Iskul, kolej ko bond khạtirte Kạuḍi sõćjoṅ re Paṛhaoḱ Gidrạko

Disom reaḱ maraṅ muskil halot re jạruṛ khạtirte Dinajpur sen hoe lena. Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol upojilạ Muṭni ato reye tahẽ kana sedae ren mit́ dhiri munḍhet́  haṛamba ńutum do Shamla Hembrom, umer do amdaj sae serma cetan. Ạḍi budan santal hoṛe tahẽ kante pon koṛa, bạhu biṭiko ar soṅgete goṛom gidrạko soṅge ạḍi maraṅ jopoṛao gharońj doe doho oṭo akada. Nãhãḱ jugre nonkan jopoṛao gharońj do baṅge ńeloḱ kana. Uni do calaoen July cando reaḱ 7 tạrik 2021 doye benḍao ena. Boṅga tala akan Shamla Hembrom aḱ bhanḍan re ạḍi aema gadel peṛako seṭer ko tahẽ kana. Ona okte re ńapam hoe lena Sabina Ṭudu soṅge, nui maejiu hõ mońj gharońj benao rakaṕ lạgit́ ar gidrạko oloḱ paṛhao cet́ ocoko lạgit́ ạḍi mon do menaḱ taya.

Sabina Ṭudu soṅge ạḍi jeleń gapalmarao re rakaṕ heć ena disom re Iskul kolejko bond khạtirte ale reṅgeć nacar koren gidrạko do ạḍi ãṭko hale ḍale akana. Cet́ le ceka lekhan gidrạko mońjko tahẽna, oloḱ paṛhaoko cet́ daṛeaḱa, mońj kạmiko ńam joṅa, darakan dinkore mońj gharońj ar mońjte dhạrti jiṅgiko khemao daṛeaḱa.

Korona rog dher khạtirte calaoen March cando 2020 serma khon nit hạbić te joto lekan sikhnạt ṭhạ̃iko do bond gea. Korona lekan mũhin rog do eken sohor bajar do baṅ bickom nãhãḱ okteredo ato ṭola korehõ heć bolo akana. Nonka te ńeloḱ kana ale koaḱ ay-upại ko hõ thoṛa akana. Onkate ńeloḱ kana gidrạko oloḱ paṛhao re jopoṛao baṅ doho katet́ gharońj reaḱ lahanti lạgit́ gidrạko kạmi reko dhurạu et́ koa. Noako chaḍa hõ gidrạko huḍiń umer regeko bapla et́ koa.         

Calaoen 29 tạrik lukhibar ạyuṕ ber 7:30 BBC reaḱ news seć te Gonosikha ren ạyurić Rasheda K. Chaodhuri doe menet́ kana; noa lockdown re disom re oloḱ paṛhao reaḱ do ạḍi ãṭe loksan keda. Sohor bajar ren gidrạko do enrehõ online zoom kilas, hand noteko, assessment seć lekate thoṛa sikhnạt ar oṛaḱ re mahasoe ko doho katet́ dher do sikhnạt ko hameṭ eda. Menkhan ato oṛaḱ ren gidrạko lạgit́ do ạḍi muskil. Ona khon hõ bạṛti muskil do Ạdibạsi gidrạko lạgit́. aema doko laha lena, Menkhan noa maraṅ rog korona khạtirte arhõ ạdibạsiko do dherko tayomoḱa menteye hudis eda.    

Dinajpur jilạ reaḱ Kaharol Upozilạ Muṭni atoren juạn koṛa Moni Hembrom do degree doe purạu akada. ar uni hotete baḍae akana je, khaṭo sạri golpo do santalko ạḍi ãṭe hudis ocoet́ bon kana. Ạḍi aema santal gidrạko do Bhan calao, rajmistri kạmi ar mit́ bar do ńu buloḱ teko jạbun akana.

