Afganistan Ko bạgiada Americaren Sipạhiko Ar Niạte Cabayena 20 Serma Reaḱ Lạṛhại

20 serma reaḱ lạṛhại mucạt́ kateć Afganistan ko bạgiada Juktorastro ren sipạhiko. Noa talatege America reaḱ  20 serma dhạbić tahẽkan ona do̠ cabayena. Ona ṭoṭhare Juktorastro cetan utạrren sipạhi commander Genarel Kenneth Mackenzie baḍae ocokeda, Moṅgolbar tala ńindạ tayom Juktorastro ren paṭhaona (rastrodut) soṅge ante jo̠to̠ kho̠n mucạt́ utạraḱ C-17 Biman Kabul ko bạgiada. Uni do̠e baḍae ocokeda, Niṭ akat́ oktore o̠koe do̠ nitoḱ hõ Kabul bako bạgi daṛeakat́, onkoko goṛoako lạgit́ kutnoitik mission reaḱ kạmihora do̠ calao idiḱa. Mucạt́ utạraḱ Biman do̠ Kabul bạgi tayom kabulre Taleban so̠ro̠sita guli reaḱ saḍe ańjo̠m ńamena. Niạ Biman Kabul bạgi talate America reaḱ jo̠to̠ khon maraṅ lạṛhại ar Taleban Kabul sambṛao tayom aema uddhạr kạmi do̠ mucạt́ena.  Calaoen 14 August kabul do̠ akoaḱ ado̠l reko ạguleda Taleban. Un okte khonge Kabul ren Hamid Karzai Bimanbondor khon uddhạr kạmi calaḱkan tahẽkana. Genarel Mackenzie do̠e me̠nakada, Juktorastro ar sipahi koaḱ biman kore menḱko jo̠to̠ milạu kate 1 lakh 23 hajar tamadi (besamorik) hoṛko ạgu akat́koa. Din hiloḱ 7 hajar tala khon ḍher girobas akan hoṛko Kabul bạgi reaḱ ạt ko ńamkeda. Noa kho̠bo̠r e̠m  khạtir Juktoratro ren Pororastromontri Anthony Blinken Washington do̠e me̠n akada, Samorik mission mucạt́kate nawate mit́ṭen Kutnoitik mission do̠ ehoṕena. Me̠nkhan Taleban kodo sạriaḱte̠t́ hamet́joṅ lagaoakoa. Arhõe me̠nkeda, Kabul re kutnoitik mission bond lenreho America ren hoṛko ar okoe̠ Afgankoaḱ Juktorastro reaḱ Passport me̠naḱtako, onkoko kho̠jle khan Afganistan bạgi lagit́ goṛo ko ńama. Calaoen 17 din dhạbić okoe do̠ noa uddhạr kami reko se̠le̠t́len, President Joe Biden onko jo̠to̠ko johare e̠m akat́koa.

Source: BBC News




Covid-19 Ajar Aodhanre Santal Apnar kusiạ Kạmiạ Gãotako

Covid-19 ajar Audhanre Santal Apnar kusiạ Kạmiạ Gãotako

1

Calaoen 18 June Tabitha Foundation ren ạyurić Manotan Stephen Soren do̠ Rotary International kho̠n ‘Covid -19 Hero Award’ virtual baisire niạ siropae ńamkeda.

Noa SIROPA do̠ lại so̠do̠r akana Markin Juktorasṭro (America) khon, zone 1B, Region 10 hisạbte apnar disạm Baṅgladisạm jopoṛao menaḱa.

Niạ siropa do̠ Rotary reaḱ mit́ meeting re Dhaka re Manotan Stephen Soren seć khon prize ko ataṅkeda ‘Rotary Club Of Dhaka Kawranbazar’– ren Manotan President. Rotary International ren President ar Past District Governor suhiwaḱ sarok crest. Manotan Stephen Soren selet́ arhõ thoṛa hoṛ apnar disạm (Baṅgladiso̠m) khon ko ńam akada. Sarok crest re ol tahẽkana – Certificate of Appreciation and GOLD AWARD proudly presesented to STEPHEN SOREN for commendable and self less work at the time of the COVID-19 crisis. Johariń emae kana Santal lahanti ren kạmiạić  Manotan Stephen Soren.

