Haṛam Buḍhi Reaḱ Jhogṛa

Sedae jo̠khe̠n, kathae, mit́ṭen ạḍi khacaṛ ho̠ṛe tahẽkana, siń sạṭuṕge ạimại do̠e dik dikạu cabakoa. Jãhã khongeye hijuḱ, se̠ kạmi ṭhen khongeye hijuḱ, e̠kkalte dakageye kho̠jkoa. Me̠nae, De̠n daka daḱ mạnḍi e̠m go̠t́ańpe. Ado̠ khojket́ torako e̠m go̠t́aere ma bogege, ar baṅkhan e̠kkalteye dhum utạrkoa. Me̠nae, Nit́ hõ ạuripe isina? Cet́pe kạmi kana nun hạbić? Cet́pe cekayet́ tahẽkana? Bela do̠ bape ńe̠le kana, se̠ re̠ṅge̠ć bela do̠ bape baḍaea? Ado̠ko metaea, E̠ se̠, onka do̠ alo se̠m ro̠ṛlea. Kạmi kangeale, ado̠ kạmi kạmitege belaḱ kan khan, cet́e me̠na? Ar baṅkhan enan sim raḱ khongele kạmi kana. Ado̠e me̠n go̠t́ket́a, Cet́kope kạmiket́a? De̠n se̠ bhala hisạb uduḱạńpe, ar iń cet́koń kạmi akat́a dela hisạb iń uduḱapea. Ado̠ ạimạitaeye me̠nket́a, Onka hisạb tisạb do̠m alo ro̠ṛa. O̠ho̠m daṛelena, e̠nte amaḱ kạmi do̠ mit́ go̠ṭe̠ngete ńe̠l ńamoḱ kana, onate hisạb hõ̠m uduḱ daṛeaḱa. Ar aleaḱ do̠ aemaḱa ar khucrạ kạmi kantalea. Ar aleaḱ kạmi do̠bon jo̠m horayet́a. Oka khon hisạb do̠le lại daṛeama? Acha besge, gapalaṅ biḍạutalaṅa. Am hõ̠ gapa setaḱ sim raḱ khonaḱ tinạḱem kạmia, ona re̠t́ jarwaeme, ar iń hõ̠ tinạḱ iń kạmia, onań re̠t́ jarwakaḱa. Ado̠ daka jo̠mem hijuḱa, unre onako hisạb re̠t́ do̠ ạgu daraeme.

Ado̠e me̠nket́a, Acha besge, gapa ocoaḱ. De̠n teheńte̠t́ e̠m ho̠t́ạńpe. Ne̠tar do̠ Aghãṛ din, oka hõ̠ baṅ ṭhikạnoḱ kana. Mit́ ghạṛitege ạyuboḱ kana. E̠ne̠ge je̠ḍe̠r akan lekam ạikạua, ayo̠go̠! Tikin go̠t́enge. Ado̠ erateye me̠nket́a, Inạ baṛe me̠nme se̠. Ado̠ cedaḱ hisạb do̠m khoj kana? De̠n ona reaḱ hisạb batlaoańpe ar ińaḱ kạmi ńe̠lpe. Ado̠ amge tho̠m tokraṛ kana. Ado̠e me̠nket́a, Acha besge, gapanoḱ hisạbbo milạutabona. Ado̠ sạri dosar hiloḱ uni he̠re̠l ho̠ṛ do̠ sim raḱre kaḍae aṛaḱ idiket́kote e̠noḱe joṛaoket́koa. Ado̠ manḍae lạhut́ket́te busuṕe gidiket́a, te ṭạnḍiket́ae, hạr samṭaoket́ae. Ado̠ tikinen khan, oṛaḱte daka jo̠me he̠ćena. Ado̠ pạhil leka onkageye ruhet́et́koa. Ado̠ erataeye me̠nket́a, Hape̠, ạuriń dakaea. Ar holam me̠n akat́a, Gapa do̠ hisạbbon uduga. Ado̠ de̠n udugme ar iń hõ̠ń uduḱama. Ado̠e metadea, Ma hisạbtińme. Sim raḱ kaḍań aṛaḱ idiket́koa. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ hoṛo chiṭạukateń e̠nket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ busuṕ iń giḍi giḍiket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ ho̠ṛo̠ń teket́a. Ado̠ inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠ ho̠ro̠ń hạr puńjiket́a, ado̠, oṛaḱteń he̠ćena. Inạ reaḱ mit́ go̠ṭe̠ne re̠t́ket́a. Ado̠e metadea, ma lekhae-tińme, tinạḱ re̠t́ hoeyena me̠nte. Ado̠e lekha baṛaket́tae do̠ turui go̠ṭe̠nge. Ado̠e me̠n go̠t́ket́a, Ma ńe̠lme, samani utạr iń kạmiket́.

