Ho̠ṛ Ar Kulại Reaḱ Katha

Sedae jugre do̠, kathae, ho̠ṛ hõ kulại ṭhenko jo̠m ocoḱ kan tahẽkana. Ado̠ onka tahãn tahẽnte, kathae, mit́ din do̠ mit́ṭen ho̠ṛ do̠ Ṭhạkur ṭhen aro̠joḱe calaoena. Ado̠e metae kan, E̠ Thạkur baba, am ṭhenge mit́ṭen aro̠joḱ lạgit́ iń he̠ć akana. Ado̠e metadea, Cet́ ạrij kantama? Lạime. Ado̠e me̠nket́a, Noko kulại jạtge ạḍi bạṛićko noksanet́lea. Huḍiń janwarko hoeyena, sakam latarre hõko okokoḱ kana, ado̠ bale ńe̠l ńam ho̠tet́koa. Acka mạrko jo̠m go̠t́et́lea. Lạṭu janwar khan do̠, ńe̠l daram go̠t́kotele ńir sajoṅa. Noko kaṭić janwar do̠ bale ńe̠l daram ho̠t́ daṛeako kana, onate am ṭhen aro̠joḱ iń he̠ć akana. Ma dayakate ańjo̠mkatińme.

Ado̠ Ṭhạkure me̠nket́a, Acha bogege. E̠nḍe̠khan phalna din hiloḱ setaḱre he̠ć go̠doḱme, ar kulạiren so̠rdar hõ e̠n hiloḱ do̠ń maṅgaoea. Am hõ inạ din hiloḱ do̠ ạikhạ hijuḱme. Ado̠e me̠nket́a, Acha bogege. Khange ona din tioḱen khan sạri setaḱreye calaoena, ar kulại hõ tinre co̠e se̠n akan. Khange ado̠ bana ho̠ṛkin se̠n ńapamena. Ado̠ Ṭhạkure kuliyet́kina, Henda ya kulại, ańjo̠met́ kanań, baṅma, ạḍi bạṛić am do̠m jo̠met́koa; sạri se̠ nase? Ado̠ kulạiye me̠nket́a, Okor ba? Iń do̠ bań jo̠met́koa; akoge aleko jo̠met́lea. To̠be̠ bam jo̠met́koa. Ado̠e me̠nket́a, Baṅa. Ado̠ uni ho̠re kulikedea, Henda ya manwa, sạri, kathae, ape do̠ kulạipe jo̠met́koa? Ado̠e me̠nket́a, Okor ba? Ale do̠ bale jo̠met́koa. Akoge bogete ale manwa jạtko jo̠met́lea. Ado̠ Ṭhạkure me̠nket́a, Kulại ar manwa, bana ho̠ṛ iń kuliyet́bena. Bana ho̠ṛgeben hunḍạ baṛeḱ kana. O̠ko̠e hõ baben kạbulet́a. Mit́ṭen bicạr hoyoḱtabena; ạikhạ ona kạmiben, onarege abenaḱ do̠ phanḍaoḱtabena. Ado̠ bana ho̠ṛkin me̠nket́a, Acha, ma hukumạlińme.

Ado̠ kulạiye metadea, E̠ ya kulại, am do̠ kitạ ho̠rho̠ iń metam kana. Judi noa bochor dinte kitạ sakamem ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, amgeko jo̠mmea. Onkae metadea. Ar uni ho̠ṛ hõe metae kana, E̠ ya manwa, am iń metam kana. Ado̠e me̠nket́a, Ma ro̠ṛme. Am do̠ korkoṭ sakam ho̠rho̠eme. Judi onam ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, kulạiyem jo̠m daṛeakoa; ar bam ho̠rho̠ ńũrle khan, e̠nḍe̠khan ape manwa do̠ kulại ṭhenpe jo̠m ocoḱa. Niạ bo̠cho̠r mo̠to̠rege bana ho̠ṛ ho̠rho̠ ńũrben. Kalo̠m niạ cando niạ din hiloḱ ona reaḱ sakam ạguạńben, ar ona sakam iń ńe̠ltabena; sạrigeben ho̠rho̠ ńũr akat́a se̠ baṅ, onań ńe̠ltabena. Ma am do̠ inạ dare, ar nui do̠ hane hana dare, ma tikin khonge ho̠rho̠eben. Ona sakam ńũr tora baṛe̠ ạgu go̠dben.  Jãhã hiloḱge ńũroḱ, unrege ạgu go̠dben. Ar bicạr do̠ noa cando noa din hiloḱ iń bicạrtabena. Inạge katha do̠; ma calaḱben. Ado̠kin calao baṛayena, apan ạpin ho̠rho̠kin dhurạuena.

