Robarṭ Brus

Mit́ṭen rajae tahẽkana. Uniaḱ ńutum do̠ Roberṭ Brus. Uni do̠ lạṛhaireye bhagaoena, ar aćaḱ disom hõe reć ocoyena. Mucạt́reye as chuṭạuena. Ado̠ jivi bo̠to̠rte mit́ṭen birreye okoyena. Ona birreye dãṛã baṛae kan tahẽkana, ar bir reaḱ jo̠e jo̠met́ kan tahẽkana.

Mit́ din tikin jo̠khe̠ć mit́ṭeć danderreye duṛuṕ akan tahẽkana. Mit́ṭaṅ bindi do̠ acka–geye ńũr go̠t́ena, ar mit́ṭeć sutạm leka bindi kho̠ne oḍokena, are jhiloḱ kan tahẽkana.

Robarṭ Brus do̠ uni bindiye ńelkedea. Ạḍi dhao ona sutạm sutạmte rakabo̠ḱe kurumuṭuket́a, thoṛa rakaṕ ńõḱlen khangeye ńuroḱ kan tahẽkana. Mucạt́re do̠e rakaṕengea. Roberṭ Brus do̠ uni bindi ńelkate mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye me̠nket́a. “Nui hopon hopon bindi are dhaote bae rakaṕ daṛeat́a. E̠nre hõ bae as chuṭạulena: Menkhan gelaḱ dhaore do̠e dećengea. Iń hõ ińaḱ disom hatao lạgit́iń kurumuṭuia, khạṭigeń daṛeaḱa ”.

Roberṭ Brus do̠ ona bir khone oḍokena, ar aćren sipạhiye jarwaket́koa, ar aćaḱ disom do̠ arhõe hatao ruạṛket́taea.




At́ Cabaḱ Kana Guṛgu Dhiri

Mit́ okte tahẽkana, unre sasaṅ, dhạniạ, mạric, mosola ko samamaḱ goṭate hạṭiạ- bajar re ńamoḱ kan tahẽna. Ar noa mosola ko rit́ gunḍại lạgit́ ato-ṭola ren hoṛko dhiriko beoharet́ tahẽkana. Ar onate Ato-ṭolare jo̠to̠ hoṛ koaḱ gharońjre ge dhiri-gurgu do tahẽkana. Aṅga simraḱ kho̠nge maejiu kodo̠ mae-mosola rit́ okte ạḍitet́ kajaḱ guṛgute dhiriko kuṭạmet́ tahẽkan ona reaḱ saḍe do̠ mit́ oṛaḱ kho̠n ar mit́ oṛaḱ ańjo̠m calaḱ kan tahẽkana.

Noako dhiri do̠ hako, baha e̠manteaḱ nana parkan naksa kote ạḍi napae sajaoge ńe̠loḱ kan tahẽkana. E̠nte Dhiri ḍaṭayet́ kan hoṛko akoaḱ monere gadao akanaḱ do̠ naksa talate dhirireko phuṭạuet́ tahẽkana. Mimit́ hoṛ do̠ E̠nrehõ apnaraḱ kusi sana leka hõko naksa ocoyet́ko tahẽna. Ente ạkhrińko do̠ guṛgu dhiri dipil kate mit́ mit́te jo̠to̠ ṭolako dãṛã arko asen ạcuret́ tahẽkana. Ar onate sanam hoṛko ạḍi algateko kiriń daṛeaḱ kan tahẽkana. Guṛgu dhiri akrińko do̠ caole, takate ato-ṭolaren hoṛko ṭhenko ạkhrińet́ tahẽkana.