Ado̠e metadea, Ona ma e̠ke̠n mit́ lekan kạmi kange, judạ tho̠ bam kạmi akat́a. Ona ma e̠ke̠n hoṛo reaḱ kange. Ado̠ uni he̠re̠l ho̠ṛ ạḍi garteye ro̠ṛ go̠t́ket́a, Am do̠ okor cet́ko judạm kạmiket́a. De̠n  se̠ bhala hisạb uduḱańme. Ado̠e re̠t́ jarwa akat́ tahẽ̠kana. Onako re̠t́ uni samaṅre ạgukateye giḍi go̠t́kat́a. Are metadea, Ma lekhaetińme. Ado̠ he̠re̠l ho̠ṛe me̠nket́a, Baṅa, e̠ke̠ e̠ke̠te hisạb lại pạhilạńme, e̠nkhanteń lekhaetama.

Ado̠e me̠nket́a, Acha besge; ma nãhãḱ mimit́ go̠ṭe̠n pharak horaeme. Sim raḱ hoṛoń huṛuńket́a – mit́. Racaṅ jo̠ḱket́a- mit́. Gurić iń giḍiket́a – mit́. Daḱ iń ạguket́a – mit́. Thạri bạṭikoń mańjao sapha ạguket́a- mit́. Gidrạko daḱ mạnḍiteń bodhaoket́koa- mit́.  Gupiko ar sẽ̠ṛã ho̠ṛko baskeaḱ iń e̠m baṛawat́koa – mit́. Culhạń chõ̠cket́a – mit́. Se̠ṅge̠l iń jolket́a – mit́. Daḱ iń basaṅ ket́a – mit́. Dakań ạ̃ṛĩć ãṛgoket́a – mit́. Tuṛi aṛaḱ iń sit́ ạguket́a – mit́. Utuket́ań – mit́. Daka utukoń hạṭińket́a – mit́. Ado̠ nẽ̠ḱẽ̠ń e̠m baṛawako kana – mit́. Ado̠ ma bujme, mit́ lekan kạmi kantińa se̠ judạ judạge? Arhõ rel gumko renaḱ ma bạń lạiet́ kan. Ado̠ ma lekhaeme. Am do̠ onkatem metań kana, cet́kom kạmi kana me̠nte. E̠nte bhala ạimạiaḱ kạmi do̠ kho̠ro̠ć horaḱ kana se̠ jo̠m horaḱ kana. Ado̠ oka ṭhen hisạb do̠m uduḱ daṛeaḱa? Daḱem lo ạguket́ge, inạ hõ̠ mit́ ghạṛitege caba baṛayena. Muńjrạ tho̠ bạnuḱan. Ma ado̠ lekhaeme.