Khange ado̠ ho̠rho̠ ho̠rho̠te ḍe̠ke̠ sanam ce̠ḍe̠yentakina, e̠nre hõ baṅge ńũroḱ. E̠nre hõ kathae, bạgi do̠ bakin bạgiaḱ kana. Kulại hõ jãhãe ho̠ṛe ńamle khan do̠e metakoa. Dose̠ ya, uni manwa ńe̠l ạgulepe, bhalae ho̠rho̠ ńũrket́a se̠ baṅ. Khanko ńe̠l ạgukedege, ado̠ko he̠ć ruạṛenge, ado̠e kulikoa, Cele ya, ho̠rho̠ ńũrket́ae? Ado̠ko metaea, Baṅa ya, bae le̠ṭe̠ć daṛeaḱ kana. Ado̠e metakoa, O̠ko̠e baḍae, nãhãḱe ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, abo do̠ko jo̠mbongea. Ar judi iń nãhãḱ iń ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, onkobo jo̠mkoa. Ado̠ ako jạt onkae galmaraoakoa. Ar uni ho̠ṛ hõ jãhãeko ać ṭhenko se̠nlen khan do̠e metakoa, Dose̠ ya, uni kulại ńe̠l ạguyepe , bhalae ho̠rho̠ ńũrket́ae se̠ baṅ? Ado̠ko metaea, Bae le̠ṭe̠ć daṛeaḱ kana. Ado̠e metakoa, O̠ko̠e baḍae, judi uniye ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan do̠ abo manwa do̠ko jo̠mbongea; ai iń baṛe̠ń ho̠rho̠ ńũrle khan, e̠nḍe̠khan onkobo jo̠mkoa. Ado̠ sạri onka jidạ jid ho̠rho̠tegekin tahẽyena. Ado̠ sạri bo̠cho̠r din tiogoḱ dela dili khange korkoṭ sakam do̠ ńũr go̠t́ena. Khange ado̠ uni ho̠ṛe rạskạ go̠t́ena; ado̠ halaṅkate ona sakam do̠ Ṭhạkur ṭhene idi go̠t́ket́a. Ado̠ uni kulại hõe ho̠rho̠ bhagaoen khan, mocateye ge̠r topaḱket́a are idiket́a . Ado̠ Ṭhạkurkin metae kana, Nõḱõe baba, liń ho̠rho̠ ńũr ạguket́a; ńe̠ltalińme. Khange ado̠ bana ho̠ṛaḱ sakame ńe̠lket́tạkina. Ado̠ kulạiye metae kana, Am do̠ bam ho̠rho̠ ńũrlet́a; amaḱ do̠ baṅ sạbudoḱ kana. Ado̠ kulạiye me̠nket́a, Baṅa, baba, ho̠rho̠ ńũr akat́geań.

Ado̠ Thạkure me̠nket́a, Baṅa, bam ho̠rho̠ ńũr akat́a. Am do̠ bhiṭuạḱ ṭhen mundhi do̠ okor  ńe̠loḱ kana? Ar nuiaḱ sakam bhiṭuạḱ, ńe̠lme cet́ leka ńe̠loḱ kana. Amaḱ do̠ okor onka do̠ ńe̠loḱ kana? Am do̠m ge̠r topaḱ akat́a; ṭhik se̠ baṅ? Ado̠ uni kulại do̠ cet́ hõ bae me̠n daṛeat́a, tiruṕ hapeyenae. Ado̠ paha tulạmte jaṅgae malaoket́taea are bho̠radea, are metadea, Am do̠ń bho̠ram kana; teheń khon do̠ o̠ho̠ko tioḱ daṛelema. Ar am do̠m haraoente manwa ṭhenem jo̠m ocoḱa, jãhãregeko ńumme se̠ ape jạtko, laga lagateko go̠ćpea, ar go̠ćkate apeaḱ do̠ moela hõ moelako jo̠mtapea, e̠nte am do̠ onkań sarapam kana.

Ona iạte ale ho̠ṛ ho̠po̠n do̠ kulại reaḱ do̠ nit dhạbić moela hõ moelale jo̠met́takoa; onkoaḱ do̠ bale giḍiyet́a, jo̠to̠le suṛe jo̠met́takoa.

Source: Santal Folk Tales




Ạdibạsiko ren Ạyurić Sagram Mạjhiwaḱ Gur Mãhã Disạ Ruạṛ

Sagram Hasda ( Mạjhi) do̠ ạdibạsiko bańcao reaḱ kukmũye uduḱat́koa soman hasaren girobas akan Santal, Urao selet́ aema adibạsiko. Santalko ren nui maraṅ ạyurić do̠ 1901 se̠rmare Rajshahi jilạ, Godagaṛi upạjilạ reaḱ Malkomola ńutuman ṭolare (Ne̠be̠tar do̠ uniaḱ ńutum lekate ‘Sagram Paṛa) rey janam akana. Ako ṭola khon amdaj 20 kilometer sạṅgiń re menaḱ skulrey paṛhaoḱ kan tahẽkana. Baḍae ńam akana, Secondary biḍau e̠moḱ laharege paṛhaoḱ do̠e bạgi akada.

Nunạḱ sạṅgiń hor calaḱ hijuḱ oktere ạdibạsiko lạgit́ thoṛa kạmia mentey aṭkarkeda. Rajnoitik gharońjre bae janam akan rehõ, ạdibạsi hoṛkoaḱ duk-kosṭo ńe̠lte Rajnitigey bachaoana. 1954 sermare hoylen bachao tot́ ( nirbacon) re Juktofront khon bachao ocolena ar Member Of  Lagislative Assembly. Rajshahi  Sagorpaṛa re 1956 sermare bạisạuleda ‘ Sagram Majhi Adibasi Chatrobas’. 1 January 1957 sermare 40 ṭaka reaḱ bhaṛa oṛaḱre 19 pạṭhuạkoante noa hostel do̠e ehoṕleda. Aćaḱ noa kukmũ lekate benao akan hostelre tahẽkate aema ạdibạsi koṛa siknạt ko hamet́jo̠ṅ akana ar akoaḱ jionre marsal do̠ bamber akana.