Rajshahi jilạ reaḱ Godagaṛi upojilạ Dogachi atoren Seuli Kisku do Unihealth Nursing College Dhaka re diploma nursing dosar serma doe paṛhao eda. Lockdown khạtirte joto bond gea, ar onate uni do gogo sãote hoṛo rohoye calaḱ kana. Reṅgeć nacar hoṛ hisạb te noako din re kạmi begor jom do bạnuḱa. Uni soṅge galmarao hoe ena; zoom te class calaḱ kana, ado joṛao dom tahẽn kan gea se baṅ? Roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽ kana; mobile re ạḍi mońj internet connection bae ńam te dinạm do kilas re joṛao bạń tahen kana.

Sorkaraḱ goṭawaḱ lekate Iskul kolej kore online te kilạs hatao reaḱ hukum menaḱ rehõ, ạḍi mońj tedo baṅ hoyoḱ kana mente gidrạko ren go babako menet́ kana. Reṅgeć gidrạko Iskul te kolge muskil ar hõ digital kilạs, online, hand note, assessment selet́ eman teaḱ ponthako etohoṕ akada. Santal hoṛ hopon kodo ạḍi thoṛa hoṛaḱ menaḱa haṭaḱ lekanaḱ mobile phone, ar hõ jạruṛ kana internet. phone ge bako kiriń daṛeaḱ kana arhõ internet. Ṭhik onka ge huḍiń kilạs ren gidrạko lạgit́ television re paṛhao ko lạgit́ kurumuṭu keda. Nit hõ aema santal ato oṛaḱ kore karenṭ do bạnuḱa, television ma ar hõ ạḍi sạṅgiń reaḱ katha kan. Aema santal ato oṛaḱ kore do mimit́ dokan re TV ko dohoet́ te maraṅko, sẽṛako se gidrạko ńeńel lạgit́ dokan ko senoḱa ar TV ko ńelet́ kana. Nonkanko lạgit́ do baṅ kana nãhãḱ okte re calaḱ kan oloḱ paṛhao hameṭ system do. Onate ńeloḱ kana darakan din ạḍi maraṅ begar do hoyoḱa. Horo ar kulại reaḱ golpo leka ạḍi bại bạite santalko bon lahaḱ calaḱ kan tahẽ kana. Menkhan korona do arhõ bạṛtiye tayom ket́ bona.        

Munḍumala Women Degree College ren gạkhuṛ Mahasoe Sunil Kumar Majhi (Soren) soṅge ạḍi jeleń santal gidrạko aḱ oloḱ paṛhao, lahanti selet́ emanteaḱ galmarao hoe ena. Nui gạkhuṛ mahasoe do sorkaraḱ goṭa lekage aćaḱ kolej re online kilạs, hand note ko benao ar paṛhaoḱ kan kuṛiko soṅge jopoṛao dohoe lekan bhage kạmikoe kạmi kana. Menkhan bhabna reaḱ katha do hoyoḱ kana; santal kuṛiko do mit́ ṭen hõ online kilạs re joṛao bạnuḱ koa. Noa do ạḍi bhabna uni lạgit́ ar abo santal jạtiko lạgit́.

Onate nonkan halot re santal gidrạko lạgit́ cet́ lekan mońj upại bon ńamte darakan din re bin muskil tebo teṅgo keṭeć daṛeaḱ? Ińaḱ khaṭo hudisteń men keya je, nitoḱ kan gea somoe ar okte do Santal ren manotanko dupuṛuṕ mit́ katet́ santal jạtiyạriko nonkan mũhin halot khon owar rakaṕ ko lạgit́, khạndri hudis ar goṭawakyte disom ren sorkar ṭhen ardas emoḱ jạruṛa ạḍi usạra. Tobe khan do santal gidrạko oloḱ paṛhao sećte babon tayomoḱa. Eken gidrạ koaḱ oloḱ paṛhao do baṅ, bickom santal jạtiạrikoaḱ joto lekan ạidạriko hatao lạgit́ bon kurumuṭua.   




