Candoaḱ Hasare Pạhil Manwa Nil Amostrong

Goṭa dhạrtire ńindạ cando aḱ deyare pạhil taṛam Manwae hoyoḱ kana Nil Amostrong. Nui Nil Amostrong do 5th August, 1930 salre America reaḱ Ohaeo ńutuman nagraha reye janamlena. Eken turui bochor umer rege ać baba tuluć Uḍạoḱ jãhãj reye dećlena. Un khonge uḍạuoḱ jãhãj re dejoḱ reaḱ nesa do uni re capaṛẽna. Unạḱ kạṭić khonge uni do serma uḍạoḱ jãhãj re dećkate manḍrao baṛae reaḱ kukmũye ńelet́ tahẽkana. Ar aćaḱ niyạ kukmũ sạrie lạgit́ gidrạ khonge ạḍi ãṭẽ kurumuṭu leda. Aćaḱ kurumuṭũ reaḱ pạhil dhaṕ hisạbte 16 serma umer rege cecetaḱ uḍạo jãhãj calao reaṅ hukume ńam keda.

Ar ạḍi mońj pạṭhuạ gidrạ hisạbte America Marine Senabạhini aḱ Scholarship ńam kate 1947 salre Parudu University re Arontical Engineering  cetan re oloḱ paṛhaoḱe ehoṕket́taya. Ar aćaḱ niạ kukmũ sạri sạrige mit́ din sạriaḱ ket́ tayae. Nui Nil Amostrong ge hoyoḱ kana cando aḱ deyare taṛam pạhil manwa do. 1949 salre Korean lạṛhạe re Nil Amostrong ko hoho adeya. American marine bạhiniren Pilot hisạbte. Ona lạṛhại re uḍạo jãhãj ren ạḍi gạkhuṛ pilot hisạbte pea poruskare emadea.

1952 salre ona lạṛhạe khon ruạṛ hećkate ar hõ oloḱ- paṛhaoḱ re mone lagaoket́taya. Thoṛa bochor por National Adviser Committee for Arrontics (NACA) re kạmiye boloyena. Tayomte niạge NASA ńutum teko bodol keda. Nil Amostrong do jion juri soṅge tol baplayena 1956 salre. Serma re cando reaḱ disom re calaoḱ lạgit́ lạṭu challenge hećadea 1969 sal re. Michel Colins, Eduein- E- baj Aldrine tuluć ać hoko goṭa kedea cando ṭhen calaoḱ lạgit́.

Ona bochor ge metaḱ me 1969 sal reaḱ 16 July Nil do sãoten ko tuluć Apollo-11, roket re dećkate cando seć calaḱ lạgit́ dhạrti khonko uḍạoena ar niạ ren manjhi haṛame tãhẽkana nui Nil amostrong. 1969 sal reaḱ 20 July cando reaḱ deyare pạhil manwa hisạb teye taṛam keda Nil amostrong. Onḍe cando re 21 ghonṭa kin Nil Amostrong ar Aldrin. Onḍe khon 24 July ar hõ dhạrti teko ruạṛ hećena. Appolo-11, ge Nil amostrong aḱ do mucạt́ serma uḍạo tãhẽ kan taya. Enạ tayom 1971 sal re NASA reaṅ kạmi aṛaḱ giḍi kate Mahasoe kạmireye lagaoena, ar mucạt́ dhạbić gidrạko University reye paṛhaoet́ ko tãhãkana.

Nil Amostrong aḱ ạḍi kurumuṭu ar gạkhuṛ kạmi lạgit́ America ren President uni America reaḱ joto khon lạṭu utạraḱ Besamorik manotan Congrational hudạ reaṅ meḍel selet́ arhõ aema manotanaḱ poruskare em akawadea.

Nil Amostrong do 2012 sal reaḱ 25 August, 82 serma umer reye goćena. Uniaḱ jion abo juạn ko lạgit́ sạrige mit́ṭen udgạoanaḱ kangea.

