Som Murmu




Santals Times Desk




Sulukrey Jirạuena Ạdibạsiko ren Ạḱyurić Birbanṭa Bhagbot Tudu

Ạdibạsi santalko ren ạḱ́yurić Birbanṭa Bhagbot Tudu do̠ Hola (22 june) moṅgolbar amdaj se̠taḱ 9 baja se̠ć Rajshạhi re̠aḱ Daspukur ṭoṭhare̠ aćaḱ nij oṛaḱ re jiwi do̠ calaoentaea. Gujuḱ okte uniaḱ umer do̠ hoylena (75) se̠rma. Uni do̠ aćren bar koṛa ar mit́ kuṛi , aćren oṛaḱ hoṛ, soṅge aema pe̠ṛa pạrbhạ 

ko̠ do̠e bạgiat́koa. Akoaḱ gharońj seć kho̠n baḍae ńam akana, teheń budhbar aćaḱ ato Godagaṛi Talai Runamnogorre̠ sarkari seć khon man manot  le̠kate akoaḱ gharońj re̠aḱ topa thạ̃i re ko̠ topakedea.

Rev. Bhagbot Tudu, s.o. Morol Tudu, vill. Bhatapara, Rajshahi. Born 06.07.1955 Theol. Training: BSSc, Amnura Seminary 80-82. Ordained: 1985 at Uzirpur by Chandrae Soren. Misc. service: 75-79 Evangelist Rajshahi circle, 82-85 Evangelist in Naogaon BLMF. Pastor service: 85-88 BLMF/ELCB, Other service: 88-90 teacher Borgharchi Mission Sch., 90-91 clerk at BNELC Church office, 91-93 BNELC Church Secretary. Since 1994 private service (AUS) Bhagbot Tudu do̠ Ạdibạsi Unnoyon Soṅgstha benaore̠ aḱyuriće tahẽkana. Uni do̠ ạdibạsi aricạli rạkhi jogao ar pasnaore ạḍi maraṅ dạyiḱ ko̠e khemao ạgu akada.  Uni do̠ Manwa natogosṭhi re̠n benaoić kanae. Ona do̠ Jạtio porjai re̠ ar goṭa dhạrti re̠ ạḍi man do̠e hameṭleda. Arhõ uni do̠ Bangladisom TV re̠aḱ sarjạmin akhṛare utorboṅgo soṅgoṭhok  hisạbte aema din dạyik salaḱe kạmi idikeda. Nuiaḱ gujuḱ khạtir SANTALS TIMES seć kho̠n ạḍi bhabnale so̠do̠reda. Sisirjạuić ṭhenle kho̠jo̠ḱ kana uniaḱ jiwi suluḱte tahẽnma.




DO̠Ṅ SO̠GO̠Y

Hoṛ ho̠po̠naḱ bapla re̠ juạn koṛa koaḱ maraṅ rạskạ kana doṅ sogoy. Ñeota baṅ ńam len khan hõ doṅ sogoy calaḱ do ganoḱ giya. Tobe apnar ato kho̠n hõ barhe ato re doṅ sogoy ḍher rạskạ bujhauḱa. Ar aema koṛa do tala ńindạ ko senoḱa do̠ṅ so̠go̠y lạgit. Teheń bon ańjoma doṅ sogoy reaḱ mit́ṭen golpo.

Gel (10) serma laha reaḱ katha, Matkom bir ato re Birju murmu ńutuman mit́ṭen koṛai tahẽ kana. Uni do eṅgat apat ren mit goṭen sader hopone tahẽ kana. O̠lo̠ḱ parhaoḱ te̠ okoe  ge uni são baku daṛeaḱ kan tahẽ kana. Mahasoy ko̠ hõ ạḍi ko̠ dulaṛ de kan tahẽ kana. Iskul mucạt kate college calaḱe ehop akada. Hoṛ ar diku chaḍa arhõ aema eṭaḱ jạt ren gate ko tahẽ kan taya. Enteḱ uni do parhaoḱ gidrại tahẽ kana. Jahan mela ar bapla sogoy re hõ bae calaḱ kan tahẽ kana. Acar bebohar ạḍi tet́ mońj tahẽ kan iạte ać go baba hõ hoṛ ṭhen uniak ńutum gorob salaḱ kin ńumet tahẽ kana. Kukmu tahẽ kan tạkina ạḍi maraṅ officer kin benaoeya.