Gharońjre Haṛam-Buḍhikoaḱ ṭhại ar Kạmiko

Paromen 25 Julae, 2021 Kr. serma Rajshahi `Cathedral’ mison Baganpaṛa torop khon haṛam-buṛhikoaḱ mãhã manao hoena. Noa japaraore ḍherkaete  Ạdibạsi haṛam buṛhiko se̠le̠ťlena. Japarao reaḱ kạmi horako mudre maraṅaḱ do̠ tahẽkana- `Gharońjre haṛam buṛhikoaḱ ṭhại (hal halot) ar kạmiko. Ado̠ Galmarao epemre oka jạsti sodorenko do̠ nońka-

Haṛam buṛhi do̠ okoeko ? Ne buj lekate bon men daṛeaḱa okoe baba ar gogokoaḱ umạr 65 serma ghaloḱ cetan hoeakan ar goṛom haṛam goṛom buṛhiko hoeakan onkoge haṛam buṛhi do̠. Sãote bin gidạr eṅgat apatakan se̠ goṛom haṛam buṛhi baṅ hoeakan menek 65 serma umạr cetanko hõ haṛam buṛhiko saboḱ kana. Ar nokoko khonge mare ho̠ṛ se̠ purkhạ ho̠ṛko do̠. Ar manwa hisạbte abokoaḱ dae kạmiko do̠ aboaḱ jiṅgi umạr lekage jeleń se̠ khaṭo hoyoḱ kana. Noa kạmiko reaḱ gun abgun, pasnaoteť (ব্যাপকতা) do̠ ḍherkaete ṭehãḍoḱ kana manwawaḱ kạmi haobhao (কর্ম-পরিবেশ), kạmi reaṅ phaelaoteť (কর্ম-পরিধি)ar apnaraḱ goṛhon (গঠন), colon beohar reaḱ bataboron (চারিত্রিক বৈশিষ্ট্য) ceatan. Arhõ aboaḱ hoṛmo ar monteaḱ goṛhon do̠ asokaete apan ạpin gharońjre eṅgat kukhi ar bale belteń gidrạ pạṛiạ khon  haṛam buṛhi umạr hạbić. Ar hẽ, sãote abo beṛhae reaḱ haobhao (পারিপাশ্বিকতা), sikhạuna ṭhaona (শিক্ষাপ্রতিষ্ঠান), apnar dhorom reaḱ sikhạuna ar emanko reaḱ urạli se̠ dhamas (প্রভাব) do̠ aboko cetanre menaḱgea. Noa goṛhon reaḱ caherteť (গঠন-প্রকৃতি)gunạḱte  (কারণে) aboaṅ dhạrti ṭunḍaṅ daṛe metaḱme dam-bud (মূল্যবোধ) do̠ tearoḱ kana. Ona do̠ arhõ sodoroḱ kana aboaṅ cal colon reaṅ bataboron bhitrite enakathae iń do̠ ce̠ť lekanić ho̠ṛ kạnạń mente. Khan aboaṅ manwa bhạsi (মানব-প্রকৃতি) do̠ gidrạ umạr khon juạn hạbić, se̠ ona cetan hõ, tearoḱ kana ar haṛam buṛhi o̠kte̠re aboaḱ bhạsi, hewal, dam-bud leka bon cal colon, beohareť kana. Ar jạstikaete onka dharage abo do̠ suk se̠ duk bon ńamjoṅ kana.