Torjomao re- Prodip Hembrom




PORHO

Ạḍi mońjtam iṭạ oṛaḱ

Met́ lagaoḱ kan joto hoṛaḱ

Tãhẽn hoṛge bạnuḱ kotam

Oṛaḱkate cet́ porho tam?

Oṛaḱre menaḱ chapor khaṭ ar almari

Ar hõ joloḱ elekṭeri

Ona begor hoṛ bạnuḱ kotam

Cet́ ado hoyen porho tam.

Oṛaḱ pereć dhon tam

Pokeṭ pereć ṭaka tam

Ona onḍege tãhẽn khan

Cet́ ado porho tam.

Saj sapaṕtam ạḍi ạḍi

Ar hõ menaḱ phoṭo gạḍi,

Koyoḱam hoṛ bạnuḱ ko tam

Porho ona reaḱ bạnuḱtam

Marshal ge bam bamber lekhan

Cet́ porho ge bạnuḱtam.

Paṛhaoenam ạkilenam

Ạkil marsal okortam

Marshal ge bam bamber lekhan

Cet́ porho ge bạnuḱtam

Biḍạuenam pasenam

Daman hudạ ńamanam

Nit kạmi bam kạmi lekhan

Hudạ reaḱ cet́ porho tam?

Bạptisenam isạiyenam

Girjạ koejoṅ bạnuḱtam.

Kurus malayem ṭoṭko lere hõ

Jahan porho bạnuḱtam.




Gune Baḍae Haṛam Reaḱ

Sedaere,  kathae, mit́ atore bar haṛam buḍhikin tahẽkana: uni haṛam do̠ jaejugge kicriće teńa. Mit́ din do̠ uni buḍhi piṭhạwạkin   lạgit́ge ho̠lo̠ṅket́a; ado̠ un jo̠khe̠n uni haṛam hõ kicriće teńoḱ kan tahẽkana. Buḍhi do̠e piṭhạyet́a oṛaḱ bhitrire, me̠nkhan tinạḱ dhaoe dulet́a piṭhạ, unạḱ dhaoge saḍe do̠ haṛame ańjo̠met́gea, uni haṛam hõ o̠tre mạkuteye daget́ kana. Khange uni buḍhi do̠e piṭhạ bhagaoena, ado̠e ganḍaket́a pe̠ ganḍa pe̠a piṭhạ hoeyena. Ado̠ buḍhi haṛame lạiae kana, metae kanae, piṭhạ do̠ pe̠ ganḍa ge hoelena, ado̠ turui go̠ṭe̠n kate hạṭiń do̠ hoyoḱtalaṅa. Khange uni haṛame me̠nket́a, Baṅ, piṭhạ do̠ ar hõ pea bạṛtigea.

Ado̠ uni buḍhiye me̠nket́a, Ińren haṛam do̠e jan guruḱa nãhãḱ. Ado̠ ạimại ạimạiko galmaraore uni buḍhiye lạiakoa, Ale he̠re̠l ma bhalae janoḱge! Sanamaḱge bin ńe̠lteye lại daṛeaḱ kana. Khange tahẽn tahẽnte ḍher din hoeyena. Khange mit́ṭen raj do̠ lạṛhạikogeye ńam baṛayet́koa. Khangeko lạiadea, Phalna jaegare lạṛhại lek ho̠ṛ menaea. Khange raj do̠ sipạhi ho̠ṛe̠ kolket́koa, metat́koae, Do calaḱpe, hạni ho̠ṛ saṕ ạguyepe. Khange uni sasaṕ sipạhiko calaoena, arko metae kana, Dela se̠, raj cet́ lạgit́ co̠ṅe kho̠j akat́mea. Khange uni ho̠ṛe̠ me̠nket́a, Baṅ, Raj do̠ cet́ lạgit́e kho̠jeń kana? Ạkil hõ bạnuḱtińa, lelha utạrgeạń. Khange onko sipạhiko me̠nket́a, Baṅ, am do̠ calaḱtege hoyoḱtama.

