam sećre.

Coṭ phaelaore ńelkom ma ipilko,

Ah! Dulạṛet́ko mẽt́kintabon.

Adomko huḍiń, adomko hapṛaḱ

Ar kạṭić kạṭićko cumkạḱ cumkaḱ.

Tinạḱ mõńj hõko liplipạuḱ kan,

Gidrại thiroḱ kan onko ńelte ma.

Jhalkaoḱ siń cando ma ńeleme se

Cet́ m̃ońj ho gol-sona cakta leka.

Ńindạ cando do ńindạ lạgit́ge,

Hẽ, hoṛko rạskại dulako kana.

Hisit́ hisit́ hoye hoe ocoyet́

Ar hoṛmotabone juḍasiyet́;

Ńũi daḱ hõ coṅ mõńjge rilạmala,

Sapha ar sebelgey imạń kana.

Jomaḱ ńũaḱ isin aroe lạgit́

Seṅgel benao hõe cet́abon kana.

Ar hoṛo eman casbas lạgit́

Bud ar akel doe emabon kana.

Em akawadińae soros mẽt́kin.

Ar mẽt́ pipnikin, bạń cubạgoḱa;

Em akawadińae mũ ar luturkin,

Alaṅ hõe emdińteń roṛet́a.

Tikin ar jaṅgakin, hoṛmo ińaḱ

E benaoket́te iń ạsul daṛeaḱ.

E gidrạko Isor joharaepe;

Uniaḱ mạhima sabasipe.




Santal koaḱ Ạgil Hapṛam koaḱ Sompotti re EPZ Baṅ Hoyoḱ Reaḱ Dạbi te Tiṅgodaram Bạisi

Sahebgonj Bagdah Farm reaḱ jumi do̠ aleren ạgil hapṛamkoaḱ sompotti kana. Ale do aleaḱ sompotti ruạṛle hataoa. Aleaḱ sompottire jãhã lekanaḱ EPZ ge bale kho̠jo̠ḱ kana. Ar noa do̠ aleaḱ hok reaḱ dạbi kantalea. Ale do̠ ạn birud jãhãn kạmi hõ bale kạmi akat́a ar baṅle kạmia. Aleaḱ noa lạṛhại se daṅga do̠ ạgil- hapṛamkoaḱ sompotti ruạṛ hataojoṅ reaṅ lạiṛhại kana. Bańcao tahẽn lạgit́ hõ noa lạṛhại do̠. 2016 serma 6 November Shymol Hembrom, Mongol Mardy, Romesh Tudu noko pe hoṛko gur ocolena. Ale do̠ onkoko gur ocoakan reaḱ bicạrle khojkana. Ạḍi usạrage Sahebgonj Bagdah Farm reaḱ cas abadet́kan pea jumire EPZ benao lạgit́ hudis hoeakan ona do̠ bond hoyoḱa ar aleren ạgil- hapṛamkoaḱ sompotti sarkar do̠ aleye e̠m ruạṛalea. Noa do̠e me̠nket́a, Sahebgonj Bagdah farm ren Bhumi Uddhar Songram Committee ren sabha mukhiạ Philimon Baskey.

Sahebgonj- Bagdah farm bhumi uddhar Songram Committee Gobindogonj, Gaibandha bo̠ndo̠bo̠sre Sunibar (2 October) 2021 tikin 12 baja kho̠n Kaṭamoṛ toṭhare mit́ bạisiko hoe ocoket́a. Noa lahare Joypur- Madarpur- Dinajpur Dhaka maraṅ ḍahar se̠ćteko mit́teko hohokeda (michil).

Sahebgonj- Bagdah farm bhumi uddhar committee sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạḱyurte kathae ro̠ṛkeda jatio ạḍibạsi porisod ren central committee ren Presidium member Ad. Bablu Robidas, sadharon sompadok Sobin chondro munda, Treasurer Sudhir Tirkey, Doptor sompadok Subhas Chondro Hembrom, Rajsạhi bibhạg ren Sngothonik sompadok Noren chondro Pahan, ar totho ar gobesona sompadok Manik Soren, Rangpur sodor upạjia committee  sadharon sompadok Bimol khalko, Nawabgonj sabha mukhiạ Bablu Tudu, Bodorgonj ren Dr. Shymol Tudu, Maraṅ somaj sebok Surjo Hembrom, Sadharon sompadok (bharapon) Rezzul Korim Master, Sangothonik sompadok Sowpon Sheik, são- sangothonik Sompadok Sufol Hembrom, Gaibandha jilạ bar Association ren sadharon sompadok Ad- Sirazul Islam Babu, Gaibandha Samajik songram porisod member socib Jahangir Kobir Tonu, Manobadhikar kormi Shah Momin Jinnah, Sondha Malo, Mathias Mardy, Cittoronjon Pahan, Mamlabạdi Thomas Hembrom Uttor Bongo Forum, Dinajpur Shymol Mardy, Sahebgonj- Bagdah farm bhumi uddhar songram committee sã goṛoić Treasurer. Noa sabha do̠e ạyurkeda Priscilla Murmu.    