Diku aḱ Eid jokheć aema din do college chuti tahẽ kana. Ar un o̠kte re onko ato sor re bapla huyuk kan tahẽ kana. Ado̠ uni ren eṭaḱ barea gate guniram ar kajek. Unkin do̠ doṅ sogoy kin reyạu idi kidiya. koṛai laṭu akan iạte ać go baba hõ thọra sạdhin te calaḱ reaḱ ạidạri kin emade tahẽna. Birju do̠ ạḍiye ñehorok kan tahẽ kana je bae calaḱa mente. Enteḱ uni ma jahan sogoy hõ bae baḍae. Menkhan uniren banar gate do ̣aḍi muruk te uni kin metadea am do̠ baṅ sogoy lagaoma. Khạli aliṅ são em tahẽna.

O̠kte do tahẽkan ńindạ gel (10) bajaḱ. O̠nko pea gate kọra do̠ sen kate manḍwa latar re ko bo̠lo̠yena. Enteḱ sereń do̠ sạrdi akan tahẽkana. Sogoy bạkin jomkao daṛeaḱ kan tahẽ kan iạte bar bạṭi hạnḍi ńu reaḱ kin cintạ keda. Birju hõ kin soṅge tora kidiya. Mit bạṭi kate kin ńu ket́ khan barhe thoṛa calaḱ kin men joṅ na. Ar Birju do kin metadeya duruṕ hataṛok. Thora ghuṛi tayom ruạṛ hijuk reaḱ katha kin metadea. Eskar re duṛup akan jokheć acka ge mit́ṭen kuṛi do hạnḍi taṅ ona oṛak reye boloyena. Ado Birju ye kuli kidiya am hom ńu baṛay geya? Birju do̠e baṅ keda. Uni kuṛi doe metadeya lajaḱ reaḱ cet́ hõ bạnuḱa. Hape seń dulam legi. Thik un okte ge okoe co barhe khon duạr do̠ ko siń kaják keda. Ar barhe re ạḍi kawa rawa do ańjomena.

Birju do ạḍiye tharbasao ena. Duạr jhićen khan Birju do barhe re aema hoṛ jarwa akankoe ńel ńamket́ koa. Adom do̠ Birju dale reaḱ ko kurumuṭu keda. Birju ar uni ren gate do̠ ạḍi ko̠ ñehor ena. Aḍe pase ren aema hoṛ do̠ Birju ko ńel thik kadi tahẽkana. Mạńjhi haṛam ar eṭak sanam ko̠ duṛuṕ kate ko̠ thik keda uni kuri do Birju bapla huyuk taya ar o̠na ńindạ un okte ge Birju do bai rạjik kan tahẽ kana.  Enteḱ kuri do̠ uni kho̠n hõ bar umer lahai tahẽkana.  Menkhan dal ar jorimana reak katha anjom kateć uni do̠ bapla re rạjiyena. nawa bạhu ante birju do̠ o̠ṛaḱ bai ruạrlena. Gati koṛa ṭhen kho̠n thoṛa paesa hatao kate bajar seć gei nir pharaḱena. Dosar hilok ac go baba ona ańjom kateć bhabna te kin laṅga cabayena.       




Ạdibạsi Pạṛhaoḱ Kan Kuṛi Gidrạ ko̠ Ḍuluṅ Gạḍi Ko Ńamkeda.

Naogan jilạ manda re̠ adibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare̠ ponaḱ kisti re̠aḱ ḍuluṅ gạḍi ko̠ emat́koa. Maraṅ montri hudạ kho̠n bises ṭoṭha ko̠ lahanti lạgit́ no̠a goṛo do̠ em hoyena. Hola (21 june) so̠mber tikin okte̠ upạjilạ porisod samaṅre̠ e̠m hạṭiń akhṛare̠ seṭer ko̠ tahẽ kana upạjilạ nirbahi officer (UNO) Abdul Halim, upạjilạ vice chairman Mahbuba Sddika Ruma, upạjilạ Engineer Morshedul Hasan. Un o̠kte gel (10) goṭen ạdibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare gel (10) goṭen ḍuluṅ gạḍi ko̠ e̠m hạṭińat́ koa. 