Manotan Stephen Soren do̠ Rotary Club of Dhaka kawran bazar- reaḱ goṛote Sạngiń jilạ Rajshahi reaḱ Godagaṛi ar Chapainawabgonj reaḱ so̠do̠r upạjilạ ren ḍhilạu ar tayom akan  Ạdibạsi santal, Kolhe selet sanam jạti-gosṭhiko talare covid-19 babotre aodhanoḱ reaḱ kạmiko calao idiḱ kana. Mask, Hand Sanitizer, Sạbun em lahare aodhanoḱ reaḱ solha kathako lạiat́koa.

Nacar hoṛko jemon Covid- 19 mãhãmạri okte mońjko tahẽ daṛeaḱ, ona lạgit́ jo̠m ńũ goṛo em são sãote desi sim , ṭarki sim ar mẽrõm em hoyakana. Kạmi bạnuḱanaḱ hoṛko goṛo lạgit́ bae laha hećlen khan, dạyik bae hatao lekhan mit́ din hiloḱ mit́ thạ̃i kho̠n ar mit́ thạ̃i bo̠do̠lo̠ḱ hoedaṛekoḱtakoa. Kolhe ạḍibạsi gidrạkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ calao idiḱ lạgit́ smart phone em hoeakana, nonkate online re akoaḱ oloḱ paṛhaoḱ kạmiko calao idi daṛeaḱ kana.

Okoeko nursing traningre menaḱko, onko do̠ lapṭop e̠m hoeakana.  Oloḱ paṛhaoḱ bako baḍae menkhan  Udomi Jubo Juta silại course re selet́ akan ko talare gạr okte jo̠maḱ goṛo e̠m se̠ṭe̠r hoyakana. Inạ chaḍa hõ Tabitha Foundation hotete ạyuroḱkan Kindergarten ren gidrạkoaḱ pusṭi jo̠maḱ sapṛao hoeakana amdaj po̠n cando reaḱ. Niạ kindergarten re Santal, Bihari, Hindu- Muslim gidrạko siknạtko hameṭjo̠ṅ kana. Ạri bạndhikate ńelena je̠, goṭa baṅgladisạm modre Chapanawabgonj jilạ ren Kolhe ạdibạsiko ạḍi jhũk monanteko laha calaḱ kana.  Ar noa ko jo̠to̠waḱ do̠ hoe akana Rotary Club Of Dhaka  Kawran Bazar ar Tabitha Foundation  mit́te kạmite. Noa babotre kathań roṛ leda Stephen Soren Tuluć.

Uniaḱ Expression- prize hisạbte ńutum ńum oḍok do̠ ạḍi rạskạ reaḱ  katha. Bũihạ̃ṛ salaḱe baḍae ocokeda, ale do̠ tis hõ prize lạgit́ do̠ bale kạmia, Sisirjạuić do̠ ale ạkil, hikmạt, ạ tar sasnaoe e̠makana; ale do̠ onale beohar akada. Ko̠ro̠na okte ale do̠ acet́ hoṛkoaḱ katha hudiskate noa do̠le goṭa akada. Ar iń  Stephen Soren ińren do̠lko do̠ oktere samaṅ kho̠n ar tayom kho̠niń ạyurakat́koa’. Sisijạuić ṭheniń koejoṅ kana, Tabitha Foundation laha idiḱma hoy-bharḍo leka, marsal reaḱ bamber pasnaoḱ ma goṭa ṭạnḍi.

 2

July 31,2021 Khr. Mit́ṭen Jatiyo doinik potrikare kạṭićgia  menkhan  aḍi  napai guṭ katha, ‘ ko̠ro̠na virus aodhanoḱ hukigod ediyet́ kanae Sabittri’. Sabittri do Ạdibạsi santal jạti-gosṭi ren mit́ aodhan secchasebok kạmiạić kanae. Goṭa dhạrti Ko̠ro̠na virus reaḱ chublạote ạditet́ dhandaser akana, ona reaḱ bo̠to̠ranaḱ ḍheo do mophosol ạdibasi santal ato ko hõ gabaḱ akada. 8 March, 2020 khr. Kho̠n nit hạbić ina bhitri rige  santalko hõ akoren dulaṛiạ koko at́ akat́koa.

Hoṛ lekha sećte ńeloḱ kana Soṅkha lughu ạdibạsi santal selet́ bar-pe ḍ̣ojon ạdibạsi koaḱ jiwi rukhiại dhuṛi ḍahar reye pheḍ akana Sabittri Hembrom. Soṅkha lughu ko judi noa boishik mãhãmạrite ajaroḱ arko gujuḱ en tobe do mit́ hoṛ aodhan ạdibạsi nagorik hisạbte noitik dạyiḱ ko do aparre paraoḱa. Hoe dareyaḱa nonkan dạyik kho̠nge Ti-mayik pańca kate do̠ aćaḱ  tireye rakaṕleda  Sabittri Hembrom. Situṅ ar daḱko baṅ hetao kate santal selet́ ạdibạsi koaḱ ato atoye procaret́ kana- ‘Mask horoḱpe, Niropon tahẽnpe’, Ko̠ro̠na do̠ babon bo̠to̠raḱa, Abobon jitkạroḱa’ emantiak ko.

