Cet́lekate Eho̠ble̠na Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã

Calaoen 5 june, do̠ tahẽkana goṭa dhạrti poribes mãhã. Jao se̠rmage Bisso Poribes mãhã do̠ manao hoyoḱ kana. Ko̠ro̠na o̠kte poribes re̠aḱ sebel-so̠ṛo̠mte̠t aema ḍherakana.Menkhan poribes são sontoroḱ lagit́ aema din kho̠nge kurumuṭu calaḱkana. Poribes rạkhi jogao lạgit́ sontor  jatisoṅgho ạḍi ḍiyiḱ se̠le̠t poribes mãhã do̠e manao e̠da.

 ‘Poribes moṅj ruạr hoyoḱ ma joto hoṛaḱ eḱraṛ’. Niạge hoyoḱ ma aboaḱ niạ dhao  aḱ poribes mãhã. Goṭa dhạrti poribes mãhã ńutumte̠ e̠makan katha ko̠ro̠na virus re̠aḱ no̠a mãhãmạri talare̠ hạṛiạr Dhạrti benao lạgit́ ạḍi kajaḱe jor akada Maraṅ Montri Sekh Hasina.

Maraṅ Montri me̠nkeda, ko̠ro̠na virus khạtir manwakoaḱ ar kạuḍinity (Orthonity) ko̠ ạḍi ãṭ no̠sṭo akan re̠ hõ poribes tho̠ṛagan re̠ hõ jiwiye rụaṛ ńam akada. Goṭa dhạrti re̠ mit́ sãote lockdown paṛaoakana te̠ poribes mạilạḱ do̠ ko̠m akana. 1914 se̠rmare pạhil no̠a  mãhã huylena, ho̠ṛ soṅkha, Global warning, birnạhạ jiwian ko̠ le̠ka poribes babo̠d re̠ sontoroḱ soṅge soṅge bạḍoḱ lạgit́ no̠a mãhã do̠ manao e̠ho̠b akana.  Bisso poribes mãhã sadharon ho̠ṛko̠ ṭhe̠n idi se̠ṭe̠r lạgit́ mit́ṭen Bissojonin platform, okare̠ jao se̠rmage  mit́ sãe po̠n ge̠l pe̠ (143) kho̠n bạṛti diso̠m ko̠ se̠le̠t́doḱa.

Poribes mãhã re̠aḱ e̠to̠ho̠ṕte̠t́:

1968 se̠rma re̠aḱ 20 may  jatisoṅgho re̠aḱ kạuḍinity ar samajik porisod ṭhe̠n mit́ṭen ciṭhi kolkeda Suiden Sarkar.  Ciṭhi re̠aḱ  bisoi tahẽkana poribes babo̠dre̠ onkoaḱ gạhin utjog re̠aḱ katha. Inạ se̠rmage̠ jatisoṅgho  torop seć kho̠n poribes baṅcao se̠ rạkhi jogao bisoi do̠ sadharon odhibeson suci re̠ hatao hoyna.  Inạ porer se̠rma ge̠ jatisoṅgho seć kho̠n poribes bancao lạgit́ saphate galmarao ar somadhan upại se̠ndrae lạgit́ sodosso rasṭro hukumte suiden re̠aḱ Rajdhani stokhome re̠ 1972 se̠rma re̠aḱ 5-16 june jatisoṅgho  manwakoaḱ poribes mãhã do̠ hoyena. 1973 se̠rma re̠aḱ sonmelon re̠aḱ pạhil din  goṭa dhạrti poribes mãhã hisạbte̠ jạhir akana.

 Poribes mãhã re̠aḱ jạruṛte̠t́:

Goṭa dhạrti re̠aḱ koṛam re̠ poribes aḱ obodan bạjhạu lạgit́ no̠a din do̠ manao hoyoḱa.UNITED NATIONS  prokitiaḱ obodan bisoi re̠ sontor ko̠ lạgit́ noa̠ manao ganao do̠ e̠hob akana. Poribes rạkhi jogao lạgit́ poribes  ar aema jạtren hoṛko̠ sontor re̠aḱ kurumuṭu em hoyna noa niṭ́ akan din rege. Poribes cet́ leka abo sanamko̠e bancaoe bon  babodre̠ sanam ko̠ko bujhạuat́koa noa poribes mãhã re̠ .

Poribes cetanre ko̠ro̠na virus re̠aḱ probhab (effect):

Ko̠ro̠na ãjaṛte̠ goṭa dhạrti re̠ n hoṛko ạḍi bo̠to̠r se̠le̠t́ dinko̠ khemaoeda. Menkhan poribes cetanre mońj provab do̠ e̠mkada. Calaoen bar (2) se̠rma lockdown re̠ gạḍiko bako calaokada. Lockdown khạtir daḱ ar hõ̠e re̠aḱ mạilạḱ hõ kom akana. Onate̠ dare-nạṛi ko̠ do̠ baha-jo̠aḱ ko̠ te̠ sajao akana. Khan carbon-di-oxside poriman do̠ koa akana. To̠be̠, mask, glaves, aema le̠kan plastic mạilạ ko̠  thiḱ jaegare baṅ gidi kate ạuṛi pạthạuṛi giḍi khạtir poribes mạilạḱ kana. Eṭaḱ disom ko̠ le̠ka Baṅgladisom hõ niạ barr re̠aḱ ‘Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã’ re̠  hoṛko̠ sontor ko̠ lạgit́ Montronaloe torop kho̠n poribes Odhidoftor (Directorate)  sećte aema kạmi ho̠ra ko̠ hatao hoy akana. Ona soṅge Rajdhani re̠aḱ jạruṛaḱ ṭhãi, be̠nao ar ḍhar re̠ Benar, Festun benao kate poribes rạkhi jogao lạgit́ uskure̠tkoa me̠nte dhạrwạḱ re̠ baḍae ocoakana.