Rajshahi Puṭhia re̠ 22 Goṭe̠n Adivasi Gharońjre̠n ko̠ Gại Daṅgrako̠ Ńamket́ko̠

Rajshahi Puṭhia upạjilạ re̠n adivasi ko̠aḱ kạuḍi ar gaõta seć lekate Jion jiṅgi lahanti lạgit́ bachaoakat́ko̠ (22)bargel bar go̠ṭe̠n gharo̠ńj talare̠ Maraṅ Montri Sekh Hasina seć kho̠n maraṅ sande̠s hisạbte̠ mit́ṭe̠n kate̠ Moṅj Soṅkor Jạt re̠n Bạchi gại do̠ em hạṭińat́ ko̠a.

Budhbar Se̠taḱ bela ok̠tere̠ mit́ sãote̠ Praniso̠mpo̠d Unnoyon Prokolpo tabe̠re̠ upạjilạ prosason Ar upạjilạ praniso̠mpo̠d do̠pto̠r do̠ no̠ae̠ hoy ocukeda. Upạjilạ Nirbahi Officer (UNO) Nurul Hai Md:Anacch aḱ ạyurte̠ No̠ko̠ gại daṅgra e̠m hạṭiń akhṛare̠ maraṅ pe̠ṛa hisạbte̠ seṭere̠ tahẽkana Rajshahi -5 (Durgapur-Puṭhia) ason re̠n saṅsod  sodosso Profesor Dr: Monsur Ali.

Bisses pe̠ṛa hisạbte̠ seṭere̠ tahẽkana Puṭhiạ upạjilạ Chairman GM Hera Baccu, Rajshahi jilạ praniso̠mpo̠d maraṅ officer Dr: Ismael Hoqe, Adivasi Prokolpo cạcạlạuić Dr: Osim Kumar Das Promukh.

 




J U R I T I Ń

jãhãtisiń e̠ge̠r akat́mea cet́ ?

Ti – teń joṭet́tam mẽt́daḱ

Thir godoḱ tam  amaḱ raḱ .

Muluć landa dohoetam mẽt́hã

Sińge se̠taḱ ińge laha.

Sor – sor ge tahẽn me hae juri

Dupulạṛ joton noage ạri

Jiwe̠t́ jharna amdo ińre̠n .

Suk do ińaḱ  joto am ṭhe̠n.

Am suluk ge ińaḱ kạmi

Reṅgeć tetaṅ bạihạṛ jumi .

Ińiń lạgit́ lewer – kodor

Am iń lạgit́ tahẽn ador,

Okale̠ka am iń ṭhen baḍae̠am

Mẽt́ mon ontor ińaḱ mãyãm .

Ińre̠ laweroḱ bale ḍog

Sagen sapha log – log.

He̠saḱ sakam jhil – mil

Amge mucạt́ amge pạhil .

Ekal am do iń re̠n hoṛ

koler sonawaḱ landa roṛ.

Sebel  soṛoman moner sereń

Jobor heṛem dulạṛ juritiń.




Mit́ṭen Kuṛiaḱ Eṅgat mãyã

Bilạt disomren mit́ṭen raje tahẽkana. Uni do Mit́ din aćaḱ oṛaḱ khon dãṛã baṛaye oḍoṅena. Ḍher ghạṛić hoyen khan daḱ tetaṅkedea. Adoe sen idiḱ kan tahẽkangea. Mit́ṭen kuṛi gidrạye ńel ńam kedea, uni kuṛi gidrạ do kanḍate daḱe idiyet́ tahẽkana. Uni Raj uni gidrạ ṭhene sen sorena, ar daḱe koekedea.

                                                                                                                     Uni kuṛi do usạra kanḍaye doho ket́a, ar daḱe emadea. Raj do daḱe ńũket́te, ar ạḍiye kusiyen, ar uni kuṛiye kulikedea, “Henda biṭi okaren kanam ? Kuṛiye menket́a, Niạ atoren kangeạń.” Arhõe kulikedea, celeama ? Kuṛiye menket́a, “ mạriạmạńạ.” Raj do uni kuṛi gidrạ ńelte mãyã hećadea, are metadea, “Iń do noa disomren raj kạnạń.