Khange  uni ho̠ṛ rajaḱ humum lekate adoe calaoena; khange raje metae kana, Am do̠ khub gunan ho̠ṛ kanam? Khangeye me̠nket́a, Baṅ, raja, ạḍi do̠ bạń baḍea, thoṛa thuṛi do̠ń baḍaegea. Ado̠ raje me̠nket́a, E̠nḍe̠ khan am do̠ lạṛhại calaḱ hoyoḱtama; am mo̠to̠ do̠ baṅ, am sãote aema sipạhiko tahẽna, ar sado̠m cetanteń kolpea. Khange aema sipạhi ar uni hõ sado̠mreye de̠ćkedea; khange de̠ćkede khan uni do̠ ạḍi bo̠to̠rgeye ạikạuket́a; e̠nte uni do̠ tisre hõ sado̠mre do̠ bae de̠ćlena; e̠ne̠ utạrgeye de̠ć lagaḱ kana. Khangeko mohnḍayena. Khange aswariạko do̠ khub leka sado̠mko kamsaoket́koa, ar nui hõ onko sãote aćren sado̠me kamsaokedea; ado̠ kathae, uni do̠ bo̠to̠rte e̠kkalteye ke̠kle̠se̠t́ena, ar mit́ṭen darereye hạṛuṕena; uni sado̠m mae ńir paro̠men, ar ho̠ṛ ma ona dareregeye hạṛuṕ tahẽyen.

Ado̠ ona ńe̠lte uni raj do̠ ạḍiye hahaṛayena, me̠nket́ae, Nonka do̠ bań ńe̠l akawana. Onate uni raj do̠ thoṛage boksis ṭakae emadea, are kol ruạṛkedea ać oṛaḱte. Khange oṛaḱre he̠ćkate aćren erae metae kana, Ńe̠lme, iń do̠ thoṛa dintege aema utạr ṭakań rojgar ạguket́ talaṅa.

Erate̠t́ do̠e me̠nket́a, Jorãeyiń kollet́mete.

Tumạl: Santal Folk Tales




Jhunkạ Beṅgaṛ

Jhunkạ beṅgaṛ jhunuk jhupur

Ńeloḱa kạṭić kạṭić;

Jhunkạ beṅgaṛ bejai sebel

Hako soṅge utu lekhan;

Jhunkạ beṅgaṛ arhõ sebel

Ạlu ṭamaṭol soṅge,

Jhunkạ beṅgaṛ onate bole

Hoṛ ạḍi ko kusiaḱa.




Dãsãe

Dãsãe reaḱ ṭhik-ṭhak bhoṅ/beakha do̠ menaḱa. dãsãi babotre gapalmarao lekhać pạhilrege hijuḱ kana nakron reaḱ bisoe. Dãsãi ńutum do̠ oka khon upel akana ar noa reaḱ mane do̠ cet́ kana? Aema guni hoṛkoaḱ mo̠t lekate lugu buru dãsna ńutuman jaega khon noa eneć reaḱ cạlit́ do̠ ehoṕ lente noa do̠ko ńutum keda dãsãi.