Calaen 29 July Sabittri do̠e ńelena Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ bhumi office aṛete Bateryte calak mit́ṭen Auṭo-Rickshaw kho̠n aodhanok/cehaona reaḱe porcaret́ kanae mit́leka. Uniren goṛoko lekate selet́ menaḱ koa ạdibạsi pạthua Prosanto Minj, Lina Minj, Elio Mardi, Farzana Tinni ar Samuel Hasda. Ko̠ro̠na rog ńelen tayomge Sabittri ar aćaḱ dol ren sãotenko kurumuṭu kate aodhanoḱ/cahaona reaḱ uskur kạmi ko kạmi ediyet́ kana. Kạmire thoṛa ḍilạṅ-ḍholoṅ hóe len rehõ arhõ kami reko lạgiạ paṛao akana, ạdibasi ṭotha Poba ar Godagaṛi upojilạ reaḱ Noboeboṭtola, Nimghuṭu, Huldibona,Andharkoṭha, Gopalpur, Miapaṛa, Bhugroil, Sontoshpur, Dorsonpaṛa selet́ arhõ e̠ṭaḱ ato kore aodhanoḱ/cehaona  katha ko seṭeret́ kana ar sạbun, mask ko emako kana. Asol te do okako Ạdibạsi ato koren hoṛko aodhan/jagwar ko kom gitako mask ho̠ro̠k reak ogoroj, onako atoko rege ḍherko moneaḱ kana; gidrako ti aruboḱ reaḱ hewa tear rakaṕ lạgit́ sạbun hõko emako kana. Ạt́ko ńam lekhange sãota aodhan-kạṭić umer re bapla babot katha ko lạieda, cedaḱ je noa sãotare noa koge kana asol muskilak ko lekate opromoḱ kana.

Sabittri aḱ dilgạriạ, sanadaṛe, mãyãwanaḱ ko tocbic kate Rajshahi mohanogor Awami League ren saṅgoṭhonik secretary ar Padmatimes 24.com ren sarsadle ar CEO Azizul Alom Belṭu do mit́ṭen Ti-mayik dan-e em akaoadia. Sabittri do̠ rạskạ chạplạu ateye menkeda,‘pańca kate kạmi do ạḍige  harona. Nitoḱ do̠ mojiń ạikạueda. Ar okoe ṭhen hõ baṅ kokoe lagaoạńa. Tinre sanaińa unregeń kạmi dareaḱa. Ale lekan juạn sãotakoaḱ lek kana noa mãhãmạri oktore hoṛko pheḍre tahẽn’. Sabittri do̠ 2021 sermare Rajshahi university college kho̠n Orthonitite Master’s  degree mucạt́ akadae ar sãota reaḱ kạmiko são jopoṛao akanae. Baba do̠ kạmi kho̠n jirạu akan jilạ somobai officer Surju Hembrom ar gogo do̠ jạtiyo ạdibasi porisod Rajshahi mohanogor shakha ren sobhapoti Sumila Tudu. Sabittri do Rahala Rimil dance groupren tearić sobhapoti, UNDP ren secchasebok, Rudo youth grupren sobhapoti ar Ạdibạsi chatro porisodren soh-sobhapoti.

3

‘SANAM HERITAGE’ Metaḱme jotoaḱ ko. Mr.Bablu Murmu do̠ aćaḱ noa kạṭić gãota hotete ko̠ro̠na virus birudre procer ediyet́ kanae. Mr. Bablu Murmu doe tahẽna Rajshahi Puṭiare. Onde kho̠n jahã seć giye calaḱ kan, dareaḱ bhor uni do̠ ato-ṭola koren Ạdibạsi Santal, Pahaṛia,Turi, jạti-gosṭi ko talare aodhan/jagwar tahẽn reaḱ lạkti ko babot algateye  bujhạo ako kanae.