                                                                                                                             Iń ṭhenem senlen khan ạḍi suḱtem tahẽkoḱa. Jãhãnaḱkom kạmi baṛakelea. Uni kuṛiye roṛ ruạrket́a, “E raj iń motoń tahẽn khan doń senkoḱa. Menkhan iń ren dulạṛiạ go menaea ar uni doe ruạḱ kana, ar baba do bạnugićtińa. Iń go do cekateń bạgiwaea ?Raj do uni kuṛi gidrạwaḱ katha ańjomkateye bhabnayena, are metadeam, “Okare am go menaea,dela onḍe idiyińme.” Ado ạḍi rạput́ rạput́ oṛaḱteye idikedea. Raj do oṛaḱ bhitriye boloyena. Uni kuṛiren go doe gitić akan tahẽkangea.

                            

Raj do uni ruạḱ maejiu ńelkate ạḍye bhabnayena, are kulikedea, “ E go, tis khonem ruạḱ kana?” Uni maejiu doe menket́a Ḍher din khonge, uni gidrạgeye jotonedińa, nui chaḍa ado cele hõ bạnuḱkoa. Jãhã khone nalha ạguia. Ar inạkoteliń ạsuloḱa.” Ado uni bạpuṛić maejiuaḱ mẽt́ daḱ joroyentaea.

                                                                                                                             Raj do uni maejiuaḱ duk ńelte ạḍi bhabnaye ạikạuket́a, ar jemon alokin harkhetoḱ, raj do ona reaḱe oṭoat́kinạ. Disạipe gidrạ ! Ape hõ aperen go baba alope hiṛińkoa.

-Mare santali kạhni puthi khon tumạlaḱ




KHO̠BO̠R PAṚHAOIĆ GẠ̃ṚĨ

Dare ḍạrre̠ ṭunḍạṅ dare nạ̃ṛĩ,

Ńe̠le̠ pe̠se̠ nui ạkilạnić gạ̃ṛĩ,

Laha tayo̠m baco̠e ńe̠l khạ̃ṛĩ,

Ạkil hõ̠co̠e hame̠ṭakat́ nui ạnạṛĩ.

Kạmi hõ̠co̠e ńamakat́ Aṅganbạṛi,

Oṛaḱtae bir buru dare pahaṛi,

Gidrạtae jo̠no̠mrege kombṛo gạ̃ṛĩ,

O̠jo̠ḱakat́ pauḍar so̠ kane̠ ghạ̃ṛĩ.

Iń hõ̠ apeaḱren kạnạń bõ̠ṅso̠,

Darere̠ de̠ć kateḱ jo̠mạń so̠so̠,

Cahe̠ ńamo̠ḱ be̠re̠l cahe̠ go̠so̠,

Ghaolenre moca hõ̠co̠ haso.

Menaḱgea Ińaḱ hõ̠ ape̠ leka do̠m,

Ape̠ kho̠n do̠ Iń hõ̠co̠ bạń ko̠m,

Menaḱ tińạ̃ mẽ̠t́ kuṭire ripit-jạpit́,

Do̠n kocoṛ Iń do̠ń Itkit́.

Bir gạ̃ṛĩ Iń do̠ Ạkilạnić,

Baḍae kedape pase̠ć jạnić,

Landatiń kickho̠ć khinić,

Isiṛ kateḱ Ińdo̠ Bijliyić.




Santal Kuṛiko Bidhan Sabhare

Baṅgladesh ar Nepal soṅge ạḍi sor jo̠po̠ṛao diso̠m do̠ hoyoḱ kana Bharot diso̠m. Cedaḱ je̠ Bharot disom do̠ noa bar diso̠m doe̠ tol mit́ akada. Ar Santalko hõ noako pe̠ diso̠m rege ạḍi bạṛti do̠ko basoḱ kana. Calaoe̠n do̠sar may mãhna 2021 serma re̠do hoe̠ purạu e̠na Bharot diso̠m re̠aḱ mõṛe goṭen (rajjo)Ponot bidhan sobha bhoṭe haprao̠. Noako (rajjo) Ponot bhitrire̠ ạḍi soros bhoṭ haprao̠ do̠ tahẽ kana pạchim baṅgle bidhan sobha re̠aḱ bhoṭ. Pạchim baṅgle do̠ Baṅgladesh soṅge ạḍi ae̠ma le̠kanaḱ te̠ milạu gea, me̠taḱ me mit́ kathatebo me̠n daṛeaḱ keya Aḍepasere̠n pe̠ṛa le̠ka. Ar abo santalko lạgit́ hõ ạḍi maraṅ biso̠y kana; e̠nte̠t́ ae̠ma santalko do̠ pạchim baṅgle re̠ me̠naḱ koa. Pạchim baṅgle re bar sae̠ are gel pon go̠ṭen bhoṭ (center) emoḱ ṭhạ̃i reaḱ jo̠ do̠ sodore̠na. Bharot diso̠m re̠aḱ pạchim baṅgle bhoṭ haprao̠re̠ bar sae̠ gel pe goṭe̠n (seat) dupuṛuṕ mạci doe̠ hame̠ṭ/jit akada (All India Trinomul Congress) ar eae̠ gel eae (seat) dupuṛuṕ mạci do̠ ko hameṭ/jit daṛe akada Bharotio Jonota Party.