 

Source: Sonali Sangbad




Korona Lạrhạire: Santal Daktor, Nurse ar Hoṛmo Joton ko hõ samaṅre

“Maraṅ mũhim muskil ar okte re̠ lạṛhại katet́ teṅgo keṭejoḱ lạgit́ sapṛao tahẽn ge budan koaḱ kạmi kana.” America ren President Franklin D. Rujvelt do̠e tahẽ kana goṭa dhartiren maraṅ ạyurko mo̠dren mit́ hoṛ. Uniak maraṅ muskil do̠ tahẽ kana pạ̃ihạ̃te benao akan chair re duṛuṕ kateye daṛan kan tahẽ kana. Uni do̠e tahẽ kana leṅgṛa ge. Aćaḱ daṛe ar kurumuṭu te America le̠kan disom do̠e calao banao le̠da. Ar o̠nka ge Bhuṭan ren President Lotay Tshering politician and daktor hõ kanae. Disom calao o̠kte re mit́ ghạṛi somoye ńam le̠khan ge haspatal reye calaḱa ar rugikoye jo̠to̠n ar mońj cikitsa emako lạgit́. Tinạḱ mon tahẽn khan nonkan kạmi re hoṛko lahaḱa ar sisirjạuić do̠ goṛo, dan, bhore emakoa.

Mit́ serma kho̠n bạṛti o̠kte goṭa dhạrti re korona le̠kan maraṅ rog/rua do̠ calao idiḱ kana. Baḍae abon je, Korona do̠ nãwã te̠ janam akan rog/ruạ kana, onate daktorko̠, nurseko̠ se̠ hoṛmo jo̠to̠n lekan kạmi re menaḱko̠ sanamko̠ ge ạḍi bo̠to̠r ar digdhạ re menaḱ koa. O̠nate de̠labon te̠heń do̠ bon baḍae lege onko hoṛ leka ge abo Baṅgladisom ar India ren daktorko hõ Korona le̠kan maraṅ mũhim re Santal ḍaktor, nurse se̠ hoṛmo jo̠to̠n kạmire jo̠po̠ṛao sanam koge ạḍi gạkhuṛ mon selet́ ko̠ kạmi kana. Ińaḱ kạmi ṭhạ̃i re ạḍi hopon mit́ haspatal menaḱa. O̠na reaḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana Amnura Lutheran Mission Haspatal. Bangladesh Government Health Ministry kho̠n gel beḍ reaḱ haspatal kana. Korona o̠kte re ạḍi gạkhuṛ mon selet́ ḍaktor, nurse ar hoṛmo jo̠to̠n kạmi re selet́ menaḱko do̠ ko̠ kạmi kana. Ạḍi sor kho̠n do̠ń aṭkar akada je, tinạḱ haron kạmi kana. Apnar jiwi hoṛmo hạṭiń alae katet́ Ḍaktor, nurse ar hoṛmo jo̠to̠n kạmi re menaḱ koa sanamko̠ ge mon selet́ko kạmi kana. Bin bo̠to̠r ar digdhạte rugiko selet́ galmarao, jo̠to̠n, oxygen, selain, ranko jo̠m oco lekan maraṅ kạmi ko̠ kạmi kana.

O̠nka leka in hõ hoṛ hoponko̠ sontoret́ koa jemon, jạruṛ begor bahre te̠ babon calaḱ, bahre bon calaḱ re mask do̠ horoḱ jạruṛa ar do̠me do̠m se̠ ghane ghane tire sạbun se̠ hand sanitaizer o̠jo̠ḱ jạruṛa korona le̠kan maraṅ mũhim kho̠n sahaṛakae tahẽn lạgit́. 

Nonka halot din kore acka ge facebook ar whatsApp sećte jo̠po̠ṛao hoe lena Ḍaktor Monimala Murmu, Bharot disom reaḱ Pạchim Baṅgla kho̠n. Baḍae oco kedeạń cet́ le̠kate amaḱ goṛo Baṅgladisom ren santal rugiko sebako ńam daṛe keya? Ạ̣ḍi mońj hudis selet́e roṛ ruạṛ keda je, dinạm din setaḱ 7 baja kho̠n 9 baja hạbić whatsApp te̠ consultancy do̠ń em daṛeaḱa, bạṛti kaete gynecological, pregnancy selet́ eṭaḱ rugiko hõ.