Ar sạrige dhirire rit́ akat́ mosola te utu lekhan ạḍitet́ so̠ro̠ma. Niạ sibil so̠ṛo̠m o̠koe do̠ baṅko hiṛiń daṛeaḱ kan onko do̠ netar hõ dhiri ko beoharet́ kana. Ar un okto re bon ńel lekhan maejiu ko ạdi haron kosṭo kate dhirire mosola rit́ kate uture ko lagaoet́ kan tahẽkana. Arhõ lahaten hoṛko do̠ ruạ okte dactor ṭhen bako senoḱ kan tahẽna. Mimit́ ṭolaren murubbi ko ạḍi ãṭ ran rehet́ ko badạe kan tahẽkana. Bo̠ho̠ḱ haso, lać haso, jaṅga haso, gunṭhi haso emanteaḱ hasore aema lekan ran rehet́ko beoharet́ tahẽkana. Noa ranko ho rit́ gunḍạ kate beohar lạgit́ dhiri reaḱ beohar tahẽkana. Me̠nkhan nãhãḱ jugre maejiu ko lạgit́ ạḍi bhạlại hoe akana ente, Rit́ gunḍa (blanding) Mesin upel akante uture beoharoḱkan jo̠to̠ lekan mosola ko rit́ gunḍa aḱge hạṭiạ- bajarre kirinte ńamoḱ kana.

Ona iạte nãhãḱ jugre ma e̠nte, ato-ṭolare mimit́ hoṛaḱ gharońj kho̠n dhiri guṛgu bại bạite at́ idiḱ kana. Ar naṅgra kore ma blanding mesin se rit́ gundạ aḱ mesin ar noako gunḍạ mesin reaḱ factory ko  khạtir sanam guṛgu-dhiri hiṛińoḱ kana. Enre hõ dhiri re rit́ reaḱ sebel mosola kaṭko̠m sipi ar utu reaḱ sebel soṛom do baṅ hiriňoḱa. Onate aema hoṛge kiriń mo̠so̠la utureko beohareda. Ar nonkate ńeloḱ kana gharońjko kho̠n bại bạite dhiri-gurgu do̠ adoḱ seć mohnḍhaḱ akana. Ar thoṛa din tayom do paseć dhiri-gurgu ar baṅ ńel ńamoḱa.




IPL: Teheń Maṭhreko Phe̠ḍo̠ḱ Kana Sakib Ren Kolkata

Ko̠ro̠na khạtir pon cando jirạu tayom hola kho̠n ehoṕ akana Indian Premier Leauge reaḱ (IPL) 14 naḱ haparao reaḱ sareć khelod. Tehẽń Abudhạbi reaḱ sekh Abu Jayed Stadiumre Royal Challenger Bangalore ńapamkate ko tapamoḱa Sakib Al Hasanaḱ Kolkata.

Maṭhre phe̠ḍoḱ lahare bhãoar okte Sakib do̠e me̠nkeda, Thoṛa din tayomge (teheń) pạhil kheloḍ lạgit́ Ale jo̠to̠kole sapṛao akana. Aleko saṅgaṛhe alepe. Iń do̠ń aso̠ḱ kana, KKR haparao reaḱ dosar hạṭinre ạḍi mońje gatića. Bangalore birudre Sakib aḱ gatić reaḱ Fifty-Fifty hoedaṛeaḱa.

Tumạl-Bangladesh pratidin




Go̠ṛo̠m Ba Ar Kuṛhiạ Go̠ṛo̠m Gidrạ

Mit́ṭen kuṛhiạ gidrại tahẽkana. Onate ać go baba ar ać go̠ṛo̠m ba ạḍiko bhabnaḱ kan tahẽkana. Mit́ din goṛom ba do̠ mit́ṭaṅ ũṭ ar kuṛhiạ hoṛ reaṅ kạhniye lạiadea, “Kathae mit́ din mit́ hoṛ aćaḱ kumbạreye gitić akan tahẽkana. Enhiloḱ do̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kan tahẽkana. Mit́ṭaṅ ũṭ do̠ ạḍi ãṭ rabaṅkedea, ar ona kumbạ ṭhene sen sorena, ar aćaḱ thotnaye aderket́taea.