Pạchim Baṅgla Bidhan Sobha-2021 reaḱ bhoṭ haprao̠ re̠ Santalko jit akan MLA koaḱ khaṭo o̠porom;

Nutum Party Total Vote Center/seat District
Birbaha Hasda AITMC Ńam bhoṭ; 109,493 Jhargram – 222 Jhargram
Dulal Murmu AITMC Ńam bhoṭ; 100,903 Noyagram – 220 (ST) Jhargram
Joyel Murmu BJP Ńam bhoṭ; 94,075 Habibpur – 43 (ST) Malda
Budhrai Tudu BJP Ńam bhoṭ; 84,381 Topon – 40 (ST) Dakhin Dinajpur
Durga Murmu BJP Ńam bhoṭ; 105,651 Phasidewa – 27 (ST) Darjeling
Debnath Hasda AITMC Ńam bhoṭ; 100,277 Binpur – 237 (ST) Jhargram
Poresh Murmu AITMC Ńam bhoṭ; 106,366 Kesiwari – 223 (ST) Pachim Mednipur
Rajib Locon Soren AITMC Ńam bhoṭ; 113,337 Bandowan – 238 (ST) Purulia
Sondha Rani Tudu AITMC Ńam bhoṭ; 103,298 Manbazar – 243 (ST) Purulia
Komolakanto Hasda BJP   Kasipur – 244 Purulia
Jyotsna Mandi AITMC Ńam bhoṭ; 90,928 Ranibadh – 259 (ST) Bankura
Mritunjay Murmu AITMC Ńam bhoṭ; 101,043 Raipur – 250 (ST) Bankura

Calaoe̠n gel tạrik do̠ Pon gel pe goṭe̠n montri ar goṛo montriko hote̠te̠ sarkar be̠nao lạgit́ nãwãte̠ kebineṭko be̠nao bahal keda. Kebineṭre̠n maraṅ ạyurić doe̠ hoyoḱ kana Manotan Momota Banerje ar uniaḱ kebineṭre̠ Santal MLA kuṛiko hõ goṛo se̠ são montri hisạb te̠ko bahal oco akana.

Santal film re̠n heroin Birbaha Hasda (MLA) do̠ Jhargram khon pạhil dhao̠ jitạu akanae̠. Baḍae geabon je̠ unire̠n Baba ar Gogo kin hõ Jharkhand Party re̠n MLA kin tahẽ kana. Pạhil dhao̠ MLA hoe̠ katet́ ge dạyik doe̠ ńam ke̠da Bir reaḱ state of minister.  

Jyotsna Mạnḍi (MLA) do Bankura reaḱ Rạni badh (ST) (rajjo) ponot khon 2016 serma rehoẽ jitạu le̠na. Ar nesaḱ vbhoṭ haprao rehõ jit katet́ MLA ar ona soṅgete̠ Momota Benarje aḱ kebineṭ re Jom ar Posar doptor ream minister of state hisạb te̠ye̠ bachao bahal oco akana.

Sondha Rani Tudu (MLA) ho tesar dhom doe̠ jit akana. Oka doko menet́ kana hattric/historic/ Itihãs doe̠ be̠nao ke̠da. Calaoe̠n 2016 se̠rma re̠aḱ bhoṭ haprao̠ re jit katet́ tayo̠m re̠ me̠naḱ koaḱ lahanti ministry re̠ são montri hisạb te̠ye̠ tahẽ kana. Ar ne̠s doe̠ ńam ke̠da Pạchim nakha lahanti, soṅgsod bisoyte̠ sạdhin dạyik re̠n são montri hisạb te̠ye̠ bachao bahal oco akana.     

