Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsalare Bego̠r Kạuḍite Cikitsa Seba Emena

Baduḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala reaḱ pinḍạre (25 September) bela 11 baja kho̠n ạyuṕ bela 3 baja dhạbić bego̠r kạuḍite cikitsa seba ko ńamkeda (98) are gel irạl goṭen ạdibạsi ar Diko ko. Rajshahi reaḱ Godagaṛi upạjilạ, Mohonpur union reaḱ Babuḍaṅ skul pinḍare Chapainawabgonj reaḱ samajik soṅgothon ‘ sompritir’ Benarre noa sebae e̠mat́koa Dr. maruf Hasan. Niạ okte rogiko do̠ bego̠r kạuḍite ranko ńamkeda.

Maraṅ peṛa hisạbte cikitsa ḍera do̠e uḍhạuket́a Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala ren kạmi kho̠n jirạu akan benaoić Maraṅ Mahasoe Kanai Chondro Das. Ar ona okte seṭerko tahẽkana soṅgoṭhon ren sabha mukhiạ Nahidul Hoqe, Sadharon sompadok Ziaur Rahman, Member Sohidul Hoqe, Yusuf Ali, atoren mạńjhi Kartik Kol Tudu, Madhob Kol Soren, Toriqul Islam, Skul ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, São goṛoić (Assistant) maraṅ mahasoe Sonkor Chondro Das, Luis Murmu selet́ jo̠to̠ mahasoe ar songoṭhonren memberko. Bego̠r kạuḍite cikitsa seba ńam khạtir mimit́ ho̠ṛ ạḍi ãṭ rạskạ ko bujhạukeda. E̠nte bego̠r kạuḍite mońj seba ar ranko ńamkeda. Ona iạte Doctor ạḍi johar ko emadea. Songoṭhon ren Sabha mukhiạ do̠e me̠net́kana, Ale do̠ sãota reaḱ seba kạmikole kạmi baṛaea. Niạ ṭoṭha ma je̠leka jo̠to̠ lekan subitạ kho̠n e̠ṛaṅgea. Ona iạte ale do̠ nonḍe bego̠r kạuḍite seba kạmi reaḱle goṭa akada. Dr. Md. Maruf Hasan do̠e me̠nkeda, sãota reaḱ dạyik kạmiko kho̠n abo laha hijuḱ hoyoḱtabona. Onako mo̠tlo̠b kho̠nge onkoko ho̠ṛko ṭhen he̠ć hoeakana. Onkoaḱ  niropon hoṛmo aodhanoḱ lạgit́le uskurakat́koa. Asle do̠ho̠et́kana, candore mit́ dhao katere hõ noko ho̠ṛko talare he̠ćkate cikitsa sebale e̠makoa.

Tumạl- Adivasinews




Moṅgolbar Kho̠n Uḍạuḱ Gạḍi reaḱ Ghạṭire Ko̠ro̠na Biḍạu E̠hoboḱ Kana

Darakan Moṅgolbar (28 September) kho̠n Hazrat Shahjalal Antorjatik (Bimanbondor) uḍạuḱ gạdi reaḱ ghạṭire tearen RT- PCR Lab re e̠ṭaḱ disomre tahẽn kanko lạgit́ ko̠ro̠na bidạu hoyoḱa me̠nteye bạḍae ocoakana Besamorik Biman poribohon ar porjoton Protimontri Md. Mahbub Ali. Teheń setaḱ okte Socibaloyre porjoton mãhãre gapalmarao tayo̠m uni do̠ noa kathae me̠nket́a.

Inạ chaḍa hõ Civil Surgeon Dr. Moinul Ahsan do̠e baḍae ocokeda, Trial lạgit́ teheń 96 hoṛkoaḱ nạmuna hatao hoeakana. Pe khon pon ghonṭa bhitrirege Test reaḱ result do̠ e̠mo̠go̠ḱa me̠nte as menaḱa. Nit habićte jo̠to̠waḱ sasaṕṛao kodo̠ purạu akana. To̠be̠ fee tinạḱkate e̠moḱ hoyoḱa ona reaṅ do̠ nit dhạbić ạuri goṭae hoyoḱa.

Source: Jamuna news




Kurumuṭu Gidrạ

Heć akanạń paṛhaoḱ cet́joṅ

Skul oṛaḱte,

Sanań kana oloḱ cet́jon

Diṛạmunḍate.

Nawa puthi ńam akat́iń,

Ạḍiń kusiḱ kan;

Usạrage paṛhao sạtiń

Muruk akawan.

Hante nhate beṅget́ baṛae

Opsor bạnuḱtiń,

Jãhãe são galmarao baṛae

Jạruṛ bạnuḱtiń.

Cecet́ićtiń okae lạiạń

Onań atena,

Baṅre ma, okae batlaoań

Khạṭiń pạsuṛa.

Hola oka bharadińae

Paṛhao ceṅgodạń,

Tobe nạ̃hiń lại ańjomae

Khane kusiạń.