COVID-19 re National Agency For Green Revolution aḱ Cehaọ̠na Kạmi hora

Ko̠ro̠na ajar kho̠n sahaṛ akae tahen ar Niropo̠n hoṛmo̠wante  jion jiṅgi khemao lạgit́ hoṛko udgạuet́ kạmihora lahantiyeda ko National Agency for Green Revolution (NAGR) ar Amnura Lutheran Mission Hospital. Niạ hoṛ udgạu kạmire apnarte hoṛko moca eset́ mask horoḱ lạgit́ ar ko̠ro̠na ṭika̠ hatao registration lạgit́ ko  daṛan kana Kolege Universityre pạṭhuạ juạn kuṛi-koṛako.

Calaoen serma kho̠n goṭa dhạrtire Ko̠ro̠na ajarte hoṛko goćjoḱ kana ạḍitet́ge . Ona reaḱ ge lasaṛhet́ tet́ te Baṅgladiso̠mre ho ko̠ro̠na reaṅ do̠sar ḍheo heć paṛao akana ar noate din hiloḱ 10 hajar cetan hoṛko jạbunoḱ kana ar 200 cetan hoṛko din hiloḱ ko gujuḱ kana. Ar noa okte diso̠m sarkar  25 serma cetan umer ren ko do online ńutum ol caṛhao kate ko begor pạisate ko̠ro̠na ṭikạ ko hatoeda. Menkhan ḍher okte ge ńelakana je aema hoṛ do nia ṭikạ hatao bako reben kana. Menkhan nit ato ṭoṭha re ko̠ro̠na ajar te hoṛko jạbunoḱ ko ḍherente nit do̠ goṭa diso̠m ren hoṛkoge niạ reaṅ ṭikạ ko hatao lạgit́ sarkare uskureḱ koa.

Ato ṭoṭha kore boso̠toḱ kan sanam hoṛ ko niạ babot udgạu ko lạgit́ National Agency for Green Revolution (NAGR) ar Amnura Lutheran Mission Hospital do̠ thoṛa jhukan juạn koṛa koe bachaoket́ koa niạ uskur kạmire goṛo emoḱ lạgit́ ar nonko do goṭa ato ato ar bajar kore dãṛãkate hoṛkoko cehaoet́koa ar atoren ạdibạsi hoṛko online ṭikạ lạgit́  ńutumko ol cahaoet́ takoa. Ṭika hatao lạgit́ ko uskuret́ ko kana.

Niạ ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahen cehao̠na kạmihora do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ar Amnura Lutheran Mission Hospital calaoen bocho̠r kho̠n ko kạmi agueda. Calaoen Bochor do Rajshahi reaḱ Tanore, Godagari, ar Chapainawabganj jilạ reaḱ  Nacho̠le , Chapainawabganj so̠do̠r, Gomostapur ṭoṭha kore  menaḱ 28 goṭen atore daṛakate onakoren hoṛhopo̠n ko talare mask, sạbun, ar ti tiju (jibanu kho̠n rukhiạḱ ) ran ko em hạtińakada. Ar atoren

 hoṛko sapha sạphi tahen lạgit́ ko uskurakat́koa NAGR ar Amnura Lutharen Mission Hospital ren 2 dol jhukan kạmiạko. Niạ bochor ho nia koro̠na reaḱ ḍelta ńutuman virus aḱ chaplaote ḍher hoṛ din hiloḱko nasaḱkan okte ko̠ro̠na  ṭika hatao lagit́ online re ńut́um ol caṛhao ar mask horok lạgit́ ko uskur ko kana niạ gãotaren bachao akan kạtić ar jhukan pạṭhuạ koṛa kuṛiko. Okoe do darakan dinre santal jạtiạri ren ạyur ko ko hoyoḱa. Noko ko kạmikan Juạn ko ar niạ kạmi hora ạyur lạgit́  National Agency for Green Revolution (NAGR) ar Amnura Lutheran Mission Hospital hoṛ ko do̠ aema sarho ko emako kana.