Arhõ 1957 sermare Union Porisod re aḍe-pase (Sthanio Sarkar) goṭhon okte Chairman hudạre do̠e bachao ocolena.  1958 sermare aćaḱ kạmi ṭhạ̃i Program re Sastho Complaint Benaore gõrtõṛõć do̠e do̠ho akada. 1962  sermare Nap reaḱ center committee sodosso se̠ member po̠d do̠e ńamkeda, 1970 sermare do̠ nirbacon rey selet́lena. Me̠nkhan nirbaconre Awami League hoṛko ṭhene bhagao ocoena. Ar 1962 sermare Dhaka selet́ goṭa Baṅgladisạmre  hulmal eho̠ṕen khan santal hoṛ, urao jạti-gosṭhiko modre aema do̠ disạm ko dạṛ bạgiada. E̠nrehõ Sagram Mạjhi do̠ sanam hoṛko dil ar sạhuse em akat́koa, janam disạm Baṅgladisạre  ạidạri salaḱ girobasoḱ lạgit́e udgạuket́koa. E̠ken inạ mo̠to̠ do̠ baṅ 1974 sermare sạdhin Baṅglsdisạmre Program Union Porisod re Chairman po̠drey bachao ocolena.

1971 sermare maraṅ lạṛhại e̠hoṕen khan aema maejiu-baba hoṛko aḍepase disạmre asraiko hataokeda. Uni hõ mit́ okte simạna do̠e paromleda. E̠nre hõ thir se hape do̠ bae tahẽkana.  Jo̠to̠ okte ạdibạsiko bujhạuako monejoṅleda, disạm do̠ rukhiại lạgit́e udgạu akat́koa. Acren kạṭić hopontet́ Sudhir Hasda (Mạjhi) hõ lạṛhại lạgit́e kulledea. Rajshasi jiwi buṭạrire hostel benao talate ạdibạsiko talare siknạt reaḱ diuhạ joloḱ iạte ạḍi ãṭe kurumuṭu akada. Uniaḱ nonkan kurumuṭu ar jhũḱ mon khạtir Godagari Upạjilạre ‘ Boṭtoli Adibasi Prathomik Biddaloy’ benao akana, Modhumath re benao akana Biṛla Prathomik Biddaloy. Inạ chaḍa hõ Sitolpur Ạdibạsi bo̠so̠ḱ kan ṭoṭhare ar mit́ṭen Skul do̠e benao akada, Ne̠be̠tar do̠ ona skul do̠  Sarkari kedako.

Arhõ Sagram Mạjhi do̠ aćren thoṛa gatiko joṛaokate un okte reaḱ Ojopaṛa ṭolare 1945 sermare benao rakaṕ kedae ‘ Panihar Public Library, Panihar ṭolare. Baḍae ńam akana nitoḱ ona library re pe ge̠l (30) hajar khon bạṛti puthi, magazine ko tumạl menaḱa. Disạm ren namḍak onoliạ, kobi, sãohet́ Gobesona koaḱ jạruṛaḱ ko jagaokate library do̠ calaḱ kana. Polli Kubi Josim Uddin, Kubi Bonde Ali Mia hõ niạ library member re tahẽkana. Unige pạhil ṭolare murukh je̠no aloko tahẽn ona reaḱ kạmikoe ạyurleda. Aḍepase reṅgeć nacar, murukh gharońj khon gidrạko saṕ ạgukate skulrey bhurti reaḱ bebosthaet́kan tahẽna. Rạsika ạdibạsiko lạgit́ 1976 sermare Baṅgladesh Betar Rajshahi khon akhṛa uchạn reaḱe bo̠ndo̠bo̠set́kan tahẽna.

1976 sermare 6 June khon sạbik lekate santal ar urao ko lạgit́ ‘ MADOL’ uchạn ehoṕena uniaḱ likho̠n go̠ṛho̠nte. Ạdibạsi koaḱ kạuḍi ar sãota lahanti lạgit́ uni do̠ ać apataḱ bhiṭa hõ Sarkar kuṭir silpạ benao lạgit́e aṛaḱade tahẽkana. Nagar sãota somaj  do̠ Mr. Mạjhi do̠ Rajshahi ren gunan gidrạ hisạbteko cinhạ akadea.     




Jatiyo Bissobiddaloy re Honors Pạhil Bo̠cho̠r Professional Course re Bhurti

Jatiyo Bissobiddaloy re 2020-21 sikhnạt serma reaḱ pạhil bo̠cho̠r snatok se̠ graduation (soman) professional course re bhurti do̠ eho̠poḱ lạgit́. Online re pạhil ardas do̠ darakan 12 September ạyuṕ ber 4 baja okte eho̠boḱa. Ar noa ardas do̠ 28 September ńindạ okte 12 baja dhạbić calaḱa. Ona  course re bhurti reaḱ jãhãe pạṭhuạkoaḱ kusi-sana menaḱ khan, Jatiyo Bissobiddaloy reaḱ bhurti babotre menaḱ Website (www.nu.ac.bd/admissions khon Form do̠ purun hoyoḱa. Ardas lạgit́ fee do̠ College hotete niṭ akat́ mobile Banking talate 29 September bhitrire joma e̠moḱ hoyoḱa. Niạ sikhnạt sermare bhurti kan pạṭhuạkoaḱ online kelas do̠ 20 October khonge eho̠boḱa.

Source: Prothom alo




Reṅgeć Ho̠ṛaḱ Katha

Sedae jo̠khe̠n, kathae, mit́ṭen reṅgeć ho̠ṛe tahẽkana. Uni ho̠ṛ do̠ gho̠rkornajoṅ sad ạḍi tahẽkantaea. Kisãṛ ho̠ṛ ńe̠lte ạḍiye kastaoḱa. Me̠nae, Noko ho̠ṛ leka cekate bań kisạ̃ṛlen khan, ạḍiń khusikoḱa. Nenka kạmitege tho̠ko kisạ̃ṛoḱ kana. Iń hõ̠ tirit leka khub kạmiń kạmia, ar jãhãnaḱko bań ublạ ḍublạ giḍia. Ar noako katha ać bạhutte̠t́ hõ̠e galmaraoea; ado̠ nonka bana ho̠ṛ mit́ murukkatekin kạmia.