Ado̠e lekhaket́ do̠ pe̠ ganḍa pea hoyena. Khange cet́ hõ̠ bae ro̠ṛlet́a, tiruṕ hapeyenae. Ado̠ e̠n hiloḱ khon ạimại dhomkaoko do̠e bạgi utạrket́a. Ado̠ erataeye me̠nket́a, Alo se̠ e̠kkalte saegat katha do̠ ạimại hũyãte alope metalea. Ale hõ̠ jo̠to̠aḱgele kạmi kana. Ado̠ sedaere oka lekate co̠ṅ niạ sioḱ ar oṛaḱ daṕ ar rumoḱ, niạ do̠e baro̠nkat́lete bale jo̠ṭe̠t́et́a, ar baṅkhan jo̠to̠ge tho̠le kạmi go̠ṛo̠ape kangea.  Ado̠ e̠nre hõ̠ oka lekate co̠ṅ siń sạṭuṕge iạ ạimại, iạ ạimạipe ruhet́ akale tahena. Ado̠ mase̠ bhala aleaḱ kạmige ńe̠ltalepe. Ar baṅkhan e̠nte niạ sioḱ chaḍakate kạmikaḱre do̠bon pherao hataṛoḱa se̠ cet́a? Ado̠ eratae unạḱ hạbiće ro̠ṛ idiket́re hõ̠ nui he̠re̠l ho̠ṛ do̠ cet́ge bar ro̠ṛlet́a. Ado̠ o̠ne̠ onkate uni khacaṛ he̠re̠l ho̠ṛ do̠e bhagao ocoyena, ado̠ e̠kkalteye seta baragena. Seta o̠ne̠bon le̠hakoa, to̠be̠ko jo̠ma. Ado̠ onkage abo he̠re̠l ho̠ṛ do̠ ạimạiren seta kanabo. Tinre ạbukoḱko metabona, un utạrbon jo̠met́a.

Source: Santal Folk Tales




Ṭikạ Hatao Lạgit́ ko Registration Daṛeaḱa 18 Serma Umer Ren Hõ

Ko̠ro̠na virus khon rukhiạ ńam lạgit́ ṭikạ hatao ko reaḱ umer do ko̠mao reaḱe goṭakeda sarkar.  Ṭikạ hatao reaḱ umer do 18-25 bo̠ho̠r doho hoyena. Niạ cando reaḱ (October) mucạt hapta khonaḱge registration reaḱ kạmihora do̠ eho̠b lạgido̠ḱ kana.

Theń Sombar (11 October) tikin okte Sastho Odhodoptor ren Line Director ar ṭikạ kormosuci  ren aḱyurić Dr. Shamsul Hoqe khoboriạko ( sambadik) noa babotrey lạiat́koa.

Tumạl- Bangladesh pratidin




E Ho Juạn

E ho Juạn

Koclon ocoḱkan jạtiaḱ homor raḱte

Nit hõ cedaḱ

Bạnuḱ tama audhạn?

Goć gopoć ar jabor dokhol

Kạmi kanko soetanren dol

Ńeńel kan com baṅ co

Jạpit́ akadam nirodhol?

Lekcarako lạṭu lạṭu

Mil bạnuḱa kạmire

Onko gema eṭkeṭõṛẽ

Reńgeć koaḱ Bhạlạire.




Hạti

Janwar do celeko metakoa? E gidrạko! Mimit́ hoṛ oṛaḱre ek do gại ḍaṅgra, ekk do merom bhiḍi, ek do sukri menaḱkotaoea. Ar bạnuḱkotapere hõ atore tho menaḱkogea! Ponea jaṅga menaḱtakote pon jaṅgawan janwarko metakoa. Hạtipe ńel akat́koa? Uni naksarey ńeloḱ kan uni doe hạti kana. Hạti do pon jaṅgawan janwar kanako. Hạti do gại ḍaṅgrako khon do ạḍitet́ko lạṭua. Napṛaḱ hạti do gel moka hạbićko usula.

Hoṭoḱ do ạḍi khaṭogetakoa, ar sunḍtako ma tawar tawar jeleńge. Sunḍ mucạt́re do ạḍi mońj khuipạḱgetakoa. Hạti do sanaleko khan, sunḍ do onte note lawaḱ lạtińko hurlạ daṛeaḱa, ar jãhãnaḱ saṕkateko lebda daṛeaḱa. Sunḍre ạḍi daṛe menaḱtakoa. Lạṭu lạṭu dare ḍạrko or cagat́ daṛeaḱa ar moṭa moṭa munḍhạt́ hõko tul idi daṛeaḱa. Hoṭoḱ khaṭogetakote sunḍtege jomaḱko rakaba. Sunḍte daḱ ńũi jokhećem ńelleko khan dom mạluṅ utạrḱoḱa. Sunḍ mucạt́e bhugạḱ menaḱa, ar ona do mũ kana. Mũtege daḱ hõko surkạu adera, ar sunḍ kuṛbạṅkate mocareko soloṅ got́kaḱa. Onkage sunḍtege hoṛmore hõ daḱko phurkạujoṅa, ar baberko reaḱ tonolkoko raṛa daṛeaḱa. Napṛaḱ napṛaḱ barea sonḍa ḍaṭa menaḱtakoa, ona do ạḍitet́ keṭećtakoa. Onakin ḍaṭate do akoren bạiri tạruṕ emanko soboḱ cagaṛkoa.

