13 September Khon Medical Pạthuạkoaḱ Kelas Eho̠bo̠ḱa

Darakan 13 September kho̠n jo̠to̠ Medical College ar Bissobiddaloy reaḱ kelas eho̠bo̠ḱa me̠nte Sastho Montri Jahid Malek do̠e lại so̠do̠rkeda. Medical ren pạhil, dosar ar mõṛẽaḱ sermaren pạthuạkoaḱ kelas eho̠boḱa. Me̠nkhan niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ sanamaḱ ạn-ạriko manao ganao hoyoḱa. Bạṛtikaete mask ho̠ro̠ḱ ar hoṛko kho̠n pharak pharak tahẽn hoyoḱa. Inạ tayom jo̠to̠ Skul, College hõ pạri pạrite jhijoḱa.

Tumạl-Korotoa




Mit́ṭen Kul ar Kulại

Ho̠ṛko me̠na, kathae, Sedae jugre do̠ kul do̠ kulại ṭhenko jo̠m ocoḱ kan tahẽkana. Mit́ṭen kamar, kathae, birte hurut́ kuṭạm kuilại lạgit́̃e se̠n akan tahẽkana; un jo̠khe̠ćge, kathae, kulại do̠ kule lagaye lagayedea se̠. Khange uni ho̠ṛ ṭhen se̠ uni aṛete kul do̠e ńir calaoena. Khangeye okoyena, uni kul do̠; ado̠ dhãoṛa dhạ̃uṛi uni kulại do̠ kule ńam baṛayede kana.

Khange ado̠ uni kule me̠nket́a, uni kamare metae kana, E̠ ho, de̠ bańcaokańme. Uni kamar do̠e me̠nket́a, O̠ho̠ń okolena, jo̠meńam nãhãḱ. Ado̠ uni kule me̠nket́a, O̠ho̠ń jo̠mmea.

Ado̠ khangeye okokedea. Ado̠ taeno̠mte khange to̠e metae kana, O̠ko̠e ṭhen hõ alom lại baṛaea, arem jạile khan do̠ dhorageń jo̠mmea. Ado̠e cekaea be̠cara, pạhil mae okokede, taeno̠mte ma onkae metae kan. Khange ado̠ ghań ghuń bại bạiteye me̠nket́a, O̠ho̠ń lạia. Inạkin ro̠ṛ baṛae jo̠khe̠ćge kulại do̠e ńir hijuḱ kan tahẽkana. Khange uni kamar do̠ ṭe̠ṅgo̠ćte  kulạiye capat́ledea se̠ye̠ capat́ go̠ć go̠t́kedea. Ar kul do̠e ro̠ṛ oṭokat́a, Am do̠ o̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia, are dạṛket́a. Ado̠ uni kamar do̠ kuilạ baṛakate tarasiń ber jo̠khe̠ć kuilạko ar uni kulại hõe go̠ḱket́te oṛaḱteye he̠ćena. Khange ado̠ ro̠ ge̠t́kate uni kamar ạimại do̠e utu dakaket́a; ado̠ khankin jo̠m baṛaket́a. Ado̠e kuliyede kana, Okare nui kulại do̠m go̠ćledea? Ado̠ uni kamar do̠ cet́ hõ bae ro̠ṛet́a.

Khane me̠nket́a, Ma se̠ lạime, okarem go̠ćledea? Ạḍiye sebela, gapa do̠ iń hõ am so̠ṅge̠te̠ń calaḱa; am do̠ sendra baṛakom, ar iń do̠ inạkore hurut́koń kuṭạm baṛaea. Ado̠e me̠nket́a, Iạń lạiam kana, ạikạ o̠ko̠e ṭhen hõ alom lại baṛaea. Ado̠e me̠nket́a, O̠ho̠ń lạia. Ado̠ khangeye lạiae kana, je, Mit́ṭen kul do̠ kulại ṭhene laga ocoḱ kan tahẽkana, un jo̠khe̠ćge ṭe̠ṅgo̠ćte iń do̠ kulại iń capat́leda se̠n go̠ć utạr go̠t́kedea.