Inạ chada hõ Santali pạrsite korona virus khon bańcaḱ reaḱ aodhanoḱ cahaona sereń record kate se tumạl kate facebook reye procaredae. Uniaḱ ‘SANAM HERITAGE’ reaḱ foliar lekate bar-pe hajar santal selet́ Ạdibạsi, ar noa foliar’ra Baṅgladisom, Bharot, Nepal, Bhuṭan ren santalko hõ menak koa. Aodhan/cehaona do̠ Rasṭro reaḱ simạnakoe parom idie ma, noa ge aleaḱ sana.




Disạmre Ko̠ro̠na Ṭikạ Pfizer Hijuḱ Kana 1 September

Ko̠ro̠na birudre teṅgo daramoḱ lạgit́ Juktorastro kho̠n sandes hisạbte arhõ 10 lakh doge ko̠ro̠na ṭikạ Pfizer do̠ Budhbar (1 September) hijuḱ kana. Teheń noa babotre sastho ar Poribar Kollan Montronaloy ren Sinior Kho̠bo̠riạ Officer Maydul Islam do̠e lại so̠do̠rket́a. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, Pfizer ṭika hijuḱ se̠ ạgu reaḱ okte do̠ bo̠do̠l hoeakana. Teheń (30 August) ńuhum 7:15 baja okte America kho̠n Covax Fecilitig hotete Pfizer reaḱ 10 lakh doge Vaccine hijuḱ reaḱ katha tahẽkan ona do̠ teheń baṅ hećkate Budhbar (1 September) disạmte hijugo̠ḱa.

Tumạl-Padmatimes




Gujuḱ ako Me̠nte Andha Pạtiạu Khạtir Ṭika Bako Hataoeda Santalko

Dinajpur reaḱ Nawabganj upạjilạ sorre golabaṛi ạdibạsi santalkoaḱ ato. Ona atore 30 goṭen gharonjre amdaj 140 goṭen santal hoṛko girobasoḱ kana. Goṭa disạmre ṭika (gonotika) kạmiko calaḱkan rehõ ona atoren mit́ hoṛ hõ ṭikạ bako hataoakat́a. Ato hoṛkoaḱ dạbi, baṅma ko̠ro̠na reaḱ ṭikạ hatao lekhan hoṛko gujuḱa, le̠ḍha aḱ noa khạtir onko do̠ ṭikạ bako hataoet́kana. To̠be sastho bibhag do̠e me̠net́ kana, thoṛa andha pạtiạu iạte onko nonkako me̠net́ kana. Dinajpur jilạ Civil Sergeon Office khon baḍae ńamena, Ko̠ro̠na virus re eto̠ho̠ṕ khon calaoen Sunibar dhạbić Nawabganj upạjilare moṭ pe sae bar gel are (329) goṭen hoṛ ko̠ro̠na rog teko jạbun akana. Ar niạko din bhitrirege pe sae bar gel mit́ (321) hoṛko pharnao akana. Jạbun akanko modre hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha turui (6). Sunibar dhạbićte upạjilạre ko̠ro̠na ṭikạ ko hataojoṅ lạgit́ 73182 hoṛ do̠ ńutumko ol caṛhao akat́a. Ar pạhil doge ṭikạ ko hatao akat́ hoṛkoaḱ soṅkha 20903 ar dosar doge ko hatao akat́ hoṛkoaḱ soṅkha 7943. Ona atoren thoṛa hoṛko sãoe gapalmaraokeda nui  Reporter aḱ. Noko modre 60 cetan umerren Sushila Mardy Kalerkantho metat́koa, ‘Ṭikạ hatao lekhan baṅma hoṛko gujuḱa ar ona bo̠to̠rtege ale do̠ ṭika nit hõ bale hatao akada. Aleren mit́ pe̠ṛa noa kathae me̠nakada. Romesh Mardy ńutuman mit́ hoṛe menkeda, ‘Iń ḍanḍa haso me̠naḱtiná, ṭikạń hatao lekhan e̠nḍekhan jaṅga hõ phulạuḱtińa, ale ma reṅgeć hoṛko kanle jaṅga phulạulen khan gharońj reaḱ kạmi o̠koe kạmia. Ona iạte ale ma ṭika baṅle hataoakat́. Gedu Hembrom do̠e lạikeda, ‘Ińaḱ thoṛa sahẽt́ reaḱ muskil me̠naḱtińa. Presser reaḱ hõ, ar aema karonaḱte ṭikạ bạń hataoakada. Ar hoṛkoaḱ mocareń ańjom akada, ṭika hatao lekhan rog ḍheroḱa. Onko pe hoṛ mo̠to̠ do̠ baṅ onko lekan arhõ aema hoṛko sãoe gapalmarao akada. Ona atoren aema gharońj ren hoṛge oloḱ paṛhaoaḱ bako baḍaea. Ḍher hoṛge pạṭ khaṭaokate jion jińgiko khemaoet́kana. Atoren hoṛkoaḱ noa muskil dosa ńelte ona atorenge aḍepase Ạdibạsi Marsal Jubo Spoting Club mit́ soṅgoṭhon ato hoṛko ṭikạ hatao ocoko reaḱe goṭa akada. Ona iạte calaoen Sokolbar ato hoṛko ṭikạ reaḱ babotre udgạuko lạgit́ girjạ oṛaḱre mit́ sabha do̠e hoe ocokeda.  Abasik Medical Officer Dr. Sadia Kasem Shefa  se̠ṭe̠re tahẽkateć onko ṭikạ babotrey galmaraoat́koa.  Sabha re, ṭikạ reaḱ bhạilạitet́ babotre bujhạu ako tayom aema santal hoṛko ṭikạ hatao lạgit́ko rebenena. Golabaṛi Adorso Marsal Jubo Unnoyon Treasurer Alomgir Murmu do̠e me̠nkeda, ato hoṛkoaḱ katha hudiskate ạḍi dhao bujhạu reaḱiń kurumuṭukeda. E̠nrehõ bako bujhạuleda. Me̠nkhan Dr. Sadia Shefa noa sabhare sanam santal hoṛkoe bujhạu ocoket́koa ar sanamko ṭika hatao lạgit́ko hẽḱ keda.

