Tesar Ar Ponaḱ Kelas Ren Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Kelas Do̠ Haptare Bar Din

Darakan Sunibar (2 October) kho̠n primary reaḱ tesar ar ponaḱ kelas ren pạṭhuạ gidrạkoaḱ haptare mit́ din bo̠do̠lte bar din kate kelas hatao hoyoḱa. Nãwã somoysuci lekate, tesar kelas ren pạthu gidrạkoaḱ kelas do̠ Robibar ar Lukhibar, Ar ponaḱ kelas ren pạṭhuạ gidrạkoaḱ do̠ Sunibar ar Budhbar kate kelas hoyoḱa. Budhbar (29 September) Prathomik sikkha odhidoptor do̠ nãwã somoysuci do̠e so̠do̠r akada.

Inạ chaḍa hõ Moṅgolbar do̠ pạhil kelas ren ar Sombar do̠ dosar kelas ren pạthuạ gidrạkoaḱ kelas hoyoḱa. Mõṛẽaḱ kelas ren pạṭhuakoaḱ do̠ lahate lekage din hiloḱ kelas hoyoḱa. Mõṛẽaḱ kelas ren pạthuạkoaḱ do̠ ṭifin tayom hoyoḱa. Ar eṭaḱ kelas ren pạṭhuakoaḱ do̠ setaḱ bela kelas hoyoḱtakoa.  

Tumạl- Sonali sangbad

 




Tin Ghạṛićem Taṛama

Taṛam do̠ jo̠to̠ kho̠n alga hoṛma bhańjao (biyam) kana. Jo̠to̠ umer ren hoṛko lạgit́ ạḍi jạruṛaḱ hõ kana. Me̠nkhan tin ghạṛić taṛam hoyoḱa se̠ taṛam reaḱ speed cet́ hoyoḱ jạruṛ, ona babotre ḍher hoṛge babon pusṭạua. Hoṛmo bhańjao hisạbte taṛam reaḱ po̠rho̠ do̠ cet́ kana ar tin ghạṛić taṛam lekhan po̠rho̠ ńamoḱa ona babotre baḍae ocoakada phaysiotherapy  consultant  Umme Sayla Rumki.  Din hiloḱ taṛam lekhan koṛam reaḱ ruạ, Diabetes, jaṅ khoy (Osteoporosis) rog reaṅ jiwi ko̠ṭo̠ḱ ko̠m ńõ̠go̠ḱa. Din hiloḱ taṛam lekhan  jel sir reaḱ daṛe ar sahao daṛe bạṛtiḱa. jaṅ reaṅ goṭhon hõ keṭećjo̠ḱa.  

Tin okto taṛam jạruṛa:

Dinạm din komkate 30 miniṭ taṛam jạruṛa. Diabetes rogiko do̠ inạ oktete 40 kho̠n 45 miniṭ taṛam hoyoḱ jạruṛ kantakoa.  Bhạrti ho̠ṛmo̠ tahẽn okte pạhil pe̠ cando 15 miniṭ kateć, dosar pe cando 20 miniṭ kateć ar mucạt́ pe cando do̠ 10 miniṭ taṛam jạruṛa. To̠be̠ okoekoaḱ umer 40 bo̠ho̠r kho̠n cetan ar aema din kho̠naḱ jãhãn hoṛmo bhańjao se̠ hoṛmo khaṭao são jo̠po̠ṛao bạnui, onkan hor̠ko do̠ taṛam lahare bissegoggo aḱ solha hatao hoyoḱtakoa. Arhõ e̠ṭaḱ se̠cbon ńe̠lle khan, Okoekoaḱ hor̠mo̠ reaḱ o̠jo̠n ḍherge, onkoko hõ taṛam e̠hob lahare stretching kate, jel reaḱ sir jirạu ńõ̠ḱ hoyoḱtakoa. Baṅkhan stretching babotre baḍae hataojo̠ṅ lạgit́ physiotherapy koaḱ solha hatao hoyoḱa.

Jãhãe hoṛkoge hoṛmo se̠ć kho̠n napae tahẽn lạgit́ haptare ko̠mkate 150 miniṭ taṛam hoyoḱtakoa. Haptare 30 miniṭ kate 5 din hõ bon taṛam daṛeaḱa. Okto baṅ tahẽlen khan dinre 10 miniṭ kate pe̠ dhao taṛam lekhan hõ hoyoḱa.