Ado̠ khange pạhil po̠rtho̠m do̠ simkin juṛauket́koa, ado̠ beleko ho̠po̠nko ạḍikin jo̠to̠nket́koa. Ar dingekin lekhawako lekhawakoa, ar mit́ṭen gan kuṛit́ tanaḱe ạt́kirle khan do̠ ạḍikin haeco̠ḱ haeco̠ḱ go̠da. Ado̠ ho̠po̠nkoko hara baṛalen khan do̠kin ạkrińkoa. Ado̠ ona poesate sukriko, me̠ro̠m bhiḍikokin juṛạuket́koa, ar gidrạko do̠ onkoko kạsni bhe̠drekin do̠ho̠kakoa. Ado̠ onkoko hõ̠ko busạḱ baṛayen khan, mĩhũkokin kirińket́koa. Ado̠ enko hõ̠ko busạḱ baṛaḱ khan, ạḍikin khusiḱa. Me̠nakin, Ho, nitok do̠ arjao idi se̠nlaṅ mohnḍaḱ kana. Alaṅaḱ duk harkhet ar noakolaṅ galmaraojoṅ, ona do̠ Candoe ańjo̠m-ket́talaṅa. Bại bạiteye sepeń rakaṕ idiyet́laṅa. Ado̠ jãhãnaḱ balaṅ kạia, saporelaṅ tahena. Am hõ̠ moca alom aṛaḱ giḍia. Ar daḱ lo emankore ape maejiu ho̠ṛpe ńapama, jãhãnaḱ lại agaea. Ar ho̠ṛ oṛaḱte hõ̠ ajare alom se̠n kạioḱa. Ho̠ṛ oṛaḱte calaḱ do̠ e̠ke̠n ho̠ṛaḱgeko galmaraoa, ho̠ṛaḱgeko oktawa. Ado̠ e̠ne̠ye gohaket́mege, baṅma, Noko onkoko ninạḱ ho̠ṛle tahẽkana. Ado̠ e̠ne̠m leṭhayenge. Ado̠ e̠ne̠ o̠ko̠e co̠m ḍanḍomkedege co̠ṅ amge ho̠ṛem khawaokadege. Ado̠ onateń metam kana, ajare jạtge alom daṛana.

Ado̠ erateye me̠nket́a, Am hõ̠ alom ḍanḍo̠m ocolaṅa. Ho̠ṛren ho̠po̠nera misera ńe̠lte ikil sikil bae bogea; sasaṕako, ṭaḱkawako. Ar ńu hạnḍi pạurạ moca alom aṛaḱ giḍia. Edre do̠ o̠r ruạṛtam jãhãeko nĩhạ̃tme khan, ro̠ṛ ocoako, sahao doroḱkatakom; e̠nde̠ ena bara bạrire taḱhẽ̠a. Ar baṅkhan niạ oṛaḱ reaḱ dho̠ngem ublạ ḍublại khan, cedaḱ to̠be̠ nonka ramo̠ ramo̠ babae do̠m metań kana? Ma ado̠ niạ teheń ro̠ṛtege je̠mo̠n bana ho̠ṛlaṅ daloḱ ma. Ado̠ nonka thoṛa din do̠ ạḍi sulukte kam kaj calaḱtạkina. He̠re̠l hõ̠ ạimạiye bo̠to̠r lajaowaea, ar ạimại hõ̠ he̠re̠le bo̠to̠r lajaowaea. Bana ho̠ṛ mo̠nre onkakin hudisjoṅa, jãhãnaḱ eskarte do̠ bakin karbara. Ạimại hõ̠e me̠na, Noań nonkale khan, pase̠ era cet́e metań.

Ado̠ onka bana ho̠ṛaḱ mo̠nre onkakin hudisjoṅte ạ̣ḍikin gho̠r- kornaket́a. Kisạ̃ṛenakin,bo̠cho̠r salko jo̠m purạuena. Ar unạḱko sim sukri me̠ro̠m bhiḍiket́koa, me̠nkhan oṛaḱre jo̠mko lạgit́ do̠ mit́ din gan hõ̠ baṅko go̠ć jo̠mlet́koa. Se̠ jãhã se̠n khon peṛa tanko he̠ćakore hõ̠, baṅgeko jelat́koa; inạ dạl daka aṛaḱ sakam- kotege peṛa hõ̠ko bodhaokoa. Khange uni era ho̠ṛ do̠e me̠na, Jo̠to̠gem ạkriń horayet́ko do̠. Ne̠tar do̠laṅ gho̠rkornaket́a. Mase̠ abo oṛaḱre eṅga ho̠po̠n jo̠mko lạgit́ go̠ćabonme. Ado̠ uni here̠l ho̠ṛe me̠na, Hẽ̠, sạrige bań go̠ć baṛa akawat́bona. Cet́ bam me̠nte? Lạgtige baṅ cabaḱ kan do̠. Ona iạtege go̠go̠ć hõ̠ baṅ sanań kana. Acha, ado̠m me̠ket́ khan, noko sẽṛãko do̠ń ạkrińkogea. Ma hape̠n neko kạṭićkoko haralen khan, mit́ṭen gan do̠ń go̠ćabongea. Ado̠ unre ado̠m do̠bon utuia, ado̠m do̠bon ko̠hraea, laćte̠t́ko do̠bon le̠ṭo̠ea, ar itilte̠t́ do̠bon piṭhạia. Ar e̠n hiloḱ do̠ khub mĩhĩ caole reaḱ dakawabonme. Ado̠ uni eratae do̠e me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae, pase̠ ro̠ṛtegem piṭhạ le̠ṭo̠ ocoket́bon. Ado̠ uniye me̠nket́a, O̠ho̠ jạnić. Hape̠ se̠ko haralenge. Nit do̠ cet́ iń menkea? Ado̠ e̠ne̠kin thir baṛayena. Ado̠ enko hõ̠ko hara horayena. Eratae do̠e ce̠re̠ćakoa. Me̠nae, Oka hiloḱ co̠ṅ nãhãḱe jelalegea. Ar uni he̠re̠l ho̠ṛ se̠ jel se̠n do̠ bae mo̠ne̠aḱa. Khange mit́ din do̠e metadea, Noko do̠ poesaren mal, babon jo̠m giḍikoa. Hona noakoń e̠m dogoḱa. Ạḍi lạgti lagaoḱ kana. Ma he̠nkoko haralen khan, unre do̠ń jelabongea.