Uni hoṛ do ạḍi garteye comkao got́ena, are koyoḱ rakaṕket́a.” Uni ũṭ do̠ uni hoṛe metadea, “Bahre seć do̠ ạḍi ãṭ rabaṅ kana, thotna mo̠to̠ ader ocoańme.” Uni hoṛ do̠ ạḍi ãṭ dudṛumede kan tahẽkana ar ạḍi kuṛhiại tahẽkana. Beret́ hõ bae beret́lena. Thotnatet́ do̠e ader ocoadea. Mit́ ghạṛi tayom ũṭ do̠e menket́a, Hoṭoḱ hõ ader ocoańme, bogete rabaṅ kana. Ado̠ hoṭoḱ hõe ader ocoadea. Inạ tayom laha jaṅgae aderket́a, ado̠ bại bạite goṭa hoṛmoe aderket́taea. Uni hoṛ do̠ ạḍi ãṭe ạṛisena. Ente bakin sahoṕ kan tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ ũṭe metadea, ma baṅkhan am do̠ oḍokoḱtalaṅme, ạḍi ãṭem cirit́idińa.

Ũṭ do̠e menket́a, “Bam kusiḱ kan khan; ma amge oḍokoḱme, iń do̠ nonḍegeń tahena.” Noa kạhniye lạiade tayom gidrại metadea; “Am hõ uni kuṛhiạ hoṛ lekam hoe akana. Nonkan kuṛhiạm tahẽlen khan, ũṭ cet́ leka uni kuṛhiạ hoṛe posṛaokede, onkage am hõ budan hoṛko posṛa maṅgalmea. Unrem bhabnaḱre hõ cet́ hõ baṅ hoyoḱtama.” En hiloḱ khon uni gidrạ onka kuṛhiạḱ do̠ din dinteye bạgiket́a.




Sikhnạt Gaota Reaḱ Hapta Chuṭi Ḍheroḱ Kana

Robibar (19 September) Jatiyo ar paṭhopustok board (NCTB) member () Professor Moshiuzaman khoboriạ ko noa kathae lạiat́koa.

Primary kho̠n College hạbić re maraṅ utạr bo̠do̠lte̠t́ ạgui reaḱ hudis cintạ calaḱ kana. Oka do̠ 2023 sikhnạt serma kho̠n bại bạite purạu idiḱa. Dr. Moshiuzaman do̠e me̠nket́a, nãwã syllabus lekate pạṭhuạkoaḱ hapta reaḱ chuṭi bar din do̠hoyet́kana ko. Pạṭhuạko je̠mon apnar kusi-sana leka thoṛa okto ko khemao daṛeaḱ ona lạgit́ge noa do̠ goṭae hoyoḱ kana.  

Uni do̠e me̠nkeda, khạli Mahasoe ar kelas tayomre dạṛtege unkoaḱ din do̠ paro̠m idiḱ kantakoa. Onkate paṛhao reaḱ ạḍi ucạṭ do̠ onkore paṛaoḱ kana. Noa khạtir pạṭhuạ gidrạko lạgit́ hapta chuṭi mit́din baṅkate bar din e̠m hoyogo̠ḱ kana. E̠nḍekhan chuṭi hiloḱ pạṭhuako do̠ Apnaraḱ kusi sana leka dinko khemao daṛeaḱa. NCTB ren member ko me̠net́kana, hapta re bar din sikhnạt gaotako reaṅ chuṭi tahẽnre hõ jatiyo mãhãkore do̠ sikhnạt gaotako jhićge tahẽna, ar mimit́  mãhã kodo̠ manaoḱa. Noa dinkore pạthuạ gidrạko aema lekan haparaoreko selet́ daṛeaḱa.

Noa din lạgit́ aema lekan haparao do̠ sapṛao tahẽna. Ar gidrạkoaḱ  haparaore mimit́koaḱ seledoḱ cetanre namber ko emakoa. Ar ona namber do̠ bo̠cho̠r mucạt́ reaḱ biḍau ar e̠ṭaḱ biḍạuko são lekha midoḱa.

Source: Somoynews




Jhinaido̠ho re Ạḍibạsi Pạṭhuạko Talare Goṛo E̠mena

Jhinaidoho re reṅgeć-nacar legcar seba e̠moḱko ar ạdibạsi pạṭhuạ kuṛiko talare teheń tikin okte so̠do̠r upạjila porisod se̠ć kho̠n kạuḍi goṛo ar ḍuluṅ gạḍi e̠m haṭiń hoyena. Noare upạjila ren mimit́ ṭoṭha kho̠n naṭok kạmiạko, bajondar, gainaha ko talare jo̠to̠ko 25 sae ṭaka kateć ko e̠m haṭińat́koa.