Ado̠ unre kule metadińa, O̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia, baṅkhanlaṅ jo̠mmea. Onate am hõń metam kana, o̠ko̠e ṭhen hõ alom lạia. Khange uni kul do̠ tinre co̠ṅ kuḍạmre he̠ćkateye aḱten kan tahẽkana; khankin jạpit́ket́ khan uni kul do̠ bo̠lo̠yente uni kamar he̠re̠l do̠e jhuṭiạu oḍokkedea. Ado̠ khange ṭạnḍiteye oḍok idikedea; me̠nkhan cet́ lekate co̠e idikede, okare hõ bae ghaoledea. Khange ado̠ idikateye do̠ho̠ akadea; khange ado̠ bo̠to̠rte uni kamar reaḱ linḍhi do̠ luyut́ luyudoḱ kantaea. Khange ona ńe̠lte uni kul do̠e me̠nket́a, Henda ho, linḍhi do̠ cedaḱ lukut́ lukudoḱ kantama? Ado̠ uni kamar do̠e me̠nket́a, Enaṅ kulạige laćreń bhorao akade tahẽkana, nuige oḍokoḱe me̠net́ kana. Khange kule me̠nket́a, Acha o̠ho̠ń aṛagea, ma dạṛ ho̠dme. Khange ado̠ kule dạṛket́a; ado̠ uni kamar bańcaoenteye ruạṛ he̠ćena.

Tumạl- Santal Folk Tales




Oṛaḱre Deṅgu Rogi Jo̠to̠n

Disạmre Deṅgu ruạte aema hoṛko jạbunoḱ kana. Khond-rond kateko me̠net́kana, Niạ sermare  Deṅgute jabunoḱ hoṛko ‘Den 3’ lekanaḱte hõko jạbunoḱ kana. Ona iạte mũskilteaḱ hõ ḍhergea. Deṅgu ruạte aema lekan mũskilaḱ hoe daṛeaḱa. Onate pạhil kho̠nge sontor ar ceton tahẽn jạruṛa, enḍekhan jiwi ko̠ṭo̠ḱ lekan bo̠to̠r ar ona selet aema eṭaḱko mũskil hõ ko̠m ńogo̠ḱa.

Deṅgu ruạrem jạbun akan do̠ cekate bujhạua.

Aboaḱ disạmre Deṅgu ruạ ńeloḱ reaḱ okte do̠ June-July kho̠n September- October cando dhạbic. Jạput́ din jãhãnṭaḱ ruarebon jạbunlenkhan deṅgu aḱ katha do̠ bo̠ho̠ḱre do̠ho̠e hoyoḱa. Noa ruạ reaḱ matra do̠ 102-105 Fahrenhiet. Ruạ soṅge soṅge arhõ thoṛa cinhạ tahẽna, ona do̠ noage, Ạdi ãṭ hoṛmo haso, dea ar jelre haso, mẽt aṛe ar tayom seć haso, be̠ć be̠ć ạikạu costive, reṅgeć baṅ ạikạuḱ , hoṛmore araḱge dag ńeloḱ. Niạ okte ruạrebon jạbun tạnaḱlenkhan bilo̠m baṅkate ruạ ńam tora pạhil mõṛẽ din bhitrire deṅgu SN1 biḍạu jạruṛa. Ona sãote CBC, SGPT ar SGOT hõ bidạu jaruṛa.