O̠nka leka ar mit Bharot disom ren ḍactor Biplob Tudu hõ aćaḱ monsubạ do̠e so̠do̠r akada, je, cet́ lekan goṛo do̠ń em daṛekeya. Uni do̠ Medicine/ran rehet́ re gạkhuṛić kanae.  

Baṅgladisom reko kạmi kan Ḍaktor; Dr. Badhon Tudu, surgeon Naogaon reaḱ sarkari haspatal reye kạmi kana. No̠ako dinre ạḍi bhiṛ̣ re menaea rugiko jo̠to̠n kạmire. Ạḍi ñehõr tahẽn kan taea jemon santal hoṛ hoponko ạḍi aodhan bon tahẽn, mask horoḱ jạruṛa bahre seć calao len khan, hoṛko khon sạṅgiń re tahẽ katet́ gapalmarao jạruṛa, bạṛti kurumuṭue tabon pe oṛaḱ re tahẽn lạgit́.  

Dr. Enos Murmu Chittagoan re apnaraḱ chamber reye kạmi kana. No̠ako dinre Cittagaon re Korona rog do̠ ạḍi cetan seć mohnḍa akana. O̠nate ạḍi sontor selet́ rugikoye ńelet́ koa. Sanamko̠ ṭhen ñehõre do̠ho̠ akada jemon sisirjạuic’ ṭhen koejoṅ tebon disạye. Ar sisirjạuić ak goṛote nonkan muskil o̠kte rehõ rugiko seba ar goṛoe em daṛe ako.   

Chapainawabgonj jila reaḱ Nachol upozila health complex reye kạmi kana nurse Ronjoli Hembrom. Abo jo̠to̠ko bon baḍaea je, Nachol reaḱ ạḍi maraṅ Itihạs menaḱa. O̠nka ge Ronjoli Hembrom hõ seba kạmi sećte santal kuri hisạb te ạḍi gạkhuṛe kạmi kana. Ạḍi sor sompork menaḱ khạtirte jaoge santal hopon koaḱ boge judạ babo̠t gapalmarao hoyoḱa. Santal horko̠ jemon sarkari haspatal re mońj seba se̠ goṛoko̠ ńam daṛeaḱ lạgit́ ạḍi kurumuṭu teye kạmi kana.  

Amnura Lutheran Mission Haspatal reye kạmi kan nurse Ruth Hembrom hõ ạḍi gạkhuṛ sebika kanae. Ạḍi rạskạ reaḱ kho̠bo̠r do̠ hoyoḱ kana; apnarge bhạrti hoṛmo re menaea. Enrehõ rugiko jo̠to̠n lạgit́ ạḍi bhage kurumuṭu do̠e so̠do̠r akada. Apnaraḱ nonkan halot rehõ eṭaḱko jo̠to̠nko, seba se̠ goṛo emako lạgit́ eken apnar do̠ baṅ, bickom aćaḱ hoṛmo re menae gidrạ aḱ jiwiko alaekatet́ santal hoṛko selet́ eṭaḱ jạtrenko seba goṛo emako lạgit́e kạmi kana.

Tinạḱ muskil dinko̠ calaḱ kana Baṅgladisom reaḱ Uttorboṅgo re. Teheńaḱ roka kho̠bo̠r Rajshahi Medical college haspatal ICU re menaea Selina (35). Aćren kuṛi boehae menet́ kana nonkan cikitsa reaḱ khorca do̠ o̠hoń em daṛe lea. Ḍaktore metako kana chuṭi kalepe, korona rugi ante o̠raḱ le ruạroḱa. Ḍaktor ko̠ menet́ kana rugi aḱ mũ ar moca kho̠n oxygen raṛa lekhan ge rugi do̠e gujuḱa. O̠koe raṛaya ona oxygen? Selina ren koṛa ko metadia am ge am gogo aḱ mũ ar moca kho̠n oxygen raṛae tae me. Hiḍir hiḍir mẽt́ daḱ joro katet́e men keda, iń do̠ iń gogo aḱ oxygen o̠hoń raṛa daṛeaḱa. Mucạt́ re haspatal ren mukhiạko̠ Selina cikit́sa dạyiḱ ko̠ hatao keda. Pon din kho̠n nonkate Selina aḱ cikit́sa do̠ calaḱ kana. Uni do̠ nit́ hõ bańcao menaea. Selina leka aema reṅgeć, nacar ar nindhạnko ato gharońj ko̠ren rugiko haspatal teko hijuḱ kana ar o̠nko̠ mo̠dre aema ge Korona lekan maraṅ mũhim rog selet́. O̠ne o̠koeaḱ do̠ cikitsa hatao lạgit́ kạuḍi kho̠ro̠ć lekan daṛ̣e hõ bạnuḱ takoa. (Prothom Alo 21, June 2021)