Ado̠ onka bar pe̠ dhaoe e̠ṛe̠ baṛakede khan, tayomte do̠ cet́ hõ̠ bae me̠n baṛawaea.  Ado̠ onakate ḍher dinge hoeyena. Uni he̠re̠l ho̠ṛ do̠ ona ro̠ṛ do̠e hiṛińket́a, ar uni ạimại do̠e disạ akat́gea. Khange mit́ din do̠ okate co̠ṅ uni he̠re̠l  ho̠ṛ do̠ peṛaḱe calaḱ kan. Ado̠e batlao baṛa oṭoako kana, Ma niạko hinạko kạmi hataṛpe, ar neko mĩhũko me̠ro̠mko disạ baṛa hataṛkope. Iń do̠ hanko phalnaren peṛako kho̠j akadińa; o̠nḍe̠ń se̠nlenge. Gapa do̠ baṅ, meaṅ do̠ nãhãḱ khạṭigeń ruạṛgea. Ado̠ enka batlao baṛa ho̠ṛo̠ḱe calaoena. Ado̠ iniye calaoen ạyuṕ khange uni ạimại do̠e jhũkente mit́ṭen sim gaya do̠e go̠ćkedeteye ro̠ ge̠t́kedea are utu dakakeda. Ar laćte̠t́ do̠e le̠ṭo̠keda, ar cet́te̠tko co̠ṅ gidrại rapaḱ baṛawat́koa. Inạ do̠ gidrạ aloko jạpida me̠nteye anmanao hataṛ akat́koa. Ado̠ daka utu jo̠to̠e isin sạtket́ khan, lo hạṭiń baṛakate jo̠to̠ gidrạ mit́ dhaoteye ạbuḱket́koa, ar mit́ dhaote jo̠to̠ gidrại emat́koa.

Ado̠ un jo̠khe̠ne bintiako kana, Iạ, boi bạburaeko do̠, ạpume he̠ćlen khan nãhãḱ, ape do̠ lạṭić baṛaepe. Teheń maraṅ gayabon jo̠me kana. Ạpum do̠ jaoge sim    go̠go̠ćbae iń metaea, ado̠ tisre hõ̠ bae go̠ćkoa. Ado̠ ona edrete teheń do̠ maraṅ gayań go̠ćat́bona. Ma bes leka jo̠mkoḱpe. Alope lại baṛaea, ar baṅkhan nãhãḱ ape do̠ ạpume he̠ćlen khan do̠ lạṭić baṛaepe. Onkae bintiako kana arko jo̠met́a. Ar onko gidrạ cur marko lapet́ doroḱjoṅ kana. Cet́ hõ̠ bako me̠n ruạṛae kana, hape hapete cur marko jo̠mjoṅ kana. Ado̠ jo̠m baṛakateko jaega baṛayena. Ado̠ dosar hiloḱ khange onko kạṭić gidrạ do̠ oka mohnḍate apatte̠t́ko ńe̠l go̠t́ akade, o̠nte ghạṛi ghạṛiko ko̠yo̠ket́ kana. Ado̠ tin o̠kte̠re co̠ṅ apatte̠t́ hijuḱ kanko ńe̠l ńam go̠t́kedea. Khange gidrạko do̠ atra horregeko ńir daram go̠t́kedea, ado̠ uni samaṅre cur mar bogeteko lạṭijoḱ kana. Khangeye metako kana, Henda ya, se̠ henda na, cedaḱ onka do̠pe lạṭijoḱ kana? Rạput́ bo̠ṭe̠ćkoḱape. Ado̠ unre uni gidrạko me̠nket́a, Go̠go̠ge e̠nte onkae me̠n akawat́le. Metat́leae, Ape boi bạburaeko do̠ ạpum nãhãḱe he̠ćlen khan, ape do̠ lạṭić baṛaepe. Onatele lạṭić baṛae kana. Ado̠e metat́koa, Cedaḱ yae metat́pea? Ado̠ko me̠nket́a, Maraṅ gayale jo̠mkedea, ado̠ un jo̠khe̠ngeye metat́lea. Khangeye bujhạuket́teye metat́koa, Acha alope lạṭijoḱa; bujhạuket́ạń. Delabon oṛaḱte. Ado̠ oṛaḱre he̠ć se̠ṭe̠rkate parko̠mreye duṛuṕena. Ado̠ o̠nḍe̠ hõ̠ onko gidrạ do̠ cur marko lạṭijoḱ kana. Ar uni eṅgatte̠t́ do̠ oṛaḱ bhitri khon se̠ duạr khonge gidrạ do̠e haṕ ikṛum baṛawako kana.