Source: Kalerkantho




Ghonṭare 25 KM To̠ṛte Viaduct Cetante Pạhil Dhao Leka Metrorail Ko Calaokeda

Mimit́ ghonṭare 25 kilometer (km) to̠ṛte viaduct cetante pạhil dhao lekate Metrorail do̠ko calaokeda. Noa talatege anusṭhan lekate biḍạu lạgit́ calaoko e̠hópena kukmu reaḱ Metrorail. Teheń Robibar (29 August) Metrorail Rajdhạni reaḱ uttora Diyabaṛire me̠naḱ station-1 khon calao do̠ko e̠hoṕ akada. Ponea hoṛ dejo̠ḱ boge ar gạḍi reaḱ lahare ar tayomre mit́ṭenkate injin selet́ moṭre 6 goṭen coach se̠ bogeante mit́ṭen gạḍi tahẽkana. Pạhilre so̠ṛo̠ḱ ar Setumontri Obaidul Kader hạriạr jhạnḍi hurlạukate rail calaḱ reaḱe isạraket́a. Ber 11:45 baja o̠kte coach anloding area khon noa jhạnḍi do̠e hurlạukeda. Isạra se̠ soṅket ńamkate siṭikate metro-rail reaḱ 6 number lạn cetante gạḍi do̠ se̠ṭe̠rena coach anload area re. Inạ thoṛa tayom khange arhõ siṭikate viaduct areare he̠ćkate Pollobite calaḱ lạgit́ko aṛaḱkeda. Bidạu lagae lạgit́ noa din Metrorail do̠ ghonṭare 25 kilometer to̠ṛte calaokedako me̠nte Dhaka Mess Transport  Company Limited ren bebosthapona ạyurić M.A. N Siddik do̠e baḍae ocokedae.

Source: Sonali sangbad  

 

 




30 September Bhitrite Mahasoe- Officer ar Kạmiạko Tikạ Hatao hoyoḱtakoa

Darakan 30 September bhitrite disạm re menaḱ jo̠to̠ School-College ren mahasoe, Officer ar kạmiạko ṭikạ hatao hoyoḱtakoa. Sikhnạt Montri Dipu Moni mit́ bạisi talate noa sombat do̠e lại so̠do̠rkeda. Arhõe me̠nkeda, darakan October cando kho̠n sikhnạt gãota ko jhić lạgit́ sanamaḱ sapṛaoaḱ eho̠ṕakana. Ko̠ro̠na mãhãmạri okte, niạko din ma e̠nte ạḍi bo̠to̠r re menaḱbon. Ona iạte Darakan 30 September bhitrite jo̠to̠ School- College ren mahasoe, Officer ar kạmiạko ṭikạ reaḱ pạhil ar dosar doge hatao jạruṛ kantakoa. Sikhnạt Montri arhõe me̠nkeda, sikhnạt gãotako jhić lạgit́le sapṛaoakana. E̠nrehõ jo̠to̠aḱ arhõ nawa te sapha-sạphi jạruṛa. Ar niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ sanamaḱ ạn ạriko manao- ganao salaḱ sikhạuna kạmihora eho̠ṕ lagaoḱa. Uni do̠ arhõe me̠nkeda, goṭa disạmrege ṭikạ mako emako kan. Me̠nkhan nit dhạbićte aema sikhnạt gãota ren mahasoe ṭikạ do̠ko hataoakat́a. Me̠nkhan tinạḱ do̠ bako hatao akat́ onko kohõ niṭ́ akat́ oktore ṭikạ hatao lạgit́e  nehõrat́koa.