Manotan ar dulaṛiạko nitoḱ do̠ ạḍi maraṅ mũhim o̠kte kana. Eken maraṅ so̠ho̠r bajar kore do̠ baṅ bickom Korona rog do̠ pasnao akana Ato o̠raḱ korehõ. Jo̠to̠ hoṛko̠ lạgit́ maraṅ sontor reaḱ katha kana. Sapṛao tahẽn jạruṛa noa rog kho̠n sahaṛakae tahẽn lạgit́. O̠nate de̠labon sanamko̠ mask bon horoga, hoṛmo sikhnạt bon manao ganao ma, ạuṛiaḱ o̠raḱ kho̠n bahre seć babon calaḱ ma.

Ińaḱ oloḱ reaḱ mucạt́ re arhoñ disạ ocoet́ bon kana abo santal ḍaktor, nurse, hoṛmo jo̠to̠nko lạgit́ din hilok reaḱ apnar dewa sewa re jemon bon disạko. Sisirjạuić arhõ jemon bạṛtiye goṛo are bhor akote disom ren santalko selet́ eṭaḱ jạtrenko bạrtiko seba daṛe ako. Ar hõ bon koejoṅa jemon sisirjạuić do̠ ạḍi usạrate no̠a rog dhạrti kho̠ne cabaete pạhil leka suluk nirại re jemon dhạrti jiṅgi bon khemao daṛeaḱ.




July Cando Kho̠n Bar Gel (20) Hajar Kạuḍi Kate Ko̠ Ńama Birbanṭa Ko̠.

Darakan July cando kho̠n sanam birbanṭa ko̠ manot selet́ bar gel (20) hajar kạuḍi kate ko̠ náma me̠nte birbanṭa montri A.k.M Mozzamel doe lại sodor keda. Robibar (20) June Rajdhạni re ñawã te baenao akan Dhaka jilạ Birbanṭa Comlpex o̠ṛaḱ reaḱ uḍhau  akhṛa re maraṅ pẹra lekate̠  katha roṛ okte̠ noa doe menakada.

Montri un okte birbanṭa koaḱ bhạlai lạgit́ sarkaraḱ aema kạmihora ko̠ doe lại sodor keda, Birbanṭa ko̠ lạgit́ pe gel (30) hajar taheñ thại benao kạmi thoṛa din tayom khonge ehoboḱa.Maraṅ Montri Sekh Hasina birbanṭa ko̠ lạgit́ pe gel (30) hajar oṛaḱ benao reaḱe hẽḱ akada. Arhõe menkeda, birbanṭa ko̠ lạgit́ begor kạudi tege cikitsạ seba ńam reaḱ hõe toenat akada. Noa ko̠ tala tege aema haspatal  ar jilạ-upạjilạ ko re hoṛmo joton centre re kạudi em hoy akana. Inạ chaḍa kate hõ goṭa disom re sanam birbanṭa koaḱ topa do mit́ge aoda lagit́ kạmihora calaḱ kana. Montri no̠a o̠kte joto hoṛ  birbanṭa ko disạ selet́ janam baba Baṅgabondhu aḱ kukmu aḱ sona reaḱ disom benao rakap re apan ạpin kạmi idi lạgit́e udgạuket́koa. Noa akhṛa re̠ Dhaka jilạ ren prosassok Md. Sohidul Islam, Dhaka 20- ason ren soṅsod member Benjir Ahmod, Banijjo montronaloy ren socib Topon Kanti Ghos, Dhaka polis Super Md. Maruf Hossain são aema birbanṭa ko̠ hạjir ko tahẽkana.