Ado̠ e̠nre hõ̠ onko gidrạ do̠ baṅgeko bujhạuet́a. Ar apat ho̠ṛ do̠ muluć muluće landajoṅ kana. Are metae kana, Gidrạ ko do̠ cet́ lekam sikhạu akat́koa? Ma ńe̠lkom. Ceka baṛae kanako? Arhõe me̠nkeda, Acha, beṭa, bujhạukedạń, ma thirkoḱpe. Ạḍi din khonge jelabone metań kana. Ado̠ sim tanaḱ hõ̠ nun din bạń go̠ćat́bona, ona iạte nonka do̠e me̠n akawat́pea.

Acha besge, teheń do̠ń jel dakawabongea. Ado̠ e̠nka me̠nkatege bãṛã khon sukriye o̠r tot́kedete kuṭạm go̠ćkedea. Are me̠nket́a, Ma teheń do̠ bes leka caole so̠gme ar ho̠lo̠ṅme; bes lekabon jo̠wange. Ado̠ sạri o̠ne̠ye metade lekage kạmiket́a. Ado̠ ro̠ ge̠t́kedete ado̠m do̠ko ko̠hraket́a, ado̠m do̠ko utuket́a, itilte̠t́ko do̠ko piṭhạket́a, lać do̠ko le̠ṭo̠ket́a ar bo̠ho̠ḱ jel do̠ko suṛeket́a; Ado̠ un jo̠khe̠n noako kathakin ro̠ṛet́a arkin landayet́a. Ado̠ e̠ne̠ye binti baṛawadea.

Source: Santal Folk Tales




Khaṭo Selebaste PEC Bidạu Do̠ Hoyoḱa

Ko̠ro̠na okto reaḱ hal halot ko̠m ńo̠ḱlenkhan sajao doṛha akan selebas (sylabus) re darakan November mucạt se̠ Disember cando reaḱ ehoṕre PEC bidạu hoyoḱa. Prathomik ar Gonosikkha Protimontri Md. Jakir Hosain noa katha do̠e me̠n akada.

Kho̠bo̠riạ koaḱ kukli tahẽkana, 12 September khon mõṛẽaḱ kelas ren pạṭhuạkoaḱ do̠ din hiloḱ kelas hoyoḱa, enḍekhan niạ serma reaḱ PEC biḍau do̠ hoyoḱa? Unre uniaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana, Hẽ hoyoḱgea. Sajao doṛhaoakat́ selebas lekate hoyogo̠ḱa. Arhõe me̠nkeda, ko̠ro̠na okte niạ ko din reaḱ hal halot ńel se̠ bujhạu baṛakate turui goṭen bosoi reaḱ biḍạuge hatao hoyoḱa ar Primary reaḱ bạrsik bidạu hõ hoyoḱa.

Source: Prothom alo




November Khon 43 Goṭen Model Reaḱ Phone re WhatsApp Bae Kạmia

November cando reaḱ 1 (pạhil) tạrik khon 43 goṭen model reaḱ Smartphone re bae kạmia ̕WhatsApps. Jo̠to̠ hoṛko kusiaḱ niạ Messenging App do̠ bondoḱa. WhatsApps to̠ro̠ṕ  reaḱ report khon baḍae ńam akana, Android 4.0.4 se̠ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phone ar IOS 9 se̠ arhõ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phonere ar bae kạmia WhatsApp.

Jo̠to̠ phone tearko songstha noa kho̠bo̠r do̠e baḍae ocokeda. Samsun galaxy Trend lite, Galaxy S3 mini, GalaxyTrend2, Galaxy X cover 2, Galaxy core ar Galaxy As 2. LG Lucid 2, Lg Optimus F7, Optimus F5,  Optimus L3  dual,  Otimus L 7, Optimus L7 2 dual, Optimus F6, Optimus L4 dual, Optimus F3. ZTE grand S flex, ZTE V956, Grand X quad V987 ar Grand Memo. Sony Xperia Mero, Sony Xperia NO L, Xperia Arok S. HTC Dsayar 500, Lenovo A820. Huawei Ascend met, Ascend D Oi, Lcatel 1 Tuch Ivo7 Apollo Iphone SE, 6S ar 6S Plus re WhatsApp bae kạmia mente baḍae akana.

Calaoen serma khon WhatsApp reaḱ nirapokta re aema lekan muskilteaḱ do̠ ehoṕ akana Noa khạtirte hoṛkoaḱ kusiaḱ niạ messenging App re beoharet́ kan hoṛ do̠ko ko̠m akana mente baḍae akana. Tobe App reaḱ nirapokta reaḱ jãhãn eṭkeṭõṛẽć do̠ bạnuḱa mente baḍae oco akana WhatsApp do̠. Nonḍe e̠makat́ message ar chubi jao oktege nirapokta menteye dạbi ạgu akadakko.

Source: IP News




Din Hiloḱ Kelas Hoyoḱa SSC-HSC Ar Mõṛẽ Kelasren Pạṭhuạkoaḱ

Darakan 12 September kho̠n disạm reaḱ jo̠to̠ Primary, Secondary, High iskul sikhnạt gãotako jhijogo̠ḱa. E̠nte ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir iskul-College do̠ calaoen serma reaḱ March cando kho̠nge bond me̠naḱa.

Ona iạte ar bilom baṅkate 12 tạrik kho̠nge calaḱkan serma ar  darakan sermaren Secondary School Certificate (SSC), Higher Secondary School Certificate (HSC) ar mõṛẽ kelas ren pạṭhuạkoaḱ din hiloḱ kelas hoyoḱtakoa. Sikhnạt Montri Dipu Moni noa kathae lại so̠do̠r akada. Me̠nkhan eṭaḱ kelas ren pạṭhuạ kodo̠ haptare mit́ din iskul calaḱ lagaoakoa.  Ar Junior School Certificate (JSC) ar Junior Dakhil Certificate (JDC) biḍau reaḱ jo̠to̠aḱ do̠ sapṛao tahẽna. Niạ ko̠ din reaḱ halcal thoṛa mońj ńo̠ḱlenkhan, E̠nḍekhan biḍạu do̠ko hatao daṛeaḱa.