Lutur do ḍhalkagetakoa. Onatege hoṛ hopon dobon mena, “ Hạti do haṭaḱ leka lutur menaḱtakoa”. Ar mẽt́kin do hoṛmo hisạb ạḍi kạṭićgetakoa. Hạti do saḍe ańjom ạḍiko kusiḱa. Jãhãnaḱ mõńj saḍeko ańjomle khan, ạḍi rạskạko taṛama; baṅkhan eṭaḱ okte do gaṛdham guṛdhumko taṛama, ar roṛ hõko bujhạua.

Hạti do daḱre hõko paera daṛeaḱa. Paeraḱ jokheć sunḍtet́ do coṭteko tulkaḱa. Ạsul hạtiren mit́ṭen joḱtonić menaea. Uni doko metaea “ mạhut”. Unige jomaḱ doe ṭalaoea. Mạhutaḱ hukum lekae calaḱa. Sedae do lạṭu lạṭu raj hoṛ hạtiko dohoyet́ko tahẽkana. Hạti do ḍạr baklaḱ ar sakamko joma.




12-17 Bo̠cho̠r Ren 30 Lakh Pạṭhuạko Ạḍi Usạrage Ko̠ro̠na Ṭikạ ko Ńama. Sasthomontri

Ạḍi usạrage 12-17 bo̠ho̠r ren pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạko ńama. Onko do Pfizer ar Moderna ṭika ko ńama me̠nte Sasthomontri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Teheń Robibar (10 September) Mohakhali reaḱ Bangladesh college Of Physician And Surgeon re Covid-19 Vaccine ar Somosamoik babotre mit́ sombad sonmelonre Montri do̠ noako kathae me̠nket́a. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, Nitoḱ Pfizer reaḱ 60 lakh ṭikạ puńji menaḱa. Niạ 6o lakh ṭikạ do̠ 30 lakh pạthuạ gidrạko ńama se̠ko emakoa. Arhõ calaḱkan niạ candorege 70 lakh ṭikạ hijugoḱa. Unre pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạ emako okte jãhãn o̠kulạn do̠ baṅ hoyogo̠ḱa.

Tumạl- Kalerkantho




Dare Rohoe Reaḱ Porho

Mit́ dhao mit́ṭen raj do sendra calaḱ sanakedea. Khange ać soṅgeten tin uḍi kạmiạkoe soṅgeket́koa are oḍokena. Senoḱ senoḱte hor aṛe ńõḱre mit́ṭen haṛam tuluće ńapamena. Uni haṛam do ul dareye roḱhoe kan tahẽ kana. Uni raj soṅgeten onko kạmiạkoe metat́koa, “ Mase nui lelha haṛam ńelepe, ać do jạniće menjoṅ kana, nit hõe juạn hoṛ kana, ar ona dare reaḱ jo jom ńam lạgit́ ḍher din jivet́e tahena asoḱ kan.”

Onko do uni haṛamko beṅget́adea, arko landaket́a. Inạkate raj do uni haṛam ṭhene sen sorena, are kulikedea. Tinạḱ umer hoyoḱ kantama? Uni haṛam do raje roṛ ruạṛadea, “ Iń do irạl gel serma umer kạnạń”.

Raj arhõ uni haṛame metadea, Tinạḱ serma arhõ jivet́em tahente noa dare dom roḱhoe kana? Noa dare reaḱ jo do oho com jom ńamle. Cedaḱ ado unạḱ dom haronoḱ kana?”

Uni haṛam do ạḍi mạhir aṛaṅte raje roṛ ruạṛadea. “ Sạrige noa dare reaḱ jo do ohoń jom ńamlea. Menkhan dare rohoe do ạḍi lek kantabona. Ente nitoḱ okako dare reaḱ jobon jomet́ onako dare do aboren baba, goṛom babatekoko rohoelet́a. Onako aloko rohoele khan ohobon jom ńamlea. Nit iń hõ noa dareń rohoet́a, ado ińren gidrạ”.