Joto santalko bon baḍae̠a je̠, mimit́ o̠kte̠ mimit́ raj ko hoe̠ akana ar santalko do̠ ko hejleć, eṛe selet́ko harkhet saset oco akana ae̠ma se̠ć le̠kate̠. Enre̠hõ Bharot diso̠m re̠ santalko/ạdibạsiko sạdhin hame̠ṭ lạgit́ pạhil do̠ 1784 se̠rma khon ḍeṅga ar bandenaḱ re̠be̠t́ keṭeć kate̠t́ ạidạri lạgit́ko lạṛhại le̠na Tilka Mạjhi aḱ ạyurte̠. O̠na tayo̠m 1855 serma do arhõ Sidhu, Kạnhu, Chand ar Bhairokoaḱ ạyurte̠ ạidạri lạgit́ko lạṛhại akana. Ar nonkan kajak lạṛhại khạtir teheń do̠ go̠ṭa dhạrti re̠ Maraṅ Ithihãs do̠ ol rakaṕ akana.

Manotan Dhirendronath Baskey do̠ aćaḱ olaḱ puthi ‘Sãotal Gonosongramer Ithihãs’ re̠ye̠ me̠n akada je̠, Birbhum, Murshidabad ar Bordoman khon ae̠ma londbond ar mãhãjonko tahẽ kana. 1850 serma se̠ć hõ ạḍi ae̠ma se̠ć le̠kate̠ santalko do̠ ko eṛe, saset arko harkhet ocole̠na.

Nãhãḱ jugre̠ hõbon ńel le̠khan aboren hoṛko ạḍi ae̠ma sećte̠ nit hạbić ko he̠jleć, eṛe selet́ko harkhet saset ocoḱ kana. Onate̠ teheń Pạschim Baṅgla re̠ MLA ko ṭhen hõ nonkan asko doho e̠da, je̠mon ar babon eṛe ocoḱ, ar babot harkhet saset ocoḱ. Ma mon selet́ kạmi tabonpe̠ apnar re̠n jạtiạriko lạgit́.

Manotan actor Birbaha Hasda do̠ aćaḱ face book live sećte̠ye̠ ro̠ṛ so̠do̠r akada je̠, abo santalko do̠ jãhãe ge jãhãn party ren kanbon jemon alobon lạṛhại, mãyãm je̠mon babon joroe̠. Delabon teheń khon jo̠to̠ko mit́ mon ar mit́ aṛaṅte̠ aboren santal jạtiyạrikoaḱ lahanti lạgit́ bon kạmiạ. Ińaḱ koejoṅ ar nẽhor apeko ṭhe̠n ma goṛoạń pe je̠mon mit́ te̠bon kạmi daṛeaḱ.

Onate̠ nitoḱ do̠ e̠ke̠n ńel daram abon aboren Santal kuṛiko Bidhan Sobhare̠ cet́ le̠kan kathako jạhir daṛeaḱ kana, apnaraḱ ṭhạ̃i kore̠ cet́ le̠kako kạmiạ, Santalko tinạḱ lahanti se̠ć ko laha daṛeakoa. Menkhan nitoḱ do̠ ae̠ma as ar bhorsa doho kate̠t́ ape se̠ćle koyoḱ hor akada. Apeak boge as ar koe̠joṅ le̠ do̠ho e̠da.  




Bise̠s Dinko-1 Gharońj Mãhã

“Gogo baba bhorge haere mạnik joṛ mạci ce̠tan

Go baṅ hiloḱ re baba baṅ hiloḱ re̠

Hae̠re mạnik joṛ hale-ḍale̠.”