Mask begor o̠koe gidrạge kelaste baṅko bo̠lo̠ḱ ocoakoa. Onate jo̠to̠ Iskul-College jhijoḱ rehõ Sasthobidhi se̠ hoṛmo hạṭiń reaḱ ạnko manao katege kelas do̠ko hataoa.

Source: Padmatimes

 




Me̠ro̠m, Kul, Bana, ar Toyo

Mit́ṭen khub maraṅ me̠ro̠m bodae tahẽkana, khube gocoana, ar dereń do̠ khub titit́ hapṛaḱ hapṛaḱ tahẽkantaea. Khange gupiyić do̠ bir se̠će idiket́koa; ạḍi maraṅ urni bir bhitri talateye idiket́koa. Ado̠ ona bir talare mit́ go̠ṭe̠ć cạṭạini dhiri menaḱa; ona do̠ ạḍi usula, ge̠l mõṛẽ moka; ona dhiri latarre kul dander menaḱa. Ona danderren kul do̠ okate co̠ṅ ạḱtińe dukạna, ona takrege uni me̠ro̠m do̠ ona usul dhirire o̠n e̠ne̠ć baṛae lạgit́e de̠ćlena. Khange ado̠ bae ãṛgo daṛeaḱ kana, gupiyić hõ bae disạledea; ado̠ gupiyić ạyuṕen khan gạiko, me̠ro̠mko oṛaḱteye ạguyet́koa; kulhi mucạt́reye lekhayet́koa; ado̠ maraṅ boda do̠ okare co̠e at́kede.

Khange oṛaḱte laga idi ho̠t́kate ado̠ oṛaḱrenkoe lạiako kana, baṅma, Maraṅ boda do̠ okare co̠n paskaokedea. Apatte̠t́e metae kana, Oka se̠ć bạbum idilet́koa? Pase̠ć tạruṕ tanaḱrem jo̠m ocokede. Me̠n ruạṛket́ae, Jo̠mle khan iń disạkea; ona maraṅ urni bir talatege ạtiń iń idilet́koa. Ona maraṅ dhiri ṭhe̠ć o̠nḍe̠ ma, bạbu, kul co̠e tahẽn. Ado̠e metat́koa, Oka se̠ćtem idilet́koa, onkate ńam baṛayepe. Khangeko calaoena. Ado̠ ńũten khan kul do̠ bir khon danderteye oḍok he̠ćena, cạṭạini ko̠yo̠ḱket́ae, ayoge, cele kanae, un maraṅ do̠? Me̠ro̠m do̠ bo̠to̠rteye kiṭ miṭạuḱ kana dhiri co̠ṭre, ar kul hõ bo̠to̠rteye kuc kucạuena. Kule me̠net́a, Henda, maharaja, cet́ no̠nḍe̠ do̠m ńam kana? Me̠n, oṛaḱ aṛaḱkạtińme. Me̠ro̠me me̠nket́a, Noa barren mit́ mit́te kul bana bạń jo̠m cabaleko khan bań bạgińa. Onkae ańjo̠mket́ khan uni kul do̠e dạṛ taṕket́a; dạṛ dạṛte se̠ phõe sahe̠t́ket́a.

 Khange banae metadea, Okate nunạḱ ãt do̠, mamo̠m dạṛet́a? Cet́ baṅ, bạbu, ińaḱ oṛaḱre cele kan co̠e, go̠do̠r go̠do̠r gocoanae, bo̠ho̠ḱre bạrci leka menaḱtaea. E̠nte mamo̠m cekayea? Tahẽ ocoae. Ona ma, bạbu, hẽge, ińiń metadea, Henda, maharaja, oka khonem he̠ć akana no̠nḍe̠ do̠, cet́en ńam kana? Ạyuṕen co̠ṅ, bam eskaroḱ kana? Unre, bạbu, noa kathań ro̠ṛ kạilaḱa. Ado̠e me̠nket́a, Noa barren kul bana mit́ mit́te bạń jo̠m cabaleko khan bo̠ro̠ṅ upạsteń tahẽna, e̠nre hõ cabakogeạń; bạń bạgina. Khange, bạbu, kiṭ miṭạu baṛae kanae, ona bo̠to̠rteń dạṛet́a; dela am hõm dạṛ khać. Khange banae me̠nket́a, Delaṅ, mamo̠, bar ho̠ralaṅ, o̠ho̠ jạnić mit́ dhaote do̠e jo̠m laṅa. Ado̠kin hijuḱ kana. Ho̠rre toyotekoko dapramena, Henda mamo̠, teheń do̠ bar ho̠ṛ cekatebon gateyena? Ona katha lạiạńben. Ado̠kin lạiae kana, Cet́ baṅ se̠, bạbu, iń oṛaḱre mit́ go̠ṭe̠n rakase he̠ć akana.