Noa okte upạjila Chairman Adv. Abdur Rasid, upạjila nirbahi officer (UNO) S.M Shahin, upạjila silpạkola Academy ren sadharon sompadok Nazim Uddin, so̠do̠r upạjila nirbahi office ren goṛo kạmiạić (Nazir) Jahangir Hosen, nirbahi member Bablu Aktal Laltu, naṭok são jopoṛao menae Rubel Pervage selet́ arhõ e̠ṭaḱko seṭerko tahẽkana.

Ar mit́ seć, Upạjilạ porisod pinḍare ạdibạsi pạthuạko sikhnạt reaḱ aso̠l jaigare ruạṛ ạguko lạgit́ ar sạṅgiń ren pạṭhuạkoaḱ calaḱ hijuḱ re mońj bebostha lạgit́ upạjila reaḱ mimit́ atokoren ạdibạsi ge̠l goṭen pạṭhuạ kuṛiko talare ḍuluṅ gạḍi e̠m haṭiń hoyena. Upạjila Chairman ar Upạjila nirbahi Officer do̠ noakin e̠m haṭińkeda.

Source: Bangladeh pratidin

 




Buluṅ

Kạlu do̠ gupiye senlena. Baskeaḱ bela hoyen khan reṅgećkedea. Mihũ merom do̠ eṭaḱ gupiko ṭhene bạgi oṭoat́koa, ar daḱ mạnḍi jo̠m lạgit́ oṛaḱteye senena. Ạḍi ãṭ khankhan reṅgećkedea. Ać go̠go̠ do̠ baske daka ar aṛaḱ tekeye emadea. Mit́ lapet́ jo̠m torage ạḍi garteye men go̠t́ket́a, sabaḱgea go̠. Cedaḱ onka do̠e menket́a? Ać go̠go̠ do̠ bae buluṅ akawat́a, enteye hirińket́a. Onatebon bujhạuet́ kana, buluṅ do̠ ạḍi jạruṛaḱ kana. Uture sunum, peaj sasaṅ mosola lagaolere hõ, buluṅ baṅ lagaole khan do̠ baṅge sebela.

Arhõ okako jo̠ jo̠jo̠gea, onkanaḱ soṅge jo̠m ma ạḍi mońj ạikạuḱ. Gidrạ do̠ ambṛa ar jo̠jo̠ do̠ buluṅ tulućko jo̠ma, ar ạḍi sebelkoa. Setoṅ din hoṛko do̠ taher gadar buluṅ tulućko jo̠ma. Jonḍra rapaḱ buluṅ são jo̠mle khanko mena, usạrate hajamoḱa. Buluṅ do̠ daḱre ạḍi usạra leḱa. Jạput́ din oṛaḱ bhitrire tahẽn tuluć oka do̠ thoṛa thoṛa leḱa. Ona iạte ado̠m hoṛ do̠ cukạḱ tanaḱre, culhạ kụḍạmreko do̠ho̠ea. Urgumge tahẽn khan rukhaṛge tahẽna.

Buluń do̠ bar lekabon ńe̠l akat́a. Hende buluṅ ar ponḍ buluṅ. Menako buluṅ do̠ jalapuri daḱ khonko teara, ar ot bhitri khon hõ la oḍokkateko teara. Buluṅ do̠ rahamgea. Okoe jalapuri reaḱ daḱko ńũ akat́, onkoko laia jalapuri daḱ do̠ rahamgea. Buluṅ bạṛtilen khan do̠ kharaḱa. Khara utu jo̠mle khan daḱ ạḍi tetaṅa. Utu baṅ adalen khan do̠ko mena hayamgea.




DE̠LA JUẠN

Sohan Santal Somaj tabon
Tahẽ̠kana rilạ – mala ,
Riṛim – riṛim tahẽ̠kan oka
Nit do̠ go̠ć jo̠la .

Jogao tahẽ̠kan nato noṛaḱ
Mo̠ńjaḱ ạricạli ,
Ujạṛakan Somaj tabon
Nit do̠ khạli – khạli .