Cet́ cet́ko cekae jạruṛa:

Deṅgu ruare jạbilenkhan dactor koaḱ porames lekate apan-ạpin oṛaḱre pạhilte jo̠to̠n ar cikit́sa ehoṕ hoyoḱa. Arhõ thorạ manao ganaoaḱko latarre e̠mena-

  1. Ruạ ko̠m ńoḱ reaḱ upại: Deṅgu ruạ khon kom ńoḱ lạgit́ paracetamol ran beohar hoyoḱa. Noa ran do̠ 5-8 ghonṭa tayom ruạ reaḱ matra bujhạukate beohar daṛeaḱa. Me̠nkhan dinre  8-10 kho̠n bạṛti beoharlekhan Liver re mũskil hoe daṛeaḱa. Rua ko̠m ńoḱ lạgit́ Aspirin ar haso reaḱ NSAD group reaḱ ran baṅ beohar hoyoḱa. Ran begor hõ rua kho̠n pharnaoḱ lạgit́ bo̠ho̠ḱre daḱ dul, goṭa hoṛmo lo̠ho̠t́ kićrić tanaḱte jo̠t ar baṅ khan ruạ hoṛ paera hõbon paera daṛeakoa.
  2. Daḱ Ńu: Deṅgu ruare jạbunlenkhan din hiloḱ 2 tala kho̠n 3 liter daḱ ńu lagaoḱa. Deṅgu rua reaḱ maraṅ cikit́sa do̠ Fluid Replacement se̠ le̠he̠r jo̠maḱ reaḱ bebostha. Daḱ sãote arhõ ńu daṛekeabon orselain, sup, ḍab daḱ, pholmul reaḱ so̠rbo̠t, daḱ mạnḍi, toa emanteaḱ.
  3. Jirạu: Deṅgu ruạre paṛaoakan rogi ko lạgit́ jirạu do̠ ạḍi jạruṛaḱ kana. Ruạ okte hoṛmo do̠ nijo̠r tahẽna.Deṅgu ruạ reaḱ cinhạ ńelen 7-10 din hamal kami baṅ jaruṛa. Me̠nkhan taṛam baṛae, ar din hiloḱ reaḱ kạmi daṛeaḱbon.
  4. Eṭaḱ Ran: Ruạ são sãote aema hoṛ do̠ be̠ć be̠ćko ạukạua, Diria tahẽ idiḱa. To̠be̠ Deṅgu rogi kodo Antibiotics Steroids ran reaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱa.
  5. So̠nto̠r tahẽnoḱ reaḱ soṅket́: Rogiko thoṛa so̠nto̠r tahẽn lagaoakoa. Ar noako cinhạ ńe̠llen khan bilo̠m baṅkate ạdi usara dactor soṅge ńapamoḱ hoyoḱa. Ona do̠ hoyoḱkana, Ạdi aṭ nijor, abo̠l tabo̠l katha roṛ, mit́ talao be̠ć, ạdi ãṭ lać haso, hoṛmore cumkạḱ cumkạḱ dag, sãhet́re muskil, ti jaṅga reaṛ, racatere mãyãm, racate ko̠m hoyoḱ, mũ, ḍaṭa reaḱ jạmbi, tạnḍite horre mãyãm jo̠ro̠ḱ , ạdi bạrṭi masik okte mãyãm calaḱ, mãyãm be̠ć.

Bạṛti mũskilre okoeko menaḱkoa: Mit́ bo̠cho̠r latar ar 65 bo̠cho̠r cetan, bharti hoṛmo maejiu, blood pressure, koṛam re okoeaḱ mũskil menaḱ, Diabetes, Dialysis rogi. Nonkan kodo̠ ehoṕ kho̠nge Haspatalre tahẽ reaḱ porames e̠m hoyena.

Santals Times se̠ć kho̠n Sanam santal boeha-misera kope  nehõr ocoḱ kana je̠ Deṅgu ruạ kho̠n sahaṛakae tahẽn lagit́ cetanre ol akan biso̠iko monrebo̠n rebet́ do̠hoe ma. Ar ona lekabon calaḱma. Enḍekha sạrige Dengu ruạ kho̠n rukhiạbon ńam daṛeaḱa. Ar onkate sanamko napaete dhạrti jiṅgi bon khemao idima.

Source: Prothom Alo