Ho̠ṛ Ar Kulại Reaḱ Katha

Sedae jugre do̠, kathae, ho̠ṛ hõ kulại ṭhenko jo̠m ocoḱ kan tahẽkana. Ado̠ onka tahãn tahẽnte, kathae, mit́ din do̠ mit́ṭen ho̠ṛ do̠ Ṭhạkur ṭhen aro̠joḱe calaoena. Ado̠e metae kan, E̠ Thạkur baba, am ṭhenge mit́ṭen aro̠joḱ lạgit́ iń he̠ć akana. Ado̠e metadea, Cet́ ạrij kantama? Lạime. Ado̠e me̠nket́a, Noko kulại jạtge ạḍi bạṛićko noksanet́lea. Huḍiń janwarko hoeyena, sakam latarre hõko okokoḱ kana, ado̠ bale ńe̠l ńam ho̠tet́koa. Acka mạrko jo̠m go̠t́et́lea. Lạṭu janwar khan do̠, ńe̠l daram go̠t́kotele ńir sajoṅa. Noko kaṭić janwar do̠ bale ńe̠l daram ho̠t́ daṛeako kana, onate am ṭhen aro̠joḱ iń he̠ć akana. Ma dayakate ańjo̠mkatińme.

Ado̠ Ṭhạkure me̠nket́a, Acha bogege. E̠nḍe̠khan phalna din hiloḱ setaḱre he̠ć go̠doḱme, ar kulạiren so̠rdar hõ e̠n hiloḱ do̠ń maṅgaoea. Am hõ inạ din hiloḱ do̠ ạikhạ hijuḱme. Ado̠e me̠nket́a, Acha bogege. Khange ona din tioḱen khan sạri setaḱreye calaoena, ar kulại hõ tinre co̠e se̠n akan. Khange ado̠ bana ho̠ṛkin se̠n ńapamena. Ado̠ Ṭhạkure kuliyet́kina, Henda ya kulại, ańjo̠met́ kanań, baṅma, ạḍi bạṛić am do̠m jo̠met́koa; sạri se̠ nase? Ado̠ kulạiye me̠nket́a, Okor ba? Iń do̠ bań jo̠met́koa; akoge aleko jo̠met́lea. To̠be̠ bam jo̠met́koa. Ado̠e me̠nket́a, Baṅa. Ado̠ uni ho̠re kulikedea, Henda ya manwa, sạri, kathae, ape do̠ kulạipe jo̠met́koa? Ado̠e me̠nket́a, Okor ba? Ale do̠ bale jo̠met́koa. Akoge bogete ale manwa jạtko jo̠met́lea. Ado̠ Ṭhạkure me̠nket́a, Kulại ar manwa, bana ho̠ṛ iń kuliyet́bena. Bana ho̠ṛgeben hunḍạ baṛeḱ kana. O̠ko̠e hõ baben kạbulet́a. Mit́ṭen bicạr hoyoḱtabena; ạikhạ ona kạmiben, onarege abenaḱ do̠ phanḍaoḱtabena. Ado̠ bana ho̠ṛkin me̠nket́a, Acha, ma hukumạlińme.

Ado̠ kulạiye metadea, E̠ ya kulại, am do̠ kitạ ho̠rho̠ iń metam kana. Judi noa bochor dinte kitạ sakamem ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, amgeko jo̠mmea. Onkae metadea. Ar uni ho̠ṛ hõe metae kana, E̠ ya manwa, am iń metam kana. Ado̠e me̠nket́a, Ma ro̠ṛme. Am do̠ korkoṭ sakam ho̠rho̠eme. Judi onam ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, kulạiyem jo̠m daṛeakoa; ar bam ho̠rho̠ ńũrle khan, e̠nḍe̠khan ape manwa do̠ kulại ṭhenpe jo̠m ocoḱa. Niạ bo̠cho̠r mo̠to̠rege bana ho̠ṛ ho̠rho̠ ńũrben. Kalo̠m niạ cando niạ din hiloḱ ona reaḱ sakam ạguạńben, ar ona sakam iń ńe̠ltabena; sạrigeben ho̠rho̠ ńũr akat́a se̠ baṅ, onań ńe̠ltabena. Ma am do̠ inạ dare, ar nui do̠ hane hana dare, ma tikin khonge ho̠rho̠eben. Ona sakam ńũr tora baṛe̠ ạgu go̠dben.  Jãhã hiloḱge ńũroḱ, unrege ạgu go̠dben. Ar bicạr do̠ noa cando noa din hiloḱ iń bicạrtabena. Inạge katha do̠; ma calaḱben. Ado̠kin calao baṛayena, apan ạpin ho̠rho̠kin dhurạuena.