Noa So̠mbad sećte Baṅgladisom ren sanam Santal Birbanṭa kope ñehõr ocoḱ kana je ape manot selet sarkar khon emoḱ kan kạuḍi do July cando khon 20,00 hajar kạuḍi katet́ pe ńama. O̠nate ape do office re jogajog tabonpe ar sarkare emoḱ kan kạuḍi manot selet ataṅpe.

Source: Banglar janapod




Jo̠m O̠kte Katha Roṛ Cedaḱ Jạṛuṛa.

 

Card uduḱ katet́ bo̠to̠r oco

Apat́: Amaḱ report card ạguime ńel legeń.

Gidrạ: Baba, inaḱ report card ma ińren mit́ gate pańcateye hatao akat́a.

Apat́:Cedaḱ? Am re̠n gate aḱ report do̠ ạḍi bạṛić hoy akantaya se̠ cet́? Amaḱ card uduḱ katet́ lelha hoṛaḱ ti kho̠n bancaoḱe meneda?

Gidrạ: Baṅ, uni do̠ ać gogo-babae bo̠to̠r ocokin lạgit́!

Gidrại ruạḱ kan

Mahasoe: Tahole̠ am  do̠m me̠n ocoeda, Rokon do̠ ạḍi kajaḱe ruạḱ kana ar te̠heń do̠ iskul bae heć daṛeaḱa?

No̠a aṛe kho̠n: hoy!

Mahasoe: Am do̠ okoeyem me̠neda?

No̠a aṛe kho̠n: Iń babań me̠neda.

Oka khạtir hado̠s

Chiṛiạkhana re̠ tạruṕ aḱ khańca samaṅre̠ teṅgo kate apat́tet́ do̠ aćren gidrại metade tahẽna, tạruṕ do̠ tinạḱ bo̠to̠ran ar dharkaṭ  janwar kana ko̠!

Gidrạ: (raḱ mẽt́ha kate): Henda ba, nui tạruṕ judi ame jo̠mlem khan …..

Apat́: (Dulạṛ aṛaṅte): Cet́ hoyoḱa enḍekhan?

Gidrạ: Iń do̠ oṛaḱ cekateń calaḱa! Ẽ……

Mul kạhini

Gidrạ ać babawaḱ dạbi re̠ duṛup kate bohoḱ uṕe racaḱ et́taya.

Apat́: Uṕ alom racaḱ tińa.

Gidrạ: Uṕ do̠ bạṅ racaḱ eda ba, ińaḱ chuińgam hatao ruạṛ reaḱ do̠ń kurumuṭuida.

Babawaḱ sirạ okte̠

 Apat́: Class seven re̠ rakaṕ kate cet́ le̠kam ạikaueda?

Gidrạ: Ạḍi bạṛić, baba.

Apat́: Cet́em me̠neda! Cedaḱ? Class seven rege ińaḱ jion re̠ ma pe̠ sermań khemao akat́. 

Daḱ cedaḱ jạruṛa

Gidrạ: Baba, ar mit́ gilạs daḱ emạńme se̠.

Apat́: Am do̠ nunaḱ daḱ cedaḱ lagaoam kana? Am nitońge10 gilạs daḱ iń emat́mea.

Gidrạ: Menkhan baba, atet́ re je̠ ̠se̠ngel ̠iń lagao akat́, Ona ma baṅ ạ̃ṛićjoḱ kan.

 Jo̠m okte̠ katha ror

 Jo̠m okte̠ re̠ apa-ho̠nkin galmaraoet́ tahẽna.

Gidrạ: Henda ba, Capṛa do̠ cet́leka ko̠ sebela?

Apat́: Jo̠m okte̠ ạuṛi katha bako roṛa, thir kate jo̠mme. Tayomteń ańjoma.

Jo̠m tayom-

Apat́: Hmm,Cet́em menet́ tahẽna?

Gidrạ: Me̠net́ tahẽSńạń, dạl uture̠ mit́ṭen capṛae ńur akana. Menkhan am do̠ jo̠to̠ dạl utu do̠m jo̠m caba keda.