Te̠he̠ń do̠ goṭa dhạrtire̠ Gharońj mãhã ko manaoet́a. Me̠nako gharońj do̠ somaj re̠aḱ ạrsi kana. Ne̠be̠tar gharońj ko rạpudoḱ kana, go-babako hale-ḍaleḱ kana, gidạr-pidạrko ṭuạroḱ kana; somaj tabon laha baṅkate tae̠nom sećge pạc ruạṛoḱ kana. 1750 khon 1850 okte̠re̠ ńel akana England se America re silpo biplop hoe̠akana. Noa khạtirte̠ o̠nako disomre̠n ko̠ṛa-kuṛiko do̠ ḍherge kạuḍi saṕjoṅ sećko ạwil le̠na ar gharońj bandhao̠ lạgit́ mon do baṅ lahaḱkan tako tahẽkana. Kạmi ar kạuḍi re̠aḱ jạruṛte̠ apan ạpin sana le̠kage gharońj ko be̠naoke̠t́a, jotoko mit́te̠ tahẽn gharońj do̠ rạpudoḱ e̠hoṕe̠na.

1980 serma se̠ć ‘Jatisaṅgha’ se̠ United Nation do̠ gharońj rukhiạ lạgit́te̠ mone̠ lagao̠ke̠t́a. 1983 se̠rma re̠ ‘economic & social council’ re̠aḱ suparis le̠kate̠ gharońj re̠aḱ dạyik ar jạruṛte̠t́ ko lại kate̠ social development commission (1983/23) ṭhe̠n khon calaoić doe̠ nẽhor ocoe̠na gharońj re̠aḱ muskilaḱ ar jạruṛ teaḱ bujhạu lạgit́ je̠mon joto hoṛe cerṭha ruạṛko. May 29, 1985 tạrik do̠ (1985/29) dhara re̠aḱ re̠julation lekate̠ olaḱteko so̠do̠radea ‘hara rakaboḱre̠ gharońj’ jatisaṅgha re̠aḱ gapalmarao̠ re̠ je̠mone̠ lại so̠do̠r, noa do̠ sarkar, adha sarkari, ngo ar e̠ṭaḱ koaḱ hõ khojogoḱ kana. 1989 re̠do̠ jatisaṅgha gharońj ropha ruạṛ lạgit́te̠ tho̠ṛa kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da ar olaḱ ko hõe̠ ol oḍok ke̠da. 1993 serma re̠aḱ 20 september Jatisangha re̠aḱ general assembly’s re̠ go̠ṭa le̠kate̠ tayom bochor khonge May 15 tạrik do̠ gharońj mãhã me̠nteko le̠kha keda. 1994 serma do̠ gharońj serma ńutumtege manao̠ hõ manao̠le̠na. Gharońj re̠n go-baba, gidạr-pidạr, haṛamba-buḍigo ko sãote̠ ontor re̠aḱ sompok ropha ruạṛ kangea din ganao̠-manao̠ re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠.

Jatisangha le̠kate̠ 2021 se̠rma re̠aḱ bohoḱ katha do̠ hoyoḱ kana, ‘Socially just transition towards sustainable development: the role of digital technologies on social development and well-being of all’ se̠ “samajikotae̠ noya digital projuktir probhab, er madhomey somajer purnaṅgo unno̠yan sambhab, samajik bikas o sokoler moṅgol kamonay digital projiktir bhumika.”




Nachole re Ko̠ro̠na cehaona Seminar ar Parthomik cikitsa ko ńamkeda Santal ko

Ho̠la 14/05/2021 tạrik so̠kolbar ạyuṕ bela Chapainawabganj jilạ Nachole upojilạ reaḱ Mohanoil ato̠re Ko̠ro̠na ajaṛ kho̠n sahaṛ akan tahen cehaona seminar ar pahil sastho cikitsa em hoypurạuena. Niạ seminar do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) NGO aḱ ayurte hoyena. Seminar re Mohanoil ato̠ ren 70 goṭen pạṭhuạ gidrạ ko̠  ko selet́lena. Seminar ar pạhil sastho cikitsa em akhṛa re mano̠t peṛa hisạbte  selet́ ko̠ tahekana Nachole Upojilạ Adivsi Academy ren Chairman Mn. Jotin Hembrom, Baṅgladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) Bạrin Circle ren chairman Mn. James Ajay Ṭuḍu, NAGR ren executive director Mn. Stephen Soren, Program coordinator Shamson Soren, Program officer Prodip Hembrom, Amnura Lutharen Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku, Bhatsa High Schoolren Mahasoi Mn. Shusil Hembrom ar Choknirkhin High School ren Mahasoe Mn. Hakim Murmu, Nachole Upojila Health Complex ren Senior staff Nurse Ronjoli Hembrom.