AM DO̠ BẠBUM BOKAGEA

Am do̠ bạbum bokagea…

O̠lo̠ḱme paṛhaoḱme,

Hạrjo̠ṅme ạkil,

Teheń baṅ khan gapa,

Benaoḱam ukil.

Am do̠ bạbum bokagea…

Hạrme halaṅme,

Hameṭme bidiạ,

Sesanre baṅ khan,

Benaoḱam sukri bạdhiạ.

Sendrare karkare,

Amge bạbu sikạriạ ;

Jhalkaoḱme bạbu duniạre,

Benaoḱme so̠majre susạriạ.

Bạnuḱ leka caṇḍbo̠l,

Am do̠ bạṇḍi bạṇḍiạ,

Alom daṛan kalo̠ḱ bhaṭo̠ḱ,

Alom benaoḱ ạṇḍiạ.

Buru se̠ṅge̠l moṇḍoḱ-moṇḍoḱ,

Duruṅ-duruṅ aṅgra,

Alose̠m daṛan kabaḱ-kabaḱ,

Bikạuḱam bạbu so̠majre ḍaṅgra.




Higher Secondary Certificate (HSC)  biḍạu reaḱ form puron 12 Ago̠sṭ

Ko̠rona bhitre rege niạ serma reaḱ Higher Secondary Certificate (HSC)  biḍạu reaḱ form puron do ehoboḱ kana darakan 12 Augusṭ khon. Eken Onlinete form puron reaḱ kami do calaka 25 Augusṭ dhạbić. 31 juĺy Sạnicar  hiloḱ Maddhomik ar Uccomaddhomik siknat board reaḱ mit́ sombad dhạrwạḱte niạ khobor doe baḍe ocoakada.

Niropo̠n hoṛmo hạṭiń ạnko manaote oraḱre duṛup kate ge form puron ar biḍau reaḱ fee do Onlinete emok hoyoka. Oka lekatege biḍao emoḱ gidra se go-baba ko siknat́ ṭhãere calaḱ bam men dareya. Noa babotre phaelaote Dhaka siknạt board reaḱ ̃website re em akana. Onate sanam HSC biḍạu emem kan pạṭhuạ gidrạ ko online re ar akore ḍharwạḱ ko ńelkate jemon ko form ko philap lạgit́ ko men ocoḱ kana.




Kạlu ar Laltekinaḱ pagla galmarao

Kạlu do̠ hoṛo rakab lạgit́ khạrạiye lalaḱ kan tahẽkana. Un jo̠khe̠nge Lalteko pe pon ho̠ṛ birte kaṭ mag lạgit́ko calaḱ kana. Ado̠ Kạlui khạrạiyet́ se̠ntege ho̠r do̠ se̠n akana; ado̠ ona ho̠rtege onko do̠ko calaḱ kana. Ar Kạlu ar Lal do̠ ḍhạuliạ so̠mpo̠ḱ kantạkina. Khange  uniko tioḱkede khan Kạlu do̠e ro̠ṛ go̠t́ket́a, Okatepe helaoena hõ, ṭạmbuć ṭạmbuć? Khange Lal do̠e men go̠t́ket́a, Samań se̠ć. Ad̠oe Kạlui me̠nket́a, Nuiaḱ ṛo̠ṛ ma eṅgate eṛṅga eṛṅgage. Lale me̠nket́a, Cekate eṛṅgagea? Samaṅ se̠n baṅkhan dea se̠nteko calaḱa? Ma bhala am do̠ oka se̠ntem calaḱ kana, samaṅ se̠nte se̠ dea se̠nte?

Kạlui me̠nket́a, Hẽ̠ ma hẽ̠ge.

Lale me̠nket́a, Sei bujhạume.

Khange Kạlui me̠nket́a, Cet́pe mag lạgit́?

Lal do̠e ro̠ṛ ruạṛadea, Kaṭle mag lạgit́.

Ado̠ Kạlui kulikedea, Okare?

Khange Lale ạcuradea, Phe̠ḍre.