Source: Korotoa  




Mit́ṭen Kombṛo, Kul, Bana Ar Toyo

Mit́ go̠ṭe̠ć kisạ̃ṛren gạiko ar maraṅ utạr mit́ṭen sãnḍe tahẽkana; bir se̠ć idile khać kul do̠e me̠na, Uni sãnḍ iń jo̠mle khan , ạḍi bạṛiće itil akana, ạḍi din iń tehẽkoḱa. Ar mit́ go̠ṭe̠n kombṛoe me̠joṅa, Nui sãnḍ kombṛle khan ạḍi utạr ṭakateń ạkrińkea. Bhado̠r din jo̠khe̠ć tahẽkana; kul hõ ona dine nenḍa thikoana, ar kombṛo hõ.

Ado̠ kul tinre co̠ṅ jonḍra gajaṛreye bo̠lo̠ thir akan tahẽkana, are me̠njoṅ kana, Jạpit́legeko ho̠ṛ, ado̠ nãhãḱ iń kombṛo oḍokea. Khange uni kombṛo do̠e ńe̠lkedea uni kul, ado̠e me̠nket́a, Tinre co̠ṅ sãnde oḍok akan, kombṛo reaṅ jạruṛ do̠ baṅ hoelentińa, aćtegeye he̠ćadińa. Ado̠e to̠lkedea. To̠lkede khan ado̠ cur mare piṭạu idiyedea; khange setaḱ dela dili munḍu se̠ćgeye ṭanaoḱ kana; khange bo̠ho̠ḱ cur mare piṭạu and mandaokedea.

Khange marsalena; ayoge, kul kanae! Raṛa go̠t́kedeae; ać mit́ se̠će dạṛket́a, kul do̠ bir se̠će dạṛket́a ahaṕ cahaṕ. Khange toyo do̠ kule metae kana, Okate, mamo̠, nunạḱ ãṭ do̠ ahaṕ cahaṕem dạṛet́a? Kule me̠nket́a, Bhạgnạ, cet́ iń me̠na? teheń do̠ mit́ ńindạ moḍ ṭhoṭkae saṕlidińa, mit́ ńindại moḍ ṭhoṭkadińa. Cet́ lekanae, mamo̠, moḍ ṭhoṭka do̠? Delaṅ se̠ uduḱạńme. Ado̠ kule  ãme̠nket́a, O̠ho̠ge bạbuń se̠nlena, moḍ ṭhoṭka ṭhe̠n do̠, Hạni ńe̠leme, do calaḱme. Bhala, mamo̠ń ńe̠legea. Ado̠e calaoena. Nui kombṛo ado̠e duruṕ akana, bhabnaḱ kanae, Jo̠mkińae ho̠ne̠ć kul do̠, cet́ iạte co̠ṅ bae jo̠mledińa? Khange toyoe ńe̠l ocoyen khan do̠e gitićena uni kombṛo do̠ oyo po̠ṭo̠mkate. Toyo do̠ beṛhaeteye ạcuroḱ kana, are me̠njoṅ kana, Cet́ lekan moḍ ṭhoṭka kanae, bhalań ńelea. Ado̠e ạcur idiḱ kana bo̠ho̠ḱ se̠ć. Khange bại bạite kombṛo do̠ tiye husiạret́taea; khange phe̠ḍ canḍbo̠lre saṕkate cun lekae ạcurkedea; ạcur ạcurteye laṅgayen khane capat́ go̠t́kadea. Ạḍi bạṛiće bo̠to̠rena toyo do̠, are dạṛket́a le̠ṅge̠t́ sopot́; kule tioḱkede khane me̠nket́a, Baṅ kanae, mamo̠, moḍ ṭhoṭka do̠, ghur pãk kanae, ińgem e̠ṛe̠kidińa.