Khange ado̠ ho̠rho̠ ho̠rho̠te ḍe̠ke̠ sanam ce̠ḍe̠yentakina, e̠nre hõ baṅge ńũroḱ. E̠nre hõ kathae, bạgi do̠ bakin bạgiaḱ kana. Kulại hõ jãhãe ho̠ṛe ńamle khan do̠e metakoa. Dose̠ ya, uni manwa ńe̠l ạgulepe, bhalae ho̠rho̠ ńũrket́a se̠ baṅ. Khanko ńe̠l ạgukedege, ado̠ko he̠ć ruạṛenge, ado̠e kulikoa, Cele ya, ho̠rho̠ ńũrket́ae? Ado̠ko metaea, Baṅa ya, bae le̠ṭe̠ć daṛeaḱ kana. Ado̠e metakoa, O̠ko̠e baḍae, nãhãḱe ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, abo do̠ko jo̠mbongea. Ar judi iń nãhãḱ iń ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan, onkobo jo̠mkoa. Ado̠ ako jạt onkae galmaraoakoa. Ar uni ho̠ṛ hõ jãhãeko ać ṭhenko se̠nlen khan do̠e metakoa, Dose̠ ya, uni kulại ńe̠l ạguyepe , bhalae ho̠rho̠ ńũrket́ae se̠ baṅ? Ado̠ko metaea, Bae le̠ṭe̠ć daṛeaḱ kana. Ado̠e metakoa, O̠ko̠e baḍae, judi uniye ho̠rho̠ ńũrket́a me̠nkhan do̠ abo manwa do̠ko jo̠mbongea; ai iń baṛe̠ń ho̠rho̠ ńũrle khan, e̠nḍe̠khan onkobo jo̠mkoa. Ado̠ sạri onka jidạ jid ho̠rho̠tegekin tahẽyena. Ado̠ sạri bo̠cho̠r din tiogoḱ dela dili khange korkoṭ sakam do̠ ńũr go̠t́ena. Khange ado̠ uni ho̠ṛe rạskạ go̠t́ena; ado̠ halaṅkate ona sakam do̠ Ṭhạkur ṭhene idi go̠t́ket́a. Ado̠ uni kulại hõe ho̠rho̠ bhagaoen khan, mocateye ge̠r topaḱket́a are idiket́a . Ado̠ Ṭhạkurkin metae kana, Nõḱõe baba, liń ho̠rho̠ ńũr ạguket́a; ńe̠ltalińme. Khange ado̠ bana ho̠ṛaḱ sakame ńe̠lket́tạkina. Ado̠ kulạiye metae kana, Am do̠ bam ho̠rho̠ ńũrlet́a; amaḱ do̠ baṅ sạbudoḱ kana. Ado̠ kulạiye me̠nket́a, Baṅa, baba, ho̠rho̠ ńũr akat́geań.

Ado̠ Thạkure me̠nket́a, Baṅa, bam ho̠rho̠ ńũr akat́a. Am do̠ bhiṭuạḱ ṭhen mundhi do̠ okor  ńe̠loḱ kana? Ar nuiaḱ sakam bhiṭuạḱ, ńe̠lme cet́ leka ńe̠loḱ kana. Amaḱ do̠ okor onka do̠ ńe̠loḱ kana? Am do̠m ge̠r topaḱ akat́a; ṭhik se̠ baṅ? Ado̠ uni kulại do̠ cet́ hõ bae me̠n daṛeat́a, tiruṕ hapeyenae. Ado̠ paha tulạmte jaṅgae malaoket́taea are bho̠radea, are metadea, Am do̠ń bho̠ram kana; teheń khon do̠ o̠ho̠ko tioḱ daṛelema. Ar am do̠m haraoente manwa ṭhenem jo̠m ocoḱa, jãhãregeko ńumme se̠ ape jạtko, laga lagateko go̠ćpea, ar go̠ćkate apeaḱ do̠ moela hõ moelako jo̠mtapea, e̠nte am do̠ onkań sarapam kana.