Kạlu do̠ ro̠ṛket́a, Hẽ̠ ya, hẽ̠, phe̠ḍ ma phe̠ḍregeko̠ mag; ado̠ oka burure? Khange Lal do̠ ataṅ go̠t́ket́a, Buru ma e̠nte baco̠m kuliyediń kan, e̠ke̠nem me̠net́a, Okarepe maga? Ado̠ onateń lạiam kana, phe̠ḍreko maga me̠nte.  Ado̠ inạko galmaraotege gạḍi sagaṛko laga ạguket́a ona se̠ntege, ar uni sagaṛ laḱgaić do̠ o̠t o̠ttegeye calaḱ kana. Ado̠ uni ńe̠lte Kạlu do̠e me̠nketa, Henda hõ, sagaṛre de̠ćkate do̠ cedaḱ bam lagayet́kina? O̠t kho̠n do̠ ńe̠lme o̠nte no̠te̠ ạcuroḱ hoyoḱ kantama. Khange Lale me̠n go̠t́ket́a, Henda ya, am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam, am soman lelha do̠ dhạrtire hõ bạnḱkoa. Am do̠ eṅgate ić hõ ić lelhage tama. Cekate orad do̠ bạnuḱtama? Ńe̠l oradkate ro̠ṛme se̠. Am do̠ ạḍi lelha ho̠ṛ kanam. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, nunạḱ ho̠ṛ samaṅre bejãe ro̠ṛ yam ro̠ṛkediń do̠. Ạḍite̠t́ lelhagem rikạkidiń do̠. Ado̠ Lale me̠nket́a. Hẽ sạrige lelhań me̠n daṛeama; e̠nte am do̠ dare mamaḱ hõ̠ nit́ hạbić bam baḍea. Arhõ nui ma sagaṛre de̠joḱem metae kana. Ado̠ kạlui me̠nket́a, Sagaṛre ̣baṅkhan okare ya de̠joḱ iń metaea? Ado̠ Lale me̠nket́a, Sagaṛ ma ya guḍrạuḱ kan, bam ńe̠l ṭhiket́a? Onare do̠e deć ṭarhao daṛeaḱa? Ar de̠ćlenre hõ e̠nte bae te̠n gujuḱa? Mase̠ bhala ńe̠lme , guḍrạuḱ kana se̠ baṅ?

Kahange tho̠ Kạlu do̠ bitkil lekae thirena, cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, mo̠ne̠ mo̠ne̠te e̠ke̠n muluć muluće landaket́a ar uni sãotenko hõ̠ jo̠to̠geko landaket́a. Ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a, Ne̠tar do̠ candoe sesaoena, oka hiloḱkote co̠ṅ hape̠ne dạṛa. Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Henda ya, bhala ne̠tar do̠ okakore aṅgawae kana? Khange Lal do̠e me̠n go̠t́ket́a, Sermare ya aṅgawae kana. Am do̠ inạ hõ̠ ya bam baḍae do̠? To̠be̠tege lelha do̠laṅ metam kana. Khange ado̠ mit́ ho̠ṛe me̠nket́a. E̠ hõ̠ , ạḍi hạbijoḱ kana , delabon se̠n ho̠doḱa; galmarao do̠ o̠ho̠ cabalentabona. O̠ne̠ko me̠nge, Bo̠sle ko̠tha sutle sapo̠n. Jãhãm ńapamena me̠nkhan, baṅgem bhagao ho̠doḱa; mit́ ho̠ṛe e̠ho̠b khan, mit́ ho̠ṛe mucạt́ idiyet́a; arhõ̠ mit́ ho̠ṛe e̠ho̠ṕ idiyet́a-nonkage galmarao do̠ calao idiḱ kana. Delabo, arhõ̠ nãhãḱ tayo̠mte ruạṛ jo̠khe̠nbo galmaraoa. Ado̠ sạri birteko calaoena. Ado̠ o̠nte̠rege okare co̠ṅ kathae, mit́ṭaṅ jambṛoko go̠ćkedea, ar uni jambṛo do̠ jo̠mea me̠nte Lal do̠e ạgu darayede kangea. Ado̠ arhõ̠ uni Kạlu ho̠rteko tuluć ona khạrại ṭhengeko ńapamena, arhõ̠ onka phukṭi kathagekin e̠ho̠ṕket́a. Khange Kạlui me̠n go̠t́ket́a, Cele biń ya lawar lawarem kuṭuṅ akadea? Ado̠ Lale me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae e̠nte, mase̠ ńe̠l oromem. Ado̠e me̠nket́a, Iń do̠ jambṛo lekań ńe̠le kana. Am do̠ cele biń co̠m metae kan? Ado̠ uniye me̠nket́a, Jambṛo do̠e baṅ kana ya. Nui do̠ buru ayaṅko metae kana; e̠nte haṭaḱ lekae saṛoḱa.