Cet́ lekanae? Toyoe me̠net́a. Ạḍi maraṅae, bạbu, kule me̠net́a. To̠be̠ khan, mamo̠, iń hõń calaḱa; jo̠to̠kotebon lagayea; khange joṛaḱabon, mamo̠, jãhãebon laṅgalen khan, daṛe ho̠ṛe ạtkirbona; pase̠t́ iń co̠ń laṅgaḱ, pase̠t́ am co̠m laṇgaḱ; joṛa mit́kate khan jo̠to̠ge jo̠m khane jo̠mbona; baclao khan jo̠tio̠gebon baclaoḱa. Joṛa mit́enako. Joṛa mit́katebo calaoena ona dander ṭhen. Nui me̠ro̠m do̠ onkoe disạlet́ko khan phurkate ạḍi ãṭe do̠n ạcurket́a dhiri co̠t́re; kaṭaṕ kaṭaṕ saḍeyena. Khange onko bana, kul, toyo do̠ ona ańjo̠mte birạm paṭko dạṛet́a. Khange bana do̠e bindạṛen khane o̠r rad radao idiye kanakin; ado̠e me̠net́a, Alo mamo̠ben o̠reńa, mare mare mạilạ, mamo̠, chaḍaoḱ kan tińa. Khange toyo hõe gurena; ar onkayet́akin, Alo, mamo̠, am do̠m maraṅ ho̠ṛ kana, mare mare mạilạ, mamo̠m toraoket́tạlińa. Khangeye ge̠r go̠ćket́kina.

Tumạl- Santal Folk Tales




Teheń Do̠ Bisso Mahasoe Mãhã

Goṭa dhạrtire teheń Sokolbar ‘Bisso Mahasoe Mãhãko manaoet́kana. UNESCO niạ dhao nisạnako doho akada, Sikhnạt reaḱ ạidạri mane do̠ hoyoḱ kana, gun-punte pereć akan mahasoe ńame reaḱ aidạri. Niạ talate goṭa dhạrtiren hoṛko men ocoḱkana je̠ sikhnạt reaḱ ạidạri gạkhuṛ ar le̠kman mahasoe ńame reaḱ ạidạri chaḍa hameṭ do̠ o̠ho̠ge hoelena. Mahasoe do̠ko hoyoḱkana hoṛko benao rakaṕkko ren kạrigol. Bisso mahasoe mãhãre sikhnạt ar lahanti lạgit́ mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛo ko emoḱkan aṅgoć lekate noa mãhã do̠ manaoḱ kana. Niạ serma songstha reaḱ soddosobhukto 100 disạmre 401 goṭen mahasoe songthon mãhã ko manaoet́ kana. Goṭa dhạrtiren mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛko emoḱ kan  ńutumte onko disạ salaḱ Jatisongho Ongo songstha UNESCO aḱ hohote noa mãhã do̠ manao hoyoḱ kana. 1994 serma kho̠n jao serma 5 October goṭa dhạrti reko manao ạguieda Bisso mahasoe mãhã. UNESCO ko menet́kana, Goṭa dhạrtire nitoḱ 26 karoṛ 40 lakh 40 lakh gidrạ sikhnạt gãotako reaḱ sikhnạt khon ko barkhas akana. 2030 serma bhitrire jo̠to̠ hor̠ lạgit́ Primary ar High School sikhnạt reaḱ bejha seṭer lạgit́ goṭa dhạrtire amdaj eyae karoṛ nawa mahasoe hatao jạruṛ kana. Kạṭić kuṛi gidrạ, nijor gidrạko,  refugee ar reṅgeć nacar hoṛko talare nuko pạthuạ gidṛa ar mahasoe ko talare ạḍi bạṛti pharak me̠naḱa. Niạ pharaktet́ ocog lạgit́ jo̠to̠ko laha hijuḱ hoyoḱa- noageko moneaḱ kana UNESCO do̠.

Goṭa dhạrti leka baṅgladisạmre hõ manot salaḱko manaoeda Bisso mahasoe mãhã.

Source: Prothom alo




Ạdibạsi ko Ko̠ro̠na Ṭika reaḱ buth ko ńamkeda Amnura re

Bạrin ṭoṭharen ạdibạsi se̠ reṅgeć nacar gharonjren hoṛko covid-19 reaḱ ṭikạ e̠mako khạtir booth se̠ centre uḍhạu do̠ hoyena. Tabitha Foundation ar Amnura Rotary Community Core reaḱ goṛo-gopoṛote hola (03.09.21) Sunibar setaḱ 10 baja okte Chapainawabgonj Sodor Upạjilạ reaḱ 3 namber Jhilim UP re Amnura Lutheren Mission Haspatal re Covid-19 Vaccine booth do uḍhạukedae Capainawabgonj sodor upạjila Sastho ar Poribar Porikolpona Offier (TS) Dr. M A Matin. Niạ okte seṭerko tahẽkana, Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ Mukhiạ Stephen Soren, Sodor Upạjila Sastho Complex Medical Officer Dr. Aslam Hosain, 3 namber Jhilim Union Porisod ren Chairman Md: Asraful Hoqe (Motu), Amnura Rotary Core ren Sobha mukhiạ Prodip Hembrom, Mission Haspatal ren Manager Markus Murmu. Uḍhạu akat́ pạhil hiloḱ Holage mit́ sae turui gel mit́ (161) goṭen ạdibạsi maejiu ar baba hoṛko ṭikạ em hoyena. Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ mukhiạ Stephen Soren do̠e menkeda, Bạrin ṭothakore menaḱko ạdibạsi reṅgeć nacar hoṛko ạḍiko nisṛạu ocoḱkana. Niạ Mission Haspatalre noa ṭoṭharen reṅgeć-nacarko thoṛa khoroćtege sebako ńamet́kana. Ale do̠ sanam ạdibạsiko vaccine se̠ ko̠ro̠na je̠mon doko hatao daṛeaḱ ona iạte Sarkar ṭhen mit́ṭen ṭikạ Centre le khojleda. Teheń aleaḱ ona khojoḱteaḱ do̠ hoe purạu akantalea. Aema ạdibạsi gharonjren hoṛko nitoḱ noa Mission Haspatlre ko̠ro̠na ṭikạ selet́ jo̠to̠ lekan seba ạḍi algateko ńam daṛeaḱa. Ona khạtir Manotan Maraṅ Montri aema aema Joharle emaekana.