Arhõ bon ńeleť kana juạn o̠kte̠re-

  • Sanamkoaḱge apnar cinta bhabna ar apnar jiṅgi-buṭạ (জীবন-কেন্দ্রীক)se̠ apnar gharońj-buṭạ aṅgao-guṭ kạmi-kạsni (চিন্তিত কর্ম-পরিকল্পনা) hõ ḍher kom menaḱgeta bona. Ar onka leka korao lạgiť hõ khup bon kurumuṭueť kana.
  • Apnaraḱ ae rojgar daṛe leka jo̠m ńũre hewa ar mon reaḱ ṭan hõ tearoḱkan tabona.
  • Gidrạkoko haralen khan onkokoaḱ goṛhon, cintạ bhabna, ae rojgar, bapla bihạte kiminkoko hijuḱkan ar onkoaḱ acar beohar, goṛom gidrạkoaḱ janam, joton hara buruko nana parkan haobhaote abo do̠bon urạloḱ (প্রভাবিত)
  • Noako urạli reaḱ jo ar sirjon dhara lekate metaḱme boesal umạrre boge bạṛić do̠ noṅka hõ ńel botejoḱa-
  1. Haṛam buḍhikoaḱ do̠ gharońj ar apasul babotre ne-juạn koṛa kuṛiko khon bạ̃ṛtige aṭkar-buj (অভিজ্ঞতা)
  2. Haṛam buṛhiko do̠ gharońjre akoaḱ siṅghinteť (গুরুত্ব), tinạḱganko bạsutoḱ (মর্যাদা) kana, jo̠m ńũre somanteť ar somoe lekako ńamda se̠ baṅ noako babotre ạḍiko ãegea (সেনসিটিভ) ar hape hapete jotoaḱko tạṅkhia .
  3. Okoeko do̠ gidrạ leka soṛa (সরল) mon tearoḱ takoa, oka do̠ko landa ocoa, oka do̠ arhõ ạḱris ar edre ocoa.
  4. Apnar daṛe cetanre oka do̠ ạḍi pạtiạu, oka do̠ be̠bhorsa hijuḱa. Disạ daṛe, bujhạu daṛe, ńeńel, ańjom, pusṭạu ro̠ṛ- daṛe noako kom calaḱa. Khan eṭaḱ ho̠ṛaḱ goṛo ạḍiko asoḱa.
  5. Ńindạ jạpiť kom, algate lać bạṛić, presar, ḍaebeṭik lekan cetat ruạko coṅ ńańama. Enḍekhan mejaj bạṛić ar be̠bạsutoḱkan do̠ ạḍi usạrako bujhạua.
  6. Daṛan, golpo baṛae asokaete rạnḍi ranḍako ńam baṛaea.

Haṛam buṛhikoaḱ kạmiko

  • Gidrạ heo, ńel todarotko, – merom bhiḍi, gại gupiko, – haṭ bajaroḱ ar eman ạcuko ańjom, – oṛaḱre gogo se̠ bạhu biṭiko daka utui kạmire goṛoako.

Haṛam buṛhiko cetante hoyoḱa be̠lek kạmiko

  • Haṛam buṛhiko cetanre ạṛis, ạtruń mon, baṅ ro̠ṛako se̠ tergeń ro̠ṛako, jaoge judạ judạ dohoko, boge judạ baṅ kuliko, ruạ hasore baṅ joton, ran re̠he̠ť baṅ bebosthae ‍se̠ derie, bichnạ ar kicrićko baṅ saphae, jo̠m ńũ jạruṛ sumuṅ ar o̠kte̠ nạpit baṅ emako, haṛam buṛhiko bad kate oko kombṛo jo̠mjoṅ ar emanaḱko.

Haṛam buṛhikoaḱ dosko

  • Ase̠ć tase̠ć jo̠m hewa karonte ńamaḱ jo̠m ńũ cetan bạḍrại, bachao baṛae. Nisạko ńũ-latao (নেশা-আসক্তি) gunạḱte ńam baṛae ar ńũ bul kate gur poṭoć, ti-jaṅga rạpuť, ar aṭeť bichnạko lohod. Tho̠ṛatege usạdoḱ ar eṭaḱ ho̠ṛko ṭhen oṛaḱ ho̠ṛkoaḱ oktae. Oka do̠ ṭaka paesa reaḱ  ṭonṭa baṅ bujhạu ar gidrạ leka jigir khoj. Kimin bạhuko são, jạsti do̠ hanharea mudre torko jhogṛa ar emanko.