Ona iạte ale ho̠ṛ ho̠po̠n do̠ kulại reaḱ do̠ nit dhạbić moela hõ moelale jo̠met́takoa; onkoaḱ do̠ bale giḍiyet́a, jo̠to̠le suṛe jo̠met́takoa.

Source: Santal Folk Tales




Ạdibạsiko ren Ạyurić Sagram Mạjhiwaḱ Gur Mãhã Disạ Ruạṛ

Sagram Hasda ( Mạjhi) do̠ ạdibạsiko bańcao reaḱ kukmũye uduḱat́koa soman hasaren girobas akan Santal, Urao selet́ aema adibạsiko. Santalko ren nui maraṅ ạyurić do̠ 1901 se̠rmare Rajshahi jilạ, Godagaṛi upạjilạ reaḱ Malkomola ńutuman ṭolare (Ne̠be̠tar do̠ uniaḱ ńutum lekate ‘Sagram Paṛa) rey janam akana. Ako ṭola khon amdaj 20 kilometer sạṅgiń re menaḱ skulrey paṛhaoḱ kan tahẽkana. Baḍae ńam akana, Secondary biḍau e̠moḱ laharege paṛhaoḱ do̠e bạgi akada.

Nunạḱ sạṅgiń hor calaḱ hijuḱ oktere ạdibạsiko lạgit́ thoṛa kạmia mentey aṭkarkeda. Rajnoitik gharońjre bae janam akan rehõ, ạdibạsi hoṛkoaḱ duk-kosṭo ńe̠lte Rajnitigey bachaoana. 1954 sermare hoylen bachao tot́ ( nirbacon) re Juktofront khon bachao ocolena ar Member Of  Lagislative Assembly. Rajshahi  Sagorpaṛa re 1956 sermare bạisạuleda ‘ Sagram Majhi Adibasi Chatrobas’. 1 January 1957 sermare 40 ṭaka reaḱ bhaṛa oṛaḱre 19 pạṭhuạkoante noa hostel do̠e ehoṕleda. Aćaḱ noa kukmũ lekate benao akan hostelre tahẽkate aema ạdibạsi koṛa siknạt ko hamet́jo̠ṅ akana ar akoaḱ jionre marsal do̠ bamber akana.

Arhõ 1957 sermare Union Porisod re aḍe-pase (Sthanio Sarkar) goṭhon okte Chairman hudạre do̠e bachao ocolena.  1958 sermare aćaḱ kạmi ṭhạ̃i Program re Sastho Complaint Benaore gõrtõṛõć do̠e do̠ho akada. 1962  sermare Nap reaḱ center committee sodosso se̠ member po̠d do̠e ńamkeda, 1970 sermare do̠ nirbacon rey selet́lena. Me̠nkhan nirbaconre Awami League hoṛko ṭhene bhagao ocoena. Ar 1962 sermare Dhaka selet́ goṭa Baṅgladisạmre  hulmal eho̠ṕen khan santal hoṛ, urao jạti-gosṭhiko modre aema do̠ disạm ko dạṛ bạgiada. E̠nrehõ Sagram Mạjhi do̠ sanam hoṛko dil ar sạhuse em akat́koa, janam disạm Baṅgladisạre  ạidạri salaḱ girobasoḱ lạgit́e udgạuket́koa. E̠ken inạ mo̠to̠ do̠ baṅ 1974 sermare sạdhin Baṅglsdisạmre Program Union Porisod re Chairman po̠drey bachao ocolena.