Kathare menaḱa, kheṛwaṛ gosṭi ren hoṛ koge jo̠to̠ khon pạhil Bharot borso reaḱ hasare jaṅga ko do̠holeda. Bharot borso reaḱ hasare unko aema dhao ko lạṛhại akana. Menkhan bharot borso reaḱ hasare pạhil utạr oka lạṛhại hoelen, ona do̠ hoyoḱ kana jahãe mit́ Arjo jạti são. Ona oktere Arjo koren mukhiạ do̠ dagabaj Indro ar Kheṛwạṛ ko ren mukhia do̠e tahẽkana “Huduṛ Durgạ”. Noa lạṛhạire Indro do ekalteye hirạu ocoena ar sareć palṭon ko ante lạrhại ṭandi khone dạṛ keda. Ona tayom noa lạṛhại reaḱ lo̠lo̠ hoe ṛeaṛen tayom Indro do̠ buddi kate midogoḱ reaḱ katha dut hoteteye kolkeda Huduṛ Durgạ ṭhen. Ona midogoḱ reaḱ katha do tahẽkana lạṛhại khon sahaṛakae tahẽkate bapla hotete sompok tear kate midogoḱ reaḱ. Noa kathare Huduṛ Durgạe rebenen khan Indro do̠ Arjokoren jo̠to̠ khon mońj husnak kuṛi sandes lekate Huduṛ Durgạ ko emade tahẽkana. Uni kuṛiaḱ ńutum do̠ tahẽkana “Debi”. Noa midogoḱ tear tayom Arjoko do̠ jãhãtin oktorege begor chaṛtege Kheṛwaṛ gar bhitri calaḱ hijuḱ reaḱ ạt ko ńamkeda. Note Debi do̠ Indroe hukũm adi tãhẽ kana Kheṛwaṛ gaṛ bhitri reaḱ khobor metaḱme Huduṛ Durgạ  do̠ tinreye joma, tinreye  jạpida, oka okto do̠e rạskạjoṅa, oka okte do̠e ńu-buluḱa ar oka lekae tahẽna emanteaḱ din hiloḱ reaḱ jaoge soṅbad ko kulgot́ kaḱ. Indroaḱ hokũm lekage Debi do̠e onkaet́ tahẽkana. Debi do̠ ać jãwãe ṭhen dagabaj hoyoḱtaya ona do̠ Debi khaṭigeye baḍae kan tahẽkana. Jạtiaṛ cetanre behũṭ khạtirte ar mit́ do̠ Indroaḱ hõ hukũm tãhẽkana. Nonkate aema din reaḱ kho̠bo̠r kote Indro do̠e nichinena je̠ ṭhik noa oktege din hiloḱ ńindạ noa okteye jirạu kan tahẽkana. Ạt́ bujhạu kate Indro do̠ bar-pe goṭen bir joddha ko peṛa lekateye kolket́ koa kheṛwaṛ gaṛ reaḱ bhitri mahalte. Debi selet́ Huduṛ Durgạ phenkaoe lạgit́ kuḍạm seaḱ duạrte. Debi ar Huduṛ Durgạ bana hoṛ phenkao tayom, sanam palṭonko ante ona ńindạge arhõ Indro do̠ kheṛwaṛ gaṛe jhapṭao keda. Khan kheṛwaṛ gaṛren barhere horho ko palṭon do lạṛhại ko ehopleda ar unko modren okoe ko do bhitri mahalte ńir sen kate Huduṛ Durgạ khobor ko emae kan tahẽkana. Menkhan unko sen kate ko ńelkeda bhitri mahal ma phãkage, Debi ar Huduṛ Durgạ okoe hõ baṅ ko ńel ńam let́ kin khan unko do̠ko akbakao ena. Kheṛwaṛ palṭon kodo̠ ko lạrhạilen rehõ dilate do̠ baṅko lạṛhại dareada. Khan unko do̠ ạyurko ṭonṭate ekalteko harao ocoena. Oraḱ duạr jeret́ salaḱ maejiu koko bemanot ocoena ar maejiu-herel, gidạr-pidạr sanamko ge dạṛ kate buru gajarre asrae ko hatao keda. Debi doe dagabaj akadae ar Huduṛ Durgạ do̠ko goć kedeya!

Ona tayom setaḱen khan kheṛwaṛ palṭonko do̠ galmarao lagit́ ko hohokeda. Unko do̠ galmaraore noako goṭa keda je̠, Debi-Durgạkin jahãlekatege sendra oḍuk kate uddharkin hoyoḱa. Unkoaḱ diṛho biswas Debi-Durgạ jahãregekin calao ocoge okoe hõ unkin baṅko goć daṛeakina. Menkhan unko do̠ baṅko badae kan tahẽkana je̠ Debi do̠ dagabaj akada ar Durgạ do̠ko goćgiḍi akadia.