Niạ seminar re pạthuạ gidrạ ko niạ okte cekate niropo̠n hoṛmo tahena ar ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahewa ar ko̠ro̠na hoelen kho̠n cet́ cekae hoyoḱa o̠na ko lạesaḍiat́ koa. Ona chạḍa seminar re mantan ko̠ ti te selet́en sanam pạṭhuạ gidrạ ko khata, kolom, rul ar mask ko̠ em calaḱ koa.  Seminar tayom o̠na toṭharen rogiko̠ koe pạhil cikitsae emaḱ koa Amnura Lutheran Mission Hospital ren Medical Assistant Dr. Simion Kisku. Niạ Cehaona Seminar hotete  aema o̠na ṭoṭha ren santal pạṭhuạ gidrako ar onko gharonjren ko ko̠ro̠na kho̠n sahaṛ tahen reaḱ ko̠ baḍae ńamkeda.




Baḍaejoṅ- 7 Hello!

Mobile se telephone te galmarao okte̠ pạhilre̠ Hello, Hello bon me̠ngot́eda, menkhan noa Hello katha do cekate̠ hećena, se̠ oka khon bahallena onabon baḍaejoṅ ma. Mit́ṭaṅ office re̠ juạn kuṛie̠ kạmi kana, oka khon co ghono ghono ge phone hijuḱ kana, pase̠ć mit́ṭaṅ bodmas koṛageye̠ ạṛisede kana. Enan khone phonet́te mon do̠ lolo akan tae tahẽkana, e̠yae dhome phone ket́ sãote̠ raṅgao te̠ye̠ saṕ got́ keda, ar roroṛe̠ ehoṕena, ‘sonto̠ro̠ḱ me, ar mit́domem phone lekhange pulis iń…’ Katha ạuriye̠ mucạt́ rege phone akat́ hoṛaḱ roṛe bujhạu ke̠da, one okoe̠ do̠ office re aćre̠n bos kanae̠. Ente̠ okoe̠ haley baḍaya uni do̠ bodmas koṛa doe̠ baṅ kana, paseć re̠ pase̠ć pạhilre̠ Hello-e menlekhan nonkan lajao̠ redo̠ paṛaoḱ baṅ hoe̠koḱ taya!

1892 re sikago khon pạhil dom telephone te kathae roṛeda Alekgander graham bell.

Cekate̠ Hello kathate pạhilbon ropoṛjoṅ kana! Telephone re̠n be̠naoić Alekgander Graham Bell telephone re̠ pạhil do̠m sombhasone be̠boharle̠t́a ‘Ahoe̠’ kathage.  Ahoe katha do̠ daḱ jahajre̠n nạbikko ńapamlenre̠ sombhasonle̠kate ko be̠bohare̠t́ tahẽkana. Santal ko do̠ ko ńapamle̠nre̠ ‘Johar’bon me̠ngot́eda. Tayo̠m tedo̠ Hello kathage bahalena. Hello katha do heć akana Garman katha ‘Hella’, se̠ ‘Holla’khonge. Enan dinkore̠ do̠ Pheri lạukạre̠n calaoko ko hohoako kan okte̠ nonkan katha ko be̠bohare̠t́ kan tahẽkana. America disomren namḍak biggani Thomas Edison hõ pạhil telephon re ‘Hello’ kathage sombhason mente̠ye̠  roṛlet́a. Okte̠ do̠ tahẽkana 1877 sermage. Tayo̠m te̠do̠ go̠ṭa dhạrtige ḍamḍaheye̠na.

English, Baṅgla, Hindi, France, Rasian selet́ eṭaḱ eṭaḱ pạrsite̠hõ telephone re pạhil roṛ katha do̠ hoyoḱ kana ‘Hello’ se ona sorge ‘Helloo’, ‘A-loo’, ‘E-loo’. 1889 serma sećre̠ America central telephone officere̠n kạmiạ ko do̠, ‘Hello girls’ ńutumte̠ko bikạule̠na. Sombhason se oporom katha roṛ do̠ hoyoḱ kana somaj reaḱ cạlcolonge. Asoltet́ do̠ hoyoḱ kana, iń do̠ phone saṕkate̠ am soṅge roroṛ iń khaṛagea, o̠na baḍae̠ oco. Onka leka phone saṕkate iń okoe̠ iń roṛeda, ona hõ baḍae oco do̠ bhage colon kana. Je̠mon, phone saṕ kate̠ Hello me̠nkate̠ ge iń phalnań me̠ne̠da. Nonka bon roṛ le̠khan pase̠ć jãhã okterege babon lajao̠ ocoḱa.