Jogging:

30 miniṭ taṛam tayom 10 miniṭ jogging daṛeakabon. Jogging reaḱ bhe̠d do̠ mit́ jaegare teṅgo kate pạhilre jo̠jo̠m jaṅga, inạ tayomte leṅga jaṅga tulkate do̠n hoyoḱa. Jogging lạgit́ ạḍi maraṅ jaega reaṅ jạruṛ do̠ bạnuḱa. Oṛaḱre jãhã ṭhen mit́ jaegare teṅgu kategebon jogging daṛeaḱa. Pạhilre do̠ bại bạite , inạ tayom do̠ usạra usạra.  Okoe koaḱ do̠ bạṛti o̠jo̠n onko do̠ pạhilre adha miniṭ kate jogging ako. Inạkate hoṛmo reaḱ halot bujhạu kate bại bạite okto do̠ bạṛti idiy hoyoḱa.

Taṛam calaḱ lahare:

Taṛam okte sukrạj (aramdayok) cạṭki ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Ho̠ro̠ḱ bande̠ kicrić hõ thoṛa sukrạj ar ḍhilạṅ dholoṅ ńõ̠ḱ ho̠ro̠ḱ jạruṛa. Setoṅ kho̠n e̠raṅoḱ lạgit́ setaḱ paha- poho okte ar ạyupbela cando hạsur tayom taṛam lạgit́bon oḍok daṛeaḱa. Taṛam tayom thoṛa stretching jaruṛa; je̠mon jaṅga kạṭuṕ cetanre teṅgolen khan tayom reaḱ jel sir ko hasua. To̠be̠ o̠jo̠n ko̠m lạgit́ taṛam se̠ jogging do̠ aso̠laḱ baṅ kana. Balance thik do̠ho̠e jạruṛa. Niạm kate niṭ akat́ oktere hoṛmo reaḱ kelori hisạbte jo̠m hoyoḱa.

Source: Ajkerpatrika




Meskoć

                                                   Meskoć

                                             (3)

Raja ar Montri kin galmaraoeda,

Raja: Onko do̠ ko okoe kana je, ińaḱ SMS reaḱ ro̠ṛ ruạṛ bako e̠mạń kana.

Montri: Mạlik, noko do̠ hoyoḱ kana onko cuṭhiạ ho̠ṛ okoe do̠ akoaḱ oṛaḱre se̠ṅge̠l lagaolenre phayar sarbhis ren ho̠ṛ ṭhen Miss kol ko e̠m.

                                            (4)

Mit́ din uṕ get́ lạgit́ aćren gidrạ lạpit́ ṭhene idi akadea,

Lạpit́: Cet́ lekań ged tama bạbu?

Gidrạ: Iń baba leka, cetan seć do̠ je̠mon phaka tahẽn.




 Meskoć

                         Meskoć

                             (1)

Kạmiạ ar Officer kin galmraoeda,

Kạmiạ hoṛ: Mahasoe, Manwa geko Bạrija baṅ se?

Officer: Hẽ, tobe Officer ona jotowaḱ bae ikạya.

                            (2)

Kirińić: Sạbun menaḱa?

Dokandar: Hẽ, menaḱgea.

Kirińić: Minarel daḱ menaḱa?

Dokandar: Hẽ, Menaḱa,

Kirińić: Tahle Sạbun ar ona daḱte sapha kate bar taka khạjạṛi emạń mese.




Hisi Cẽṛẽ

Hisi cẽṛẽ cero bero

Tale dare coṭre,

Tukạ tako latar duạr

Ṭamkurakan ḍagṛaṛe.

Khijur sakam ciri biti

Tukạ benao khatuạḱ,

Inạ chaḍa menaḱ tako

Eman teaḱ khatuạḱ.

Khijur sakam ạgukate

Benao ako tukạ,

Reṅgeć tetaṅ tahen tako

Eken khạli tukạ

Purub khone hisit́ hoeaḱ,

Hoete laṛaoḱ tukạ,

Benao ako keṭeć machi

Baṅ ńuruḱ tukạ.