Dasãi palṭonko maejiu sajaoḱ reaḱ motlob:

Palṭonko galmarao kate noako goṭakeda, unko do̠ Debi ar Durgạ sendra ko calaḱa ekalte eṭaḱ chinante, hatiạrko ukukate sãore tahẽna. Unko do̠ tear kateko calaḱa, jahãrege unko do̠ unkinko sendra ńamkina, onḍege lạṛhại kate unkinko uddhạr kina. Onate sanam juddhako ekkalte maejiu lekako sajaoena. Unko do̠ akoaḱ Aḱ-ạpãṛĩko ko uku dohokeda buạṅ bhitrire metaḱme jeliń ho̠to̠t́ reaḱ ṭhoṅga bhitrire ar ona jeliń ho̠to̠t́ reaḱ ṭhoṅga do̠ Aḱ reko to̠l do̠hokeda. Okoeaḱ Aḱ-ạpãrĩ baṅ tãhẽkan tako unko do̠ akoaḱ taṛwaṛi sạṛi reaḱ gochareko uku do̠hokeda ar ḍhal do̠ tire saṕkate kạṭhite buạṅ reaḱ saḍe são milạu kate ruruko lagaoena.

Dãsãi eneć-sereń reaḱ dhạt/chond/nạmuna:

Ekkal nãwã hudisante kheṛwaṛ palṭonko do̠ Debi-Durgạ tạkin sendra ńamkate uddhạr kin lạgit́. Ona oktere kheṛwaṛ sãotare eyae (7) jona mukhiạ guruko tahẽkana. Sanam palṭonko do̠ eyae(7) do̠l reko haṭińena ar mimit́ do̠l mimit́ guru latarre tãhẽkate guruaḱ hukũm leka mimit́ seć ko uḍukena. Eneć-sereń reaḱ rạskạ do̠ baṅ noa do̠ unko ṭhen ạḍi bhabna reaḱ.

Hae! Hae! Okare Huduṛ Durgạ Do?

Kheṛwaṛ palṭonko do̠ bhabna dinre hae hae kate eneć-sereń uduḱ kate kokoe bahana kate jo̠to̠ oraḱ oraḱ calaḱ ko lagaoena. Unkoaḱ noa eneć-sereń reaḱ aso̠l motlob do̠ tahẽkana phenkao akat́kin Debi-Durgạ takin sendra ńam kate uddhạr kin. Menkhan unko do̠ unkin okare hõ baṅko sendra ńamlet́ kina. Nithõ santal jạtiạrren hoṛko do̠ akoren maraṅ mukhiạ Huduṛ Durgạ ar bạhutae ńamkin lagit hae hae kate ko sendra baṛaet́kina.

Muhisasur do̠ jãhãn baṛić daṛe reaḱ cinhạ do̠ baṅ kana. Uni do̠e goćgia. Arjo tamadi/sobhota reaḱ Aggrason birudre tiṅgu daram tear khatir KHŨN enae “Huduṛ Durgạ” ńutuman onarjo bir.

Sedae do̠ ona naṅgraha reaḱ ńutum do̠ tãhẽkana “Boṅgadisom” ar onaren maraṅ Raj do̠e tahẽkana nui Boṅgasur se̠ Mohisasur. Huduṛ (bijli reaḱ saḍe do̠ Huḍuṛ se̠ Huduṛ ko metaḱa) bijli leka uniaḱ daṛe ar elaṅ do̠ tahẽ kantaea. Onate uniaḱ ar mit́ṭen ńutum do̠ Huduṛ Durgạ. Rạskạ ạtuḱ reaḱ ulṭạure hirdạni. Serma ar hoe ko talare tinre sarodia reaḱ rạskạ, unre noa Bharot reaḱ naksa se̠ mancitro rege mit́ seć palonoḱkana dãsãi one oka do̠ bhabna reaḱ porob. Muhisạsur do̠ belek lekateko khũn lidia, nonkage keṭeć pạtiạu ạdibạsi hoṛkoaḱ. Onate duṛgạ pujạ din kore mit́ hạṭiń adibạsi koaḱ oraḱre marsalge baṅ joloḱa.