Bijli Relgạḍi jugre boloyena Baṅgladiso̠m

Baṅgla disom d̠o kukmu reaḱ metrorel jugrei boloyena. Baṅgla disom re̠ pạhildhao metrorel calao hoyaḱana. Rajdhạni uttora Diyabaṛ̣i ṭoṭhate̠ kho̠n biḍau-lạgit́ (Performance Run) calaokedako̠ bijli (carrent)te̠ calaḱ noa rail gạḍi. No̠nkanaḱ ar hõ 18 goṭen biḍạuko̠ calaoa mente̠ mukhiạić doe lại jạhirkeda. Moṅgolbar tikin 12 baja o̠kte̠ Diyabaṛi Ḍipo bhit́rire̠ calao ho̠yna metrorel reaḱ pạhil trạin. Workshop kho̠n calao calaote̠ turui (6) bogi (coatch) train do Anloding zonere̠ ko̠ ạgukeda.  Metrorel uduḱakan akhṛare̠ virtualy se̠le̠t́en soṛok poribohon ar setumontri Obaidul kader. Rạil gạḍi do̠ unloding zone re̠ ạgo̠ tayo̠m Baṅgladiso̠m re̠ bachaokan Japani rasṭrodut Ito Naoki ona sãote̠ meṭrorel re̠n maraṅ mukhiạ do̠ coatchko̠ talare̠ bo̠lo̠kate̠ ńel baṛa ạcurke̠da.

Niạ lahare̠ calaoen 21 April, meṭrorel reaḱ pạhil seṭ Ḍhaka heć se̠ṭe̠r akana. Noate̠ turui goṭen coatchko̠ hijuḱa. Un okte̠ meṭro rel prokolpo benaoakat́ soṅgstha DMTCl sasaṕṛao ạyurić MNN SiddikiMNN Siddiki lại jạhir ke̠da, Coatchko̠ do̠ Ḍipote̠ko̠ hataokoa.Ona tayom traial run ạuri ehoboḱre̠ noako̠ reaḱ mit́ṭen gãota biḍau hoyoḱa.

Note̠ dosar seṭ hõ calaoen Robbar moṅgla bondorre̠ heć se̠ṭe̠rakana. Coatch ko̠ gel are (19) le̠ka̠naḱko̠ biḍukoa. Prokolpo reaḱ hudis bhabna le̠kate̠, noa cando mucạt́ seć pạhil seṭ biḍạu reaḱ jatra  se̠ traial run hoy daṛeaḱa.




Meskoć- 05

Mit́ṭaṅ ḍaṅgra gupi koṛa do bạihạṛ reaḱ dare buṭạre̠ye̠ duṛuṕ akan tahẽkana. O̠na oktege ona horte̠ mit́ṭaṅ kokoe̠ haṛame̠ calaḱ kan tahẽkana, uni hõ thoṛae̠ jirạuena. Calaḱ lahare̠ gupi koṛae̠ metae̠ kana ‘E bạbu thoṛa daḱem ńu oco daṛeạńạ! Ente̠ ạḍi ãṭ daḱ te̠taṅediń kana. Juạn ar jhukạl gupi koṛa do̠ usạra tho̠ṛa sạṅgiń re me̠naḱ gaḍa khon mit́ lo̠ṭa daḱ ạgu kate uni kokoe̠ haṛame̠ cal adea. Daḱ ńu kate̠ calaḱ lahare̠ uni do̠ gupi koṛae ce̠t́ oṭoadea mit́ṭaṅ montroge.

Cedaḱ ame̠m gasaoeda, onań baḍaya

Cedaḱ amem gasaoeda, anań baḍaya.

Noa hoe̠ meta oṭoadea, ‘Am do̠ joto okterege noa montro lạṭu aṛaṅte̠m ro̠ṛ baṛaya; khange amaḱ moloṅ reaḱ olaḱ do̠ ruạṛ hijuḱa’. Sạrige onhiloḱ khonge gupi koṛa do̠ onka roroṛe̠ ehoṕke̠da! Ato oṛaḱre̠n ko do̠ ko me̠nkeda, pase̠ć nui koṛa doe̠ boṅgaye̠ saṕ akadea!