Source: Prothom alo




Siberia re̠ udạuḱ jahaj dhaṅ dhaseren te̠ po̠n (4) hoṛ ko̠ goćena

Dạkhin-pạhim Siberia kemerov ṭoṭha re̠ mit́ṭen bar injin reak uḍauḱ jahaj L-410 do̠ ńurente̠ dhaṅ dhaser utạrena. No̠a gho̠ṭna re̠ po̠n (4) hoṛ ko̠ goćena. Arhõ po̠n (4) hoṛ do̠ ạḍi kajaḱ ko̠ kahil akana. Hola (19 june) Sonibar no̠a udak jahaj dhan dhaser do̠ hoy akana. Aḍe pase reak emergence medical bhalai keali kate no̠a kho̠bo̠r do̠e baḍae oco akana roitars. No̠a lahare̠ TASS so̠mbad songstha ãoṛa gãoṛe katet eyae (7) hoṛ ko̠ goćlen kho̠bo̠r do̠e e̠mleda. Mit́ṭen bir gajaṛ re̠ no̠a uḍạuḱ jahaj do̠ dhaṅ dhaser lena. Ãoṛa gãoṛe lahare̠ jahaj cru/biman bala injin nijoren re̠aḱ cinha do̠e kul leda.  Khotra akan ko do̠  ran ocok lagit helikaptor te haspatal teko idi ket koa. Ãoṛa gãoṛe hoylen thạ̃i re̠ nitoḱ hõ bancao ar tae tolas kạmi calao idiḱ kana.

source: Roitars




Ko̠ro̠na re̠aḱ te̠saraḱ (3) Ḍheo Birud re̠ teṅgo daram lạgit́ SaPṛao

Goṭa dhạrti re̠ ko̠ro̠na rog do̠ ḍheo le̠ka baṛhao idiḱ kana. No̠a rog te̠ jạbun kateć gujuḱ soṅkha hõ baṛhao calaḱ kana. No̠a do̠ ko̠ro̠na re̠aḱ dosar dhap ko̠ me̠taḱ kana. Dhaka re̠ ko̠ro̠na rog ńam akat́ ko̠ modre̠ ḍelṭa rog 68 percent. Rajsahi re̠ porikha akat́ 40 percent nạmuna re̠ ko̠ro̠na virus ńel ńam akana. Sastho odhodoptor do̠e dharonaeda, nonḍege ḍelṭa rog do̠ ḍher akana.

Nit́ no̠a ḍelṭa lekanaḱ ko̠ro̠na rog so̠ho̠r ar ṭola-paṛa re̠ pasnao akana.Nacar hoṛko̠ no̠a rog ńametko̠ soṅkha do̠ 30 percent amdajoḱ kana. Songslisto ko̠ ṭola-paṛa re̠n horko̠ lạgit́ ạḍi bhabna ko̠ so̠do̠r ke̠da.Nacar dosare̠ me̠naḱ ko̠ hoṛko̠ sasthobidhi cet́leka ko̠ eṛaṅeda, onkage akoaḱ dinạm din kạmi kateć jo̠m lagao akoa. O̠na khạtir o̠ṛaḱ kho̠n bahre calaḱ hoyoḱ takoa. O̠na iạte onḍenaḱ aso̠laḱ chubi baḍae ńam lạgit́ nạmuna porikha re̠aḱ e̠ṭaḱ upại bạnuḱa. Khange rog re̠aḱ cinhạ ko̠ ạ̣ḍi bạṛti ko̠ ạikạuet́ khan cikit́sa lạgit́ ko̠ hijuḱ kana ar mũskil ko̠ bujhạuet́ kana. July cando kho̠n ṭikạ emoḱ kạmihora e̠hob re̠aḱ katha menogoḱ kana,me̠nkhan no̠a poristhiti samal lạgit́ jo̠to̠ seć kho̠n sapṛao tahen jạruṛa. Jạruṛ kana jo̠m ar kạuḍi sećte go̠ṛo̠ emoḱ. Inạ chaḍa hõ nacar hoṛko̠ talare̠  ko̠ro̠na porikha baṛhao hoyoḱa. O̠raḱ o̠ṛaḱ, ṭola-paṛa re̠ nạmuna porikha kateć mońj cikit́sa ar sasthobidhi se̠ hoṛmo joton kạmi ko̠ manao khạtir jạruṛaḱ be̠bostha ko̠ hatao daṛeaḱ khan te̠saraḱ ḍheo mokabelai lạgit́ sujog ńam daṛeaḱa.