Kaera

Kaera do noa disomre ḍher jaegareko rohoe akat́a. Kaera bele do jomjoṅ sad, sebel hõ ạḍi mõńj heṛemge sebela. Kaera do bar pe lekateko joma. Mit́ ma belekatege; kaenḍe machawaḱ do setoṅre rohoṛ caṭ caṭkateko gunḍạia ar holoṅkateko piṭhạia. Ar rugi lạgit́ hõ ạḍi mõńj jomaḱ kana. Berel jo doko utuia.

Daretet́ do cikạ̃ṛ baklaḱ kana. Ạḍi hahaṛa, dạriạ kagoj guṛhe keṭeć akan leka daphãṛ dophãṛ baklaḱ menaḱa. Cetanrem capo baṛale khan ạḍi mõńj cikạ̃ṛ ar leńjerge ạikạuḱa. Cetan baklaḱem chaḍaole khan, bhitri utạrre mutạk leka ponḍge bale majem ńama, ona doko utuia. Jom pạrkạu hoṛ doko ńam baṛaea. Sakamtet́ do jeleń jeleń, ar ḍhalkagea. Thoṛa baṅkhan dare unạḱge jhạla. Sakam do jeleńte usạra baṅ cirạḱa. Menkhan ganḍete do Mạdwạri kicrićko cirại leka nasenaḱtege char mente sojhete cirạḱa. Jãhãtis hoete hõ onkage aema ṭhen sojhetege siṛaḱa. Bapla se porobkore hõ kaera sakamre dakako joma. Berel jel se piṭhạko kaera sakamte ret́ idi ạḍi jutoḱa.

Kaera do mit́ darere eken mit́ kạndhige joḱa, are ken mit́ dhaoge. Menkhan laha khonge arhõ eṭaḱ poha do phoṛ oḍokoḱa. Tinre hara sạtoḱa, unre geleḱa, ar ona gele khon bahaḱte joḱa. Thok thok jo ạcuroḱa. Mimit́ thok do mimit́ nạkić se chimbṛi kana.

Tumạl- Ạkil ḍahar, pạhil hạṭiń




Eyae (7) Goṭen Bạṛić Heowa Bo̠ho̠ḱ Hataṅ Lạgit́ Hạhạnaḱ kana

Bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e do̠ ạḍi jạruṛ kana. Ar bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e lạgit́ thoṛa jo̠to̠n ar sontor tahẽn jạruṛa. Me̠nkhan apnaraḱ bin baḍaete dinạm din be̠sumạr kạmite bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ bon hạn idiyet́ kana.

Eyae (7) goṭen bạṛić heowa bo̠ho̠ḱ hataṅ lạgit́ be̠ bạṛićgea-

  1. Setaḱ baskeaḱ jo̠m hiriń lekhan
  2. Ńindạ dirite jạpit́ lekhan
  3. Ạḍi bạṛti heṛem jo̠maḱ jo̠m lekhan
  4. Setaḱ jo̠khe̠n ạḍi bạṛti jạpit́ lekhan
  5. Jo̠m okte tv se̠ computer ńel lekhan
  6. Ṭupṛi/ scarf se̠ moja ho̠ro̠ḱ kate jạpit́ lekhan
  7. Racate usur kate re hõ racate aṭkao se̠ bond do̠ho lekhan

Source: Bangladesh pratidin




Alom Begar

Baba gogo boeha misera

Boge hudisabon usara

Koṛa kuṛi gidrạ lạgit́ ge

Begar babon dohoe tis ge

Baḍae abon gharońj rege

Baba do gusṭi ren bos ge.

Onate gogo baba lạgit́ ge

Sareć dohoyae hako bohoḱ ge

Maraṅ din horoaḱ new market́ re

Bạbu lạgit́ ge ḍher tahena bajeṭre

Menkhan mare munḍumala hạṭiạre

Kuṛi lạgit́ do thoṛa tahena bajeṭre.

Sạri kahni ge hoyoḱ kan okte re

Onate babon dohoe monduk ontor re

Disạyabon dhạrti re nawa sirjon em re

Mit́ bedon ge tahena koṛa kuṛi gidrạre

Onate begar babon dohoe sanam oktere

Ente banar ge ạḍi jạruṛa ruạ joton okte re.