Ona diso̠mren cacalaoić Badsa do̠ bhage ho̠ṛe tahẽkana. O̠kte̠ oktege koe̠ phukir cinte̠ oḍok kat̠e diso̠mre̠n hoṛkoaḱ halote̠ baḍaet́ kan tahẽkana. Dãṛã dãṛãte calaḱ oktege Badsa do̠ ńel ńamke̠t́ koa, tho̠ṛa hoṛ do̠ kombṛoe̠ lạgit́te̠ mit́ṭaṅ oṛaḱ ko bhugạḱe̠t́ kana. Guti koṛa hõ horte̠ calaḱ calaḱ te lạṭu aṛaṅteye̠ roṛ idiet́a-

Cedaḱ amem gasaoeda, onań baḍaya

Cedaḱ amem gasaoeda, anań baḍaya.

Kombṛo ko do̠ nonkan katha ańjom kate̠ sabol-khontawante̠ harephare ko dạṛ pạnḍuć ke̠da. Badsa do̠ thoṛae̠ hudis ke̠t́a, khạṭige nui gupi koṛa do̠ jãhãnaḱe̠ baḍaya! Onatege kombṛo koaḱ joto kho̠bo̠r doe̠ baḍae ńame̠t́ kana. Gupi koṛa do̠ okoe̠ ṭhe̠n khon noa montroe ce̠t́ akada, joto katha do̠ Badsae̠ lạiadea. Niạ katha chaḍa ar ce̠t́ keramoti hõ bạnuḱa. Iń do̠ e̠ke̠n ãṭ aṛaṅte noa montro iń roṛ akada.

Cadaḱ amem gasaoeda, onań baḍaya

Cadaḱ amem gasaoeda, anań baḍaya.

Badsa do̠ gupi koṛa ṭhen khon montro ce̠t́ ke̠t́te ḍher ṭaka-paisae̠ e̠madea. Badsa re̠n ujir do̠ bạṛić monan hoṛe̠ tahẽkana. Uni do̠ coko coko te̠ Badsa goć ocoye̠ reaḱ́e̠ guni bhạbiḱ kan tahẽkana. Mit́ din Badsare̠n lạpit do̠ mit́ moṭra ṭakaye̠ cal adea are̠ me̠tadea, ‘gapa tinre̠ badsa gocoye hoyoḱa, un oktege am do̠ goco hoyoe̠ me̠nte̠ badsawaḱ lạnḍrie̠m ge̠t́ topag taya’. Ujir ṭhen khon nunạḱ ṭakae̠ ńam are ńelket́ te̠ usạra geye rạjie̠na.

Katha le̠kage do̠sar hiloḱ do̠ Badsa goco hoyoḱe hećena, lạpit do̠ holat́ lase̠r ńog lạgit́te̠ dhiri ce̠tanre̠ e̠kal te̠ye̠ gasaoet́a. Badsa do̠ monreye̠ gunạnena, gupi koṛa ṭhen khon ce̠t́ akat́ montro thoṛa ãṭ aṛaṅ te̠ń roṛ le̠ge se̠, ce̠t́ hoyoḱa! Hudis le̠kage jore̠ jore̠ montro roroṛe e̠hoṕena.

Cadaḱ amem gasaoeda, onań baḍaya

Cadaḱ amem gasaoeda, anań baḍaya.

Lạpit do̠ bạṛić botore̠ botore̠na, hudis ke̠dae Badsa do̠ paseć joto oko kathae̠ baḍae ńam akada! Usạrage badsawaḱ jaṅga re̠ye̠ giḍi chaḍaoena ar raraḱe ehoṕena, menke̠dae, ‘Badsa hujur, dayakate̠ ikạ kạńme. Amre̠n uni ujirge ae̠ma utạr kạuḍi e̠mkateye̠ me̠tadińa, jemon amaḱ hoṭoḱ iń he̠leć topag tam.’ Badsa do̠ joto phorphundiye̠ bujhạuke̠t́te ujire̠ giriptar ocoe̠na ar gupi koṛa do̠ aćaḱ raj sobharen mit́ hoṛ me̠nte̠ye bahal kedea.