Khange dạṛ dạṛte banatikinkin ńapamena; ado̠e metae kana, Okate, bhạgnạ, nunạḱ ãṭ do̠m dạṛet́a? Toyoe ro̠ṛ ruạṛket́a, Cet́ baṅ, mamo̠m me̠nte, mit́ go̠ṭe̠n ghur pãke ghur pãkkidińa se̠, gujuḱ lekań ạikạu akat́a. Ado̠ banae me̠nket́a, Cet́ lekan bae, bhạgnạ? Onkanko do̠ ko̠to̠ń jo̠m akat́koa. O̠ho̠ mamo̠m jo̠mlea ho, ińiń baḍaeyet́a; do e̠ntem jo̠me khać. Khangeye calaḱ kana. Uni ho̠ṛ do̠ ado̠e duṛuṕ akana, banae ńe̠lkedea, hijuḱ kanae iń se̠ćte. Khangeye me̠nket́a, Jo̠meńae, darereń de̠joḱa,baṅkhan khạṭigeye jo̠meńa. Ado̠e de̠ćena. Khange le̠ṅge̠t́ sopot́ co̠ṭteye de̠ć idiyena ho̠ṛ do̠, bana hõe de̠ć idiyena; ḍher laphaṅen khan nanha ḍạrte khange hamalte rạput́ena., ńũr go̠t́enakin; bana do̠e latarena ar ho̠ṛ do̠ bana cetanre ; oṛgo poṛgo chaḍaoenteye dạṛket́a bana do̠. Khange toyotikinkin ńapamena, ado̠e me̠net́a Am do̠, bhạgnạ, ạḍim pago̠la, iń do̠m e̠ṛe̠kidińa, baṅma, ghur pãk kanae. Baṅ kanae ghur pãk do̠, upo̠r cap kanae.

Tumạl- Santal Folk Tales




Court Reaṅ Hukumte Bo̠ndo̠ḱ Kana Pubg Ar Free Fire Gatić, Tiktok- Likee Hõ.

Baṅgla disạmre Pubg ar free fire lekan ‘bagahi’ internet gatić reaḱ link do̠ bond akadako Telejogajog  niyontrok songstha- BTRC. Adalo̠t kho̠n hukum ńam tayom BTRC noa bebosthae hatao akada. Commission vice chairman Subroto Ray Maitra Budhbar hoṛkoe metat́koa, Department Of Telecom (DT) noa babotre batlaoe e̠mlena. Pubg ar free fire bond akana. Arhõ e̠ṭaḱ ‘laksan’ app ko hõ bond reak dhara do̠ e̠hoṕ akana. Tiktok, Bego live ar Likee lekan app selet́ arhõ thoṛa app baṅgla disạmre bond lạgit́ hõ ko kurumuṭu kana me̠nte uni do̠e baḍae ocokeda. Nit app reaḱ link bond lekan hõ VPN teko calao daṛeaḱa me̠nte cal bo̠l kateće me̠nkeda, noa ko bond lekan aleaḱ jãhãn daṛe do̠ bạnuḱtalea. Niạko app ren mạliki ṭhen ciṭhi e̠mkateć bond lạgit́le nehõraea.  BTRC ren mit́ officer do̠e baḍae ocokeda, lahare jãhãn app se̠ website bond hoyoḱ khan Internet Getway, Broadband ar Mobile Operator batlaoako jaruṛa. Calaoen 16 August disạm reaḱ online platform kho̠n pubg, free fire selet́ nonkan ‘bagahi’ jo̠to̠ gatić pe cando̠ bond reaḱe hukum akada Highcourt. Nonkanaḱ online gatić ar tiktok, likee lekan video strim app bond reaḱ hukum cedaḱ baṅ emo̠go̠ḱa, baḍae hatao lạgit́ ạri do̠ jạri akana.