Raj do uni haṛam hoṛaḱ roṛ ańjomte, ạḍi ãṭe mạluṅena, are rạskạyena, ar ạḍiye sarhaokedea.




Santal Ạricạli Lakcar Rạkhi jogaore Maejiu koaḱ jopoṛao ar jạruṛtet́

Ạdibạsiaḱ ạgil legcar porbosti ar rukhiạ maejiuaḱ bạjhuạ selet́ goṭa dhạrtiren sanam pạrsi ar jatiạr koaḱ legcar bańcao dohoe lagit́ jug khon ge daman dạyiḱ ko manao ạguet́ kana maejiu ko. Legcar do mit́ṭen jatiạraḱ Tangible ar Intangible legacy ( ạgil hapram ko ṭhen khon heć agu akan) se dhara, one oka do mit́ṭen jạtiạr aćre ren bõspirhĩ ko khone ńama. Mit́ṭen jạtiạraḱ legcar sãohẽt́ do barya thamgạḍi cetanre teṅgu akana mit́ do hoyoḱ kana “Tangible legcar” one oka do jak-joṭedoḱ, Jeleka unko niṭ akan jatiạraḱ oraḱ-duạr reaḱ dhoron, duruṕ-tingun se unkoaḱ benaoaḱ ko, jumi reaḱ dhoron, puthi, hunạr, bebohar jinis selet́ aema mare jinisko. Ar mit́ṭen do “Intangible legcar”  one oka do bahre re baṅ ńelńamoḱ menkhan unko niṭ akan jatiạraḱ folklore se gam-kudum, ạri-cạli, pạrsi ar ạkilte aṭkaroḱa. Legcar reaḱ sanamako noa bisoeko reaḱ dhara idi doho jahaẽ jatiạraḱ ạgil legcar rukhiạ porbosti reaḱ ge umultet́.

One oka do mit́ṭen maejiu ać aḱ jingi reaḱ jotoaḱ dhapre  tinre do adh-juan, tinre do juan, tinre do gogo, baṅ do groom burhi hoe kate gharońj metakme sãotare nij legcar porbostire, beohar/hewa, pạtiạr-mon doho ar tayom daram ren ko lagit keṭećtet́ reaḱ mạruk ko dohoeda. Jodi hõ Ạdibạsi sãotare legcar hewa se hara-buruire maejiu-herelaḱ selet́ do mit́ soman ar dene-banaraḱ sạbit́ menoga. Ạdibạsiaḱ kisim reaḱ rehet́ te Tangible legcar reaḱ haṭń lekate akoaḱ oraḱ goṛhon reaḱ begartet́, kisimtet́ do ạgil legcar reaḱ haṭiń. Mit́ṭen santal ato-ṭola do ạdi algatege eṭaḱ ato-ṭola khon begaroaḱ. Hasa oraḱ korenaḱ bhit́re leńjer potaore santal maejiu aćaḱ mon reaḱ naksa Intangible se uko legcar ko sodora. Hasa oraḱ reaḱ goṛhon asol jhakao dhạt ar aḍepase sapa-sapi santal jatiạr likhon goṛhon edako okado keteć tite ko saṕ dohoakat́ santal maejiuko.