Uḍạcal ho̠po̠n le̠ka
Somaj tabon ṭuạr ,
Dilgạriạ juạn boeha
De̠bon ropha ruạṛ .

Somaj tabon rakap̕ lạgit̕
De̠bon e̠bhe̠no̠k̕ ,
Kurumuṭu yabon boeha
De̠bon re̠be̠no̠k̕ ,

Abo rege daṛe menak̕
Abo rege bo̠l ,
Be̠nao abon de̠ ho boeha
Juạn ke̠ṭe̠k̕ do̠l .

Somaj tabon teṅgo daram
Aboge kham khunṭi ,
Abo babon muruk le̠khan
Cekatebon lahae Santal jạti .

 

Jogao tahẽ̠kan nato noṛaḱ
Mo̠ńjaḱ ạricạli ,
Ujạṛakan Somaj tabon
Nit do̠ khạli – khạli .

Uḍạcal ho̠po̠n le̠ka
Somaj tabon ṭuạr ,
Dilgạriạ juạn boeha
De̠bon ropha ruạṛ .

Somaj tabon rakap̕ lạgit̕
De̠bon e̠bhe̠no̠k̕ ,
Kurumuṭu yabon boeha
De̠bon re̠be̠no̠k̕ ,

Abo rege daṛe menak̕
Abo rege bo̠l ,
Be̠nao abon de̠ ho boeha
Juạn ke̠ṭe̠k̕ do̠l .

Somaj tabon teṅgo daram
Aboge kham khunṭi ,
Abo babon muruk le̠khan
Cekatebon lahae Santal jạti .

 




Jo̠to̠ Sikhnạt Gãota Bond Reaṅ Ạnạri Parwana

Ko̠ro̠na mãhãmạri ạuri cabaḱ dhạbić disam reaḱ jo̠to̠ sikhnạt gãotako bond do̠ho̠e lạgit́ sarkar ren o̠koe do̠ noare jopoṛao menaḱko onko ṭhen ạnạri parwanako kol akada.

Teheń Lukhibar (16 September) Supreme court ren muktạr Khondokar Hasan Shahriar Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren sucib se̠le̠t́ turui (6) ho̠ṛko ṭhen noa parwana do̠e kol akada.

Parwanare eyae (7) din bhitrite sikhnạt gãota jhić reaḱ goṭawaḱ bạtilkate ḍhạrwạḱ so̠do̠r ar porcar lạgit́ nehõr hoeakana. Baṅkhan niạ babotre jut lạgit́ Highcourt re likhạl dạyiroḱa me̠nte parwanare ulek akana.  

Tumạl: Banglanews24.com

 




2022 Sal Reaḱ March Cando Bhitrite Baṅgladisạm do̠ 24 karoṛ Ko̠ro̠na Ṭikaye Ńameda: Pororastro Montri

Darakan 2022 sal reaḱ March cando bhitrite Covax reaḱ tạrire me̠naḱ 24 karoṛ ko̠ro̠na ṭikạ do̠ Baṅgadisạm ko ńama me̠nte Pororastro Montri Dr. A K Abdul Momen do̠e lại so̠do̠rket́a. Hola (15 September) Rajdhạni reaḱ mit́ṭen hotelre Garments ren kamiạko mońj tahẽn (surokha) babotre bo̠ndo̠bo̠s akat́ mõṛẽaḱ Antorjatik Inclusive Conference mucạt́re kho̠bo̠riạ ko noa kathae metat́koa.  

Arhõye me̠nkeda, Okare mit́ sãe pe gel mõṛẽ (135) goṭen disạm ren ho̠ṛko ṭikạ baṅko ńamakat́, me̠nkhan nitoḱ hõ onḍe baṅgadisạmre aema ho̠ṛko ṭikạko ńamakat́ rehõ Briten baṅgadisạm araḱ tạlikạre do̠ho do̠ ko̠nṭe̠t́gea. Disạmre nitoḱ ko̠ro̠na rog chạplạuḱ do̠ aemage ko̠m ńõḱ akana, ar ona sãote gujuḱ soṅkha hõ. Din dinte ṭikạ kạmi horako ke̠ṭe̠ć idiḱ kana.

Tumạl- Bangladesh pratidin