Bạnuḱ tako resa- risi

Tahenako sukre,

Hoe bharḍote tukạ ńuruḱ

Unrekopaṛaoḱ dukre.




Niạ Serma Pạthuạ Gidrạkoaḱ JSC Ar JDC Biḍạu Baṅ Hoyoḱ Kana

Niạ serma pạṭhuạ gidrạkoaḱ Junior School Certificate (JSC) ar Junior Dakhil Certificate biḍạu baṅ hoyoḱa menteye baḍae ocoakana Sikhnạt Muntri Dr. Dipu Moni. Uni do̠e aehõye me̠nkeda, pạthuạko do̠ akaoḱ kelas reaḱ tojbij talatege cetan kelasreko rakabo̠ḱa.

Hola Moṅgolbar (28 September) Rajdhạni reaḱ Gonobhobon High School re Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 serma janam mãhã ńutumte sạibut akan dare ro̠ho̠e kạmihora akhṛa mucạt́re kho̠bo̠riạkoaḱ aema lekan kukli reaḱ ro̠ṛ ruạṛ okte noa kathae metawat́koa. Sikhnạt Muntri  do̠e arhõe me̠nkeda, khạli khạli GPA- 5 tayo̠mre dạṛ lekhan baṅ hoyogo̠ḱa. Me̠nkhan, Pạthuạ kodo̠  aso̠l bud- ạkil hameṭjo̠ṅ lagaoakoa. Aso̠l sikhnạt hameṭjo̠ṅ talate je̠monko hara buru dareak.

Tumạl- Bss news




Santal Hoṛ

Santal ho̠ṛ ho ạdibạsi

Reṅgeć- tetaṅre tahenako ạḍi kusi.

Bir- buru sendra daṛanre

Aḱ- sar tahẽntako banar tire

Kulại, maraḱ ar eṭaḱ janwar

Goć ạgukoako nana hunạr

Tirio- murli oroṅkate

Ar hohoeako ạḍi jomkaote.

Tumạl: BAḌAEJOṄ HOR, Pạhil hạṭiń




Teheń Do̠ Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 Serma Janam Mãhã

Aema eṭkeṭõrẽć paro̠mkate 75 serma umer re lebetkeda disom ren Maraṅ Muntri Sheik Hasina. Uni do̠ 28 September Gopalgonj reaḱ Tungipaṛa atore teheńaḱ dinre do̠e janamlena. Sạdhin baṅgladisom ren maraṅ bandhaoe jạtiạko ren baba Boṅgobondhu Sheik Mojibur Rahman ar Boṅgomata Fazilatunecha ren maraṅ kuṛi kanae Sheik Hasina. Uniaḱ ạḱyurte 1996 sermare 21 bo̠cho̠r tayo̠m arhõ rastro do̠kho̠lreko he̠ćena Awami league. Sheik Hasina nit ponaḱ dhapte baṅgladisạm reaḱ dạyike manaoeda. Nit hạbicte 2009 serma kho̠n mit́ lagaote pe̠ dhao Maraṅ Muntri reaḱ dạyikre menaea uni. Disom reaḱ itihạs re nonkan record do̠ okoeaḱ hõ bạnuḱanaṅ.      

Jatisoṅgho reaḱ sadharon porisodre 76 dhao reaḱ bạisire (odibeson) seledoḱ lạgit́ Maraṅ Muntri nit do̠ Juktorastrore menaea. Uni bạnuire hõ niạ din ạḍi rạska salaḱko manaoeda Awami league selet́ aema rajnoitik, sãota ar legcar gãotako.

Source: Prothom alo




Toareye Caḍolen Cuṭiạ

Mit́ṭen mahrae tahẽkana. Uni do toa ạkrińkataye ạsuloḱ kan tahẽkana. Setaḱre toae duhạua, ar mit́ṭeć lạṭu karahireye dul jarwaea. Mit́ din mit́ṭeć cuṭiạ do̠ cekate co̠ṅ ona toareye caḍoyena. Tala karahi toa tahẽkana. Oḍoṅoḱ lạgit́ ạḍi ghạrić ona toareye paera baṛayena, menkhan bae odoṅ daṛeat́a. Ar paera paerate hõe laṅgayena. Ado bogeteye cõ cõket́a. Uni mahraren mit́ṭen pusi hõe tahẽkana. Ona karahi bhitrire cõ cõye ańjomket́a, ar caḍaḱ cuḍuḱ hõ saḍekan tahẽkana. Uni pusi do̠ ạdi ãṭe hahaṛayena. Ar karahi ṭhen hako pakoye ńir senena, are oyoṅket́a.