Santal ato se ṭola orom reaḱ armit́ṭen asol cinhạ do hoyoḱ kana “Mạńjhi than” “Mańjhi haramaḱ cinhạ” one oka do Mańjhi haramaḱ oraḱ samaṅre tãhen. Santal ato-ṭolako ạyur lạgit́ mimit́ goṭen santal ato-ṭolare meneḱa Mạńjhi porisod ar noa ren mukhia doe hoyoḱ kana “Mạńjhi”. Ar noa “Mạńjhi than” tear, potao ar jotonre menaḱa santal maejiuaḱ bhumika. Noa chada santal salat́ uttar-pachim nakha reaḱ eṭaḱ Ạdibasi ato-ṭla reaḱ amdaj joto ghãrojre ge bises jonoḱ unko ko beobohara. Ona do hoyoḱ kana “cirạm jonoḱ”. Bajarre baha jonoḱ, nạ̃ṛkoṛ reaḱ jonoḱ ma bogete ńamoḱ. Menkhan noa lạe calaḱ kanaḱ jonoḱ tear lagit́ santal maejiuko do gaḍa aṛe se patharre sirạm dạndhi khon dãṛã dãṛãte ko cirạ aguya. Noa sãote jạruṛ bisoe do hoyoḱ kana unko do tishõ sirạm dạndhi selet́ do bako tut́ aguya menkhan aḍi jotonte mit́ṭeć mit́ṭec kate sirạmko cirạya. Jemon daṛe reaḱ khuti alo hoyoḱ boroṅ kalom se tayom serma arhõ bạṛti bạrtiko cirạ daṛeaḱ. Ona sirạm ạgu kate hot́ ar rohoṛ kate jonok galaṅ reaḱ gạkhurtet́ do santal maejiu ko nij gharońj khonge ko cet́eda. Noa din hiloḱaḱ baoboharaḱ bises jonoḱte santal maejiu ko do oraḱ ar chaṭka ko joḱ sapaeda. Ona chaḍa raca gurić kạmi re siram jonoḱ do ạprug one oka  raca mojge tahẽn. Santal selet́ eṭaḱ eṭaḱ Ạdibạsi maejiuko oraḱre tahẽn okte  khijur sakam reaḱ pạṭyạ galaṅ ko kusiaḱ okado ạgil kuṅkạl reaḱ nạmuna tet́Ạdibạsi maejiuaḱ nipun  tẽhẽń hõko jiaṛ dohoakada. Intangible legcar”re aema mahto bisoe ko menaḱa. Oka do maejiuko jahan cecet́ ṭhại re cet́ se jahan ssunidriṭo goṭ̣awaḱ lekate do baṅ. Menkhan mit́mit́te gharońja ar sãotare heṛan kạmite ko bhijạu idiyeda. Jahãṭaḱ jatiạr ge oprom reaḱ eṭaḱaḱ rehet́ do hoyoḱ kana pạrsi. Noa tayom do hijuḱa folklore se gam-kudum ar sãota reaḱ kạhtuk akel.

Ạdibạsi sanam jatiạrkoaḱ ge menaḱa nij go pạrsi. Pạrsi bisoe tinre hijuḱ un do pahilre ge okoeaḱ bhumika hijuḱa uni doe hoyoḱ kana gidrạ ren gogo. Cedaḱ je, gidrạ eṅgat kukhire doho khon ehoṕ kate janami ar gidrạ haraye belare mit́ṭen maejiuaḱ bhumika besimạ. Jion cạrit lekate maejiu kukhire gidrạ dohoye lekman. Eṅgat kukhire tãhẽn okte  eṅgat são gidrạwaḱ bukạ sećte gidrạ do jomaḱ ńama kate hoṛmo sećte haraḱ são sãote gidrạwaḱ hataṅ aćtegi parsi reaḱ aṛṅe aṭkar dareyaḱa. Congnitive Nuroscientist Eino Partanen of the University of Helsinki – reaḱ gobesona lekate- nij tite moca bond kate jahan katha ṛoṛ lekhan cet́ leka aṅjomoka ṭhik onkage bond katha reaḱ aṛaṅ gidrạ uni eṅgat kukhireye aṅjom ńamae ar aema aṛaṅ eṅgat bhạrti dosare aṅjom katege uni doe janamoa. Gidrạwaḱ parsi baṛhon/bolman ehoṕoḱa ać eṅgat kukkhi khon one okado  bhạṛti hoṛmo okte reaḱ mucạt́ 10 haptare hoyoḱ, noa do Sweden ar USA reaḱ gobesonare rakaṕ heć akana. Noa khatirte ge mit́ṭen bhạṛti hormo oktore ona sãote caecolon, pusṭi jomaḱ, jirạo joto bisoe ge adi daman kana cedaḱ je jotowaḱ ko ge gidrạ cetanre joto dhomos paraḱa. Gidrạ janam tayom acy gogo oka pạrsiteye ṛoṛa ona pạrsige gidrạ hõe ceda. noa belare mit́ṭen gidrạ do pạrsi ceda ać go-baba, aḍepaserenko ar gidraren gatiko ṭhen khon; oke são uni do ḍher oktoe khemao. Gidrạ do nonkate ać go pạrsi cecet́e ehoboa,oka dp mit́ṭen maejiu daman bhumika paloneda. ( Ol tuṅgeḱa)…