Source: Sonali sangbad




Bo̠so̠t Bhiṭạ Kho̠n Laga Ńir Bo̠to̠rre Me̠naḱkoa Santalko

13 sermare birgajaṛ reaḱ loksan man 61.61 persent. Birgajaṛ rạkhi jogao khạtir ḍhip (soikot) dhasaoḱ́ kan babotre teṅgo daram lạgit́ goṭaedako co̠lo̠nti ko. Prossason do̠e me̠ne̠t́ kana, Gaibandha reaḱ Gobindogonj re Rangpur ciniko̠l reaḱ jumire Export Prossesing Zone (EPZ)  hoelen khan aema silpạkạrkhana do̠ benao rakaboḱa. Ar o̠nḍe kạmi lạgit́ ạt ko ńama santal ko hõ. Me̠nkhan noa katha do̠ bako hetaoaḱ kana. Santalko me̠neda, noa jumi do̠ bapa-purkhạ takoaḱ kana. Nonḍe EPZ hoylen khan onko do̠ jumi khonko laga ńir ocoḱa. Sanamaḱ at kate horre duṛuboḱ hoyoḱ takoa. EPZ birudre Moṅgolbar do̠ maṭh reko tahẽkana santal ko. Noa ko ṭoṭha hiri idikeda EPZ ren mạliki ren nirbahi Chairman. Rangpur re ciniko̠l me̠naḱ ona jumire EPZ benao reaḱe goṭa akada Sarkar. Maraṅmontri aḱ hukum ńam tayom kạmi ko eho̠ṕ akada Bepza. Me̠nkhan noa jumi se̠ hasare hoyoḱ kante ạḍi raṅgao ar bo̠to̠r re̠ menaḱkoa o̠nḍenko santalko. Rangpur ciniko̠l ṭhe̠n kho̠n baḍae ńam akana, 1953 sermare Gobindogonj upạjilạ reaḱ Mohimagonj ṭoṭhare Rangpur ciniko̠l do̠ benaolena. Ciniko̠l ren mạliki 1954 sermare upạjilạ reaḱ Sapmara union reaḱ Sahebgonj  Baghda Firm ṭoṭhare 1 hajar 832 akor jumi bhar ko hataokeda. Un kho̠nge o̠nḍe do̠ ạk cas abado̠ḱ kana. Ciniko̠lrege ạk do̠ dal hoyoḱ kan tahẽna. Me̠nkhan ạk baṅ kulạuḱ kan khạtir calaoen sarma do̠ ciniko̠l bond reaḱ sarkare jạhirakada. Aḍepase̠ se̠ o̠nḍenko santalko do̠ bapa- purkhạ jumi me̠nteko dạbi kana. 2016 serma reaḱ talamala okte Ando̠lolon ko benao rakaṕkeda. Jumi rạkhi jogao lạgit́ benao rakaṕena Sahebgonj Baghda Firm Bhumi Uddhar Committee. Ona sermage 6 nambar jumi reaḱ ạk get́ khạtir ciniko̠l mạliki são santalkoaḱ lạṛhại hoyena. Ar Santal jạti-gosṭhi ren pe hoṛko goćena ar polis selet́ 20 hoṛko akaham akana. Inạ tayom ciniko̠l ren mạliki do̠ tarte beṛhae kate jumi akoaḱ do̠kho̠leda. Me̠nkhan (3) pe serma lahare santalko do̠ ona tar beṛha rạput́kate jumi ko do̠kho̠lleda. Un khonge onḍe do̠ aema lekan pho̠so̠l ko casa bad ạ̣guiet́ kana. Noa khạtir santal hoṛko do̠ Gobindogonj- Dinajpur ṭoṭha reaḱ ḍaharre Sahebgonj ṭoṭhareko manobbondhonkeda. Noa kormosuci se̠ program ạyurkedae Barnabus Tudu. Santal ko do̠ aḱ- ãpạri ante EPZ bond lạgit́ upạjilạ hoṛko baner ante Gobindogonj so̠ho̠r reaḱ carmatha ṭoṭhare ko manobbondhonkeda.

Source: Prothom alo




BAKḌULU

Bakḍulutiń, E bakḍulu!

Oka khon co, E bakḍulu,

Ińaḱ jhiṅgạ jhaṭarege,

Aṕ hapeyenam eh mońjge.

Mạluṅoḱ kạnạń bakḍulu,

Phạkṛạ̃ḱ ńelte bakḍulu;

Tire aṕkamge sanań kan,

Asen ạcurmeń menjon kan,

Hape se, thir hapelenme;

Mit́ dom ma saṕ ocoạńme.

Baṅa baṅa, bạń thirama;

Saṕ hõ bạń saṕ ocoama,

Aloge, men alom soroḱa,

Nonḍe khon ma coń uḍạuḱa;

Uḍạuḱ lạgit́ mońj phạkṛạ̃ḱtiń

Am do ekenem rạput́kạtiń;

Nitge nẽḱẽ uḍạuḱ kạnạń;

Am cetante manḍraoḱ kạnạń;

Hanko gateń darako kan,

Iń ṭhen nitko seṭer akan.

Aema nitle jokaoena,

Rạskạgele eneć kana;

Beṛhaele manḍrao  ạcur kan,

Ale ńelte bam rạskạḱ kan?