Sahebgonj- Bagdah- farm bhumi uddhar songram committee reaṅ benar ante bo̠do̠bo̠s akan bạisi se̠ sabhare Rajshahi, Naogan, Dinajpur ar Gaibandha ṭotharen ạdibạsi santal ạḱyurko selet́ mońj mońj sãotako ren aema hoṛge selet́ko tahẽkana.   

Sawalia se̠ (bokta) do̠ko me̠nkeda, Sahebgonj Bagdah farm ṭoṭha kho̠n EPZ benao talate ạḍibạsi laga ńir ocoḱ reaḱ mit́ maraṅ hudis-cintạ hoeakana. Noa pea cas- abad jumire ạḍi utạr jo̠maḱ upjạ kana. Sahebgonj Bagdah farm reaḱ noa jumire EPZ baṅ hoyoḱma. Hoṛmore mit́ phoṭa mãyãm tahẽn dhạbić ale do̠ aleren ạgil-hapṛamkoaḱ sompotti ruạṛle hataoa. Saṭ marte Gobindogonj Sahebgonj Bagdah farm cas-abad hasa se jumire EPZ benao reaḱ prokolpo bạtilkate 2016 serma reaḱ 6 November reko gur ocoakan pe ạdibạsi santal gharońj selet́ gur ar hạn ocoakan jo̠to̠ gharońrenko lek lekate khoti purun reaḱ hõko dạbikeda sawaliako.

Tumạl- Ipnews

 




Tale

Ńelme se ona ḍoṅ ḍoṅ catom leka do cet́ dare kan baṅ! Buṭạ ṭhen ma ạḍi moṭa. Ar bại bạite coṭ seć do nanha idigea. Ona do tale darege. Noa dare do onkage ạḍitet́ ạḍi usula. Ḍạr do bạnuḱa. Haṛamaḱ sakam do latar seć lạṛkujoḱa, ar baṅ haṛamaḱ do coṭ sećge sojhekoḱa.

Baṅ ḍạroḱre hõ sakam do lạṭu lạṭua. Nawanaḱ do ạpạṛi leka oḍokoḱa, sikuṕ bini lekage. Sakam do jeleń jeleńgea, ar sirkote jeret́ mit́ akana. Haraḱ sãote onkage or sikuṕ bini leka bại bạite pasaṛoḱa. Hara mucạt́-kate ma cap capayenge. Sakamtet́ do bạgṛạ mucạt́re sakamoḱa. Bạgṛạ do nalagea; aṛe aṛete do kata ḍaṭa leka menaḱa. Geget́ hõ geget́gea. Jãhãtis tale sakam bạgṛạre saṕkatem tul lega akat́a? Geget́ leka ạikạuḱa. Kạṭić kạṭić gidrạ botorlen khan cet́ leka eṅgat se apatreko hạṛuṕ jaladoḱa onkage sakam do bạgṛạre tire leka darere hạṛuṕ akana. Ohom or chaḍaolea; khạjuk baṅ sea akan khan.

Tale sakamte biniko benaoa, ar pạṭiạ hõko galaṅa. Gidrạ̣ko do pepṛẽt́ hõko benao eneća, ar saḍe hõ bejãeko ocoea. Cet́ leka saḍea? Pẽ… se baṅ? Sakam goćlen khan sahan lạgit́ko tioḱjoṅa. Sakamte jãhãtis bagwan hõko eṭeda ar kumbạ hõko daba. Jo hõ baṅ kạṭića. Unạḱ usul khon bohoḱre ńuram khan bohoḱ posaḱkoḱtama. Balelen khan, aćtege ńuroḱa; adom hoṛ do ńindạ hõ ńindạ tale bele lạgit́ tale dareko horhokaḱa. Gabetet́ko copoć joma. Copoć jokheć ḍaṭare ganthar do bogete sogeḱa. Gabetet́ do roḍoćkate holoṅ são mesalkateko piṭhạia, unre ona piṭhạ doko metaḱa,  “tale piṭhạ”. Daka sãote hõko mesala unre doko mena, “tale daka”.

Berel tale jo bhitrire rasa tahena, ona rasare leńjer ńõḱ khuṛus khuṛus guli tahena, ona hõ bejãe sebela, ona do bhạti kana, ona doko metaḱa, “tale bhạti”, ar rasatet́ doko siṛuba, heṛemgea. Poṭkoć jaṅem maḱ paṛaḱket́a, ar bhitritet́re ona bhạtige unre do judạge sebela. Gidrạ do ạḍiko kusiaḱa; ńam baṛaeako. Daretet́ do paṛaḱkate oṛaḱreko lagaoa.

Tumạl- Ạkil Ḍahar, pạhil hạṭiń