Lalociạ Seta

Mit́ṭen laloc setae tahekana. Mit́ din mit́ reṅgeć hoṛaḱ daka oṛaḱ khon jel kuṭie kombṛo keda. Ar ona jel do mocare ger kateye dạdạṛ kan tahekana. Ona jel kuṭi jojom lạgit́ mit́ṭen ṭhạianaḱ jaegae ńańam kan tahekana. Mocare jel tahe okte rege uni seta do mit́ṭen daḱ ạtuḱkan gaḍa cetan sako teye paromoḱ tahekana, Ar paromoḱ okte uni seta do latar daḱ seće koyoḱ ket́ khan ać leka ar hõ mit́ṭen seta jel kuṭi ger akat́e ńel ńam kedea.

Uni seta do bar kuṭi jel hoyoḱtaea menteye menjoṅkan tahekana. Ona iạte ạḍi usạrate uni seta do aćaḱ gatere BHU- BHU kateye dongot́ kada, ar ńelme unrege ona moca reaḱ jel do ńurhạyen taea ar daḱre ạtu senen taea. Ar onkate uni laloc seta do jel kuṭiye at́keda, mit́ṭen jel kuṭi hõ bae ńam daṛeada, ar onkate sanamaḱe at́keda.




Rohoṛ Sakam

Rohoṛ sakam hae! Bes dintamkore,

Hạṛiạrgem ńellen dare cetanre;

Hẽ, dare sajaotet́ baḍhaoledam,

Ohae! Bhabnage nit ńeloḱ kana.

Tahẽkanam tis dare cetanre,

Cet́ dukge bam baḍaeleda unre;

Rereń ar cẽṛẽko sereńat́me,

Nitoḱ do hae amko hiṛińket́me.

Sisirtem purṭhạḱ kan tahẽkan coṅ,

Hoe hõe hoyoṅet́me tahẽkan coṅ;

Ohae okayen baṅ ona mantam!

Janwar ar hoṛ nit lebet́me am!

Dare cetanrem tahẽkan jokheć,

Amaḱ umulre hoṛko asraelen;

Janwarko jirạulen am latarre,

Jotoko sarhaolet́mea unre.

Nitoḱ do muhinrem paṛao akante,

Hiṛińket́meako hae! Algate.

Nonkage ńeloḱ dhạrti dosa do,

Ạḍi sondhe hae, dukre gate do!

Hae sakam! Hoṛ hõ am lekage co,

Dhon tahen hạbić manot ńamako;

Nandanlen khanko am lekage co.

Sesantire do hae ḍhilạuḱako.

 




Pakistan reaḱ Balochistan re Dhạrti Laṛaote Bar Gel (20) Hoṛko Gurena

Pakistan ren Officer ko baḍae ocokeda , teheń Lukhibar setaḱ paha-poho jo̠khe̠ć Balochistan ilạka re dhạrti laṛaote nit dhạbić bar gel (20)  hoṛko gurena. Ona disomren Durjog Bebosthapona Officerko menet́kana, gujuḱ soṅkha arhõ ḍher daṛeaḱa me̠nte ko aṭkareda. Pạhil kho̠bo̠r lekate, dhạrti laṛao reaḱ  Rikhṭar iskel do̠ tahẽkana 5.7 matra. Noa dhạrti laṛaore arhõ ko̠mkate mit́ sae mõṛẽ gel (150) hoṛ do̠ko jo̠kho̠m akana, onko modre thoṛa hoṛ do̠ ạḍi kạhil o̠bo̠stare haspatalre ko bhurti akat́koa.

Jo̠to̠ kho̠n ḍher khoti se loksan hoeakana ilạka reaḱ Rajdhạni Queta purub ṭoṭha reaḱ Harnai jilạ, Oka do khoni ilạka hisạbte oprom menaḱ. Khoti akan ilạka re uddhạr kạmiko do calaḱ kana.

Source: bbc news