Ado̠ Kạlui me̠nketa, O̠karepe go̠ćledea?

Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, Ho̠ṭo̠ḱrele dalledea.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Okarepe ńamledea?

Ado̠ Lale me̠nket́a, Aćaḱ nij oṛaḱre.

Ado̠ Kạlui me̠nket́a, Ape do̠ iạko siń sạṭuṕ phạriạ baj katha- getape.  Ado̠ Lale me̠nket́a, Baṅa ho, ale do̠ thikgele lạiam kana, ma ho̠ne̠ć bujtam; okam kuliyet́lea, ona reaḱgele lại ruạṛam kana. Ado̠ Kạlui me̠nket́a , Baṅ, apeaḱ do̠ ṭhik katha do̠ baṅ kana, e̠nteń kuliyet́pea, Nui biń do̠ okarepe go̠ćledea? Ado̠m me̠net́a, Ho̠ṭo̠rele dalledea. Arhõ̠ń kuliyet́pea, okarepe ńamledea me̠nte, ado̠pe me̠net́a, Aćaḱ nij oṛaḱre. Ado̠ noako ki katha kantapea? Biń do̠ ko̠kho̠no̠ ki oṛaḱ do̠ko benaoet́a? Onate  ṭhik katha do̠ bań metaḱ kantapea.

Ado̠ Lale me̠nket́a, Ṭhik baṅkhan cet́? Ńelme, ho̠ṭo̠ḱrele dalledetele go̠̠ćkedea, ar bhugạḱrele ńamledea, o̠nḍe̠gele go̠ćkedea. Ona do̠ kichu uniaḱ oṛaḱ do̠ baṅ kana? Ma to̠be̠ amge lại bujhạualeme. Khange Kạlu do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛ daṛeat́a, thir uṭarenae; e̠ke̠n muluć muluće landwana, inạge, ar baṅkhan katha do̠ bae ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ado̠ Lale me̠nket́a, Oka hõ̠ bam ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a. Ma to̠be̠ cun thamkure e̠mente mit́ ho̠ṛ do̠e beḱnao kantakoa. Ado̠ inạtege mit́ṭen gupi kkoṛa do̠ kaḍae laga ạguket́kina; ado̠ onko kaḍa mo̠to̠re barea do̠ khub moṭakin ńeloḱ kana. Ado̠ unkin kaḍa ńe̠lte Kạlu do̠e me̠n go̠t́ket́a, Nukin kaḍa do̠ khubkin moṭa akana. Ado̠ Lale me̠n go̠t́ket́a, E̠nte ho moṭa baṅkhankin cekaḱa? E̠nte nuking do̠ goṭa tạnḍikin daṛan kana, onatekin moṭa akana. Am hõ̠ goṭa ṭạnḍi daṛanme tho̠, nuking lekage nãhãḱem moṭaḱa. Ado̠ inạre hõ̠ Kạlu do̠ baṅgeye ro̠ṛ ruạṛ daṛeat́a; ado̠kin thir baṛayena. Ado̠ e̠ne̠ noa katha do̠ e̠nḍegeń mucạt́kat́a.