Santal Casawaḱ Hoṛo Khet Ko Jeret́keda Bạiri Ko

Rangpur jilạ reaḱ Pirgonj re mit́ santal ạdibạsi casawaḱ Amon hoṛo khet re hoṛo dare ro̠ṅgo̠ ran chiṭạukate jeret́ roṅgo ket́ako bạiriko. Niạ ghaloḱ pe dhao ona jumire pho̠so̠l khuti reaḱ ghoṭna ko ghoṭao akada. Calaoen Sunibar (9 Octob̃er) ńindạ upạjilạ reaḱ Choitrokol union reaḱ Chokkrisnopur atore noa ghoṭna ghoṭao akana.

Ghoṭna thạ̃ire calaokate ńelena, Uni casa Jotin Hembrom do̠ oṛaḱ pheḍre 1 akor 2 percent jumire amon hoṛo do̠e ro̠ho̠e ket́a, Bại bạite  hoṛo dare hara rakaboḱ ehoṕela. Thoṛa din tayom khange hoṛo gele oḍoḱkoḱa. Me̠nkhan hoṛo dare ko do̠ jeret́ ro̠ṅgo̠ akante e̠kkalte busuṕ leka ńeloḱ kana. Jeret́ ro̠ṅgo̠  akan hoṛo khet ńelte dayage Jotin Hembrom kạumạue raḱet́ kana. Jumi lạgit́ Jotin Hembrom são aḍepase upạjilạ reaḱ Miṭhapukur upạjilạ Durgamoti atoren goć akan Mofiz Uddin ren koṛa  Aziz Miawaḱ aema din khonaḱge kạphạriạu calaḱ kan tahẽkana. Jotin Hembrom do̠e me̠net́kana, Niạ khạtirge Aziz ar uniren koṛa Ashikur do̠ raṅgaote  hoṛo dare ro̠ṅgo̠ḱ ran chiṭạukate khet reaḱ sanam hoṛo dare jeret́ ro̠ṅgo̠ cabaket́ako.

Noa ghoṭna babotre Rongpur adalot re aema mamla nit hõ menaḱa. Noa ghoṭna babotre Aziz Mia são galmarao hoyen khan, uni do̠e me̠nkeda, jumi lạgit́ bibạd menaḱ reaḱe aṅgoćket́ rehõ hoṛo khet jeret́ do̠e be̠muń́jur keda. Niạ babotre Tenḍabaṛi polis todonto kendro ren Incharge Inspector Asaduzzan do̠e baḍae ocokeda, jãhãn olaḱ nạlis do̠ baṅ ńam akana, Ńamlen khange ạn lekate bebostha hataoḱa.

Tumạl- Adivasinews

  




Suluk

Suluk suluk bon khojoḱ kana

Sulukge bạnuḱ dhạrtire

Be suluk ren hoṛ onate

Din ko khemaoet́ phurtite.

Dhạrtiren Raj- porja sanam

Suluk lạgit́ko dạdạṛ kan

Suluk ạuri ruạṛ rege

Be suluk ko janam kan.

Hanhareya jhogṛa jaoge

Suluk bạnuḱ gharońj re,

Apa honko tapam kana

Gharońj ḍheroḱ kan mucạt́re

Ato somajre suluk lạgit́

Mạńjhi hõko dohoḱ kan.

Suluk lạgit́ bicạr bicạrte

Somaj geko bhaget́ kan.

Disom rẽhõ disom calaoić

Dạṛet́ kanae muluk muluk

Suluk lạgit́ dạṛ dạṛ tege

Bạṛti kedae be suluk.

Dhạrti ren sanam bigganiko

Kạmi kanko ạḍi jhuk

Benaoet́ ko suluk jontor

Ona jontor rege be suluk.

Suluk lạgit́ manwa judi

Mońjko kạmi dhạrti re

Dhạrti puri bạgi tayom

Suluk bon ńam serma re.