1971 sermare maraṅ lạṛhại e̠hoṕen khan aema maejiu-baba hoṛko aḍepase disạmre asraiko hataokeda. Uni hõ mit́ okte simạna do̠e paromleda. E̠nre hõ thir se hape do̠ bae tahẽkana.  Jo̠to̠ okte ạdibạsiko bujhạuako monejoṅleda, disạm do̠ rukhiại lạgit́e udgạu akat́koa. Acren kạṭić hopontet́ Sudhir Hasda (Mạjhi) hõ lạṛhại lạgit́e kulledea. Rajshasi jiwi buṭạrire hostel benao talate ạdibạsiko talare siknạt reaḱ diuhạ joloḱ iạte ạḍi ãṭe kurumuṭu akada. Uniaḱ nonkan kurumuṭu ar jhũḱ mon khạtir Godagari Upạjilạre ‘ Boṭtoli Adibasi Prathomik Biddaloy’ benao akana, Modhumath re benao akana Biṛla Prathomik Biddaloy. Inạ chaḍa hõ Sitolpur Ạdibạsi bo̠so̠ḱ kan ṭoṭhare ar mit́ṭen Skul do̠e benao akada, Ne̠be̠tar do̠ ona skul do̠  Sarkari kedako.

Arhõ Sagram Mạjhi do̠ aćren thoṛa gatiko joṛaokate un okte reaḱ Ojopaṛa ṭolare 1945 sermare benao rakaṕ kedae ‘ Panihar Public Library, Panihar ṭolare. Baḍae ńam akana nitoḱ ona library re pe ge̠l (30) hajar khon bạṛti puthi, magazine ko tumạl menaḱa. Disạm ren namḍak onoliạ, kobi, sãohet́ Gobesona koaḱ jạruṛaḱ ko jagaokate library do̠ calaḱ kana. Polli Kubi Josim Uddin, Kubi Bonde Ali Mia hõ niạ library member re tahẽkana. Unige pạhil ṭolare murukh je̠no aloko tahẽn ona reaḱ kạmikoe ạyurleda. Aḍepase reṅgeć nacar, murukh gharońj khon gidrạko saṕ ạgukate skulrey bhurti reaḱ bebosthaet́kan tahẽna. Rạsika ạdibạsiko lạgit́ 1976 sermare Baṅgladesh Betar Rajshahi khon akhṛa uchạn reaḱe bo̠ndo̠bo̠set́kan tahẽna.

1976 sermare 6 June khon sạbik lekate santal ar urao ko lạgit́ ‘ MADOL’ uchạn ehoṕena uniaḱ likho̠n go̠ṛho̠nte. Ạdibạsi koaḱ kạuḍi ar sãota lahanti lạgit́ uni do̠ ać apataḱ bhiṭa hõ Sarkar kuṭir silpạ benao lạgit́e aṛaḱade tahẽkana. Nagar sãota somaj  do̠ Mr. Mạjhi do̠ Rajshahi ren gunan gidrạ hisạbteko cinhạ akadea.     




Jatiyo Bissobiddaloy re Honors Pạhil Bo̠cho̠r Professional Course re Bhurti

Jatiyo Bissobiddaloy re 2020-21 sikhnạt serma reaḱ pạhil bo̠cho̠r snatok se̠ graduation (soman) professional course re bhurti do̠ eho̠poḱ lạgit́. Online re pạhil ardas do̠ darakan 12 September ạyuṕ ber 4 baja okte eho̠boḱa. Ar noa ardas do̠ 28 September ńindạ okte 12 baja dhạbić calaḱa. Ona  course re bhurti reaḱ jãhãe pạṭhuạkoaḱ kusi-sana menaḱ khan, Jatiyo Bissobiddaloy reaḱ bhurti babotre menaḱ Website (www.nu.ac.bd/admissions khon Form do̠ purun hoyoḱa. Ardas lạgit́ fee do̠ College hotete niṭ akat́ mobile Banking talate 29 September bhitrire joma e̠moḱ hoyoḱa. Niạ sikhnạt sermare bhurti kan pạṭhuạkoaḱ online kelas do̠ 20 October khonge eho̠boḱa.

Source: Prothom alo