Cuṭiạ do̠e koyoḱ rakaṕket́a, ar pusiye metadea, “Ạḍi muskilreń paṛao akana, ma dayakate bańcaoińme ạḍi ãṭiń laṅgayena. Bam bańcaoliń khan do̠ń unum gujuḱa. Noa karahi dayakate ulṭạu go̠t́kam.” Pusi do̠e ro̠ṛ ruaṛket́a, “Baṅ bạń ulṭạua. Ulṭạule khan do̠ń jo̠to̠ toa hirijoḱa, iń pạri nãhãḱ muskilreń paṛaoḱa; ar ạḍi maraṅiń dosa, Hapeń hudis baṛalege.”       

Pusi do̠ mo̠ne mo̠nete nonkae hudisket́a “Nui cuṭiạń oḍokea, ado̠ niạ setaḱre ạḍi sebel baskeaḱ hoyoḱtińa.” Uni pusi do̠ cuṭiại metadea , “Acha ińaḱ canḍbo̠l toareń caḍoea. Am do̠ canḍbo̠lre deć kajaḱkoḱme adoń or oḍoḱmea.” Cuṭiạ do̠ ạḍi ãṭe rạskạyena, are men go̠t́ket́a, “Hẽ to̠be, ạḍi ṭhikem budket́a.” Pusi hõ̠ usạra aćaḱ canḍbol toareye caḍoket́a. Cuṭiạ hõ̠ pusiaḱ canḍbo̠lreye kapṭao go̠t́ena, ar ạḍi usạra pusiaḱ deareye ṭunḍạṅ rakaṕ go̠t́ena, ar o̠treye do̠n aṛgoyena,  ar bhugạḱreye ńir bo̠lo̠yena.

Pusi do̠ ona bhugạḱ ṭhene senena, ar bhugạḱ ṭhen moca do̠e lahaket́taea. Cuṭiạ hõ̠ bhitri seć kho̠n do̠e oḍoḱ ńo̠ḱena, ar pusiye metadea, “Cet́ katham ạgu akawadińa? Ha ha ha.” Pusi do̠ cuṭiại metadea, “Am do̠ cuṭiạ ạḍi ạḍitet́ bam ṭhika. Am do̠ń bańcaoket́mea, ar nitoḱ do̠m ńir pharakena!” Uni cuṭiạ do̠ muluć muluće landaket́a, ar pusiye metadea, “Am do̠ iń jo̠meńem menwan tahẽkana, onatege nonka do̠ń mo̠ńjket́mea.” Ado̠ pusi o̠nḍe khone ocoḱena.




14 November Kho̠n SSC Biḍạu Ar HSC Do̠ 2 Disember Kho̠n Eho̠bo̠ḱa

Niạ bo̠cho̠r reaḱ (2021) Secondary School Certificate (SSC) ar Higher Secondary School Certificate (HSC)  bidạu reaḱ okto Sarkar do̠e so̠do̠rkeda. Darakan November cando reaḱ 14 tạrik kho̠n SSC ar Disember reaḱ 2 tạrik kho̠n do̠ HSC biḍạu eho̠bo̠ḱa. Ko̠ro̠na mãhãmạri kạtirte hoṛmo hạṭiń reaḱ jo̠to̠ lekan ạn ạriko manaokate biḍạu do̠ hoyoḱa.

Biḍạu eho̠bo̠ḱ (30 miniṭ) adha ghonṭa lahare biḍạu e̠moḱko do̠ bidạu oṛaḱre bo̠lo̠kate nij nij duṛupaḱre duṛup hoyoḱ takoa. Biḍạu reaḱ okto do̠ hoyoḱ kana mit́ ghonṭa tala. Ar biḍạu do̠ hoyoḱa 10 baja kho̠n 11 baja tala hạbić.  MCQ ar CQ  hạṭiń reaḱ bidạu talare jãhãn jirạu baṅ tahẽna.

Source: Korotoa